Sjeverna Koreja ispalila je balističku raketu istočno od svoje obale, saopštile su Južna Koreja i Japan.
Južnokorejska vojska izvijestila je da je riječ o raketi kratkog dometa lansiranoj iz sjeverozapadne regije zemlje, u blizini kineske granice. Raketa je preletjela oko 700 kilometara, a južnokorejski i američki nadzorni sistemi uočili su pripreme za lansiranje i pratili projektil tokom leta.
Informacije su podijeljene i s Japanom, čija je vlada saopštila da je raketa vjerovatno pala izvan japanskog isključivog ekonomskog pojasa.
<h3>Tramp izrazio spremnost na novi susret s Kimom</h3>
Američki predsjednik Donald Tramp prošle nedjelje posjetio je Južnu Koreju, gdje je izrazio spremnost na ponovni susret sa sjevernokorejskim diktatorom Kim Džong Unom. Do posljednjeg trenutka vjerovalo se da bi se sastanak mogao održati tokom Trampove azijske turneje, ali do susreta nije došlo. Tramp je, međutim, poručio da je spreman ponovo posjetiti regiju kako bi se sastao s Kimom.
<h3>Pjongjang najavio odgovor na sankcije</h3>
Sjeverna Koreja je prošlog mjeseca, uoči posjete Trampa i kineskog predsjednika Si Đinpinga južnoj susjednoj zemlji, lansirala nekoliko raketa kratkog dometa, uključujući jednu za koju tvrdi da je nadzvučna.
Dan prije novog lansiranja, sjevernokorejsko ministarstvo vanjskih poslova saopštilo je da Trampova administracija „antagonizira“ Pjongjang uvođenjem sankcija protiv njenih institucija i pojedinaca zbog navodnog pranja novca. Ministarstvo je najavilo odgovor, ali nije preciziralo kakav.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Sjeverna Koreja ispalila balističku raketu kratkog dometa

Sjeverna Koreja danas je ispalila najmanje jednu balističku raketu, saopštila je južnokorejska vojska.
Taj "neidentifikovani" projektil ispaljen je u pravcu istoka prema genaralštabu južnokorejske vojske, navedeno je u saopštenju.
Ovo je, koliko je poznato, prvi put da Pjongjang ispaljuje balističku raketu od juna, kada je inaugurisan južnokorejski predsjednik Li Džae-mjung, koji je rekao da nastoji da poboljša odnose svoje zemlje sa Sjevernom Korejom.
Raketa je ispaljena uoči samita Azijsko-pacifičke ekonomske saradnje (Apek), koji treba da se održi u južnokorejskom gradu Gjeongdžuu 31. oktobra i 1. novembra, a tom skupu treba da prisustvuje i predsjednik SAD Donald Tramp.
Američki predsjednik je rekao ranije da se nada da će se sastati sa sjevernokorejskim liderom Kim Džong Unom, možde i ove godine, poslije više razgovora sa njim tokom svog prvog mandata.
Sjevernokorejski lider je rekao da je spreman ponovo da stupi u kontakt sa SAD ako Vašington odustanu od ideje da njegovoj zemlji uskrate pravo na nuklearno oružje.
Ranije ovog mjeseca Sjeverna Koreja predstavila je svoju, kako je rečeno "najmoćniju" interkontinentalnu balsističku raketu, tokom vojne parade u Pjongjangu održane povodom 80. godišnjice vladajuće partije, a kojoj su prisustvovali visoki zvaničnici Rusije i Kine.

1250x600

1084x550

Južnokorejska vojska: Sjeverna Koreja ispalila balističku raketu

Njemačka testna raketa za lansiranje satelita iz Evrope eksplodirala je 40 sekundi nakon polijetanja iz svemirskog centra u Norveškoj.
Njemačka privatna kompanija "Isar Aerospace" saopštila je da je ovo bio inicijalni test.
Raketa Spektrum predstavljala je prvi pokušaj leta u orbitu iz Evrope. Nekoliko zemalja, uključujući Švedsku i Veliku Britaniju, žele udio u rastućem tržištu komercijalnih svemirskih misija.
Kompanija "Isar Aerospace" upozorila je ranije da bi let mogao da se okonča prerano, ali je nakon leta saopštila da je test donio mnogo vrijednih podataka za njen tim.
Raketa Spektrum, koja je lansirana iz svemirskog centra "Arctic Andoeya", dizajnirana je da ponese satelite male i srednje veličine, težine do jedne tone. Na svom prvom letu nije nosila teret.

Propao prvi evropski pokušaj leta u svemir: Njemačka raketa eksplodirala nakon lansiranja

Kina je izvijestila da je uspješno lansirala interkontinentalnu balističku raketu (ICBM) koja nosi lažnu bojevu glavu u Tihi okean.
Kako je javio BBC, raketa je lansirana u srijedu te je "sletjela u očekivana morska područja", saopštilo je kinesko ministarstvo odbrane i dodalo da je testno lansiranje bilo "rutinsko" i "dio godišnje obuke".
Iako su vrsta rakete i njena putanja leta još nejasni, kineski državni mediji navode da je Peking "unaprijed obavijestio susjedne zemlje".
Analitičari ističu da je nazivanje testa "rutinskim" iznenađujuće jer je Kina posljednji test u međunarodnim vodama provela 1980. godine.
- Osim ako nešto nisam propustio, mislim da je ovo prvi put u dugo vremena da se ovo dogodilo i kao takvo je objavljeno - objavio je na mreži X stručnjak za nuklearno oružje pri Zakladi Carnegie za međunarodni mir, Ankit Panda.
Kineska testiranja nuklearnog oružja obično se odvijaju unutar zemlje, a Kina je prethodno testirala ICBM rakete u pustinji Taklamakan u regiji Sinđijang.
Ministarstvo odbrane Japana je navelo da nije bilo štete na njegovim plovilima.
- Nastavićemo da prikupljamo i analiziramo informacije o kretanju kineske vojske i preduzećemo sve moguće mjere opreza - reklo je ministarstvo, javila je japanska televizija NHK.
Kad je Kina posljednji put izvela takvu probu, raketa je preletila 9.070 kilometara i sletila u Pacifik.
Taj test je uključio 18 kineskih mornaričkih brodova i još se smatra jednom od najvećih kineskih pomorskih vježbi.

Kina prvi put u više decenija testirala interkontinentalnu balističku raketu

Svaki napad na iranskog vrhovnog vođu, ajatolaha Alija Hameneija, doveo bi do proglašenja džihada, odnosno svetog rata, prenijela je u utorak Iranska studentska novinska agencija (ISNA), pozivajući se na parlamentarnu komisiju za nacionalnu bezbjednost Irana.
Napetosti između Irana i Sjedinjenih Američkih Država porasle su nakon oštrog gušenja protesta širom Irana, za koje je predsjednik SAD Donald Tramp upozorio da bi mogli dovesti do odgovora iz Vašingtona.
- Svaki napad na Vrhovnog vođu znači objavu rata cijelom islamskom svijetu i mora biti praćen donošenjem dekreta o džihadu od strane islamskih učenjaka i odgovorom vojnika islama u svim djelovima svijeta - saopštila je parlamentarna komisija.

Iranski parlament upozorava na džihad ako vrhovni vođa bude napadnut

Neosvijetljeno šetalište Vita Nikolića i Trebješka ulica nijesu tehnički kvar, već ogledalo katastrofalnog upravljanja gradom. Dok se građani u večernjim satima kreću kroz mrak i osjećaju nebezbjedno, gradska vlast se usuđuje da govori o „razvoju“ i „modernizaciji“, saopšteno je iz Demokratske partije socijalista (DPS) Nikšić.&nbsp;
Posebno je, prema njihovim rijčima, skandalozna činjenica da je javna rasvjeta plaćena čak 9.5 miliona eura iz kredita, i to bez saglasnosti Skupštine opštine i bez saglasnosti Vlade Crne Gore, na šta već duže vrijeme upozoravamo i zbog čega smo podnijeli i krivičnu prijavu.&nbsp;
- To nije greška – to je svjesno kršenje zakona, ignorisanje institucija i nesavjesno raspolaganje novcem građana - ističu iz nikpićkog DPS-a.&nbsp;
Pitanje je, ističu, jasno i ne može se izbjeći.
- Gdje je završio novac i ko je dozvolio da grad, nakon milionskog zaduženja, ostane u mraku? Ovakvo stanje nije izuzetak, već pravilo uprave koja funkcioniše bez plana, bez odgovornosti i bez kontrole. Milioni se uzimaju na kredit, a osnovna komunalna infrastruktura ne funkcioniše. Građani plaćaju, vlast se hvali, rezultati ne postoje, a SDT ćuti pred ovom finansijskom i institucionalnom bahatošću i nikako da iz fioke izvuče pomenuti predmet - dodaju iz DPS-a Nikšić.&nbsp;
Traže, kako kažu, hitno dovođenje javne rasvjete u potpuno funkcionalno stanje, kao i utvrđivanje političke i krivične odgovornosti svih koji su u ovom slučaju donosili odluke mimo zakona.&nbsp;
- Nikšić danas ne tone zbog nedostatka novca, već zbog nesposobne, bahate i netransparentne vlasti. Građani zaslužuju svjetlo – i u ulicama i u upravljanju gradom - zaključili su iz nikšićkog DPS-a.&nbsp;

DPS Nikšić: Tužilaštvo i dalje ćuti povodom nezakonitog zaduženja u iznosu od 9.5 miliona eura za rasvjetu koja ne radi, građani Nikšića ostavljeni u mraku

Doskorašnji predsjednik Državne izborne komisije (DIK) i novoizabrani sudija Ustavnog suda (US) Nikola Mugoša podnio je ostavku na tu funkciju, objavljeno je na sajtu Skupštine.
On se pozvao na Zakon o izboru odbornika i poslanika (član 121a stav 2), kojim je propisano da predsjedniku DIK-a, članovima i njihovim zamjenicima mandat traje do izbora Centralne izborne komisije (CIK).
Kako je dodao, članom 153 stavom 7 Ustava Crne Gore propisano je da predsjednik i sudija Ustavnog suda ne može vršiti poslaničku i drugu javnu funkciju niti obavijati drugu djelatnost.
- Imajući u vidu prethodno navedene ustavne i zakonske odredbe, kao i činjenicu da me Skupština izabrala za predsjednika DIK-a 8. decembra 2021. godine, te da sam na Sedmoj sjednici Drugoj redovnog zasijedanja izabran za sudiju Ustavnog suda 31. decembra 2025. godine, obavještavam Vas da podnosim ostavku na funkciju predsjednika DIK-a - kazao je Mugoša.
On se ovom prilikom zahvalio parlamentu na podršci DIK-u u prethodnom periodu, kao i na ukazanom povjerenju prilikom izbora za sudiju US.

Mugoša podnio ostavku na mjesto predsjednika DIK-a

Ulaganje u ljudski kapital, prilagođavanje novim uslovima rada i povezivanje sa savremenim tehnologijama, temelji su dugoročnog ekonomskog napretka i društvenog razvoja, poručio je predsjednik Vlade Milojko Spajić.
Kako je saopšteno, Spajić učestvuje na Svjetskom ekonomskom forumu u Davosu, gdje je, na marginama skupa, razgovarao sa Kristofom Kotoarom, predsjednikom kompanije Adeko (ADECCO), jedne od najvećih svjetskih kompanija za zapošljavanje i upravljanje radnom snagom.
Kako je istaknuto na sastanku, General Assembly, kompanija Adecco grupe, u Crnoj Gori uspješno je završila pilot program, u okviru koga je oko 40 nezaposlenih, kroz tromjesečnu obuku, steklo digitalne vještine.
Naglašeno je da je u uslovima ubrzanih tehnoloških promjena, digitalizacije i transformacije tržišta rada, od presudnog značaja da javne politike budu usmjerene na razvoj vještina, prekvalifikacije i stvaranje uslova za kvalitetan život i rad.
- Ulaganje u ljude ključno je u svijetu brzih promjena industrija i tržišta rada. Samo snažna, prilagodljiva i dobro povezana radna snaga može odgovoriti potrebama moderne ekonomije - kazao je Spajić.
Kotoar je pohvalio napore Crna Gore da kroz razvoj različitih programa unapređuje znanja i vještine domaće radne snage, naročito u zahtjevnoj završnoj fazi pregovaračkog procesa sa EU.
Kako se navodi u saopštenju, bilo je riječi o savremenim trendovima na tržištu rada, ulozi tehnologije u povezivanju ljudi i poslova, kao i o konkretnim modelima kojima države mogu odgovoriti na nedostatak kvalifikovanog kadra.
Poseban fokus bio je na tome kako Crna Gora može iskoristiti međunarodna iskustva, unaprijediti sistem obrazovanja i obuka, te kroz partnerstva sa privatnim sektorom stvoriti održiv okvir za razvoj radne snage.
Razmjena znanja, iskustava i dobrih praksi sa globalnim liderima predstavlja važan korak ka jačanju konkurentnosti Crne Gore i izgradnji tržišta rada koje je otporno, inkluzivno i spremno za izazove budućnosti.

Tag: balisticka-raketa