Obučena u albansku narodnu nošnju, pokretana algoritmima, digitalna žena osmjehivala se sa Vladinog ekrana - spoj tradicije i holograma. Rama je obećao novu eru u kojoj će „javne nabavke biti sto odsto nekorumpirane, a svaki javni fond sto odsto transparentan". Za zemlju koja se dugo bori protiv korupcije, to obećanje je zvučalo poznato. Ali iza digitalnih osmjeha albanske "ministarke" Dijela stoji jedno vrlo ljudsko pitanje: Šta se događa sa odgovornošću kada moć nema ljudsko lice?
<h2>Odgovornost u sistemu</h2>
Kada je predsjednik Albanije Bajram Begaj odobrio novi šesnaestočlani kabinet 15. septembra 2025, Dijela je izostala. Virtuelna ministarka, koju je najavio premijer Edi Rama, nije bila dio zvaničnog dokumenta. Umjesto toga, član 2. uredbe dodijelio je Rami lično „odgovornost za uspostavljanje i funkcionisanje virtuelne ministarke", čime je sistem stavljen pod njegovu neposrednu nadležnost.
U praksi, taj akt dao je Rami kontrolu nad entitetom koji pravno ne postoji. Prema članu 100. albanskog Ustava, svaki član Savjeta ministara mora biti fizičko lice, sposobno da učestvuje u raspravi, da glasa i da može da snosi moralnu i političku odgovornost.
- Sama ideja "ministra za vještačku inteligenciju" nema ustavni osnov u Albaniji. Ustavno značenje riječi ministar neraskidivo je povezano sa fizičkom osobom i odgovornostima koje idu uz tu ulogu. Ministar je odgovoran građanima, a to ne može biti nijedan algoritam - kaže pravni stručnjak Sokol Hazizaj.
Prema njegovim riječima, aktuelni zakoni o zaštiti ličnih podataka i državnoj službi dotiču se samo perifernih pitanja odgovornosti, bez definisanja kako vještačka inteligencija može djelovati ili ko je pravno odgovoran za njene postupke.
<h2>Malo informacija, nema transparentnosti</h2>
Od njenog prvog predstavljanja kao „ministarke", albanska Vlada nije dala nikakve detalje o podacima na kojima je obučavana, o osnovnom kodu niti o ljudskom nadzoru. Na portalu e-Albania i dalje se pojavljuje kao nasmijani avatar koji pozdravlja korisnike jednostavnim odgovorima, ali nema dokaza da ima bilo kakvu ulogu u donošenju odluka.
- Trenutno je Dijela samo čet-bot, a ne autonomni sistem. Vještačka inteligencija mogla bi da podržava Vladine odluke ako je pravilno obučena i nadzirana, ali pravi problem je transparentnost. Ne znamo na kojim podacima se zasniva niti ko je odgovoran za njeno održavanje - kaže Besmir Semanaj, IT stručnjak sa 17 godina iskustva.
Usvojen 2024. godine kao prvi sveobuhvatni propis o vještačkoj inteligenciji na svijetu, Akt EU o vještačkoj inteligenciji klasifikuje takve sisteme kao visokorizične. U evropskom kontekstu, svaki algoritam koji utiče na javnu administraciju mora biti pregledan i potvrđen od ljudskog donosioca odluka - zaštita od onoga što Brisel naziva „automatizacijom bez odgovornosti".
Kao zemlja kandidat za članstvo u EU, Albanija još nije obavezana tim standardima, ali je obećala da će uskladiti svoje zakonodavstvo.&nbsp;
- Ako gradimo sisteme koje pokreće vještačka inteligencija, moramo izgraditi i institucije za njihovo nadgledanje i kontrolu. Ulaganja u vještačku inteligenciju moraju ići ruku pod ruku sa ulaganjem u nadzor - inače rizikujemo da stvorimo sistem koji ne možemo da kontrolišemo - upozorava Semanaj.
<h2>Politički čin skretanja pažnje?</h2>
Kada se novi albanski parlament sastao 18. septembra da predstavi Vladin program za četvrti mandat, tenzije su odmah izbile. Ono što je trebalo da bude politička rasprava završilo se za nekoliko minuta - uz vikanje, lupanje po stolovima i napuštanje sjednice.
Kada je premijer Edi Rama zastao da bi dao riječ svojoj virtuelnoj ministarki za vještačku inteligenciju ekrani u sali su se uključili.
Pojavila se digitalna figura u tradicionalnoj albanskoj nošnji, koja je govorila smirenim, sintetičkim glasom - spoj folklora i koda.&nbsp;
- Ne sudite me po mom porijeklu, već po mojoj funkciji. Nisam ljudska, ali sam ustavna i služim ljudima koji su napisali Ustav - izjavila je Dijela.
Trenutak kasnije opozicija, koja osporava legitimitet albanskih izbora održanih u maju, napustila je sjednicu u znak protesta.
Profesor Artan Fuga, stručnjak za komunikaciju i član Albanske akademije nauka, ne vidi „Dijelu" kao tehnološki iskorak, već kao politički čin skretanja pažnje.&nbsp;
- Rama je iskoristio vještačku inteligenciju da stvori drugi centar pažnje. Umjesto da raspravljaju o legitimnosti Vlade ili programu, opozicija je raspravljala o avataru - ističe Fuga.
Ali opasnost, upozorava on, seže mnogo dublje.&nbsp;
- U vremenu kada Albanija još preispituje da li su njeni izbori zaista slobodni, govori nam se da više nema potrebe da kontrolišemo Vladu preko parlamenta, da izražavamo građansku volju ili zahtijevamo etičku transparentnost, jer čista inteligencija to može učiniti umjesto nas - kazao je Fuga.
Iza političkog eksperimenta krije se dublje pitanje: ko na kraju odlučuje? Tehnički gledano, kažu stručnjaci, Dijela bi jednog dana mogla da donosi odluke.&nbsp;
Ali albansko društvo nije sigurno da li bi joj trebalo dati tu moć.&nbsp;
- Algoritmi mogu obrađivati informacije, ali ne mogu vagati moralne posljedice. Kada tehničku racionalnost postavite iznad političke odgovornosti rizikujete da izbrišete samu demokratiju - zaključio je Fuga.&nbsp;

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Hazizaj: Sama ideja "ministra za vještačku inteligenciju" nema ustavni osnov u Albaniji

Na poziv predsjednika Albanije Bajrama Begaja, predsjednik Crne Gore Jakov Milatović učestvovaće sjutra na Samitu šefova država i vlada u okviru Samita Procesa saradnje u jugoistočnoj Evropi (SEECP), koji se održava u Tirani, navedeno je u saopštenju. 
Milatović će, kako se navodi, govoriti na plenarnoj sjednici na temu „Podsticanje stabilnosti i prosperiteta kroz regionalnu saradnju i evropske integracije“. Na marginama Samita planirani su i bilateralni sastanci.
Samit SEECP predstavlja najviši politički format regionalne saradnje zemalja Jugoistočne Evrope sa ciljem promovisanja i jačanja dobrosusjedskih odnosa, dijaloga, političke, bezbjednosne i ekonomske saradnje.
SEECP uključuje 13 zemalja jugoistočne Evrope, koje su već članice Evropske unije ili sa perspektivom integracije u evropske i evroatlantske strukture. Samit ima posebnu važnost u kontekstu evropskih integracija, jer pruža platformu za usklađivanje regionalnih prioriteta i jačanje koordinacije s institucijama Evropske unije.

Milatović na SEECP Samitu u Tirani

Crna Gora i Albanija, kao susjedne i prijateljske zemlje, njeguju blisku saradnju, dijele zajedničke vrijednosti i posvećenost evroatlantskim integracijama, kazao je potpredsjednik Vlade za ekonomsku politiku Nik Đeljošaj na sastanku sa albanskim predsjednikom Bajramom Begajem.
Sa predsjednikom Albanije sastao se i ministar javne uprave Maraš Dukaj.
Iz kabineta Đeljošaja je saopšteno da su tokom sastanka razmatrane mogućnosti daljeg jačanja saradnje u svim relevantnim oblastima, s posebnim fokusom na ekonomske odnose i proces evropske integracije.
- Poseban akcenat stavljen je na unapređenje trgovinske razmjene i infrastrukturno povezivanje, kao ključne faktore ekonomskog razvoja - navodi se u saopštenju.
Sagovornici su, kako se navodi, potvrdili visok nivo bilateralnih odnosa između dvije zemlje i izrazili spremnost za dalju saradnju u oblastima od obostranog interesa.
- Ovim sastankom dodatno je potvrđena posvećenost obje strane jačanju političkih i ekonomskih veza, uz nastavak dijaloga na najvišem nivou - rekli su iz kabineta Đeljošaja.

Đeljošaj sa Begajem: Crna Gora i Albanija dijele zajedničke evroatlantske vrijednosti

Predsjednik Crne Gore, Jakov Milatović dočekao je danas u Vili Gorica predsjednika Albanije, Bajrama Begaja.
Milatović je kazao da je dolazak albanskog presjednika još jedna potvrda bliskih odnosa dvije zemlje.
- Odnosi su na visokom novou i zasnivaju se na dobrosusjedstvu, prijateljstvu i saradniji, pojačani ciljevima koje zajedno dijelimo, naše zajedničke evropske perspektive i ućešća u NATO savezu, a jedan od najvažnijih zajedničkih ciljeva su nam evropske integracije. Crna Gora možda jeste najnaprednija u procesu integracija, ali svaki napredak u tome naših susjeda je i naš napredak- kazao je Milatović.
Čestitao je Begaju otvaranje klastera o fundamentalnim pravima i najavio da će on i premijer Spajić kandidovati Crnu Goru za domaćina Samita evropske političke zajednice, za proljeće naredne godine, na 20 godina od nezavisnosti, što će dodatno pozicionirati Crnu Goru kao evropsku zemlju.
Ističe da su odnosi sa Albanijom u političkom smislu odlični, ali da treba još više raditi na ekonomskoj saradnji- posebno jadransko-jonskom putu.&nbsp;
Smatra da će nova, treća po redu, zajednička sjednica Vlada Crne Gore i Albanije biće jako značajna za obije zemlje. Na prethodnoj je dogovorena izgradnja mosta preko Bojane, koji će biti simbol prijateljstva dva naroda.
Takođe, potpisivanje ugovora o granici između dvije zemlje je jako važan.&nbsp;
Nada se da će albanska strana ograničiti i regulisati otpuštanje otpadnih voda u Bojanu, sa čime se i predsjednik Begaj složio.
Predsjednik Crne &nbsp;Gore istakao je &nbsp;značaj manjinskih zajednica u Crnoj Gori i onih u Albaniji, koje su prirodni most između naših zemalja.
&nbsp;U kontekstu obilježavanja 110 godina od tragedije u luci Medova, Milatović je izrazio nadu da ćemo 6. januara naredne godine, zajedno podići spomen ploču i dodatno učvrstiti prijateljstvo.
- U narednom periodu treba dodatno pojačati prijateljstvo, ekonomsku saradnju, trgovinsku razmjenu, povećati turističku razmjenu, koja prethodnih godina ima pozitivan trend rasta, i siguran sam da u narednim godinama obije zemlje mogu uraditi puno više u kontekstu naše saradnje i na kraju pridruživanju Evropskoj uniji- zaključio je Milatović.
Predsjednik Begaj je zahvalio Milatoviću na gostoprimstvu, naglašavajući da mu je danas posebno zadovoljstvo što je u Crnoj Gori, prijateljskoj zemlji.&nbsp;
- Imali smo vrlo uspješan sastanak, sa razgovorima ne samo u duhu saradnje o pitanjima koja su bitna za obije strane, već i o regionalnim i evropskim inicijativama- kazao je Begaj.
ON je kazao da naše zemlje imaju puno toga zajedničkog, nijesu samo prijateljske komšijske zemlje, koje ojačavaju Crnogorci u Albaniji i Albanci u Crnoj Gori, već smo zemlje koje su u intezivnim pregovorima u evropskim integracijama u kojima zajedno učestvujemo.
- Mi smo se danas dogovorili da ohrabrimo naše dvije Vlade da sprovedu što više zajedničkih projekata, posebno u pograničnom područjima- istakao je Begaj.
Još je važnija ekonomska saradnja, za dobrobit naših građana, poručio je predsjednik Albanije.
- Jako je važno za region da uspostavimo najbolju moguću saradnju i saradnju turističkih operatera. Postoji odlična saradnja između Vrmoša, Plava i Gusinja, ali treba raditi na još takvih projekat- navodi Begaj.
Izgradnja mosta na Bojani od Velopolja do Ulcinja, &nbsp;biće kičma za razvoj turizma koja će povezati Skadar, Ulcinj i Lješ, poručio je Begaj.
Mi imamo važne i dobre odnose i u okviru NATO- a i naših aspiracija da se učlanimo u EU, dodao je Begaj.
- Danas sam čestitao predsjedniku Milatoviću na uspjehu u procesu evropskih integracija, koja je i za Crnu Goru i za Albaniju strateško opredjeljenje- poručio je albanski predsjednik.
Dodao je da su dosad u Albaniji organizovali dvije međuvladine sjednice, i nada se da če do kraja godine otvoriti sva poglavlja koja EU traži i te da se Albanija nada ulasku u Uniju do kraja decenije.
- Evroatlanstka perspektiva regiona jedini je put garanta mira, stabilnosti i održivog razvoja, sve drugo bi omogućilo etnonacionalizmima da imaju ulogu na Balkanu- poručio je Begaj.
Dodao je da je allbanski faktor u Crnoj Gori je imao odlučujjuću odluku u evroatlanstkoj perspektivi ove zemlje.
Pozdravio je Republiku Kosovo koja je juče održala mirne parlamentarne izbore i nada se da će da nastavi na svom putu sprovođenja evropske agende na Kosovu.
- Poštovani predsjedniče Milatoviću, Crna Gora je za Albaniju prijateljska zemlja, danas u NATO- u sjutra u EU. Vjerujem da će ova posjeta doprinijeti daljoj saradnji naše dvije zemlje- zaključio je Begaj.
Odgovarajući na pitanja novinara o izvjesnosti ulaska u EU do 2030. godine, Milatović je kazao da smo postavili ambiciozan cilj da zatvorimo sva pregovaračka poglavlja do 2026. godine, a da 2028. godine postanemo članica.
- Dva najveća izazova su reformska agenda koja u kontinuitetu mora biti u fokusu političkog djelovanja - reforme u pravosuđu su prvi izazov. Drugi izazov je dobrosusjedska saradnja, ona uvijek mora biti u fokusu našeg djelovanja, region je puno bolje mjesto u smislu saradnje nego što je to bio prije 15 godina- ocjenjuje Milatović.
Predsjednika Milatovića su pitali i o enormno visokim cijenama u regionu ali i u Crnoj Gori.&nbsp;
- Kada pitate građane o problemima, jedan od najvažnijih koji ističu su visoke cijene. Upravo kao refleksija tog problema došlo je do bojkota. U tom smislu sam pokušao da dam konstruktivan prijedlog Vladi ističući desetak mjera koje treba staviti u prvi plan. Mislim da bi Vlada morala da uzme u obzir te predloge, taj dokument- naglasio je Milatović.

Božena Miljić

Milatović i Begaj: Most na Bojani biće kičma između naših zemalja, ne smijemo dozvoliti jačanje nacionalizama na ovim prostorima

Predsjednik Albanije Bajram Begaj boravi danas u zvaničnoj posjeti Crnoj Gori, na poziv predsjednika države Jakova Milatovića.
Predsjednika Begaja je u Vili Gorica uz najviše državne i vojne počasti dočekao predsjednik Crne Gore Jakov Milatović.
Nakon upisivanja u knjigu gostiju i sastanka delegacija, dvoje predsjednika će imati izjave za javnost.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DxtOvn5GPG-0&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Milatović uz najviše državne i vojne počasti dočekao Begaja u Vili Gorica

Na svečanoj ceremoniji, predsjednik Republike Albanije Bajram Begaj, juče je položio vijenac na spomenik albanskom nacionalnom heroju, Đerđu Kastriotu Skenderbegu, na novom trgu u Tuzima, koji nosi isto ime, navedeno je u saopštenju. Ovaj događaj održan je u okviru njegove zvanične posjete Crnoj Gori. Tokom ceremonije, dodaju, predsjednik je istakao značaj očuvanja i promocije nacionalnih vrijednosti, naglasivši da Skenderbeg ostaje simbol otpornosti i jedinstva za Albance širom svijeta. Tokom ove posjete, njega su dočekali predsjednik Opštine Tuzi Lindon Đeljaj, predsjednik Skupštine Opštine Tuzi, Fadil Kajošaj, potpredsjednici Opštine, Ivan Ivanaj i Fisnik Đokaj, kao i mnogi građani opštine Tuzi koji su se okupili da odaju počast Begaju. U svom govoru, Đeljaj je istakao značaj ove posjete, ocijenivši je kao znak podrške i priznanja za albansku zajednicu u Malesiji. Ceremoniju su, kako je saopšteno iz te opštine, pratili umjetnički nastupi nekoliko kulturnih i umjetničkih društava.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250210100228_e3c4289c9782caf28b3672c3252ca3ffa630d61949a57ee2f51c47312fc8c704.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250210100228_e3c4289c9782caf28b3672c3252ca3ffa630d61949a57ee2f51c47312fc8c704" data-rendition-name="original" width="1920" height="1279" loading="lazy" alt="Begaj položio vijenac "></figure>

Begaj istakao značaj očuvanja i promocije nacionalnih vrijednosti

Odnosi Crne Gore i Albanije su zasnovani na bliskim ekonomskim i drugim interesima, zajedničkim vrijednostima kao i zajedničkoj evropskoj perspektivi, ocijenjeno je na sastanku ministra javne uprave Marasha Dukaja sa Bajramom Begajem, predsjednikom Albanije u Tirani na marginama konferencije "Oblikovanje budućnosti vladinih tehnologija GovTech".
Oni su istakli da su iskustva Albanije i regiona u cjelini u oblasti razvoja eUprave i digitalizacije, kao i za reformu javne uprave, &nbsp;vrlo značajna za Crnu Goru na putu njenog daljeg razvoja.&nbsp;
- Podsticanje političkog dijaloga, je najbolji način prosperiretne Crne Gore i Albanije, kao i cijelog Zapadnog Balkana. U narednom periodu slijedi intenzivne aktivnosti ispunjavanja zahtjevne agende za ravnopravan &nbsp;pristup EU - poručeno na sastanku.

Dukaj-Begaj: EU integracije su prioritet za cijeli region

Evropska komisija izrekla je danas kaznu od 120 miliona eura kompaniji X zbog kršenja obaveza transparentnosti prema Zakonu o digitalnim uslugama (DSA), saopštila je Komisija. Ovo je prva odluka Komisije o neusklađenosti sa ovim zakonom.
Prekršaji kompanije X uključuju obmanjujući dizajn njenog „plavog bedža“ (plave oznake za verifikaciju naloga), nedostatak transparentnosti u njenoj arhivi oglasa i neuspjeh da obezbijedi pristup javnim podacima za istraživače, navodi se u saopštenju.
<h2>Obmanjujući dizajn „plavog bedža“</h2>
- Upotreba "plavog bedža" za "verifikovane naloge" obmanjuje korisnike. Ovo krši obavezu iz DSA prema kojoj platforme moraju da zabrane obmanjujuće dizajnerske prakse u svojim uslugama - navodi Evropska komisija.
Kako se pojašnjava, na platformi X svako može da plati da dobije "verifikovani" status bez da kompanija suštinski proveri ko stoji iza naloga, što korisnicima otežava procjenu autentičnosti naloga i sadržaja sa kojima stupaju u interakciju.
- Ova obmana izlaže korisnike prevarama, uključujući krađu identiteta, kao i drugim oblicima manipulacije od strane zlonamjernih aktera. Iako DSA ne zahteva verifikaciju korisnika, on izričito zabranjuje platformama da lažno tvrde da su korisnici verifikovani kada takva provjera nije izvršena - upozorila je Komisija.
<h2>Nedostatak transparentnosti u arhivi oglasa na X</h2>
Arhiva oglasa kompanije X ne ispunjava zahteve DSA u pogledu transparentnosti i pristupačnosti, navodi Evropska komisija.
- Pristupačne i pretražive arhive oglasa od ključnog su značaja za istraživače i civilno društvo u otkrivanju prevara, hibridnih prijetnji, koordinisanih operacija informisanja i lažnih reklama - navodi se u saopštenju.
X uvodi dizajnerske elemente i barijere za pristup, kao što su prekomjerna kašnjenja u obradi, što, kako se ocjenjuje - podriva svrhu arhiva oglasa.
Arhiva takođe ne sadrži ključne informacije, poput sadržaja i teme oglasa, kao ni pravnog subjekta koji ga je platio. Ovo, prema navodima iz saopštenja - otežava istraživačima i javnosti da nezavisno ispitaju potencijalne rizike u onlajn oglašavanju.
<h2>Neuspjeh u obezbejđivanju pristupa javnim podacima za istraživače</h2>
X ne ispunjava svoje obaveze prema DSA u vezi s pružanjem pristupa javnim podacima platforme istraživačima, utvrdila je Komisija.
Na primjer, uslovi korišćenja kompanije X zabranjuju kvalifikovanim istraživačima da samostalno pristupaju javnim podacima, uključujući scraping (scraping je tehnika automatskog prikupljanja podataka sa veb stranica pomoću specijalnih programa).
Pored toga, kako se navodi, procesi za pristup javnim podacima nameću nepotrebne prepreke, čime se efektivno podriva istraživanje sistemskih rizika u Evropskoj uniji.
- Kazna izrečena danas izračunata je uzimajući u obzir prirodu ovih prekršaja, njihovu težinu u pogledu broja pogođenih korisnika u EU, kao i njihovo trajanje. Ovo je prva odluka o neusklađenosti prema DSA - zaključuje se u saopštenju.
<h2>Šta su sljedeći koraci</h2>
X sada ima 60 radnih dana da obavijesti Komisiju o konkretnim mjerama koje namjerava da preduzme kako bi okončala kršenje člana 25(1) DSA, koje se odnosi na obmanjujuću upotrebu plavih bedževa.
Dalje, X ima 90 radnih dana da Komisiji dostavi akcioni plan u kojem će navesti neophodne mjere za rješavanje kršenja članova 39 i 40(12) DSA, koji se odnose na arhivu oglasa i pristup javnim podacima za istraživače. Odbor za digitalne usluge imaće mjesec od prijema akcionog plana kompanije X da iznese svoje mišljenje.
Komisija će zatim imati još mjesec da donese konačnu odluku i odredi razuman rok za sprovođenje.
Neispunjavanje obaveza iz odluke o neusklađenosti može dovesti do periodičnih kazni, ukazuje se u saopštenju i dodaje da Komisija nastavlja da sarađuje sa X "kako bi obezbijedila poštovanje ove odluke i DSA uopšte".
Podsjetimo, 18. decembra 2023. Evropska komisija pokrenula je formalni postupak radi procjene da li je X možda prekršio DSA u oblastima povezanim sa širenjem nezakonitog sadržaja i delotvornošću mjera za borbu protiv manipulacije informacijama, za koje se istraga nastavlja.
Ovi postupci takođe su obuhvatali upotrebu obmanjujućeg dizajna, nedostatak transparentnosti oglašavanja i nedovoljnu dostupnost podataka za istraživače, za šta je Komisija 12. jula 2024. usvojila preliminarne nalaze i danas donijela odluku o neusklađenosti.

Evropska komisija kaznila X sa 120 miliona eura

Grupa građanskih i NVO aktivistkinja najoštrije je reagovala na, kako navode, seksističke i uvredljive komentare predsjednika Opštine Pljevlja, Daria Vraneša, upućene direktorici Centra za istraživačko novinarstvo Crne Gore (CIN-CG), Milki Tadić Mijović.
Vraneš je, iskrivljujući Njegoševe stihove, uputio javne uvrede na njen račun, nazvavši je „babom“ i „vješticom“, što aktivistkinje ocjenjuju kao „nedostojno javne funkcije i demokratske komunikacije“.
One poručuju da takva retorika predstavlja „još jedan u nizu pokušaja da se putem mizoginih i populističkih istupa uruši javni dijalog i degradira uloga žene u društvu“.
U saopštenju se ističe i očekivanje da se koalicioni partneri iz Pokreta Evropa sad, na čelu s premijerom Milojkom Spajićem, jasno odrede prema ponašanju predsjednika Pljevalja.
– Očekujemo da se obezbijedi njegova smjena sa funkcije koju zloupotrebljava na sramotu građana Pljevalja i države – navodi se u reakciji.
Aktivistkinje upozoravaju da je etiketiranje žena kao „vještica“ dio šireg obrasca diskriminacije.
– To nije samo uvreda, već poruka čiji je cilj da se ženama ospori dostojanstvo i glas u javnom prostoru – ističe se u saopštenju.
Reakcija je zaključena simboličnom porukom:
– Sve smo mi vještice.
Saopštenje su potpisale:&nbsp;
Tea Gorjanc, Dina Bajramspahic, Maja Raicevic, Ervina Dabizinovic, Milena Popovic Samardzic , Paula petricevic, Ivana Vojvodic , Ana Jaredic , Anita Stjepcevic, Olivera Nikolic, Marina Vujacic, Maja Boricic, Andrea, Tijana, Ðurdja Radulovic, Jelena Nelevic , Teodora Ciriviri, Martina Markolovic, Elizabeta Mrnjavcevic ,Bojana i Amra iz HRA

Aktivistkinje osudile seksističke izjave predsjednika Opštine Pljevlja: Sve smo mi vještice

Ekonomska redakcija STEGA, u saradnji sa stručnjacima za ekologiju, upozorila je da će Termoelektrana Pljevlja u narednim godinama, najkasnije do kraja 2030, morati da prestane sa radom zbog novih evropskih klimatskih propisa i ekonomskih ograničenja.
Kako navode, od 1. januara 2026. godine EU uvodi mehanizam CBAM, što znači da emisije ugljen-dioksida iz termoelektrana više neće biti besplatne.
– TE Pljevlja godišnje ispusti više od milion tona CO₂. Ako cijena po toni bude 70–80 eura, Crna Gora će morati da plati oko 100 miliona eura godišnje samo zbog zagađenja iz termoelektrane – ističu iz STEGE.
Zbog toga bi, kažu, proizvodnja struje iz uglja postala najskuplja opcija u energetskom sistemu Crne Gore.
Propali efekti ekološke rekonstrukcije
Organizacija podsjeća da je u ekološku rekonstrukciju TE Pljevlja uloženo oko 70–80 miliona eura, uz obećanje da će elektrana biti modernizovana i bez štetnih emisija.
– Taj projekat nije smanjio emisije CO₂, a postoje i ozbiljne sumnje da rekonstrukcija nije urađena kvalitetno. Javnost i dalje svjedoči istim problemima – navode u saopštenju, uz očekivanje hitne reakcije ekološke inspekcije zbog nedavnih snimaka prašine i otpada na prostoru termoelektrane.
Takođe upozoravaju da Direktiva o industrijskim emisijama, čije poštovanje je garantovano, i dalje nije ispunjena.
Iz STEGE ističu da bi gašenje termoelektrane imalo najteže posljedice upravo u Pljevljima – gradu čiji su radnici, privreda i javne finansije direktno zavisni od energetskog i rudarskog sektora.
– Čitave porodice decenijama su vezane za taj sistem: neko radi u elektrani, neko u rudniku, neko u firmama za održavanje, neko u transportu, neko u opštini koja se puni prihodima od uglja – poručuju.
U saopštenju se navodi da, uprkos jasnim rokovima i troškovima, Vlada još nema plan za pravednu tranziciju i dekarbonizaciju energetskog sektora, niti program podrške Pljevljima.
– Iako Reformskom agendom EU obezbjeđuje više od 20 miliona eura, nema plana za zapošljavanje i prekvalifikaciju radnika, niti pripreme novih investicija u obnovljive izvore energije. Nema ni razgovora sa lokalnom zajednicom o onome što slijedi – navodi STEGA.
Upozoravaju da se i dalje insistira na roku 2041. godine za zatvaranje TE Pljevlja, „uprkos činjenici da je ekonomski i regulatorno nemoguće održati rad do tada“.
Zahtjevi STEGE
Iz ove organizacije traže:
- Transparentno obavještavanje građana o stvarnom stanju i rokovima
- Istraživanje odgovornosti za propuste u rekonstrukciji
- Zaštitu građana od pokrivanja troškova lošeg nadzora i upravljanja
- Plansku i pravednu tranziciju za Pljevlja
Poručuju da je neophodno je spriječiti da Pljevlja sama plate cijenu tranzicije koju država nije pripremila.

STEGA: Termoelektrana Pljevlja pred zatvaranjem, potreban hitan plan za pravednu tranziciju

Osnovno državno tužilaštvo u Podgorici podnijelo je Osnovnom sudu u Podgorici optužni prijedlog protiv službenika Uprave policije S.P, zbog sumnje da je počinio krivično djelo zlostavljanje.
S.P. se stavlja na teret da je u noćnim satima, 13. jula ove godine, u prostorijama Odjeljenja bezbjednosti Podgorica, prilikom izvršavanja službenih radnji, fizički napao uhapšenog V.C. postupajući na način kojim se vrijeđa ljudsko dostojanstvo. 
- Oštećeni je tom prilikom zadobio laku tjelesnu povredu - saopšteno je iz ODT-a Podgorica.

Optužni prijedlog protiv policajca: U OB Podgorica nasrnuo na uhapšenog

Zviždač iz Crnogorskog elektroprenosnog sistema, kojem je skandaloznom odlukom Upravnog suda ukinuta zaštita po inicijativi člana Savjeta Agencije za sprječavanje korupcije Mladena Tomovića, advokata ove elektroenergetske kompanije, nastavlja svoje „sizifovske bitke“ sa institucijama, pa se juče otvorenim pismom obratio vrhovnom državnom tužiocu Miloradu Markoviću i glavnom specijalnom tužiocu Vladimiru Novoviću. Naglasio je da mu je „prevarom i zloupotrebom službenog položaja od strane Mladena Tomovića, člana Savjeta ASK-a, Dušana Drakića v.d. direktora i Kristine Braletić pomoćnice direktora ukinuta zaštita“ koja mu je bila određena mišljenjem prethodnog rukovodstva Agencije. Upozorio je i da osnovano sumnja „da novo rukovodstvo ASK-a ima zaštitu određenih struktura u tužilaštvu“, ukazujući na činjenicu da je specijalni tužilac Miroslav Turković bio član Komisije koja je sprovodila postupak izbora kandidata za Savjet ASK-a i glasao za Mladena Tomovića, iako je imao kompletnu dokumentaciju koja je dokazivala da je on advokat CGES-a u predmetima procesuiranim u slučaju zviždača iz ove kompanije i da je pokrenuo postupak za ukidanje njegove zaštite.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_6ec1bcbb659e5143ea4cd398d9e13fda19b7bb58bc15946fecfde7406e8b094e.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025120407124_6ec1bcbb659e5143ea4cd398d9e13fda19b7bb58bc15946fecfde7406e8b094e" data-rendition-name="original" width="900" height="506" loading="lazy" alt="Mladen Tomović"> <figcaption>PROGONITELJ ZVIŽDAČA: Mladen Tomović(Photo: RTCG)</figcaption> </figure>  Sumnju da neko iz tužilačke organizacije štiti upravu ASK-a potkrijepio je i navodima da je tužilaštvo odbacilo kao neosnovanu njegovu prijavu protiv Mladena Tomovića, Dušana Drakića i Kristine Braletić, nakon što mu je ukinuta zaštita, odnosno status zviždača. Da uprava ASK-a ima zaštitu tužilaštva, prema ocjeni zviždača, potvrdila je i odluka tužioca Dražena Burića da odbije njegovu pritužbu na ovu odluku tužilaštva. Posebno je ukazao na činjenicu da je pritužbu dostavio 4. novembra ove godine, a tužilac je odbacio već poslije dva dana – 6. novembra. DRAKIĆEVO NEPOSTUPANJE Uzbunjivač iz CGS-a u otvorenom pismu objašnjava i da je razlog zbog kojeg je odlučio da se tužiocima obrati javno „drsko, bezobzirno i krajnje nezakonito postupanje v.d. direktora Agencije Dušana Drakića, koji skoro jedanaest mjeseci odbija da postupi po presudi Upravnog suda i u ponovnom postupku riješi“ njegov zahtjev za zaštitu. - To radi u formi obavještenja, na koje nemam mogućnost podnošenja pravnog lijeka, krijući se iza Mišljenja Ministarstva pravde koje se ni formalno, ali ni suštinski ne može primijeniti. Drakić tvrdi da su Agenciji prestale nadležnosti za postupanje po prijavama zviždača, što je djelimično tačno, jer se to odnosi samo na nove zahtjeve, ali ne i na zahtjeve koji su podnijeti u vrijeme važenja prethodnog zakona – kategoričan je zviždač.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_a2f3fabe9e4d76d53a6bfc73b9cb6bead407942059f6ecf25d4541da5b1fcbc1.webp" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025120407124_a2f3fabe9e4d76d53a6bfc73b9cb6bead407942059f6ecf25d4541da5b1fcbc1" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="Dušan Drakić"> <figcaption>ODBIJA DA POSTUPI PO PRESUDI UPRAVNOG SUDA: Dušan Drakić</figcaption> </figure>  Tvrdi da Drakić to radi iz tri razloga. - Prvi - u ponovnom postupku pred Agencijom, morala bi biti donešena ista odluka povodom mog zahtjeva, odnosno moralo bi biti utvrđeno da ispunjavam zakonom propisane uslove za zaštitu zviždača, posebno u svijetlu činjenice da sam u međuvremenu pravosnažnom odlukom Osnovnog suda u Podgorici dokazao da je protiv mene, nakon što sam prijavio sumnju u korupciju, vođen montirani disciplinski postupak i da mi je bila izrečena nezakonita disciplinska mjera – ističe on. Drugi razlog Drakićevog nepostupanja, smatra zviždač, je što bi bile razotkrivene „prevare koje su urađene u postupku pred Upravnim sudom U.br. XXXXX/23 i u postupku pred Osnovnim sudom u Podgorici P.br.XXXX/22“.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_cb35fc554a2e7f850c95c46643b7a0d86fd93cf642e780962017449de6d6ed6e.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025120407124_cb35fc554a2e7f850c95c46643b7a0d86fd93cf642e780962017449de6d6ed6e" data-rendition-name="original" width="670" height="400" loading="lazy" alt="ASK "> <figcaption>ASK</figcaption> </figure>  Treći razlog je, ističe on, taj što „Mladen Tomović, na taj način kupuje vrijeme kako bi obezbijedio da, zloupotrebom javne funkcije koju obavlja, krivične prijave podnešene protiv njegovih vlastodavaca iz CGES-a budu odbačene, a zatim mene proglasi kao nekog ko je sve to izmislio“. HRONOLOGIJA On je u pismu naveo hronoligiju dešavanja od dana kada je podnio prijavu korupcije 2021. do danas, što, kategoričan je, dokazuje da je „član Savjeta ASK-a zloupotrijebio i dalje zloupotrebljava funkciju koju obavlja“. 24.11.2021. godine, podnio sam prijavu korupcije kompaniji. Ova prijava je odbačena kao neosnovana. 09.12.2021. godine, istu tu prijavu podnosim Agenciji za sprječavanje korupcije. 24.05.2022. godine, Agencija za sprječavanje korupcije moju prijavu, nakon prikupljene dodatne dokumentacije i izjašnjenja CGES-a, prosljeđuje Specijalnom državnom tužilaštvu.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_73323d33276e4602d351ce718c7679ebd661208206f7e31924c8cace7c5d0de4.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025120407124_73323d33276e4602d351ce718c7679ebd661208206f7e31924c8cace7c5d0de4" data-rendition-name="original" width="746" height="392" loading="lazy" alt="CGES"> <figcaption>CGES</figcaption> </figure>  20.07.2022. godine, Mladen Tomović zaključuje ugovor sa Crnogorskim elektroprenosnim sistemom. Dakle, nakon što je ASK predao prijavu SDT-u. Od njegovog angažovanja, kao punomoćnika CGES-a, kreću najgora podmetanja i moj progon, koji traje do danas. 26.07.2022. godine, zapošljeni na programu stručnog osposobljavanja D. P. podnosi Zahtjev za promjenu službe, u kojem me lažno optužuje za zlostavljanje na radu. 27.07.2022. godine, zapošljeni u Službi kojom sam rukovodio D. D. podnosi Zahtjev za posredovanje zbog navodnog mobinga, u kojem me, takođe, lažno optužuje. 27.07.2022. i 25.08.2022. godine, Inspekcija za javne nabavke, po smišljenim prijavama, vrši kontrolu dva postupka javne nabavke, na koji se odnosila moja prijava korupcije i sačinjava zapisnike o izvršenom inspekcijskom nadzoru. Mladen Tomović i njegovi vlastodavci iz CGES-a sada „mašu“ ovim zapisnicima i koriste ih kao „dokaz“ da je sve navodno urađeno u skladu sa zakonom, iako znaju da inspekcija nije nadležna da kontroliše navode koji su iznijeti u mojoj prijavi korupcije. DEŠAVANJA NAKON ŠTO SAM LAŽNO OPTUŽEN ZA ZLOSTAVLJANJE NA RADU 08.08.2022. godine, podnosim privatnu tužbu protiv D. P. zbog povrede časti i ugleda, nakon što je prethodno od menadženta firme odbijeno da se njegove optužbe nam moj račun provjere u skladu sa zakonom. I dešavanja u tom postupku su vrlo interesanta, ali da sačekamo odluku Višeg suda u Podgorici, povodom žalbe podnešene na presudu. Smatram bitnim napomenuti da D. D, drugi zapošljeni koji me optužio za mobing, nikada nije pokrenuo postupak dokazivanja njegovih navoda pred sudom. Činjenice da su me u dva dana, dvojica zapošljenih u službi optužila za zlostavljanje, samo potvrđuju smišljeno i sinhronizovano djelovanje prema meni. 13.10.2022. godine izvršni direktor CGES-a Ivan Asanović pokreće montirani disciplinski postupak protiv mene. U tom postupku svjedoči M. M. i D. P. Odbija se moj zahtjev za svjedočenjem R. B, za koju je sam D. P. kazao da je bila prisutna na sastanku na kojem sam ga ja navodno zlostavljao na radu. 30.12.2022. godine izriče mi se nezakonita disciplinska odluka. 15.03.2023. godine, podnosim tužbu Osnovnom sudu u Podgorici radi poništaja odluke kojom mi je bila izrečena disciplinska odluka. 19.05.2023. godine, Agencija za sprječavanje korupcije mi dodjeljuje zaštitu u skladu sa zakonom, zbog vođenja disciplinskog postupka i izricanja disciplinske mjere, što je izričito bilo propisano tada važećim zakonom. Ista zabrana propisana je i novim zakonom. Član 59 stav 1 tačka 4 tada važećeg Zakona o spječavanju korupcije („Sl. list CG“, br. 53/14, 42/17 i 73/23) propisivao je sljedeće: „Zviždač ima pravo na zaštitu ukoliko mu je nanijeta šteta, odnosno postoji mogućnost nastanka štete zbog podnošenja prijave iz člana 44 ovog zakona, a naročito ako je protiv njega pokrenut disciplinski postupak i izrečena disciplinska mjera“. 24.03.2023. godine Osnovnom sudu u Podgorici podnosiom tužbu za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete. 10.06.2023. godine Mladen Tomović podnosi tužbu Upravnom sudu za poništenje Mišljenja Agencije za sprječavanje korupcije, kojim mi je bila određena zaštita. 11.12.2023. godine, Osnovni sud u Podgorici donosi presudu P.Br. XXXX/23, kojom, kao nezakonitu, poništava odluku o izrečenoj disciplinskoj mjeri. DEŠAVANJA PRIJE I NAKON DONOŠENJA PRESUDE UPRAVNOG SUDA CRNE GORE 31.05.2024. godine, Upravni sud Crne Gore dostavlja Agenciji za sprječavanje korupcije zahtjev za dostavljanje odgovora na tužbu Mladena Tomovića (kojom traži da mi se ukine zaštita) i spisa predmeta koji je vođen kod Agencije.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_87a9ace84ca540cede69578dd88109adf698f7ba6544520623ba34f91eeabee8.webp" data-media-id="editor_4" data-image-id="2025120407124_87a9ace84ca540cede69578dd88109adf698f7ba6544520623ba34f91eeabee8" data-rendition-name="original" width="1280" height="960" loading="lazy" alt="Upravni sud"> <figcaption>Upravni sud</figcaption> </figure>  U tom trenutku tadašnja direktorica Jelena Perović se nalazi u kućnom pritvoru. Za vrijeme do kraja njenog mandata (15.08.2024. godine) namjerno joj se ne dostavlja pripremljen odgovor i spisi predmeta po tužbi za ukidanje moje zaštite. Više je nego očigledno da je to organizovao Tomović, uz svesrdnu pomoć pojedinih zapošljenih u Agenciji. 31.07.2024. godine Skupština Crne Gore izglasala je nove članove Savjeta Agencije za sprječavanje korupcije, među kojima je i Mladen Tomović. 23.08.2024. godine, Dušan Drakić imenovan za v.d. direktora Agencije za sprječavanje korupcije. Iako su ga spisi predmeta pripremljeni za Upravni sud sačekali na stolu Dušan Drakić, pod očiglednim uticajem Mladena Tomovića i za njegov interes, namjerno ne dostavlja odgovor na tužbu i spise predmeta Sudu. 11.10.2024. godine, Portal ETV objavljuje tekst u kojem navodi da Dušan Drakić i ASK ne postupaju po zahtjevu Upravnog suda. Istog dana Agencija dostavlja odgovor na tužbu i spise predmeta Upravnom sudu, što je Dušan Drakić prethodno odbijao da uradi skoro 50 dana od njegovog imenovanja na tu funkciju. 21.11.2024. godine Upravni sud zakazuje usmenu raspravu po tužbi Mladena Tomovića. Ovu raspravu on odlaže zahtjevom koji je podnio tog dana... 16.12.2024. godine Upravni sud zakazuje novu, drugu po redu, usmenu raspravu. Tomović tada dostavlja podnesak sa jednom od ranijih presuda ovog suda, tvrdeći da ona dokazuje njegove tužbene navode. Punomoćnica ASK-a na toj usmenoj raspravi, Snežana Đuretić, traži odlaganje iste da bi se upoznala sa podneskom Tomovića. Dakle, zapošljena u ASK-u, kojoj je punomoćje za zastupanje dao direktor ASK-a Dušan Drakić, traži odlaganje, da bi se upoznala sa podneskom koji je dostavio član Savjeta ASK-a. Sve režirano! 10.01.2025. godine Upravni sud Crne Gore poništava Mišljenje ASK-a kojim mi je bila određena zaštita i predmet vraća ovoj instituciji na ponovni postupak i odlučivanje, jer nije mogao pronaći kauzalnu vezu između moje prijave korupcije i štete koja mi je učinjena vođenjem disciplinskog postupka protiv mene (u trenutku donošenja presude Upravnog suda prvostepeno dokazano da mi je bila izrečena nezakonita disciplinska mjera). Iz obrazloženja presude se nedvosmisleno utvrđuje da sudu, očigledno namjerno, nije dostavljena cjelokupna dokumentacija predmeta formiranog kod Agencije za sprječavanje korupcije i to akt ove institucije od 24.05.2025. godine, kojim je moja prijava korupcije proslijeđena SDT-u. 30.01.2025. godine Dušan Drakić dostavlja Obavještenje mom advokatu da neće postupiti po presudi Upravnog suda, navodno jer je stupanjem na snagu novog zakona prestala nadležnost Agencije po ovom pitanju. Ponovo naglašavam, dostavio je pisani akt protiv kojeg nijesam imao mogućnost podnošenja pravnog lijeka. Uz ovaj akt dostavio je mišljenje Ministarstva pravde od 18.10.2024. godine. Pored toga što Mišljenje Ministarstva nije pravno obavezujući akt, u njemu je i decidno navedeno sljedeće: „Shodno uredbi o organizaciji i načinu rada državne uprave Ministarstvo pravde nije nadležno za tumačenje propisa i davanje mišljenja u pogledu njihove primjene i pored činjenice da je isto organ državne uprave koji je izvorno nadležan za primjenu propisa kojim se uređuje sprječavanje korupcije“. 13.02.2025. godine, moji advokati, zbog prethodnog stava Dušana Drakića, Vrhovnom sudu Crne Gore podnose Zahtjev za vanredno preispitivanje sudske odluke, 18.03.2025. godine Osnovnom sudu u Podgorici podnose tužbu za sudsku zaštitu zviždača 03.07.2025. godine, Mladen Tomović u sudskom postupku P.br.XXXX/22, koji je vođen po mojoj tužbi za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete, kao dokaz podnosi Presudu Upravnog suda Crne Gore U.br.XXXXX/23. Ovo pokazuje njegov umišljaj, iz dva razloga. Prvi, znao je na koji način je obezbijedio donošenje ovakve odluke Upravnog suda. Drugi, u završnoj riječi u istom postupku, koja je održana 09.07.2025. godine, na moju konstataciju da je protiv presude Upravnog suda podnešen vanredni pravni lijek, Tomović kaže da se takva akta mogu podnositi samo protiv pravosnažnih odluka. 16.10.2025. godine, Vrhovni sud Crne Gore odbacuje, kao nedozvoljen, Zahtjev za vanredno preispitivanje Presude Upravnog suda, uz obrazloženje: „Članom 352 stav 1 ZPP-a, propisano je da je pravosnažna ona presuda koja se više ne može pobijati žalbom, ukoliko je njome odlučeno o zahtjevu tužbe ili protivtužbe. Kod takve zakonske odredbe, presuda Upravnog suda kojom se poništava osporeni akt i predmet vraća na ponovni upravni postupak, ne stiče pravosnažnost, jer istom nije odlučeno o zahtjevu stranke, odnosno o pravima, obavezama i pravnim interesima bilo kojeg lica. Ovo iz razloga što, kada Upravni sud poništi akt ili drugu upravnu aktivnost protiv koje je bio pokrenut upravni spor (član 56 stav 1 ZUS), predmet se vraća u stanje u koje se nalazio prije nego je poništeni akt donesen, odnosno poništena upravna aktivnost preduzeta. Kako je Upravni sud, pobijanom presudom, poništio upravni akt protiv kojeg je bio pokrenut upravni spor i predmet vratio upravnom organu na ponovni postupak, to ne postoji pravosnažna sudska odluka, kao procesno-pravna pretpostavka za podnošenje zahtjeva za ispitivanje“. Podsjećam da je Tomović presudu Upravnog suda dostavio kao dokaz u postupku pred Osnovnim sudom u Podgorici, za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete i to predstavio kao validnu i konačnu odluku, iako sada vidimo da Vrhovni sud nedvosmisleno kaže: „Kada Upravni sud poništi akt ili drugu upravnu aktivnost protiv koje je bio pokrenut upravni spor (Član 56 Stav 1 ZUS), predmet se vraća u stanje u koje se nalazio prije nego je poništeni akt donešen, odnosno poništena upravna aktivnost preduzeta“. 05.11.2025. godine, moji advokati, nakon ovakvog stava Vrhovnog suda podnose Agenciji za sprječavanje korupcije Zahtjev za postupanje po presudi Upravnog suda Crne Gore U.br.XXXX/23. 24.11.2025. godine, Dušan Drakić v.d. direktora ponovo odbija da postupi po presudi Upravnog suda. Zaista vrijeđa zdrav razum činjenica da se, pored gore citiranog obrazloženja odluke Vrhovnog suda Crne Gore, v.d. direktora Agencije za sprječavanje korupcije Dušan Drakić poziva na Mišljenje Ministarstva u kojem mu je napisano da to ministarstvo nije nadležno za tumačenje propisa i davanje mišljenja u pogledu njihove primjene. BROJNE SUMNJE Zviždač je u pismu Markoviću i Novoviću iskazao sumnju i na mogući nezakoniti uticaj Tomovića na sud u jednom od postupaka koji vodi protiv CGES-a. Istakao je i, pozivajući se na član 68 stav 4 novog Zakona o sprječavanju korupcije, kojim je propisano da je „postupak po tužbi za zaštitu zviždača hitan“, da Osnovni sud u Podgorici još nije postupio po tužbi njegovih advokata za sudsku zaštitu zviždača, koju su podnijeli 18. marta ove godine. Dodao je da je pripremno ročište u tom predmetu zakazano za 19. januar sljedeće godine. -... dakle deset mjeseci od dana podnošenja tužbe. Toliko o hitnosti i zaštiti lica koja prijave sumnju u korupciju – napisao je zviždač iz CGES-a. On smatra da je na osnovu onoga što je saopštio u pismu neupitne dvije činjenice. - Prva, navodi da sam zlostavljao na radu dvojicu zapošljenih su kreirane nakon što je advokat Mladen Tomović zaključio ugovor o pravnom zastupanju sa Crnogorskim elektroprenosnim sistemom AD Podgorica. Očigledno, nijesu mi mogli pronaći najmanju grešku u prethodnom radu, pa su morali montirati lažne optužbe. Druga, Mladen Tomović je počeo da dobija sudske sporove u ime lica protiv kojih sam podnio sumnju u korupciju, nakon njegovog imenovanja za člana Savjeta ASK-a, u čemu mu svesrdnu pomoć pružaju njegovi prijatelji Dušan Drakić i Kristina Braletić. Prethodno je procesnim zloupotrebama i prevarama odugovlačio i odlagao postupke. Pametnome dosta – kategoričan je zviždač. Na kraju pisma je iskazao očekivanje da Marković i Novović ponovo formiraju predmet protiv Mladena Tomovića, Dušana Drakića i Kristine Braletić i da će u tom postupku biti saslušan u svojstvu oštećenog.

Uzbunjivač uvjeren da neko iz tužilaštva „kumuje“ njegovom progonu

Poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Nikola Janović podnio je ostavku na sve funkcije u toj partiji, potvrđeno je Portalu ETV.
Janović je odluku objavio i na mreži X, a dalji angažman u politici nastavlja kao nezavisni poslanik.
- Obavještavam vas da više nijesam član Demokratske partije socijalista Crne Gore. Samim tim, prestaje i moje članstvo u Glavnom odboru. Takođe vas obavještavam da DPS može da raspolaže sa mojim mjestima u tri skupštinska odbora – Odboru za bezbjednost i odbranu, Odboru za antikorupciju i Odboru za međunarodne odnose i iseljenike. Svoje dalje bavljenje politikom nastaviću kao nezavistan poslanik - naveo je Janović u ostavci.
Bez obzira, kako je istakao, na razlike koje u razmišljanjima o budućnosti DPS-a, zahvalio se na korektnoj i sadržajnoj saradnji i svima poželio uspjeh u budućem životu i radu.
- Nastavljam dalje posvećen vrijednostima i idejama u koje bezrezervno vjerujem - poručio je Janović.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FNikolaJanovic%2Fstatus%2F1996633773774155844%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1996633773774155844%7Ctwgr%5E6108ed308730d64b44a3132528d71d68585f33a4%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Janović je bio član Glavnog odbora DPS-a, a do marta ove godine bio je i član Predsjedništva te stranke. Poslaničku funkciju je obavljao od 2020. godine.
Janović je ranije naznačavao da DPS mora da napravi zaokret u djelovanju i razmišljanju i u više navrata imao drugačije stavove od onih koji su dominantni u stranci.
Bio je ministar sporta i mladih od 2016. do 2020. Kao uspješni vaterpolista osvojio je brojne titule, a proglašen za najboljeg sportistu Crne Gore 2013. godine.
Trofejna klupska i reprezentativna karijera je iza legendarne "osmice”. Sa Srbijom i Crnom Gorom je 2005. u Montrealu osvojio svjetsko zlato, sa Crnom Gorom ima dva zlata sa evropskih prvenstava (Budimpešta 2001. i Malaga 2008), kao i dva srebra, u Ajndhovenu 2012. i Beogradu ove godine.
U Barseloni 2013. godine je vodio svoje "ajkule” do srebrne medalje na Svjetskom prvenstvu.

Nikola Janović napustio DPS, ostaje nezavisni poslanik: Nastavljam dalje posvećen vrijednostima i idejama u koje bezrezervno vjerujem

Dva mlada međeda, najvjerovatnije u potrazi za hranom, na obodu šume na raskrsnici u nikšićkom prigradskom naselju Vidrovan kamerom je prije nekoliko dana snimio čitalac Portala ETV.
Kako se vidi na snimku, susret sa čovjekom im baš i ne prija.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2F9MEnMHEmSKg&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div>Dva međeda snimljena kod Vidrovana u Nikšiću</div>
 
U nikšićkom kraju domaćini u okolnim selima, kao i na planini Goliji, od proljeća se suočavaju sa upadima međeda na imanja.
Lovci su čak tražili da se međed skine sa liste strogo zaštićenih životinja, zbog toga što su pravili ogromnu štetu domaćinstvima, ali u Agenciji za zaštitu životne sredine nijesu blagonaklono gledali na tu inicijativu.
Policija je u aprilu uhapsila četvoricu lovaca osumnjičenih da su ubili međeda u selu Brestice nadomak Nikšića. Mještani okolnih sela tada su organizovali proteste i tražili da lovci budu oslobođeni, jer su, kako su tvrdili, divljač odstrijelili na njihov zahtjev.
Ekolozi smatraju da je sve češća pojava međeda u naseljenim mjestima posljedica klimatskih promjena.
Bernska konvencija o zaštiti evropskih divljih vrsta i prirodnih staništa, koju je ratifikovala i Crna Gora, obavezuje države potpisnice na zaštitu mrkog medvjeda.

VIDEO: Međedi se odomaćili u okolini Nikšića

Komisija za nestala lica Vlade Crne Gore saopštila je da su pristigli rezultati DNK analize iz laboratorije Međunarodne komisije za nestala lica (ICMP) iz Haga i izvještaji antropološke obrade skeletnih ostataka, kojim je potvrđen identitet dva člana porodice Klapuh - F.K. i S.K.
To je učinjeno nakon ekshumacije 4. juna ove godine na starom muslimanskom groblju u Nikšiću, u ulici Voja Deretića bb. Antropološki pregledi, kako su dodali, izvršeni su 6. i 7. novembra u Centru za sudsku medicinu Kliničkog centra Crne Gore.
Posmrtni ostaci trećeg člana porodice Klapuh - H.K. nijesu pronađeni, pa je najavljeno ponavljanje pregleda i proširenje zone ekshumacije na istom lokalitetu.
- Posmrtni ostaci preliminarno identifikovanih lica biće predati Institutu za nestale osobe Bosne i Hercegovine, koji će u saradnji sa Tužilaštvom i vještakom sudske medicine sprovesti postupak konačne identifikacije. Nakon toga ostaci će biti predati porodici radi dostojanstvenog ispraćaja i ukopa - navodi se u saopštenju.
Komisija za nestala lica izrazila je zahvalnost svim institucijama i organizacijama koje su dale doprinos ovom procesu - stručnjacima Međunarodne komisije za nestala lica, civilnom sektoru, medijima i drugim partnerima.
- Integrisani pristup potvrđuje važnost institucionalne saradnje u ostvarivanju prava porodica nestalih, kao i značaj primjene savremenih forenzičkih metoda u rasvjetljavanju sudbine žrtava oružanih sukoba na prostoru bivše SFRJ - zaključili su u saopštenju.
Hasan, Ferida i njihova kćerka Sena Klapuh su 1992. godine izbjegli u Crnu Goru iz ratom zahvaćene Foče u Bosni i Hercegovini. Njih su svirepo ubili pripadnici Vojske Republike Srpske 6. jula 1992. u blizini Plužina, na mostu Obrada Cicmila na rijeci Pivi.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fferid-klapuh-za-etv-neko-je-radio-na-tome-da-se-sve-sakrije&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Iz Akcije za ljudska prava (HRA) ranije je poručeno da očekuju da &nbsp;nadležne institucije BiH preduzmu mjere za privođenje pravdi Zorana Vukovića i Radomira Kovača koji su za ovaj zločin još 1996. godine osuđeni u Crnoj Gori.
- Hasana Klapuha, njegovu suprugu Feridu i njihovu kćerku Senu ubila su četvorica pripadnika odreda „Dragan Nikolić" Vojske Republike Srpske, koji su prethodno pristali da ih za novčanu naknadu bezbjedno prevezu iz Bosne i Hercegovine u Crnu Goru. Za ovo ubistvo, kvalifikovano kao ratni zločin protiv civilnog stanovništva, u Crnoj Gori su 1996. godine pravosnažno osuđeni Janko Janjić, Radomir Kovač, Zoran Simović i Zoran Vuković na po 20 godina zatvora, dok je njihov pomagač Vidoje Golubović osuđen na osam mjeseci zbog neprijavljivanja krivičnog djela i izvršilaca. Vidoje Golubović jedini je izdržao izrečenu kaznu. Ostalima je suđeno u odsustvu jer su bili u bjekstvu - naveli su ranije u HRA.
Na sudu je, kako ističu, utvrđeno da su okrivljeni, kada su prešli granicu i stigli blizu Plužina, nadomak brane Mratinje na rijeci Pivi, izveli žrtve iz vozila, pucali u njih i gurnuli ih s mosta visokog oko 100 metara. Nalazi obdukcije pokazali su da su Ferida i Sena bile žive još neko vrijeme nakon ranjavanja.
- I pored brzog otkrivanja ovog zvjerskog zločina, pravda nikad nije zadovoljena – četvorica osuđenih u odsustvu nijesu izdržali ni jedan dan kazne. Simović i Janjić su u međuvremenu preminuli, dok Kovač i Vuković i danas slobodno žive u Foči - naveli su u HRA.&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 62.5%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fhra-ocekujemo-da-bih-konacno-kazni-ratne-zlocince-za-ubistvo-porodice-klapuh-kod-pluzina&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Bosna i Hercegovina bi, kako su ranije naglasili u HRA, morala da preduzme mjere za njihovo krivično gonjenje.
- Jer je njihovo učešće u zločinu jasno dokazano pred crnogorskim sudom potkrijepljeno materijalnim dokazima. Ne postoje pravne prepreke za to, jer Evropska konvencija o prenosu postupka u krivičnim stvarima (čl. 8) dozvoljava BiH da preuzme ovaj slučaj i ponovo im sudi, budući da su njih dvojica državljani BiH. Kovač i Vuković jedino mogu biti privedeni pravdi tako što im se ponovo sudi u BiH, jer u BiH ne mogu izdržavati kaznu izrečenu na osnovu suđenja u odsustvu u Crnoj Gori, a BiH svoje državljane osuđene za ratne zločine ne može izručiti Crnoj Gori - istakli su ranije u ovoj NVO.

Tag: bajram-begaj