Obučena u albansku narodnu nošnju, pokretana algoritmima, digitalna žena osmjehivala se sa Vladinog ekrana - spoj tradicije i holograma. Rama je obećao novu eru u kojoj će „javne nabavke biti sto odsto nekorumpirane, a svaki javni fond sto odsto transparentan". Za zemlju koja se dugo bori protiv korupcije, to obećanje je zvučalo poznato. Ali iza digitalnih osmjeha albanske "ministarke" Dijela stoji jedno vrlo ljudsko pitanje: Šta se događa sa odgovornošću kada moć nema ljudsko lice?
<h2>Odgovornost u sistemu</h2>
Kada je predsjednik Albanije Bajram Begaj odobrio novi šesnaestočlani kabinet 15. septembra 2025, Dijela je izostala. Virtuelna ministarka, koju je najavio premijer Edi Rama, nije bila dio zvaničnog dokumenta. Umjesto toga, član 2. uredbe dodijelio je Rami lično „odgovornost za uspostavljanje i funkcionisanje virtuelne ministarke", čime je sistem stavljen pod njegovu neposrednu nadležnost.
U praksi, taj akt dao je Rami kontrolu nad entitetom koji pravno ne postoji. Prema članu 100. albanskog Ustava, svaki član Savjeta ministara mora biti fizičko lice, sposobno da učestvuje u raspravi, da glasa i da može da snosi moralnu i političku odgovornost.
- Sama ideja "ministra za vještačku inteligenciju" nema ustavni osnov u Albaniji. Ustavno značenje riječi ministar neraskidivo je povezano sa fizičkom osobom i odgovornostima koje idu uz tu ulogu. Ministar je odgovoran građanima, a to ne može biti nijedan algoritam - kaže pravni stručnjak Sokol Hazizaj.
Prema njegovim riječima, aktuelni zakoni o zaštiti ličnih podataka i državnoj službi dotiču se samo perifernih pitanja odgovornosti, bez definisanja kako vještačka inteligencija može djelovati ili ko je pravno odgovoran za njene postupke.
<h2>Malo informacija, nema transparentnosti</h2>
Od njenog prvog predstavljanja kao „ministarke", albanska Vlada nije dala nikakve detalje o podacima na kojima je obučavana, o osnovnom kodu niti o ljudskom nadzoru. Na portalu e-Albania i dalje se pojavljuje kao nasmijani avatar koji pozdravlja korisnike jednostavnim odgovorima, ali nema dokaza da ima bilo kakvu ulogu u donošenju odluka.
- Trenutno je Dijela samo čet-bot, a ne autonomni sistem. Vještačka inteligencija mogla bi da podržava Vladine odluke ako je pravilno obučena i nadzirana, ali pravi problem je transparentnost. Ne znamo na kojim podacima se zasniva niti ko je odgovoran za njeno održavanje - kaže Besmir Semanaj, IT stručnjak sa 17 godina iskustva.
Usvojen 2024. godine kao prvi sveobuhvatni propis o vještačkoj inteligenciji na svijetu, Akt EU o vještačkoj inteligenciji klasifikuje takve sisteme kao visokorizične. U evropskom kontekstu, svaki algoritam koji utiče na javnu administraciju mora biti pregledan i potvrđen od ljudskog donosioca odluka - zaštita od onoga što Brisel naziva „automatizacijom bez odgovornosti".
Kao zemlja kandidat za članstvo u EU, Albanija još nije obavezana tim standardima, ali je obećala da će uskladiti svoje zakonodavstvo.&nbsp;
- Ako gradimo sisteme koje pokreće vještačka inteligencija, moramo izgraditi i institucije za njihovo nadgledanje i kontrolu. Ulaganja u vještačku inteligenciju moraju ići ruku pod ruku sa ulaganjem u nadzor - inače rizikujemo da stvorimo sistem koji ne možemo da kontrolišemo - upozorava Semanaj.
<h2>Politički čin skretanja pažnje?</h2>
Kada se novi albanski parlament sastao 18. septembra da predstavi Vladin program za četvrti mandat, tenzije su odmah izbile. Ono što je trebalo da bude politička rasprava završilo se za nekoliko minuta - uz vikanje, lupanje po stolovima i napuštanje sjednice.
Kada je premijer Edi Rama zastao da bi dao riječ svojoj virtuelnoj ministarki za vještačku inteligenciju ekrani u sali su se uključili.
Pojavila se digitalna figura u tradicionalnoj albanskoj nošnji, koja je govorila smirenim, sintetičkim glasom - spoj folklora i koda.&nbsp;
- Ne sudite me po mom porijeklu, već po mojoj funkciji. Nisam ljudska, ali sam ustavna i služim ljudima koji su napisali Ustav - izjavila je Dijela.
Trenutak kasnije opozicija, koja osporava legitimitet albanskih izbora održanih u maju, napustila je sjednicu u znak protesta.
Profesor Artan Fuga, stručnjak za komunikaciju i član Albanske akademije nauka, ne vidi „Dijelu" kao tehnološki iskorak, već kao politički čin skretanja pažnje.&nbsp;
- Rama je iskoristio vještačku inteligenciju da stvori drugi centar pažnje. Umjesto da raspravljaju o legitimnosti Vlade ili programu, opozicija je raspravljala o avataru - ističe Fuga.
Ali opasnost, upozorava on, seže mnogo dublje.&nbsp;
- U vremenu kada Albanija još preispituje da li su njeni izbori zaista slobodni, govori nam se da više nema potrebe da kontrolišemo Vladu preko parlamenta, da izražavamo građansku volju ili zahtijevamo etičku transparentnost, jer čista inteligencija to može učiniti umjesto nas - kazao je Fuga.
Iza političkog eksperimenta krije se dublje pitanje: ko na kraju odlučuje? Tehnički gledano, kažu stručnjaci, Dijela bi jednog dana mogla da donosi odluke.&nbsp;
Ali albansko društvo nije sigurno da li bi joj trebalo dati tu moć.&nbsp;
- Algoritmi mogu obrađivati informacije, ali ne mogu vagati moralne posljedice. Kada tehničku racionalnost postavite iznad političke odgovornosti rizikujete da izbrišete samu demokratiju - zaključio je Fuga.&nbsp;

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Hazizaj: Sama ideja "ministra za vještačku inteligenciju" nema ustavni osnov u Albaniji

Na poziv predsjednika Albanije Bajrama Begaja, predsjednik Crne Gore Jakov Milatović učestvovaće sjutra na Samitu šefova država i vlada u okviru Samita Procesa saradnje u jugoistočnoj Evropi (SEECP), koji se održava u Tirani, navedeno je u saopštenju. 
Milatović će, kako se navodi, govoriti na plenarnoj sjednici na temu „Podsticanje stabilnosti i prosperiteta kroz regionalnu saradnju i evropske integracije“. Na marginama Samita planirani su i bilateralni sastanci.
Samit SEECP predstavlja najviši politički format regionalne saradnje zemalja Jugoistočne Evrope sa ciljem promovisanja i jačanja dobrosusjedskih odnosa, dijaloga, političke, bezbjednosne i ekonomske saradnje.
SEECP uključuje 13 zemalja jugoistočne Evrope, koje su već članice Evropske unije ili sa perspektivom integracije u evropske i evroatlantske strukture. Samit ima posebnu važnost u kontekstu evropskih integracija, jer pruža platformu za usklađivanje regionalnih prioriteta i jačanje koordinacije s institucijama Evropske unije.

Milatović na SEECP Samitu u Tirani

Crna Gora i Albanija, kao susjedne i prijateljske zemlje, njeguju blisku saradnju, dijele zajedničke vrijednosti i posvećenost evroatlantskim integracijama, kazao je potpredsjednik Vlade za ekonomsku politiku Nik Đeljošaj na sastanku sa albanskim predsjednikom Bajramom Begajem.
Sa predsjednikom Albanije sastao se i ministar javne uprave Maraš Dukaj.
Iz kabineta Đeljošaja je saopšteno da su tokom sastanka razmatrane mogućnosti daljeg jačanja saradnje u svim relevantnim oblastima, s posebnim fokusom na ekonomske odnose i proces evropske integracije.
- Poseban akcenat stavljen je na unapređenje trgovinske razmjene i infrastrukturno povezivanje, kao ključne faktore ekonomskog razvoja - navodi se u saopštenju.
Sagovornici su, kako se navodi, potvrdili visok nivo bilateralnih odnosa između dvije zemlje i izrazili spremnost za dalju saradnju u oblastima od obostranog interesa.
- Ovim sastankom dodatno je potvrđena posvećenost obje strane jačanju političkih i ekonomskih veza, uz nastavak dijaloga na najvišem nivou - rekli su iz kabineta Đeljošaja.

Đeljošaj sa Begajem: Crna Gora i Albanija dijele zajedničke evroatlantske vrijednosti

Predsjednik Crne Gore, Jakov Milatović dočekao je danas u Vili Gorica predsjednika Albanije, Bajrama Begaja.
Milatović je kazao da je dolazak albanskog presjednika još jedna potvrda bliskih odnosa dvije zemlje.
- Odnosi su na visokom novou i zasnivaju se na dobrosusjedstvu, prijateljstvu i saradniji, pojačani ciljevima koje zajedno dijelimo, naše zajedničke evropske perspektive i ućešća u NATO savezu, a jedan od najvažnijih zajedničkih ciljeva su nam evropske integracije. Crna Gora možda jeste najnaprednija u procesu integracija, ali svaki napredak u tome naših susjeda je i naš napredak- kazao je Milatović.
Čestitao je Begaju otvaranje klastera o fundamentalnim pravima i najavio da će on i premijer Spajić kandidovati Crnu Goru za domaćina Samita evropske političke zajednice, za proljeće naredne godine, na 20 godina od nezavisnosti, što će dodatno pozicionirati Crnu Goru kao evropsku zemlju.
Ističe da su odnosi sa Albanijom u političkom smislu odlični, ali da treba još više raditi na ekonomskoj saradnji- posebno jadransko-jonskom putu.&nbsp;
Smatra da će nova, treća po redu, zajednička sjednica Vlada Crne Gore i Albanije biće jako značajna za obije zemlje. Na prethodnoj je dogovorena izgradnja mosta preko Bojane, koji će biti simbol prijateljstva dva naroda.
Takođe, potpisivanje ugovora o granici između dvije zemlje je jako važan.&nbsp;
Nada se da će albanska strana ograničiti i regulisati otpuštanje otpadnih voda u Bojanu, sa čime se i predsjednik Begaj složio.
Predsjednik Crne &nbsp;Gore istakao je &nbsp;značaj manjinskih zajednica u Crnoj Gori i onih u Albaniji, koje su prirodni most između naših zemalja.
&nbsp;U kontekstu obilježavanja 110 godina od tragedije u luci Medova, Milatović je izrazio nadu da ćemo 6. januara naredne godine, zajedno podići spomen ploču i dodatno učvrstiti prijateljstvo.
- U narednom periodu treba dodatno pojačati prijateljstvo, ekonomsku saradnju, trgovinsku razmjenu, povećati turističku razmjenu, koja prethodnih godina ima pozitivan trend rasta, i siguran sam da u narednim godinama obije zemlje mogu uraditi puno više u kontekstu naše saradnje i na kraju pridruživanju Evropskoj uniji- zaključio je Milatović.
Predsjednik Begaj je zahvalio Milatoviću na gostoprimstvu, naglašavajući da mu je danas posebno zadovoljstvo što je u Crnoj Gori, prijateljskoj zemlji.&nbsp;
- Imali smo vrlo uspješan sastanak, sa razgovorima ne samo u duhu saradnje o pitanjima koja su bitna za obije strane, već i o regionalnim i evropskim inicijativama- kazao je Begaj.
ON je kazao da naše zemlje imaju puno toga zajedničkog, nijesu samo prijateljske komšijske zemlje, koje ojačavaju Crnogorci u Albaniji i Albanci u Crnoj Gori, već smo zemlje koje su u intezivnim pregovorima u evropskim integracijama u kojima zajedno učestvujemo.
- Mi smo se danas dogovorili da ohrabrimo naše dvije Vlade da sprovedu što više zajedničkih projekata, posebno u pograničnom područjima- istakao je Begaj.
Još je važnija ekonomska saradnja, za dobrobit naših građana, poručio je predsjednik Albanije.
- Jako je važno za region da uspostavimo najbolju moguću saradnju i saradnju turističkih operatera. Postoji odlična saradnja između Vrmoša, Plava i Gusinja, ali treba raditi na još takvih projekat- navodi Begaj.
Izgradnja mosta na Bojani od Velopolja do Ulcinja, &nbsp;biće kičma za razvoj turizma koja će povezati Skadar, Ulcinj i Lješ, poručio je Begaj.
Mi imamo važne i dobre odnose i u okviru NATO- a i naših aspiracija da se učlanimo u EU, dodao je Begaj.
- Danas sam čestitao predsjedniku Milatoviću na uspjehu u procesu evropskih integracija, koja je i za Crnu Goru i za Albaniju strateško opredjeljenje- poručio je albanski predsjednik.
Dodao je da su dosad u Albaniji organizovali dvije međuvladine sjednice, i nada se da če do kraja godine otvoriti sva poglavlja koja EU traži i te da se Albanija nada ulasku u Uniju do kraja decenije.
- Evroatlanstka perspektiva regiona jedini je put garanta mira, stabilnosti i održivog razvoja, sve drugo bi omogućilo etnonacionalizmima da imaju ulogu na Balkanu- poručio je Begaj.
Dodao je da je allbanski faktor u Crnoj Gori je imao odlučujjuću odluku u evroatlanstkoj perspektivi ove zemlje.
Pozdravio je Republiku Kosovo koja je juče održala mirne parlamentarne izbore i nada se da će da nastavi na svom putu sprovođenja evropske agende na Kosovu.
- Poštovani predsjedniče Milatoviću, Crna Gora je za Albaniju prijateljska zemlja, danas u NATO- u sjutra u EU. Vjerujem da će ova posjeta doprinijeti daljoj saradnji naše dvije zemlje- zaključio je Begaj.
Odgovarajući na pitanja novinara o izvjesnosti ulaska u EU do 2030. godine, Milatović je kazao da smo postavili ambiciozan cilj da zatvorimo sva pregovaračka poglavlja do 2026. godine, a da 2028. godine postanemo članica.
- Dva najveća izazova su reformska agenda koja u kontinuitetu mora biti u fokusu političkog djelovanja - reforme u pravosuđu su prvi izazov. Drugi izazov je dobrosusjedska saradnja, ona uvijek mora biti u fokusu našeg djelovanja, region je puno bolje mjesto u smislu saradnje nego što je to bio prije 15 godina- ocjenjuje Milatović.
Predsjednika Milatovića su pitali i o enormno visokim cijenama u regionu ali i u Crnoj Gori.&nbsp;
- Kada pitate građane o problemima, jedan od najvažnijih koji ističu su visoke cijene. Upravo kao refleksija tog problema došlo je do bojkota. U tom smislu sam pokušao da dam konstruktivan prijedlog Vladi ističući desetak mjera koje treba staviti u prvi plan. Mislim da bi Vlada morala da uzme u obzir te predloge, taj dokument- naglasio je Milatović.

Božena Miljić

Milatović i Begaj: Most na Bojani biće kičma između naših zemalja, ne smijemo dozvoliti jačanje nacionalizama na ovim prostorima

Predsjednik Albanije Bajram Begaj boravi danas u zvaničnoj posjeti Crnoj Gori, na poziv predsjednika države Jakova Milatovića.
Predsjednika Begaja je u Vili Gorica uz najviše državne i vojne počasti dočekao predsjednik Crne Gore Jakov Milatović.
Nakon upisivanja u knjigu gostiju i sastanka delegacija, dvoje predsjednika će imati izjave za javnost.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DxtOvn5GPG-0&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Milatović uz najviše državne i vojne počasti dočekao Begaja u Vili Gorica

Na svečanoj ceremoniji, predsjednik Republike Albanije Bajram Begaj, juče je položio vijenac na spomenik albanskom nacionalnom heroju, Đerđu Kastriotu Skenderbegu, na novom trgu u Tuzima, koji nosi isto ime, navedeno je u saopštenju. Ovaj događaj održan je u okviru njegove zvanične posjete Crnoj Gori. Tokom ceremonije, dodaju, predsjednik je istakao značaj očuvanja i promocije nacionalnih vrijednosti, naglasivši da Skenderbeg ostaje simbol otpornosti i jedinstva za Albance širom svijeta. Tokom ove posjete, njega su dočekali predsjednik Opštine Tuzi Lindon Đeljaj, predsjednik Skupštine Opštine Tuzi, Fadil Kajošaj, potpredsjednici Opštine, Ivan Ivanaj i Fisnik Đokaj, kao i mnogi građani opštine Tuzi koji su se okupili da odaju počast Begaju. U svom govoru, Đeljaj je istakao značaj ove posjete, ocijenivši je kao znak podrške i priznanja za albansku zajednicu u Malesiji. Ceremoniju su, kako je saopšteno iz te opštine, pratili umjetnički nastupi nekoliko kulturnih i umjetničkih društava.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250210100228_e3c4289c9782caf28b3672c3252ca3ffa630d61949a57ee2f51c47312fc8c704.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250210100228_e3c4289c9782caf28b3672c3252ca3ffa630d61949a57ee2f51c47312fc8c704" data-rendition-name="original" width="1920" height="1279" loading="lazy" alt="Begaj položio vijenac "></figure>

Begaj istakao značaj očuvanja i promocije nacionalnih vrijednosti

Odnosi Crne Gore i Albanije su zasnovani na bliskim ekonomskim i drugim interesima, zajedničkim vrijednostima kao i zajedničkoj evropskoj perspektivi, ocijenjeno je na sastanku ministra javne uprave Marasha Dukaja sa Bajramom Begajem, predsjednikom Albanije u Tirani na marginama konferencije "Oblikovanje budućnosti vladinih tehnologija GovTech".
Oni su istakli da su iskustva Albanije i regiona u cjelini u oblasti razvoja eUprave i digitalizacije, kao i za reformu javne uprave, &nbsp;vrlo značajna za Crnu Goru na putu njenog daljeg razvoja.&nbsp;
- Podsticanje političkog dijaloga, je najbolji način prosperiretne Crne Gore i Albanije, kao i cijelog Zapadnog Balkana. U narednom periodu slijedi intenzivne aktivnosti ispunjavanja zahtjevne agende za ravnopravan &nbsp;pristup EU - poručeno na sastanku.

Dukaj-Begaj: EU integracije su prioritet za cijeli region

Na osnovu ovih informacija koje imamo - a vrlo su oskudne zbog toga što se sve drži pod velom tajnosti - vrlo je sumnjivo, vrlo problematično i u ovom trenutku miriše na otvorenu opstrukciju ovog sudskog procesa - ocijenio je poslanik Socijaldemokrata u Skupštini Crne Gore Nikola Zirojević komentarišući ostavku sutkinje Apelacionog suda Vesne Moštrokol.
Predstavnik Evropskog saveza je, u centralnoj informativnoj emisiji "24 Sata", na Televiziji E, kazao da je njena ostavka indikativna, jer je predsjedavala vijećem koje je trebalo da donese odluku o ponovljenom postupku u slučaju terorizma u pokušaju 2016. godine.
Smatra i da je indikativno što se od javnosti kriju stvarni razlozi te ostavke.&nbsp;
- Postoje dvije mogućnosti. Jedna mogućnost je da je vijeće već odlučilo, ukoliko je vijeće već odlučilo onda se samo čeka da ta odluka bude objavljena i onda ova ostavka neće imati nikakav uticaj na proces. U ovu varijantu sumnjam. Druga varijanta je da vijeće nije odlučilo i da se sada nalazimo u situaciji da ne znamo šta će da se desi. Ukoliko je to tako onda mi se čini da se radi o otvorenoj opstrukciji ovog procesa - ističe Zirojević.&nbsp;
Dodaje da ne bi bio prvi put, jer smo za izbor vrhovnog državnog tužioca imali uslovljavanje da se on izjasni šta misli o ovom slučaju.
- Mi smo više puta sa najviših državnih funkcija imali vrlo jasne poruke pravosudnim organima kako bi trebalo da odluče u ovom slučaju. Mnogo ucjenjivanja, mnogo uslovljavanja, tako da na osnovu ovih informacija koje imamo - a vrlo su oskudne zbog toga što se sve drži pod velom tajnosti - vrlo je sumnjivo, vrlo problematično i u ovom trenutku miriše na otvorenu opstrukciju ovog sudskog procesa - rekao je Zirojević.
Podsjetio je na izjavu sutkinje Suzane Mugoše koja je kazala da je presuda kojom je poništena prvostepena odluka u slučaju "državni udar" zapravo kupljena i dodaje da nije upoznat da se neki nadležni državni organ bavi tom izjavom.
Dodaje da su bivši glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić i tužilac iz tog predmeta Saša Čađenović optuženi u montiranom procesu, što potvrđuje, prema njegovim riječima, svjedočenje Enisa Bakovića.
- Ako vidimo da nakon promjene vlasti traje jedan otvoreni progon i tužilaca koji su vodili postupak i sutkinje koja je prvostepeno donijela presudu koju je donijela, ako vidimo i napade na trenutne tužioce koji su ostali pri istim optužbama, ako vidimo i napade na samog specijalnog tužioca zbog toga što je GST ostalo pri svim tim optužbama onda je sasvim jasno o čemu se ovdje radi i to je razlog više da sumnjamo da ostavka sutkinje Moštrokol nije samo ostavka, već da se iza nje krije još nešto - istakao je Zirojević.
<h2>Klasična trgovina</h2>
Smatra da je situacija sa izgradnjom postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda u Botunu &nbsp;ispolitizovana do krajnje mjere, što se nije smjelo desiti jer je to potreba građana Zete, građana Glavnog grada i građana Crne Gore u cjelini.
- Nakon što smo imali onu tragikomičnu najavu izlaska iz, kako je on tada rekao, krvave vlade, sa sve onim uzdasima poput Aleksandra Vučića, ipak smo vidjeli da Milan Knežević baš nije spreman da nakon božićnih praznika, kad se svare ruska salata, pečenje i sve ostalo, donese odluku o izlasku iz Vlade Milojka Spajića, već smo vidjeli da su na sceni uslovljavanja koja nemaju nikakve veze sa ovim slučajem - naglasio je Zirojević.
Ispostavlja se, dodaje on, da je u pitanju klasična trgovina, a da su svi koji protestuju zloupotrebljeni i da je njihova "žrtva prodata za ustavne izmjene".
- Mogućnost da se te ustavne izmjene usvoje je praktično ravna statističkoj grešci, tako da potpuno relaksiram crnogorsku javnost, onu državotvornu i građansku crnogorsku javnost, i da postoji politička volja od strane parlamentarne većine da se to desi, ustavne odredbe su takve da one jasno određuju koje su procedure. To ne podrazumijevaju samo glasanje u parlamentu, ne podrazumijevaju samo dvotrećinsku većinu, već podrazumijevaju i referendum sa vrlo jasnim kvotama koje &nbsp;je u ovom momentu apsolutno nemoguće ispuniti - kategoričan je Zirojević.
Postavlja se pitanje čemu sve to kad i sami inicijatori ovih izmjena znaju da je to tako.
- Mislim da je krajnji cilj zaustavljanje evropskog puta Crne Gore, destabilizacija prilika u državi i to sve zbog toga što nekome, jako dobro znamo kome u Beogradu, nikako ne odgovara da Crna Gora bude prva sljedeća članica Evropske unije i da to bude što je prije moguće - istakao je Zirojević.
<h2>Kukavički pristup Demokrata&nbsp;</h2>
Komentarišući izostanak reakcije Demokrata i samoga Alekse Bečića, &nbsp;koji je šef svih sluzbi bezbjednosti, kaže da je javnost naviknuta na taj kukavički pristup Demokrata svakoj iole ozbiljnoj temi.
- Pogotovo o onim temama koje bi mogle da utiču na njihovo biračko tijelo. Činjenica je da je i njihovo biračko tijelo u Zeti mnogo bliže ideji Milana Kneževića kada je pitanje postrojenja na dnevnom redu, nego ideji Aleksandra Nišavića koji je direktor podgoričkog Vodovoda. Oni su izabrali da vode politiku na onaj način kako su je sve vrijeme vodili kao partija opozicije - da nemaju stav ni o čemu - kazao je Zirojević.
Dodaje da "kad pitaju funkcionera Demorata 'Da li si ti Srbin ili Crnogorac' oni kažu 'Jesam'".
- I u ovom slučaju se radi o potpuno istom načinu funkcionisanja i sada od onoga mladog, mudrog, hrabrog potpredsjednika Vlade koji kontroliše sve službe bezbjednosti i koji uvijek prvi objavljuje kad je neko uhapšen, koji se uvijek hvali kako su to njegovi rezultati, kao da on lično ide i hapsi. Sada on nema baš nikakve veze sa reakcijom policije u Botunu i sada &nbsp;on pere ruke od onoga što de facto jeste njegova odgovornost - naglasio je Zirojević.
<h2>Mandić i Camaj sijamski blizanci</h2>
Osvrnuo se na izjavu potpredsjednika parlamenta Nikole Camaja koji je relativizovao pjevanje četničkih pjesama od strane direktora jedne bjelopoljske škole, te kaže da to nije presedan jer duže vrijeme Camaj pravda sve što je velikosrpska i neočetnička ideologija u Crnoj Gori.
- Očigledno je da se radi o dva sijamska blizanca. Ono što je Andrija Mandić s jedne strane, sa druge strane je Camaj i oni se tu potpuno dobro razumiju dok god jedan drugome ne ulaze u dvorište. Nažalost se dio predstavnika manjinskih partija, od onih koji su bili temelj stabilnosti Crne Gore, sada pokazuju kao neko ko je remetilački faktor - ocijenio je Zirojević.
<h2>Za BS fotelja najveća svetinja</h2>
Bošnjačka stranka u Bijelom Polju uslovljava koalicione partnere tražeći mjesto predsjednika Opštine i druge uslove što, prema njegovim riječima, jasno ukazuje na to da postoji samo jedna pozadina.
- I to ona da je za Bošnjačku stranku najveća svetinja fotelja. Ukoliko oni imaju mogućnost da sa fotelje predsjednika SO koju danas imaju pređu u fotelju predsjednika opštine, nije bitno da li će to biti četničkim glasovima, nije bitno da li će potpredsjednik opštine nakon što izaberu svoga predsjednika biti onaj simpatični direktor srednje škole u Bijelom Polju koji će to proslavljati pjesmama i odama Pavlu Đurišiću - kazao je Zirojević..
Misli da je poruka za njih vrlo jasna.
- Postoji Gusinje, pored Gusinja postoje još neke opštine, ja mislim da se Bijelo Polje mnogo bolje razvija od Gusinja, pa neka se ne iznenade ako stigne neka platforma za Gusinje gdje će neko drugi, možda ćemo to biti mi, tražiti predsjednika Opštine, jer vjerujemo da možemo bolje da razvijamo Gusinje od ovoga kakvo je stanje - poručio je Zirojević.
Vjeruje da aktuelna vlast ne može uvesti Crnu Goru u Evropsku uniju, zbog činjenice da je sve osim evropska, pa je na evropskom dijelu parlamentarnih stranaka iz vlasti da odluče kojim putem žele da idu.&nbsp;
- Mi suštinski vidimo da veći dio parlamentarne većine ne želi Crnu Goru u Evropskoj uniji, nego što je ovaj koji je želi i zbog toga mislim da ova i ovakva parlamentarna većina ne može uvesti Crnu Goru u Evropsku uniju - zaključio je Zirojević.

Zirojević o ostavci sutkinje Moštrokol: Miriše na otvorenu opstrukciju sudskog procesa

Lider Demokratske narodne partije, Milan Knežević, odgovorio je predsjedniku Crne Gore, Jakovu Milatoviću i poručio da će on preživjeti da ne bude u vlasti, ali da za predsjednika nije siguran.
- Mnogo toga ne znamo moj Jakove, ali jedno zna čitava Crna Gora da ti nikad više nećeš biti predsjednik- poručio je Knežević Milatoviću.&nbsp;
Podsjećamo, Milatović je pitao "da li Vlada poštuje pravo Kneževića na slobodan izbor trenutka u kojem će napustiti Vladu koju sam naziva krvavom?".&nbsp;
- Ja ću preživjeti i kad ne budem u Vladi, a za tebe nisam siguran. Tu ti ni Danska ne može pomoći- poručio je Knežević Milatoviću u objavi na mreži X.&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fknezevic-da-li-crna-gora-postuje-pravo-gradana-srbije-na-samoodredenje-milatovic-milan-jos-nije-izasao-iz-vlade-a-kada-ce-ne-znamo&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Knežević odgovorio Milatoviću: Ja ću preživjeti i kad ne budem u Vladi, a za tebe nisam siguran

Izaslanici američkog predsjednika Donalda Trampa i ruskog predsjednika Vladimira Putina večeras su održali sastanak u tzv. Američkoj kući, na marginama Svjetskog ekonomskog foruma (WEF) u Davosu.
Rojtersov reporter je vidio Stiva Vitkofa i Trampovog zeta Džareda Kašnera kako ulaze u Američku kuću, a izvor upoznat sa sastankom rekao je da je nakon njih u zgradu ušao i Putinov izaslanik Kiril Dmitrijev.
„Sve je bilo vrlo pozitivno“
Dmitrijev je, prema ranijim informacijama Reutersa, ove sedmice trebao doputovati u Davos kako bi održao sastanke s članovima američke delegacije na marginama foruma. Dva izvora upoznata s njegovim dolaskom to su potvrdila pod uvjetom anonimnosti.
Nakon sastanka, medijima se kratko obratio Stiv Vitkof, koji je rekao da su razgovori s ruskom delegacijom bili pozitivni:
- Sve je bilo vrlo pozitivno- izjavio je Vitkof.
Sličnu poruku poslao je i ruski izaslanik Kiril Dmitrijev.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Falexsalvinews%2Fstatus%2F2013687474489270745%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E2013687474489270745%7Ctwgr%5Ea78182b61a009583d61e28a1bc4c78a2b2a4580f%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
 
Sastanak trajao više od dva sata
- Sastanci prolaze konstruktivno. Sve više ljudi prepoznaje ispravnost stava Rusije- naveo je Dmitrijev, a prenosi RIA Novosti.
Prema izvještajima novinara koji prate forum, sastanak američkih i ruskih izaslanika trajao je više od dva sata.
Američki predsjednik Donald Tramp lično će učestvovati na ovogodišnjem Svjetskom ekonomskom forumu sjutra, nakon što se prošle godine učesnicima obratio putem videoveze. Tramp će u Davos doputovati sa velikom američkom delegacijom.

Amerikanci i Rusi dva sata razgovarali u Davosu: ''Sve je bilo vrlo pozitivno''

Policija je pronašla i kaznila vozača koji je automobil na autoputu u Sjevernoj Makedoniji vozio 293 kilometera na sat, a video objavio na društvenim mrežama, saopštilo je danas ministarstvo unutrašnjih poslova te zemlje.
Kako se navodi, saobraćajna policija i Mobilna jedinica za bezbjednost na putevima odmah su preduzeli operativne mjere i aktivnosti nakon objavljenog video snimka na društvenim mrežama, na kojem se vidi osoba koja vozi automobil brzinom od 293 kilometra na sat na autoputu Skoplje-Đevđelija, kod grada Negotino, gdje je dozvoljena brzina 120 kilometara na sat.
- Nakon preduzetih radnji, lice koje je upravljalo vozilom je identifikovano, pronađeno i pozvano. U vezi sa incidentom, lice A. D. (36) iz sela Elovo, region Skoplja, sankcionisano je u skladu sa zakonskim odredbama - piše u saopštenju.
Ministarstvo unutrašnjih poslova Sjeverne Makedonije je apelovalo na sve učesnike u saobraćaju da poštuju saobraćajna pravila i propise, kako bi se očuvala bezbjednost svih građana.

Tag: bajram-begaj