Avganistanske talibanske vlasti danas su izvršile javno pogubljenje na stadionu u gradu Hostu na istoku zemlje.
Pogubljen je čovjek za kojeg je avganistanski vrhovni sud saopštio da je ranije ove godine ubio 13 članova porodice, uključujući nekoliko djece.
Desetine hiljada ljudi, uključujući rođake žrtava, prisustvovale su pogubljenju na sportskom stadionu.
Vrhovni sud naveo je da je to bilo 11. izvršeno javno pogubljenje otkako su talibani preuzeli vlast 2021.
Specijalni izvestilac Ujedinjenih nacija za Avganistan Ričard Benet objavio je ranije danas na društvenoj mreži Iks da su izvještaji ukazivali na to da je javno pogubljenje neizbježno, i pozvao na njegovo zaustavljanje.
- Javna pogubljenja su nehumana, okrutna i neuobičajena kazna i suprotna su međunarodnom pravu- napisao je Benet.
Talibani su u Avganistanu uveli strogo tumačenje šerijatskog zakona, koje uključuje javna pogubljenja i zabranu avganistanskim ženama i djevojčicama da završe srednju školu i fakultet i da rade većinu poslova.
Prema saopštenju Vrhovnog suda, pogubljenje je naređeno nakon što su smrtnu kaznu izrekli sud, apelacioni sud i vrhovni sud, a odobrio ju je vrhovni vođa Avganistana Hibatulah Ahundzada.
Muškarca je pogubio rođak onih za čije je ubistvo osuđen, rekao je portparol policije Hosta Mustagfir Gorbaz.
Muškarac je osuđen sa grupom drugih za ulazak u porodičnu kuću u provinciji Host i ubistvo članova porodice, uključujući devetoro djece i njihovu majku, rekao je Gorbaz.
Sud je saopštio da je rođacima žrtava bila ponuđena opcija oproštaja i pomirenja, kojom bi osuđenom život bio pošteđen, ali su oni tražili smrtnu kaznu.
Tokom svoje prethodne vladavine Avganistanom krajem devedesetih godina 20. vijeka, talibani su redovno vršili javna pogubljenja, bičevanje i kamenovanje.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Javno pogubljenje na stadionu u Avganistanu, prisustvovale desetine hiljada ljudi

Najmanje deset ljudi, uključujući devetoro djece, ubijeno je tokom prethodne noći u pakistanskim vazdušnim napadima na Avganistan, saopštila je talibanska vlada u Kabulu, usred pojačanih tenzija između dva susjeda.
- U provinciji Host, pakistanske snage bombardovale su kuću jednog civila. Devetoro djece (pet dječaka i četiri djevojčice) i jedna žena su poginuli - napisao je portparol vlade Zabihulah Mudžahid na platformi X.
On je dodao da je bilo drugih vazdušnih napada u pograničnim regionima Kunar i Paktika, u kojima su ranjene četiri osobe.
Ti napadi se dešavaju usred tenzija sa Islamabadom i dan poslije samoubilačkog bombaškog napada na sjedište pakistanskih snaga bezbjednosti u provinciji koja se graniči sa Avganistanom.

Najmanje 10 mrtvih u pakistanskim vazdušnim napadima na Avganistan

Ajnudin Muradi je godinama državljanin Kazahstana, ali se sada suočava sa deportacijom u zemlju rođenja Avganistan.
Kazahstanske vlasti su u maju oduzele ovom 27-godišnjaku državljanstvo uz obrazloženje da nije etnički Kazah, što on poriče.
Muradi, koji se žali na odluku, odustao je od avganistanskog državljanstva kada je dobio kazahstansko državljanstvo 2019. godine.
Građanima ove centralnoazijske zemlje nije dozvoljeno da imaju dvojno državljanstvo.
Sada je Muradi, čije je dijete rođeno u Kazahstanu, praktično bez državljanstva.
- Neću odustati od svoje zemlje (Kazahstana). Neću se preseliti u drugu zemlju - rekao je Muradi, koji tečno govori kazahstanski, za Kazahstanski servis RSE.&nbsp;
Nije sam. Desetine etničkih Kazahstanaca iz Avganistana su lišene državljanstva od Astane u posljednje dvije godine zbog sumnji u njihovu etničku pripadnost.
<h2>Program preseljenja</h2>
Kazahstan nudi državljanstvo etničkim Kazahstancima koji emigriraju iz inostranstva. Više od milion etničkih Kazahstanaca iz susjednih zemalja preselilo se u ovu naftom bogatu centralnoazijsku zemlju od 1990-ih.
Prema zvaničnim podacima, oko 13.000 etničkih Kazahstanaca iz Avganistana imigriralo je u Kazahstan otkako je zemlja stekla nezavisnost nakon raspada Sovjetskog Saveza 1991. godine.
Avganistanski migranti deportovani iz Irana stižu u pogranični grad Islam Kala u zapadnom Afganistanu.
Kazahstanske vlasti tvrde da je u Avganistanu ostalo samo nekoliko stotina etničkih Kazahstanaca. Ali etnički Kazahstanci u Avganistanu procjenjuju da je taj broj mnogo veći.
Mnogi članovi etničke kazahstanske zajednice govore dari ili uzbečki jezik i žive među etničkim uzbečkim zajednicama u sjevernom Avganistanu. Većina njih živi u ruralnim područjima i bavi se stočarstvom.
<h2>"Nije Kazahstanac"</h2>
Muradi je rodom iz sjeverne avganistanske provincije Kunduz. Preselio se u Almati, najveći grad Kazahstana, 2016. godine da bi studirao na univerzitetu. Muradi, koji živi u centralnoj Karagandi, a kasnije se oženio u Kazahstanu.
Prošle godine, vlasti su ga obavijestile da mu se državljanstvo oduzima jer je kazahstanska ambasada u Kabulu utvrdila da "nije Kazahstanac već Uzbekistanac", bez navođenja detalja. U maju je lokalni sud potvrdio odluku.
Muradi se žali na odluku, ali se suočava sa teškom borbom da dokaže da je etnički Kazahstanac.
Američki predsjednik Donald Tramp i drugi visoki američki zvaničnici na sastanku s liderima Kazahstana, Kirgistana, Tadžikistana, Turkmenistana i Uzbekistana u Bijeloj kući, SAD, 6. novembra 2025.
Bahit Saraj, direktorka nevladine fondacije Elsana Amanat koja pomaže Avganistancima koji pokušavaju da povrate svoje kazahstansko državljanstvo, rekla je da je Astana posljednjih godina oduzela državljanstvo oko 250 Avganistanaca.
Kazahstanska ambasada u Kabulu 2023. je podijelila sa Astanom spisak kazahstanskih državljana porijeklom iz Avganistana za koje se sumnja da nisu etnički Kazahstanci, rekla je Saraj.
Dodaje da su se mnogi od onih kojima je oduzeto državljanstvo vjenčali u Kazahstanu i da su im se djeca tamo rodila. Mnogi su ostali bez državljanstva i vjerovatno će biti primorani da se vrate u Avganistan, rekla je ona.
- Plaše se povratka u Afganistan jer njihova djeca ne mogu da studiraju i integrišu se u društvo - rekla je Saraj za Radio Slobodna Evropa (RSE).
U komentarima za RSE, Ministarstvo unutrašnjih poslova Kazahstana je saopštilo da je dobilo informacije "od nadležnih organa" da oni kojima je oduzeto kazahstansko državljanstvo "nisu pripadali kazahstanskoj nacionalnosti" i da su te osobe "predstavile lažna dokumenta koja potvrđuju njihovu kazahstansku nacionalnost".
Ministarstvo je dodalo da se te osobe moraju vratiti u Avganistan da bi dobile pasoš i legalizovale svoj boravak u Kazahstanu.
Među onima koji su izgubili kazahstansko državljanstvo je i Abdul Halil Nadžibulah.
Pedesetšestogodišnjak je rekao da je izgubio farmu i posao u Kazahstanu nakon što mu je oduzeto državljanstvo 2021. godine. Rekao je da je optužen da je lagao o svojoj etničkoj pripadnosti, što on poriče.
Nadžibulah se prvi put preselio u Kazahstan 2000. godine iz sjeverne avganistanske provincije Farjab, gdje je rođen. Žalio se na odluku i vodi borbu na sudu.
- Nekoliko puta sam pitao kako mogu da živim bez ikakvih dokumenata. Rečeno mi je da je to moj problem, ne njihov - rekao je Nadžibulah, koji i dalje živi u Kazahstanu, o svojim žalbama kazahstanskim vlastima.

Astana naturalizovanim Kazahstancima iz Avganistana oduzela državljanstvo

Talibani su zabranili pacijenticama, posjetiteljicama i medicinskom osoblju koje ne nosi burku da ulaze u javne bolnice na zapadu Avganistana, što je najnovije ograničenje ove radikalne islamističke grupe usmjereno na žene.
Nova zabrana odijevanja stupila je na snagu 5. novembra u zapadnom gradu Heratu, trećem po veličini u zemlji.
Nije poznato hoće li se mjera proširiti na ostatak zemlje.
Međunarodne organizacije upozoravaju da će ovaj potez dodatno otežati ženama pristup osnovnoj zdravstvenoj zaštiti.
Talibani, otkako su preuzeli vlast 2021. godine, žene su gotovo potpuno izbrisali iz javnog života i ozbiljno ograničili njihovo pravo na rad i obrazovanje.
- Ovo nas guši - rekla je stanovnica Herata, koja je govorila za Radio Azadi (Afganistanski servis Radija Slobodna Evropa) pod uslovom anonimnosti zbog straha od odmazde.
Ona je ispričala da je bila prisiljena potrošiti oko 20 dolara kako bi kupila burku i mogla otići u bolnicu na liječenje.
Istakla je i da pripadnici talibanske tzv. policije za moral sprovode ovu zabranu ispred glavnih javnih bolnica i klinika u gradu koji ima oko 600.000 stanovnika.
Organizacija Ljekari bez granica (MSF), humanitarna organizacija sa sjedištem u Ženevi, navela je da nove restrikcije talibana već dovode do toga da manje žena posjećuje javne zdravstvene ustanove u Heratu.
- Pacijentkinjama i njegovateljicama sada je zabranjen ulazak u bolnicu ako ne nose burku, što znači da pristup zdravstvenoj zaštiti zavisi od odjeće, a ne od medicinske potrebe - rekla je 7. novembra Sara Šato, menadžerka programa Ljekara bez granica.
Dodaje da svako ograničenje koje se nameće ženama kao pacijentkinjama znači kašnjenje ili uskraćivanje medicinske pomoći.&nbsp;
- Znamo da će to imati ozbiljne posljedice po djecu i majke koje se već suočavaju s ogromnim preprekama u pristupu zdravstvenim uslugama u Avganistanu - istakla je Šato.
Regionalna bolnica Herat je, kako navodi, jedna od najvećih u gradu, a zabilježila je pad od 28 odsto u prijemu pacijentkinja kojima je bila potrebna hitna pomoć.
<h2>Zakon o moralu</h2>
Talibani su u avgustu 2024. donijeli tzv. zakon o moralu, kojim su uvedena stroga ograničenja u pogledu izgleda, ponašanja i kretanja žena.
Prema tom zakonu, žene moraju u potpunosti pokrivati lice i tijelo na javnim mjestima, a zabranjeno im je nošenje "prozirne, uske ili kratke" odjeće.
Međutim, primjena ovog ekstremnog zakona nije ujednačena na nivou zemlje i često zavisi od odluke lokalnih talibanskih lidera.
Mnoge Avganistanke nose hidžab, maramu koja pokriva glavu i vrat, a neke dodatno stavljaju masku preko lica kako bi prikrile nos i usta.
Druge žene nose burku ili abaju i nikab koji prekrivaju kosu, tijelo i većinu lica, što je uobičajeno u arapskim zalivskim zemljama.
Avganistanke, naročito one iz urbanih sredina, smatraju da su burka i nikab strani afganistanskoj kulturi.
UN tvrde da su Avganistanke blizu nestanka iz javnog života četiri godine poslIJe povratka talibana
Prije povratka talibana na vlast, mnoge žene nosile su samo lagane marame koje su prekrivale kosu.
Saiful Islam Kajber, portparol talibanskog Ministarstva za promociju vrline i sprečavanje poroka, rekao je da sve Avganistanke moraju pokrivati tijelo od glave do pete.
U Heratu, multietničkom gradu s jakim kulturnim uticajima iz susjednog Irana, burka je tokom protekle godine postala obavezna na mnogim javnim mjestima, uključujući i vladine kancelarije.
Žene se žale na uznemiravanje i nasilje ako napuste dom bez burke.
- Prijetili su mi hapšenjem. Talibani su mi rekli da će mog muža poslati u zatvor ako ne budem nosila burku - rekla je jedna stanovnica Herata koja je željela ostati anonimna.&nbsp;
Druga žena iz Herata kazala je da pripadnici tzv. policije za moral prisiljavaju žene da kupuju burke u prodavnicama i na pijacama u gradu.
- To je nemoguća situacija za mene, jer nisam navikla da nosim burku - rekla je.

Talibani zabranili ženama bez burke ulazak u bolnice u Avganistanu

U zemljotresu koji je sinoć pogodio sjeverni dio Avganistana poginulo je više od 20 osoba, saopštilo je tamošnje Ministarstvo zdravlja novi bilans žrtava.
- U provincijama Balk i Samangan je stradalo 20 ljudi, a povrijeđeno 320 -rekao je portparol Ministarstva zdravlja Šafarat Zaman novinarima i dodao da je to privremeni bilans.
Zemljotres, koji se dogodio sinoć oko 20.30 sati po centralnoevropskom vremenu u Holmu u provinciji Samangan, blizu grada Mazar-e-Šarif, bio je na dubini od 28 kilometara, saopštio je Američki geološki zavodo (USGS).
Plava džamija u Mazar-e-Šarifu, dragulj iz 15. vijeka tog velikog grada na sjeveru Avganistana, oštećena je u zemljotresu, javio je novinar Frans pres.
Kamenje se odlomilo sa impozantne zgrade, ukrašene blistavim pločicama, posebno sa minareta.
Podrhtavanje se osjetilo tokom noći do Kabula.
Avganistan često pogađaju zemljotresi, posebno u planinskom vijencu Hindukuš, blizu spoja evroazijske i indijske tektonske ploče.

Poginulo najmanje 20 osoba u zemljotresu u Avganistanu, povrijeđeno 320

Zemljotres jačine 4,9 Rijtera pogodio je večeras region Hindukuš na sjeveroistoku Avganistana, saopštio je Evropski mediteranski seizmološki centar (EMSC).
Potres je pogodio grad Fajzabad u 23.33 po lokalnom vremenu.
Dubina epicentra potresa nije utvrđena, ali se pretpostavlja da je bio plitak.
Za sada nisu objavljeni podaci o žrtvama i eventualnoj materijalnoj šteti.

Jak zemljotres pogodio Avganistan

Pregovori o trajnom primirju između Afganistana i Pakistana su propali, izjavio je 29. oktobra pakistanski ministar informisanja Ataulah Tarar nakon četiri dana pregovora koje su posredovali Katar i Turska.
- Afganistanska strana je stalno odstupala od suštinskog pitanja, izbjegavajući ključnu tačku na kojoj je pokrenut proces dijaloga - rekao je Tarar na mreži Iks (X).
Umjesto da, kako je rekao, prihvate bilo kakvu odgovornost, "afganistanski talibani su pribjegli igri prebacivanja krivice, skretanju pažnje i lukavstvima".&nbsp;
- Dijalog stoga nije uspio donijeti nikakvo održivo rješenje - naveo je Tarar.
Pakistan i Afganistan vode razgovore u Istanbulu s ciljem osiguranja mira nakon što je više od 70 ljudi ubijeno ranije ovog mjeseca u graničnim sukobima. Nedavno nasilje, u kojem su ranjene i stotine ljudi, bilo je najgore otkako su talibani preuzeli vlast u Kabulu 2021. godine.
Nasilje je izbilo nakon eksplozija u Kabulu 9. oktobra za koje su talibanske vlasti okrivile Pakistan.
Tarar je rekao da se Pakistan angažovao s Afganistanom u duhu mira, ali je optužio Kabul za "nesmanjenu podršku antipakistanskim teroristima".
- Nastavićemo preduzimati sve moguće mjere potrebne za zaštitu našeg naroda od prijetnje terorizma - dodao je Tarar, obećavajući da će "desetkovati teroriste, njihova utočišta, njihove pomagače i pristalice".
Nije bilo neposrednih komentara iz Afganistana.
Odnosi između nekadašnjih saveznika, koji dijele granicu od 2.600 kilometara, pogoršali su se posljednjih godina zbog optužbi iz Islamabada da Afganistan utočište ima militantne grupe, uključujući Tehrik-e Taliban Pakistan (TTP).
Pakistan optužuje talibanske vlasti da dozvoljavaju TTP-u da koristi afganistansku teritoriju kao bazu za obuku i logističku bazu za terorističke aktivnosti u Pakistanu, prema Tararovoj izjavi.
Talibanska vlada je negirala optužbe.
Pakistanska vojska je 26. oktobra saopštila da je pet pakistanskih vojnika i 25 militanata iz TTP-a ubijeno dan ranije, čak i dok su se diplomate sastajale.
Pakistanski ministar odbrane Kavaja Asif upozorio je 25. oktobra da bi neuspjeh u postizanju dogovora u pregovorima mogao dovesti do "otvorenog rata".
Abdul Mati Kuani, portparol afganistanskog Ministarstva unutrašnjih poslova, izjavio je 28. oktobra da će na svaki napad uslijediti odgovor "koji će poslužiti kao lekcija za Pakistan i poruka za druge".

Pakistan tvrdi da su mirovni pregovori s o "održivom miru" s Afganistanom propali

Pakistanski ministar odbrane Kavadža Asif izjavio je danas da vjeruje kako Avganistan želi mir, ali da bi neuspjeh u postizanju dogovora tokom pregovora u Istanbulu značio otvoreni rat.
Prije nekoliko dana su obje strane u Dohi pristale na prekid vatre, poslije smrtonosnih sukoba na granici, piše Rojters.
Pregovori u Istanbulu, koji su počeli danas i očekuje se da se nastave sjutra, su najnoviji pokušaj Pakistana i Avganistana da spriječe ponovno nasilje, nakon najtežih graničnih sukoba od talibanskog preuzimanja Kabula 2021. godine.
Cilj razgovora je uspostavljanje mehanizma za dugoročno sprovođenje prekida vatre postignutog u Dohi.
Asif je izjavio da od tada nije bilo incidenata i da obje strane poštuju primirje.
- Ako ne bude postignut dogovor, slijedi nam otvoreni rat s njima. Ali vidio sam da oni žele mir - rekao je Asif u televizijskom obraćanju iz Pakistana.
Sukobi su izbili ranije ovog mjeseca nakon što je Islamabad zatražio od talibana da obuzdaju militante za koje Pakistan tvrdi da napadaju iz utočišta unutar Avganistana.
Pakistan je potom izveo vazdušne napade preko granice, a obje strane razmijenile su žestoku vatru, pri čemu je poginulo više desetina ljudi, a ključni prelazi su zatvoreni.
Islamabad optužuje Kabul da pruža utočište militantima koji napadaju pakistanske snage, dok talibani odbacuju te tvrdnje i tvrde da pakistanske vojne operacije narušavaju suverenitet Avganistana.

Pakistanski ministar odbrane upozorio na mogućnost otvorenog rata sa Avganistanom

Turska će sjutra biti domaćin drugog kruga pregovora između Pakistana i Avganistana u Istanbulu, objavilo je pakistansko Ministarstvo vanjskih poslova.
Portparol Ministarstva Tahir Husein Andrabi rekao je novinarima u Islamabadu da je cilj sjutrašnjeg sastanka uspostavljanje konkretnog i provjerljivog mehanizma praćenja za suzbijanje prekograničnog terorizma, prenosi Anadolija.
- Pozdravljamo sporazum između Pakistana i Avganistana koji je finalizovan u Dohi 19. oktobra kao prvi korak u osiguravanju regionalnog mira i stabilnosti - rekao je Andrabi.
On je dodao da se Pakistan raduje uspostavljanju konkretnog i provjerljivog mehanizma praćenja na sljedećem sastanku, kojem će Turska biti domaćin, kako bi se riješila prijetnja terorizma koja dolazi s avganistanskog tla prema Pakistanu i spriječili dalji gubici života Pakistanaca.
Nakon višednevnih smrtonosnih graničnih sukoba, prošle sedmice Doha je bila domaćin pregovora između Islamabada i Kabula, uz posredovanje Katara i Turske, a dvije strane su postigle primirje koje je trenutno na snazi.
Kabul još nije objavio saopštenje o subotnjem sastanku.

Istanbul sjutra domaćin pregovora između Pakistana i Avganistana

Avganistan i Pakistan dogovorili su u srijedu privremeni prekid vatre pošto su smrtonosni vazdušni udari i kopnene borbe izazvali strah od opšteg sukoba između dvije susjedne zemlje.
Pakistan je u srijedu izveo vazdušne udare u južnoj avganistanskoj pokrajini Kandahar, u kojima je bilo više žrtava, rekli su tamošnji stanovnici za Radio Azadi (Avganistanski servis RSE).
Eksplozije su se čule i u Kabulu, prema riječima stanovnika grada koji su govorili za Radio Azadi. Neprovjereni snimci na društvenim mrežama prikazuju stubove dima kako se dižu u nebo u avganistanskoj prestonici. Uzrok eksplozija nije odmah bio poznat.
Kopnene borbe su izbile i duž granice dve zemalje duge 2.600 kilometara, u kojima je poginulo više ljudi s obje strane.
U saopštenju objavljenom kasnije u srijedu, pakistansko Ministarstvo spoljnih poslova navelo je da su se strane saglasile oko "privremenog prekida vatre u narednih 48 sati" počev od 18 sati po lokalnom vremenu u Pakistanu.
Posljednji napadi su uslijedili pošto su 11. i 12. oktobra izbile žestoke borbe između boraca avganistanskih talibana i pakistanskih snaga bezbjednosti, u kojima su desetine ljudi poginule, poslije čega su zatvoreni ključni granični prelazi. To je najsmrtonosniji sukob između te dvije strane.
Granični sukobi uslijedili su samo nekoliko dana pošto je Pakistan izveo napade dronovima u centru Kabula, kao i vazdušne napade na istoku Avganistana.
Nasilje je izazvalo strah od opšteg rata između Pakistana i avganistanskih talibana, dugogodišnjih saveznika čiji su se odnosi pogoršali.
Islamabad optužuje avganistanske talibane da pružaju utočište ekstremističkoj grupi Tehrik-e-Taliban Pakistan (TTP), koja vodi pobunu u Pakistanu. Avganistanski talibani, koji su preuzeli vlast 2021. godine, poriču te optužbe.
Civili sa obje strane granice rekli su da su nedavne borbe primorale neke od njih da napuste svoje domove usled straha od šireg rata.
- Mnogi ljudi sa obje strane granice napustili su svoje kuće i pobjegli iz područja u potrazi za bezbjednijim lokacijama, plašeći se da bi se borbe mogle proširiti - rekao je Muhamed Naim, lokalni novinar u pograničnom gradu Čamanu, za Radio Mašal (Pakistanski servis RSE).
Stanovnici Spin Boldaka, okruga u avganistanskom pokrajini Kandahar koji se graniči s Čamanom, rekli su da su pakistanski vojni helikopteri bombardovali pijacu.
- Pogođeni su civilni automobili i kuće. Mnogo civila je ubijeno i povrijeđeno - rekao je jedan stanovnik koji je govorio pod uslovom da mu se ne objavljuje ime.&nbsp;
Talibanska vlada u Kabulu saopštila je da je 12 civila ubijeno u napadu u Spin Boldaku.
Nedavni talas nasilja doveo je do zatvaranja graničnih prelaza, što je uticalo na lokalna preduzeća i kretanje ljudi.

Nakon smrtonosnih vazdušnih udara i kopnenih borbi: Avganistan i Pakistan dogovorili prekid vatre

Opština Budva nije stavljala nikakav potpis, niti saglasnost da se grade 63 stana za prodaju u Miločerskom parku, tvrdi prvi čovjek Budve Nikola Jovanović.
Jovanović je u emisiji <a href="https://aplusme.me/jovanovic-zadovoljan-sam-saradnjom-sa-dps-om-abazovic-izgovara-bezocne-lazi-o-prodaji-stanova-na-miloceru/">“Klub Aplus” </a>demantovao tvrde lidera URA Dritana Abazovića da je opština Budva dala saglasnost za izgradnju pomenutih stavova, poručivši da je to bezočna laž.
- Ne mogu se načuditi šta je Abazović rekao. Manipulacija je preblaga riječ za ovo. Ovo je bezočna laž. Opština Budva je pristala da to što je izgrađeno u Miločerskom parku ostane u funkciji turizma. Dakle, ne radi se o stanovima za prodaju već o apartmanskim turističkim jedinicama- rekao je Jovanović, gostujući na Aplus televiziji.
“DPS jeste pravio greške, ali žele da se mijenjaju”
Govoreći o lokalnoj vlasti i lokalnim političkim prilikama, Jovanović je kazao da je zadovoljan saradnjom sa DPS-om koji, kako je kazao, daje projektnu podršku i Evropskim savezom.
- DPS je kao stranka koja je vladala Crnom Gorom 30 godina, imala svoje greške. One nijesu male ali postoje naznake da su tih grešaka svjesni i da prije svega, žele dobro Crnoj Gori. Žele da se mijenjaju i transformiše- rekao je Jovanović.
Prema njegovim riječima, i građani sa kojima komunicira su zadovoljni kako je vlast u Budvi formirana.
- Budva je danas grad bez skandala, krize vlasti nema, budžeti se usvajaju na vrijeme i sve obaveze se servisiraju- uvjerava Jovanović.
Takođe je kazao da bez pomirenja političkih predstavnika Srba i Crnogoraca, odnosno bez pomirenja u pravoslavnom korupusu nema dobre budućnosti za Crnu Goru.
- Uz svo poštovanje svih ostalih nacionalnih predstavnika, mislim da je pomirenje Srba i Crnogoraca ključno. Te tačke sporenja sežu još od devedesetih godina i sve su uglavnom političkog okvira. Te podjele treba prevazići, jer kad god su podjele postojale, Crna Gora je bila nestabilna- smatra Jovanović.
“DNP neka izađe iz vlasti, samo neka ne prijete meni i Vladi”
Jovanović je odgovorio i lideru DNP-a Milanu Kneževiću na tvrdnje da je sa direktoricom Parking servisa Draganom Pimom rukovodio akcijom u Botunu i da su navodno slali pauk vozila tokom protesta mještana protiv izgradnje kolektora.
- Nijesam rukovodio akcijom u Botunu, već vlast i komunalna policija sa teritorije Glavnog grada Podgorica, gdje DNP i Milan Knežević čine parlamentarnu većinu. Znamo ko rukovodi Komunalnom policijom – to je kadar DNP-a. I to nije pitanje za mene, već za njih- kazao je Jovanović.
Podsjetimo, Knežević je ranije na Adria televiziji saopštio da će protiv Jovanovića i Pime podnijeti krivične prijave.
- “Nikakve paukove nijesam dovodio, mada se to moglo pročitati po društvenim mrezama. Što se tiče krivičnih prijava, podnosio ih je i DPS i Milivoje Katnić i sudilo mi se sedam godina. Izdržao sam tih sedam godina, izdržaću i ove prijave. Dakle, nijesmo mi adresa za krivične prijave, već načelnik Komunalne policije i gradonačelnik Glavnog grada. Kad završe sa njima, reći ćemo i mi naša saznanja koja imamo u tom dijelu- dodao je Jovanović.
Kneževiću je takođe poručio da mu ovakva politička podmetanja neće proći.
- A DNP neka stisne petlju i neka izađe iz vlasti. Samo neka ne prijeti ni meni, ni Vladi, jer se ne zna ko je više ustrašen. Eto toliko- zaključio je Jovanović.

Jovanović: Zadovoljan sam saradnjom sa DPS-om, Abazović manipuliše u vezi sa prodajom stanova na Miločeru

Bivši direktor Fonda za zdravstveno osiguranje dr Vuk Kadić u emisiji<a href="https://www.adria.tv/udarna-vijest/kadi-za-adriu-tuzio-sam-ministra-simuna-jer-je-on-najodgovorniji-za-stanje-u-zdravstvenom-sistemu/"> „Pres Plus sa Rajkom Raičević“ </a>kazao je da je ministar zdravlja Vojislav Šimun najveći krivac za situaciju u zdravstvenom sistemu.
Saopštio je i da je tužio ministra jer je on najodgovorniji za zdravstveni sistem.
- Ne mislim da ima nešto lično protiv mene i da je moja smjena njegova lična odluka. To je politička odluka, jer Vlada i Ministarstvo nisu željeli da imaju čovjeka koji je iznosio u javnost probleme. Oni su sve gurali pod tepih- &nbsp;kazao je Kadić.
Podsjetio je da je u decembru 2024. godine upozoravao da nema dovoljno sredstava za Fond na Odboru za zdravstvo i da mu nijesu &nbsp;dozvolili da prisustvuje Odboru jer je bilo dogovoreno da ga smijene.&nbsp;
Kadić je istakao i da je naknadna pamet opasna u medicini, ona je racionalna ili logična.
- Ovdje je pitanje da li znaš ili ne znaš. Nažalost, sadašnje rukovodstvo Ministarstva zdravlja ne poznaje dovoljno struku, nijesu adekvatni za poziciju koju obavljaju i zbog toga najviše trpi zdravstveni sistem. Srećom imamo menadžere određenih ustanova koji svojim iskustvom i znanjem to kompenzuju, tu vrstu neznanja. Konkretno mislim na ministra Šimuna jer mislim da je on najveći krivac za svu situaciju koja se dešava, on je najodogovorniji u funkcionisanju zdravstvenog sistema. On ne može da bježi od odgovornosti, on treba da traži rješenja, a ukoliko ih ne pronađe, mora da podnese ostavku- ocijenio je Kadić.
Naveo je da je htio da podnese ostavku zbog nedovoljne saradnje sa ministrima finansija i zdravlja.
- Nisam htio da budem kočnica sistema, a imam neke lične i porodične planove koji nisu vezani za Crnu Goru. Mislio sam da je potpuno logično da tu ostavku i podnesem, ja sam to i najavio, kolegama iz partije ministra Šimuna. Tražio sam da do kraja godine ostanem na čelu Fonda, jer je logično da budžetsku godinu zaokružimo i da na neki način neko novi dođe na čelu Fonda upravo u januaru koji je najlakši za funkcionisanje Fonda, jer budžet još nije aktivan. Zašto im se žurilo da me smijene u novembru, na mjesec i po prije zatvaranja budžetske godine, vrijeme će pokazati. Čudno je da se nikada do sada nije desilo, čak i u vrijeme DPS-a, da ministar finansija, zdravstva i fonda budu iz jedne partije. Svi su iz Pokrata Evropa sad. Sad smo prvi put došli u tu situaciju, mislim da to nije dobro jer javnost nema nikakvu kontrolu i ne zna šta se dešava- &nbsp;istakao je on.
Kadić je rekao da ga niko nije kontaktirao iz Vlade, niti je to očekivao.
“Podnio sam krivičnu prijavu protiv članova i predsjednika Upravnog odbora jer su zloupotrebili službeni položaj. Znali su dobro da krše zakon i da rade nezakonite stvari i da nijesu imali pravo da tvrde da li sam ja prekršio zakon ili ne. Potpredsjednik i predsjednik Upravnog odbora su mogli i da se dogovore da sam ja kriv za rat u Ukrajini, u Gazi i bilo šta treće pa da me smijene. Oni su morali da kontaktiraju Disciplinsku komisiju i Ministarstvo zdravlja koji bi utvrdili da je zakon prekršen. Oni su sami utvrdili da sam prekršio zakon i smijenili me. Smijenjen sam nezakonito i hoću to da dokažem, Razumijem političku situaciju i te igre, i da je po nekoj kvoti pripalo neko mjesto. Ja nisam član partije u ovoj većini i oni su htjeli da dovedu nekog iz svojih redova kako bi po nekoj kvoti pripadne određeno mjesto- rekao je Kadić.
Naglasio je da je logično da oni za nekog svog obezbijede mjesto.
- Pokušali su da me diskredituju i da me uvedu u protivzakonitu radnju, ako neko prekrši Zakon onda ga smijeniš, umjesto da podneseš prijavu nadležnima. Još nema nikakve prijave protiv mene. Ovo je politička farsa koja nema veze sa istinom. Prvo su naveli da sam napravio štetu državi, pa su to promijenili u to da nisam imao dozvolu za potpisivanje nekih višedecenijskih ugovora. Očekujem da će Upravni sud raditi svoj posao, i da će prioritet biti ovi postupci, Očekujem da se krajem januara donese ta odluka. Očekujem da će odlučiti da su me nezakonito smijenili. Upozorio sam ih da krše zakon tražiću da članove Upravnog odbora goni za nakandu štete koju su napravili, nema više skrivanja iza Vlade i Ministarstva. Očekujem da će oni snositi sve troškove, da ne bi građani plaćali. Tu naknadu ću dati u dobrotvorne svrhe. Ja sam jedan od rijetkih funkcionera koji nije uzeo 12 naknada. Premijer koji je došao sa velikim novcem iz Singapura, kad je smijenjen kao ministar finansija uzeo je naknadu pa je primao narednih 12 mjeseci- podsjetio je Kadić.

Kadić: Tužio sam ministra Šimuna, on je najodgovorniji za stanje u zdravstvu

Zamjenica tužioca Međunarodnog krivičnog suda (MKS) Nažat Šamim Kan kazala je u obraćanju da je Paravojna grupa Snage za brzu podršku (RSF) vodila "organizovanu, proračunatu kampanju" ratnih zločina i zločina protiv čovječnosti tokom zauzimanja sudanskog grada El-Fašer u oktobru prošle godine.
Obraćajući se Savjetu bezbjednosti Ujedinjenih nacija iz Haga, Kan je navela da tužilaštvo intenzivira napore kako bi utvrdilo individualnu krivičnu odgovornost za zločine počinjene u El-Fašeru u sjevernom Darfuru, kao i u El-Geneini.
Prema njenim riječima, pad El-Fašera u ruke RSF-a pratila je kampanja najdubljih patnji usmjerena protiv nearapskih zajednica, uključujući silovanja, proizvoljna pritvaranja, pogubljenja i masovne grobnice, sve u masovnim razmjerama.
Kan je istakla da tužilaštvo raspolaže video, audio i satelitskim dokazima koji ukazuju da su u El-Fašeru počinjeni ratni zločini i zločini protiv čovječnosti, naročito krajem oktobra, kada je okončana 18-mjesečna opsada grada.
- Videosnimci koje smo analizirali pokazuju članove RSF-a kako slave direktna pogubljenja, a zatim skrnave tijela žrtava. Dokazi MKS-a uključuju i satelitske snimke masovnih ubistava, te pokušaje prikrivanja zločina putem masovnih grobnica. Slika koja se pojavljuje je užasan, organizovan i široko rasprostranjen masovni kriminalitet, uključujući masovna pogubljenja i zločine koji se koriste kao sredstvo uspostavljanja kontrole - navela je Kan.
Tužilaštvo je, kako je rečeno, ostvarilo značajan napredak i u istrazi masakra u El-Geneini, gdje su 2023. godine ubijene hiljade civila. Poseban fokus MKS-a stavljen je na zločine zasnovane na spolu.
- Neosporno je da se seksualno nasilje, uključujući silovanje, koristi kao sredstvo rata u Darfuru - istakla je Kan, upozorivši da stigma i strah od odmazde i dalje predstavljaju ozbiljnu prepreku prijavljivanju ovih zločina.
Svjedoci su ranije za "Middle East Eye" ispričali da su borci RSF-a ubijali civile u bijegu i provodili ubistva od vrata do vrata tokom zauzimanja El-Fašera. Šefica UN-a za Sudan Deniz Braun opisala je grad kao mjesto zločina, upozorivši na obrazac zločina u Sudanu i pozvavši svjetske lidere da djeluju kako bi se spriječilo dalje nasilje.
Kan je takođe navela da tužilaštvo dokumentira i navodne zločine sudanskih oružanih snaga u Darfuru, naglašavajući da sve strane u sukobu moraju poštovati međunarodno humanitarno pravo i zaštitu civila.
Rat u Sudanu, koji traje od aprila 2023. godine, doveo je, kako UN navodi, do najgore humanitarne krize na svijetu. Hiljade ljudi su ubijene, gotovo 13 miliona je raseljeno, a više od 40 posto stanovništva suočeno je s akutnom nesigurnošću hrane.

Tužilaštvo u Hagu o strašnim detaljima zločina u Sudanu: Od masovnih ubistava i silovanja do prikrivanja grobnica

Neki od najpoznatijih likova Holivuda – uključujući Spajdermena, Baza Lajtjera, Klifa Buta i Mirandu Prisli – vratiće se na velika platna 2026. godine. Bilo da fanovi žele ili ne, filmadžije i dalje igraju „sigurno“, oslanjajući se na nostalgiju i popularnost postojećih franšiza kroz rimejkove, nastavke, prikvele i ribute, piše Ultimate Classic Rock.
Premijere i najavljeni filmovi:
<ul>
 <li>&nbsp;Januar: „Greenland 2: Migration“ (9. januar), „28 Years Later: The Bone Temple“ (16. januar), „Return to Silent Hill“ (23. januar)</li>
 <li>&nbsp;Februar: „The Strangers – Chapter 3“ (6. februar), „Scream 7“ (27. februar)</li>
 <li>&nbsp;Mart: „The Bride“ (6. mart) – Megi Džilenhal donosi novu verziju „The Bride of Frankenstein“; „Ready or Not 2: Here I Come“ (27. mart)</li>
 <li>&nbsp;April: „The Super Mario Galaxy Movie“ (13. april), „Lee Cronin's The Mummy“ (17. april)</li>
 <li>&nbsp;Maj: „The Devil Wears Prada 2“ (1. maj), „Mortal Kombat II“ (8. maj)</li>
 <li>&nbsp;Jun: „Star Wars: The Mandalorian and Grogu“ (22. maj), „Masters of the Universe“ (5. jun), „Scary Movie 6“ (12. jun), „Toy Story 5“ (19. jun), „Supergirl“ (26. jun)</li>
 <li>&nbsp;Jul: „Minions 3“ (1. jul), „Moana“ (10. jul), „Evil Dead Burn“ (24. jul), „Spider-Man: Brand New Day“ (31. jul)</li>
 <li>&nbsp;Avgust: „Super Troopers 3“ (7. avgust), „Insidious: The Bleeding World“ (datum nepoznat), „Coyote vs. Acme“ (28. avgust), „Cliffhanger“ ribut sa Lili Džejms (28. avgust), DC film o Glinolikom (11. septembar)</li>
 <li>&nbsp;Septembar: „Resident Evil“ novi početak (18. septembar), „Practical Magic 2“ sa Sandrom Bulok i Nikol Kidman (18. septembar)</li>
 <li>&nbsp;Oktobar: „Street Fighter“ ribut (16. oktobar)</li>
 <li>&nbsp;Novembar: „The Cat in the Hat“ (6. novembar), „The Hunger Games: Sunrise on the Reaping“ (20. novembar), „Meet the Parents: Focker In-Law“ (25. novembar), „Narnia: The Magician’s Nephew“ (26. novembar)</li>
 <li>&nbsp;Decembar: „Violent Night 2“ (4. decembar), novi „Jumanji“ (11. decembar), „Avengers: Doomsday“ (18. decembar), „Dina 3“ (18. decembar), „The Angry Birds Movie 3“ (23. decembar)</li>
</ul>
Specijalni projekti i zvjezdane postave: 

&nbsp;Kventin Tarantino istražuje pozadinu Klifa Buta iz filma „Once Upon a Time in Hollywood“ kroz scenario koji će režirati Dejvid Finčer, a film će tumačiti Bred Pit. U filmu „Dina 3“ igraju Timoti Šalame, Zendaja, Florens Pju, Anja Tejlor-Džoj, Džejson Momoa i Džoš Brolin.
Tri decenije nakon originalnih filmova, franšize poput „Resident Evil“, „Street Fighter“ i „Praktična magija“ dobijaju nove početke i ribute, dok se popularne animacije i superjunačke sage vraćaju u velikom stilu.

Tag: avganistan