Druga dionica autoputa Mateševo –Andrijevica koštaće 693,9 miliona eura za 23.5 km - skoro 30 miliona po kilometru - što je 150 miliona više od procjene Vlade od prije nekoliko mjeseci - ocijenio je poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Nikola Milović.
Postavlja se, kaže on, pitanje zašto je cijena porasla, ko je donio odluku i šta tačno plaćamo.
- Ako znamo da je teren blaži i da će biti manje izazova nego sa prvom dionicom, kako da je ugovorena cijena viša? FIDIC ugovori, geološki rizici i dodatni zahtjevi objašnjavaju tehnički dio, ali ne zamjenjuju političku odgovornost - naveo je Milović u objavi na društvenoj mreži Iks (bivši Tviter).
Autoput je, ističe on, ključan za razvoj, ali bez transparentnosti, ovo poskupljenje postaje ozbiljan teret za ekonomiju i građane.
- Jasna struktura troškova i objašnjenje odluka su od ključnog značaja za pozitivan stav o drugoj dionici autoputa koja se već dugo obećava od strane Vlade - zaključio je Milović.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fmilovicnikola%2Fstatus%2F2012141429116563569%3Fs%3D46&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Milović: Ašov i ekser konačno da, ali po kojoj cijeni?

Monteput d.o.o. donio je odluku o izboru izvođača za izradu glavnog projekta i izgradnju druge dionice auto-puta Bar–Boljare, na relaciji Mateševo – Andrijevica, nakon završetka tenderskog postupka i otvaranja finansijskih ponuda.
Za izvođača radova izabran je konzorcijum POWERCHINA Ltd. – STECOL – PCCD, sa ponudom vrijednom 693.969.668,88 eura, koja je ocijenjena kao najpovoljnija.
Na tenderu su učestvovala četiri ponuđača, od kojih su tri ispunila uslove za otvaranje finansijskog dijela ponuda: konzorcijum Cengiz – Azvirt, kompanija China Communications Construction Company Limited i konzorcijum POWERCHINA Ltd. – STECOL – PCCD. Ponuda konzorcijuma Shandong Foreign Economic &amp; Technical Cooperation – Shandong Luqiao Group nije razmatrana, jer nijesu ispunjeni uslovi za otvaranje finansijskog dijela ponude.
Vrijednosti dostavljenih ponuda bile su:
Cengiz – Azvirt: 735.010.330,17 eura
China Communications Construction Company Limited: 724.636.904,63 eura
POWERCHINA Ltd. – STECOL – PCCD: 693.969.668,88 eura
Dionica Mateševo – Andrijevica finansira se kreditom Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD) u iznosu od 200 miliona eura, kao i bespovratnim sredstvima Evropske unije od 150 miliona eura. Tenderska procedura sprovedena je u skladu sa pravilima i standardima EBRD-a, a prethodno je obuhvatila detaljnu evaluaciju tehničkih ponuda koje su otvorene 31. oktobra 2025. godine.
Nakon završetka cjelokupnog postupka, Monteput će sa izabranim konzorcijumom potpisati ugovor, nakon čega će započeti izrada glavnog projekta i pripremni radovi za izgradnju ove strateški važne saobraćajnice.
Izgradnja dionice Mateševo – Andrijevica predstavlja jedan od najznačajnijih infrastrukturnih projekata u Crnoj Gori, koji će dodatno unaprijediti povezanost sjevera zemlje i ubrzati razvoj ukupne saobraćajne mreže.

Monteput izabrao izvođača za drugu dionicu auto-puta Mateševo – Andrijevica

Auto-putem Princeza Ksenija je od početka godine prošlo 70,18 hiljada vozila, pokazuju podaci sa sajta Monteputa.
Auto-putem je u prošloj godini prošlo 3,2 miliona vozila, u 2024. godini 2,87 miliona, u 2023. godini 2,29 miliona, a u 2022. godini 1,14 miliona.
Prioritetna dionica auto-puta Bar-Boljare otvorena je svečano 13. jula 2022. godine, a narednog dana je puštena u saobraćaj.
Prvih sedam dana putarina je bila besplatna. Nakon toga, ona za motore iznosi 1,5 eura, za putnička vozila 3,5 eura, a za kamione i autobuse 17 eura.
Ukupna dužina prve dionice auto-puta je 41,5 kilometara, sa 20 mostova na glavnoj trasi, devet mostova na rampama petlji, dva nadvožnjaka, osam podvožnjaka, 7,2 kilometra betonskih zidova, kao i 16 dvocijevnih tunela.&nbsp;
Dionica ima četiri petlje, sa naplatnim rampama, na kojim se ostvaruje veza auto-puta sa postojećim stanjem, a to su - Smokovac, Pelev Brijeg, Veruša i Mateševo.
Maksimalna brzina kretanja ograničena je na 100 kilometara na sat.

Auto-putem od početka godine prošlo 70,18 hiljada vozila

Na tender za izgradnju druge dionice auto-puta u Crnoj Gori javile se: kompanija iz Kine i tri konzorcijuma - od kojih dva kineska i jedan tursko-azerbejdžanski.
Jedan od učesnika tendera je China Communications Construction Company, koja se nalazi na američkoj crnoj listi.
Iz Kine su i dva konzorcijuma: Shandong Foreign Economic &amp; Technical Cooperation – Shandong Luqiao Group i Powerchina-Stecol.
Treći konzorcijum je tursko-azerbejdžanski, Čengiz (Cengiz)-Azvirt koji je duže od deceniju prisutan u regionu, preko kćerki kompanija.
Početak izgradnje druge dionice od Mateševa do Andrijevice na sjeveru Crne Gore planiran je za kraj godine a završetak radova za pet godina.
Vrijednost posla je 600 miliona eura.
Od toga 150 miliona bespovratnih sredstava iz fondova Evropske komisije, 250 iz crnogorskog budžeta a ostatak od 200 miliona je kredit Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD) sa kojom je Vlada ljetos potpisala sporazum.
<h2>China Communications Construction Company</h2>
Kineska državna kompanija China Communications Construction Company (CCCC) je na <a href="https://www.federalregister.gov/documents/2025/01/07/2025-00070/notice-of-availability-of-designation-of-chinese-military-companies" target="_blank">crnoj listi </a>SAD od 2020. godine, zbog povezanosti sa kineskom vojskom.
Ta kompanija, i sve njene podružnice, su godinama do 2016. bile na crnoj listi Svjetske banke <a href="https://www.worldbank.org/en/news/press-release/2011/07/29/world-bank-applies-2009-debarment-to-china-communications-construction-company-limited-for-fraud-in-philippines-roads-project" target="_blank">zbog prevarnih praksi</a> i sumnji na korupciju u projektu upravljanja nacionalnim putevima na Filipinima.
Ona je gradila i luku Hambantota na jugu Šri Lanke iz kineskog kredita. Vlada te države je ubrzo nakon izgradnje 2017. luku predala Kini na 99 godina upravljanja jer nije mogla da vraća taj kredit.
Prema pisanju Just Finance (Pravedne finansije) CCCC je prekršila nekoliko zakona prilikom izgradnje Autoputa E-763 u Srbiji, na Koridoru 11, koji treba da poveže Beograd i Jadransko more.
Ta nacionalna kineska kompanija godinama gradi neke od najvažnijih infrastrukturnih projekata u Srbiji.
Kao članica konzorcijuma CRIC&amp;CCCC je učestvovala u rekonstrukciji i modernizaciji brze pruge Beograd – Subotica.
U tom projektu je rekonstruisana željeznička stanica u Novom Sadu čija se betonska nadstrešnica obrušila 1. novembra 2024. kada je smrtno stradalo 16 ljudi.
Gradila je i 31 kilometar autoputa <a href="https://www.slobodnaevropa.org/a/cccc-cric-kineske-firme-u-srbiji/33185867.html" target="_blank">"Miloš Veliki",</a> dionicu Preljina – Požega. Završetak radova je najavljen za sredinu ove godine ali je pomjeran više puta.
Do posla, vrijednog 450 miliona eura, CCCC je došao direktnom pogodbom sa državom a Srbija je novac za izgradnju pozajmila kod kineske Eksim banke.
Kineski izvođač je 2021. kao podizvođača angažovao kamenolom Slovac čiji su suvlasnici u to vrijeme bili su Zvonko Veselinović i Milan Radoičić, kojima su mjesec kasnije <a href="https://www.slobodnaevropa.org/a/radoicic-veselinovic-sad-sankcije/31600068.html?utm_source=chatgpt.com" target="_blank">SAD uvele sankcije</a> zbog pripadnosti koruptivnim mrežama povezanim sa međunarodnim organizovanim kriminalom
CCCC je matična kompanija China Road and Bridge Corporation (CRBC).
Ona je bila glavni izvođač radova izgradnje prve dionice crnogorskog autoputa Bar -Boljare, od 41 kilometar koji je Crnu Goru koštao oko 900 miliona eura.
Izgradnja je uz brojna odlaganja trajala sedam godina a pratili su je netransparentnost, fiskalni i ekološki problemi, na šta je više puta upozoravala EU.
Crna Gora se za izgradnju te dionice prvobitno uzela kredit od kineske Exim banke.
Zbog fiskalnih problema u vraćanju tog duga, uz posredovanje EU, država je morala da sklopi hedžing aranžman u cilju zaštite javnog duga od valutnog rizika sa dvije američke i dvije evropske banke.
Taj kredit će Crna Gora otplatiti do 2035.
<h2>Konzorcijum Shandong Foreign Economic &amp; Technical Cooperation sa Shandong Luqiao Group</h2>
Konzorcijum "Shandong foreign economic &amp; technical cooperation" i "Shandong luqiao group" krajem 2022. registrovao je predstavništvo u Podgorici.
Već sledeće godine je dobio posao <a href="https://www.slobodnaevropa.org/a/crana-gora-kina-investicije/32360984.html" target="_blank">izgradnje 16 kilometara</a> duge saobraćajnice od Budve do tivatskog aerodroma na jugu zemlje. Da će gradnja trajati dvije godine, i koštati 54 miliona eura, saopšteno je tokom potpisivanja ugovora u Podgorici 29. marta 2023.
Iako je rok prošao prije više od pola godine saobraćajnica se i dalje radi .
Ovaj konzorcijum od jula ove godine izvodi i radove na rekonstrukciji mosta Đurđevića Tara, na sjeveru Crne Gore. Rekonstrukcija je donacija Kine.
Šandong (China Shandong International Economic and Technical Cooperation Group Ltd) je 2021. dobila posao u Srbiji na saobraćajnici Požarevac–Golubac bez tendera, direktnom pogodbom, na osnovu međudržavnog sporazuma.
Posao je "težak" 337 miliona eura, a završetak radova najavljen za kraj 2024. pomjeren je na početak 2026.
Među podizvođačima, koje kineski izvođač samostalno bira uz formalnu saglasnost države, je bila i firma Inkop iz Ćuprije u vlasništvu Milana Radoičića i braće Zvonka i Žarka Veselinović.
Radoičić je u oktobru 2023, nakon što je preuzeo odgovornost za oružani napad grupe Srba u Banjskoj, na Kosovu, u kojem je ubijen kosovski policajac, izašao iz suvlasništva Inkopa i svoj dio prenio braći Veselinović.
Oni su kao i Radoičić, od 2021. na listi sankcija SAD pod optužbama za organizovani kriminal i korupciju.
U njihovom vlasništvu je i firma Novi Pazar-put koja je od 2022. podizvođač na brzoj saobraćajnici od Valjeva (naselja Iverak) do Lajkovca, koju gradi Šandong. Posao je vrijedan 158 miliona eura a većim dijelom se finansira zajmom kineske Eksim banke, od 134,3 miliona eura.
Kineska kompanija Šandong nije za RSE odgovorila šta je <a href="https://www.slobodnaevropa.org/a/firme-sankcije-sad-srbija-zarada-milan-radoicic/32939671.html" target="_blank">firme sa crne liste SAD,</a> "Inkop" i "Novi Pazar-put", kandidovalo za poslovne partnere.
Predstavništvo "China Shandong International Economic and Technical Cooperation Group", banjalučka "SDHS-CSI BH", potpisala je ugovor o koncesiji za izgradnju autoputa Banja Luka – Prijedor.
Ugovor gradnje 40 kilometara puta, vrijednosti oko 300 miliona eura ostao je tajna jer su vlasti u Banjaluci odbile da objelodane ugovor, uz obrazloženje da "kineska strana to ne dozvoljava" , iako su ih na to obavezivale <a href="https://www.slobodnaevropa.org/a/autoput-banja-luka-prijedor-ugovor-koncesija/32806217.html" target="_blank">četiri odluke suda.</a>
Iako je kraj radova bio najavljen za kraj 2024. pomjeren je za proljeće 2026. godine.
<h2>Power Construction Corporation of China</h2>
PowerChina - skraćeni naziv ove kompanije koja je u državnom vlasništvu.
Preko svojih filijala poput Sinohydro i PowerChina Resources – posljednjih godina širi prisustvo i na Zapadnom Balkanu.
U Bosni i Hercegovini, filijale PowerChina (PowerChina Resources) i partner CNTIC učestvuju na <a href="https://www.slobodnaevropa.org/a/ivovik-vjetroelektrana-kina-bih-dozvole/33102814.html" target="_blank">vjetroparku Ivovik kod Livna</a>, projektu čiju prate optužbe mještana i sporovi oko zemljišta i koncesionih prava.
Kineske firme Sinohydro Corporation i Power China Road Bridge Group i AzVirt iz Azerbejdžana, u junu 2019. potpisale ugovor o izgradnji mosta Počitelj vrijedan oko 28 miliona eura.
Izgradnja je trebala biti završena marta 2023. no završena je godinu i po kasnije septembra 2024.
Sve firme uključene u izgradnju mosta Počitelj, dvije kineske, azerbejdžanska i jedna bh. kompanija, stavljene su u maju 2023. na <a href="https://www.slobodnaevropa.org/a/pocitelj-most-autoceste-autoput-koridor-vc-5c/32537772.html?utm_source=chatgpt.com" target="_blank">"crnu listu"</a> Autocesta FBiH, zbog kršenja ugovora o izgradnji.
U Srbiji, PowerChina se pojavljuje u dva saobraćajna projekta: obilaznica oko Beograda i u gradnji <a href="https://www.slobodnaevropa.org/a/srbija-kineska-kompanija-metro-sporazum/33234855.html" target="_blank">beogradskog metroa</a>.
Decembra 2024. PowerChina je potpisala ugovor o izgradnji prve faze Linije 1 beogradskog metroa u vrijednosti 720 miliona eura.
Prema izvještaju Transparency Serbia detalji ugovora su "zaštićeni kao poslovna tajna" na zahtjev firme.
U maju iste godine je objavljeno da je u blizini Smedereva završena prva faza najveće solarne elektrane u Srbiji "Saraorci", projekat njemačke AVR Group i PowerChina.
U avgustu 2024. PowerChina je sklopila okvirni sporazum sa turskim Fortis Energy za razvoj vjetro i solarnih parkova u Srbiji.
U Crnoj Gori PowerChina nema potpisane ugovore, iako su se od sastajali sa više zvaničnika energetskog sektora.
<h2>Konzorcijum Cengiz-Azvirt</h2>
Konzorcijum čine turski Čengiz i azerbejdžanski Azvirt.
Te kompanije su prethodnih godina dobijale velike tendere za izgradnju puteva u BiH, Srbiji, Hrvatskoj i Sloveniji.
Na čelu konzorcijuma je jedna od najvećih turskih privatnih kompanija Čengiz, kao dio istoimenog Holdinga. Posluje preko kćerki kompanija širom svijeta i zapošljava oko 44.000 ljudi sa prihodima većim od pet milijardi eura.
Njegov direktor je Mehmet Čengiz se pominje u Panama papirima, objavila je Međunarodna organizacija <a href="https://www.occrp.org/en/investigation/luxury-london-residence-of-azerbaijan-officials-son-purchased-with-mysterious-payment-to-shell-company" target="_blank">OCCRP</a> (Projekat za izvještavanje o organizovanom kriminalu i korupciji).
OCCRP u tekstu iz 2020. ukazuje na Čengizove ofšor kompanije i moguću korupciju u dobijanju posla izgradnje brane u Azerbejdžanu.
Uspon Holdinga počeo sa nizom projekata za Vladu Turske, poput brze željeznice Istanbula-Ankara i istanbulskog aerodroma.
OCCRP taj uspjeh povezuje sa statusom Čengiza "koji je stekao bogatstvo i moć nakon uspona partije turskog predsjednika Redžepa Tajipa Erdoana početkom 2000."
U BiH su preko kćerke kompanije 2012. radili dionicu Vlakavo-Tarčin na koridoru 5C.
Dvije godine kasnije, 2. avgusta 2014., dok dionica još nije bila ni otvorena srušio se potporni zid dužine 120 metara. Nadležni su to pravdali "naknadnim izmjenama projekta".
Kasnije je gradio i dionicu Poprikuše – Nemila, te tunele Bosna i Zenica, na istom koridoru.
Vrijednost tendera na kojima je Čengiz pobijedio u BiH je preko milijardu eura a najvećim dijelom su finansirani preko EBRD i Evropska investicijska banka.
Radili su tunel Karavanke u Sloveniji a u Hrvatskoj rekonstrukciju pruge Križevi – Koprivnica.
U Podgorici je Holding, preko kćerke kompanije u julu 2025. osnovao Čengiz Insaat za izgradnju puteva.
Druga članica konzorcijuma je privatna azerbejdžanska kompanija Azvirt.
Ona je preko kćerki kompanija posljednjih godina dobijala tendere za izgradnju puteva u Srbiji i Bosni i Hercegovini.
Azvirt je bio dio azerbejdžansko-kineskog konzorcijuma koji je u junu 2019. dobio višemilionski posao izgradnje mosta Počitelja u BiH.
Sve firme uključene u izgradnju mosta, dvije kineske, azerbejdžanska i jedna bh. kompanija, stavljene su u maju 2023. na "crnu listu" državnih Autoceste, zbog kršenja ugovora o izgradnji.
Izgradnja dionice puta Vranduk-Ponirak, u blizini Zenice, ugovorena maja 2019. sa konzorcijem Azvirta i firme Hering iz Širokog Brijega, "teška"više od 76 miliona eura, suspendovana je jula 2023. nakon što je planirani novac potrošen a rokovi probijeni.
Vlasnici azerbejdžanskog Azvirta su Elnur Alijev sa četvrtinom kapitala, koliko ima i luksemburška firma Falcom Holding, dok njemački Martin Beteiligungs ima 30 odsto, a Walz 20 odsto.
U Podgorici Azvirt postoji od 2012. Ima jednog zaposlenog i prethodnih godina nije imala značajnijih prihoda. U dijelu poslovnih prihoda u 2024. bilježi negativan saldo od nešto preko 20.000 eura.

Tri kineske i jedna tursko-azejberdžanska firma u trci za drugu dionicu autoputa u Crnoj Gori

Na putu Kolašin - Mateševo dogodila se saobraćajna nezgoda u kojoj su učestvovala dva vozila.
Na licu mjesta je hitna pomoć, a saobraćaj je obustavljen.
Više detalja za sada nije poznato.

1084x550

Udes kod Kolašina: Na licu mjesta hitna pomoć, saobraćaj obustavljen

Dva putnika poginula su u nesreći kada se mali avion srušio na autoput u Italiji između mjesta Flero i Azzano Mella u pokrajini Brescia.
Avion je, prema snimcima koji su se pojavili na društvenim mrežama, naglo ponirao prema zemlji i udario u središnju zaštitnu ogradu autoputa. U trenutku udara, letjelica se pretvorila u vatrenu kuglu, a gusti crni dim uzdigao se iznad ceste. U plamenu su se našla i dva automobila koja su pokušala proći kroz požar.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fvisionergeo%2Fstatus%2F1948033804016533523%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1948033804016533523%7Ctwgr%5Ec1b6434d6bd48250a83c6fa5d12dd2d494ef86b0%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Poginuli su 75-godišnji Sergio Ravaglia i 50-godišnja Anna Maria De Stefano. Jedan od vozača automobila, 56-godišnji muškarac, prevezen je u bolnicu Poliambulanza u Bresci na ljekarski pregled. Drugi vozač, star 49 godina, zbrinut je na licu mjesta i nije zahtijevao dalju medicinsku pomoć.
Nadležni su pokrenuli istragu, a istražitelji analiziraju videosnimke i svjedočenja očevidaca kako bi utvrdili uzrok nesreće.

Nesreća u Italiji: Mali avion se srušio na autoput, poginula dva putnika

Ministarstvo finansija je danas izvršilo devetu uplatu po osnovu kredita za prvu dionicu auto-puta Bar–Boljare kineskoj Exim banci, pri čemu je zahvaljujući hedžing aranžmanu ostvarena dodatna racionalizacija za državni budžet u iznosu od 620 hiljada eura, saopšteno je iz tog resora.
- Da aranžman nije bio na snazi, prema srednjem kursu Centralne banke Crne Gore, država bi morala platiti 33,8 miliona eura. Međutim, zbog pravovremene primjene hedžinga, stvarna uplata iznosila je 33,18 miliona eura. To znači da je i na julskoj rati, država uspjela da izbjegne negativan efekat valutnih oscilacija. Od početka primjene hedžing aranžmana u januaru ove godine, ukupna racionalnizacija za državu iznosi 12,6 miliona eura- kazali su iz MF-a.
Iz Ministarstva finansija ističu da primjenjuju valutnu zaštitu kao garant stabilnosti duga.
- Naime hedžing aranžman, koji je Ministarstvo finansija aktiviralo početkom 2024. godine, pokazao se kao izuzetno efikasan mehanizam za upravljanje valutnim rizikom. Time je državni dug prema kineskoj Exim banci – izvorno nominovan u američkim dolarima – konvertovan u eure, pod značajno povoljnijim uslovima. Konkretno 754 miliona USD zamijenjeno je za 693,7 miliona EUR i to po prosječnom kursu od 1,087 eura/dolara, sa prosječnom kamatnom stopom od svega 0,98 odsto, u poređenju sa ranije ugovorenih 2%. Ovim je obezbijeđena finansijska predvidivost i značajna racionalizacija za državni budžet u narednim godinama- navodi se u saopštenju.
Ministarstvo finansija je, ističu, ranije ove godine, prateći kretanja na globalnom tržištu, proaktivno odlučilo da revidira uslove aranžmana za period nakon 2025. godine. Od januara 2026. na snagu stupa nova ugovorena fiksna kamatna stopa od 1,46 odsto – i dalje niža od izvornih uslova zaduženja kod Exim banke, a do tada je primjenjivana postojeća stopa od 0,98 odsto.
Tom prilikom ministar finansija Novica Vuković istakao je da je dugoročna stabilnost prioritet resora kojim rukovodi.
- U vremenu globalnih ekonomskih neizvjesnosti, odgovorno upravljanje javnim dugom podrazumijeva zaštitu od valutnih rizika. Zahvaljujući hedžingu, obezbijedili smo ne samo finansijsku predvidivost, već i direktne uštede za državni budžet. Naš cilj ostaje isti – dugoročna fiskalna održivost i zaštita interesa građana Crne Gore- kazao je on.
Iz MF-a podsjećaju da je 2021. godine zaključen inicijalni hedžing aranžman sa klauzulom prekida u 2023. godini.
- Tada je prethodna, 43. Vlada odlučila da prekine aranžman i realizuje tržišnu vrijednost, što je rezultiralo benefitima od oko 64 miliona američkih dolara u korist budžeta, zahvaljujući tadašnjoj istorijskoj vrijednosti dolara u odnosu na euro i aranžmanu koji je pokrenuo resor bivšeg ministra Milojka Spajića, aktuelnog premijera Crne Gore- zaključuje se u saopštenju.

MF: Plaćena deveta rata za auto-put, država uštedjela još 620 hiljada eura

U tunelu "Vjeternik", na auto-putu iz pravca Podgorice ka Mateševu, zapalio se automobil u pokretu - potvrđeno je našem portalu iz Operativno-komunikacionog centra Uprave policije. Kako nam je saopšteno, nema povrijeđenih.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250712170748_5e4ae3de3e1db59c314d9066dfa4b6946454b225788d6a05e5419e5c460c6e74.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250712170748_5e4ae3de3e1db59c314d9066dfa4b6946454b225788d6a05e5419e5c460c6e74" data-rendition-name="original" width="900" height="1600" loading="lazy" alt="Gužva na putu"> <figcaption>Gužva na putu(Photo: Patrola CG/Viber)</figcaption> </figure>  Automobil koji se zapalio u pokretu je "Pežo 308". Saobraćaj je u prekidu. Sudeći prema fotografijama, zbog požara su stvorene gužve na putu.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250712170748_30b220de86a2bbc51a5cfd82eb6fc0c5f06ff81b8299e1eb6caa7b61362b65bf.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250712170748_30b220de86a2bbc51a5cfd82eb6fc0c5f06ff81b8299e1eb6caa7b61362b65bf" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Gužva na putu"> <figcaption>Gužva na putu(Photo: Patrola CG/Viber)</figcaption> </figure>  J. B.&nbsp;

Zapalio se automobil u tunelu "Vjeternik", nema povrijeđenih

Monteput i konzorcijum Safege zaključili su ugovor o pružanju konsultantskih usluga u okviru projektovanja i izgradnje druge dionice auto-puta Bar-Boljare, od Mateševa do Andrijevice.
U ovom konzorcijumu su, kako je precizirano beogradska firma Sage, SUEZ Consulting iz Francuske i SBCC sa Cetinja.
- Vrijednost zaključenog ugovora iznosi 2.400.000 eura, a konsultanti će pružiti podršku Poslovnoj jedinici Monteputa zaduženoj za implementaciju ovog strateški važnog infrastrukturnog projekta. Podrška se odnosi na pripremu i pregled tenderske dokumentacije, pomoć u procedurama javnih nabavki (pretkvalifikaciju i evaluaciju ponuda), savjetovanje u vezi sa praćenjem ugovora i rješavanje eventualnih sporova, te implementaciju najviših međunarodnih ekoloških i socijalnih standarda - precizirano je u saopštenju.
Ovaj konzorcijum izabran je na tenderu koji je raspisan 30. jula 2024, a čiji su uslovi usklađeni sa pravilima i politikama nabavke Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD).&nbsp;
- Angažovanje stručnjaka omogućava primjenu međunarodnih standarda i najboljih praksi u upravljanju projektom, osiguravajući transparentnost, efikasnost i usklađenost sa zahtjevima EBRD-a - ističu iz Monteputa.
Bord direktora EBRD-a je 9. jula zvanično odobrio 200 miliona eura kredita po povoljnim uslovima za izgradnju druge dionice auto-puta od Mateševa do Andrijevice.&nbsp;
- Dobijanje ovog kredita rezultat je predanog i kordinisanog rada Monteputa i Vlade Crne Gore na ispunjavanju svih uslova EBRD - zaključuje se u saopštenju.

1250x600

Monteput i konzorcijum Safege zaključili ugovor o konsultantskim uslugama za drugu dionicu auto-puta

Auto-putem Princeza Ksenija je od početka ove godine prošlo 964,83 hiljade vozila, pokazuju podaci sa sajta Monteputa.
Auto-putem je u prošloj godini prošlo 2,87 miliona vozila, u 2023. godini 2,29 miliona, a u 2022. godini 1,14 miliona.
Prioritetna dionica auto-puta Bar-Boljare otvorena je svečano 13. jula 2022. godine, a narednog dana je puštena u saobraćaj.
Prvih sedam dana putarina je bila besplatna. Nakon toga, ona za motore iznosi 1,5 eura, za putnička vozila 3,5 eura, a za kamione i autobuse 17 eura.
Ukupna dužina prve dionice auto-puta je 41,5 kilometara, sa 20 mostova na glavnoj trasi, devet mostova na rampama petlji, dva nadvožnjaka, osam podvožnjaka, 7,2 kilometra betonskih zidova, kao i 16 dvocijevnih tunela.
Dionica ima četiri petlje, sa naplatnim rampama, na kojim se ostvaruje veza auto-puta sa postojećim stanjem, a to su – Smokovac, Pelev Brijeg, Veruša i Mateševo.
Maksimalna brzina kretanja ograničena je na 100 kilometara na sat.

Auto-put od početka godine opslužio 964,83 hiljade vozila

Iran je upozorio Donalda Trampa da ne preduzima nikakve akcije protiv vrhovnog vođe zemlje Ajatolaha Alija Hamneija, samo nekoliko dana pošto je američki predsjednik pozvao za okončanje gotovo 40-ogodišnje Hamneijeve vladavine.
- Tramp zna da ako bilo koja ruka agresije bude pružena ka našem lideru ne samo da ćemo isjeći tu ruku već ćemo zapaliti njihov svijet- rekao je general Abolfazi Šekaraši, portparol iranskih oružanih snaga.
Ove izjave uslijedile su pošto je Tramp opisao Hamneija u intervjuu za Politiko u subotu kao "bolesnog čovjeka koji treba da vodi svoju zemlju kako treba i prestane da ubija ljude", i dodao da je "vrijeme da se traži novo vođstvo u Iranu".
Tenzije između SAD i Irana su visoke od kada su iranske vlasti nasilno suzbile demonstracije koje su počele zbog posustale iranske privrede 28. decembra. Tramp je zacrtao dvije crvene linije za Iran - ubijanje mirnih demonstranata i to da Teheran sprovodi masovna pogubljenja poslije demonstracija.
Američki nosač aviona USS Ejbraham Linkoln koji je nedavno bio u Južnom Kineskom moru danas je prošao kroz Malajski moreuz, ključni plovni put koji povezuje Južno kinesko more i Indijski okean, pokazuju podaci koji prate brodove.
Zvaničnik američke ratne mornarice koji nije želio da mu se navede ime rekao je da taj nosač aviona i tri razarača koja ga prate idu ka zapadu.
Iako mornarički i drugi vojni zvaničnici nijesu izričito rekli da grupa brodova ide ka Bliskom istoku, njihovo trenutno usmjerenje i lokacija u Indijskom okeanu znači da su samo nekoliko dana od ulaska u taj region, piše AP.
Ne bi bilo prvi put da grupa vojnih brodova raspoređena u Pacifiku bude premještena na Bliski istok zbog nestablilnosti u tom regionu. Brod Ejbraham Linkoln je preusmjeren ka Bliskom istoku 2024. godine, a prošlog juna je naređeno udarnoj grupi brodova USS Nimic da ide u taj region.
Broj ubijenih na protestima u Iranu dostigao je najmanje 4.484 ljudi, prema Novinskoj agenciji aktivista za ljudska prava čije sjedište je u SAD. Agencija je bila tačna tokom godina demonstracija i nemira u Iranu, i oslanjala se na mrežu aktivista unutar zemlje koja potvrđuje sve prijavljene smrtne slučajeve. AP navodi da nije mogao nezavisno da potvrdi tu cifru.
Iako već danima nije bilo protesta postoji strahovanje da bi broj poginulih mogao znatno da se poveća kako informacije postepeno stižu iz zemlje koja je i dalje pod vladom nametnutom blokadom interneta od 8. januara.
Hamnei je u subotu izjavio da je u protestima poginulo "nekoliko hiljada" ljudi i za to okrivio SAD. To je bila prva naznaka nekog iranskog lidera o razmjeri nastradalih.
Takođe je u protestima uhapšeno 26.127 ljudi prema Agenciji aktivista za ljudska prava, a komentari nekih zvaničnika izazvali su strahovanje da bi neki od privedenih mogli da budu pogubljeni u Iranu.
Šef nacionalne policije general Ahmad Reza Radan rekao je da će oni koji se sami predaju dobiti blaži tretman nego oni koji to ne urade.
- Oni koje su prevarile strane obavještajne službe i koji su postali njihovi vojnici imaju šansu da se predaju. Ako se predaju definitivno će biti smanjenje kazne. Imaju tri dana da se predaju- rekao je Radan i nije objasnio šta će se desiti kad isteknu ta tri dana.

Iran upozorio Trampa da ne preduzima akcije prema Hameneiju

Norveška je upozorila svoje građane da će u slučaju rata s Rusijom vojska moći zaplijeniti privatne kuće i automobile.
Vojni zvaničnici su rekli da je oko 13.500 pisama poslato Norvežanima upozoravajući da bi određena imovina – uključujući nekretnine, vozila, brodove i mašineriju – mogla biti zaplijenjena.
- Zahtjevi su usmjereni na osiguravanje da, u ratnim uslovima, oružane snage imaju pristup resursima potrebnim za odbranu zemlje- saopštila je norveška vojska.
Mjera bi bila važeća godinu dana, a Norvežani su primali slična pisma i prethodnih godina.
- Važnost spremnosti za krizu i rat dramatično je porasla posljednjih godina- rekao je Anders Jernberg, šef organizacije vojne logistike.
Norveška je u najozbiljnijoj političkoj sigurnosnoj situaciji od Drugog svjetskog rata. Naše društvo mora biti spremno za sigurnosne krize i, u najgorem slučaju, za rat. Radimo na značajnom jačanju vojne i civilne spremnosti, dodao je on.

Norveška upozorila građane da će u slučaju rata sa Rusijom zaplijeniti privatnu imovinu

Američka berza negativno je reagovala na najave predsjednika SAD Donalda Trampa da će uvesti dodatne carine evropskim zemljama zbog Grenlanda, a iz istog razloga danas su pale vrijednosti akcija i na evropskim tržištima.
Ubrzo nakon otvaranja berze Dau Džons je pao za 728 poena, ili 1,47 odsto, S&amp;P 500 je pao za 1,4, a Nasdaq Composite za 1,7 odsto, prenio je CNN.
Indeks VIX, poznatiji kao indikator straha, skočio je za 28 odsto, iznad 20, što je nivo koji prvi put od novembra signalizira povećani rizik.
Referentni evropski indeks Stoxx 600, koji prati akcije širom regiona, danas je pao za 1,26 odsto, nakon što je u ponedjeljak imao pad od 1,19 odsto, što mu je bio najgori dan od novembra.
Pored toga, investitori su nastavili takozvanu trgovinu „Prodaj Ameriku“, rasprodajući američki dolar i obveznice. Indeks dolara, koji mjeri snagu dolara u odnosu na šest glavnih svjetskih valuta, pao je za 0,89 odsto, što je ogroman pomak na deviznim tržištima.
Referentni prinos na desetogodišnje američke državne obveznice porastao je na 4,29 odsto i dostigao je najviši nivo od septembra.
U međuvremenu su i vanredni izbori u Japanu potresli tržišta u Aziji, dovodeći do skoka prinosa japanskih obveznica. Nagli porast prinosa u Japanu doprinosi nervozi na tržištu obveznica, a vrši pritisak i na američke državne obveznice.

Pad berze u SAD i Evropi zbog Grenlanda

Poljska vlada odobrila je planove za djelimično ukidanje vanrednih propisa o boravku i socijalnoj pomoći koji su od 2022. vrijedili za Ukrajince izbjegle od rata, pri čemu će se od marta njihova prava postupno prebacivati u redovni pravni okvir za strane državljane, izvijestili su danas poljski dužnosnici.
Portparol vlade Adam Šlapka rekao je da odluka odražava stabilizaciju situacije gotovo četiri godine nakon uvođenja posebnih mjera, neposredno nakon početka ruske totalne invazije na Ukrajinu.
- Nakon gotovo četiri godine situacija je stabilnija. Većina ljudi koji borave u Poljskoj radi, a njihova djeca pohađaju školu. Sada možemo prijeći s privremenih na sustavna rješenja- rekao je Šlapka
Što donose nova pravila?
Prema novim pravilima, Ukrajincima će se odobravati trogodišnje dozvole boravka u skladu s opštim zakonodavstvom o strancima. Pristup javnom zdravstvenom sistemu biće garantovan maloljetnicima, zaposlenima te osobama smještenima u kolektivnom smještaju. Nezaposleni odrasli imaće pravo na zdravstvenu zaštitu pod istim uslovia kao i ostali nezaposleni strani državljani.
- Pravo na korištenje glavnog poljskog dječjeg dodatka ostaće vezano uz sudjelovanje roditelja na tržištu rada- saopštila je vlada.
Kako bi se izbjegli nagli prekidi potpore, uvedene su prijelazne mjere, uključujući dovršetak već odobrenih isplata porodičnih naknada, poravnanje sredstava dodijeljenih lokalnim vlastima te produženje važenja postojećih viza i dozvola boravka do 4. marta sljedeće godine. Mjere u oblasti obrazovanja, poput dodatne nastave poljskog jezika, pripremnih razreda u školama te pojednostavljenih procedura za zapošljavanje nastavnika i međukulturnih asistenata, ostaće na snazi do kraja školske godine 2025./2026.
„Svjesni smo koliko su Ukrajinci važni za naše tržište rada“
Poslodavci su ranije upozoravali da bi ukidanje posebnog zakona moglo negativno uticati na poljsko tržište rada, koje je od 2022. apsorbiralo više od milion radnika iz Ukrajine. Poslovno udruženje Lewiatan ranije je upozorila da bi ograničavanje pojednostavljenih procedura zapošljavanja moglo ozbiljno pogoditi sektore poput građevinarstva i usluga.
Šlapka je rekao da vlada ne očekuje negativne ekonomske posljedice.
- Svi smo svjesni koliko su ljudi koji su došli iz Ukrajine važni za naše tržište rada. Ova rješenja to uzimaju u obzir i ne očekujemo nikakve turbulencije- rekao je.
Poljska trenutno prima najveći broj ukrajinskih izbjeglica u Evropskoj uniji. Ova odluka označava prijelaz s kriznog upravljanja na dugoročnu integraciju, ali i odgovor na sve veći politički pritisak za normalizaciju socijalne potrošnje i sistema pomoći.

Tag: autoput