Naš region prolazi kroz turbulentna vremena, ali jedno ostaje nepromijenjeno - naša odlučnost da očuvamo mir, stabilnost i slobodu. Jedna od glavnih poruka je da Balkan ne smije biti prepušten sebi ili trećim akterima. Danas to ponavljamo još snažnije. Ako Evropska unija i SAD ne iskoriste ovaj trenutak i ne ubrzaju integraciju svih država Zapadnog Balkana neko treći će zauzeti taj prostor, a to ne smijemo dozvoliti - kazao je na otvaranju To Be Secure (2BS) foruma predsjednik Atlantskog saveza Savo Kentera u Budvi. On je na ovom događaju, u organizaciji Atlantskog saveza, rekao da budućnost našeg regiona moramo uzeti u svoje ruke, a ona je čvrsto vezana uz EU i NATO. Svijet se, kako dodaje, u 15 godina koliko traje ovaj Forum promijenio, te da se suočavom sa pojavom globalnog rata i novim bezbjednosnim prijetnjama - od sajber napada, hibridnog ratovanja i dezinformacija. On je poručio da je „naš sljedeci cilj EU“.&nbsp; - To nije samo politička odluka već vizija drustva u kom hoćemo da živimo. To je obećanje da obavljanje državnog posla više neće biti unosno, već zahtjevno i nepopularno jer treba zasukati rukave i raditi naporno. Znam da taj put neće biti lagan. Reformisati pravosuđe, graditi institucije, mijenjati navike - svej je to vrlo bolan proces. Mi moramo odabrati da se usudimo i idemo naprijed. Biće onih koji će pokušati da nas zaustave na tom putu, biće stranih uticaja, ali i onih kod kuće kojima odgovora da nema promjena i da se sistem ne mijenja jer žive od njegovih slabosti. Poručujemo im da im neće uspjeti. Znamo da postoje ekstremističke struje i akteri kojima smeta zapadni kurs Crne Gore, ali njihovi pokušaji biće osujećeni jedinstvom naših institucija, podrškom saveznika i voljom većine građana - istakao je Kentera. On je naglasio kako moramo iskoristiti prostor koji je otvorio rat u Ukrajini, dodajući i da je američko prisustvo i prijateljstvo za Crnu Goru jako važno i ono ostaje konstanta.&nbsp; - Dijelimo iste vrijednosti i to se neće promijeniti koja god da je administracija u Vašingtonu - rekao je Kentera. Ulazak Crne Gore je, prema njegovim riječima, bitan i za Evropsku uniju, jer će tako zaokružiti svoju prostor na jugoistoku i poslati poruku da projekat ujedinejne Evrope nije završen dok sve demokratije ne budu zajedno. Istakao je i važnost dobro susjedskih odnosa, a najbolji primjer je, kako navodi, odnos sa Hrvatskom.&nbsp; - Naš odnos pokazuje da stabilni Balkan nije samo naš interes nego interes čitave Evrope. Nećemo nikome dozvoliti da taj odnos naruši - poručio je Kentera. <h2>Progres Crne Gore testament posvećenosti euroatlantskoj budućnosti</h2> Ambasadorka Sjedinjenih Američkih Država u Crnoj Gori Džudi Rajzing Rajnke rekla je, pored ostalog, da je progres Crne Gore u vladavini prava i modernizaciji vojske testament posvećenosti euroatlantskoj budućnosti, a da bi se to nastavilo mora nastaviti sa reformama.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251003121036_c6cf8ec7944768326f81e0171fa2b05888967ca5d3a673e39ff378b4b20df82a.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251003121036_c6cf8ec7944768326f81e0171fa2b05888967ca5d3a673e39ff378b4b20df82a" data-rendition-name="original" width="3648" height="2432" loading="lazy" alt="Džudi Rajzing Rajnke"> <figcaption>Džudi Rajzing Rajnke(Photo: 2BS Forum)</figcaption> </figure>  Rajnke je, na ovom događaju u organizaciji Atlantskog saveza, navela da će vođstvo Crne Gore u Sjevernoatlantskom savezu nastaviti da raste. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DSuYglzO7V8E&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Kentera: Ako EU i SAD ne ubrzaju integraciju država ZB neko treći će zauzeti taj prostor

Jubilarni 15. međunarodni To Be Secure (2BS) Forum, koji počinje sjutra u Budvi, izazvao je nikad veće interesovanje međunarodne javnosti, posjetilaca i medija, saopštili su organizatori.&nbsp;
Forum, koji će 3. i 4. oktobra okupiti predsjednike, ministre, lidere i stručnjake iz oblasti globalne i transatlantske bezbjednosti, ovim je dodatno potvrdio status jednog od najuticajnijih političko-bezbjednosnih događaja u jugoistočnoj Evropi.&nbsp;
- Tokom naredna dva dana, više od 55 govornika i više od 500 učesnika raspravljaće o najvažnijim bezbjednosnim izazovima današnjice - istaknuto je u saopštenju.&nbsp;
Strateški partneri Foruma su NATO i Ambasada Sjedinjenih Američkih Država u Crnoj Gori.
- Među govornicima 15. jubilarnog 2BS Foruma biće predsjednik Crne Gore Jakov Milatović, ministar vanjskih poslova Crne Gore Ervin Ibrahimović, ministar vanjskih i evropskih poslova Republike Hrvatske Gordan Grlić Radman, zamjenica ministarke za Evropu i vanjske poslove Republike Albanije Megi Fino, te državni sekretar u Ministarstvu vanjskih poslova i trgovine Mađarske Péter Sztáray. Forum će ugostiti i bivšeg predsjednika Republike Slovenije Boruta Pahora, ministra javne uprave Crne Gore Maraša Dukaja, poslanika u Evropskom parlamentu i stalnog izvjestioca EP-a za Crnu Goru Marjana Šareca, zamjenika generalnog direktora i direktora za Zapadnu Evropu u Evropskoj službi za vanjsko djelovanje Emanuela Giaufreta, direktora za saradnju u oblasti odbrane i bezbjednosti NATO-a Piersa Cazaleta, te direktora Obavještajnog i situacionog centra Evropske unije (EU INTCEN) Danijela Markića - precizirano je u saopštenju.&nbsp;
Predsjednik kompanije Eagle Hills Mohamed Alabar će, kako dodaju, na ovogodišnjem 2BS Forumu govoriti o značaju bezbjednosti i predvidivosti poslovnog ambijenta za investitore.&nbsp;
- Poseban akcenat stavljen je na značaj strateškog komuniciranja, kojem je posvećen drugi dan Foruma pod nazivom 2BS Stratcom. Ovogodišnji 2BS Forum dolazi u ključnom trenutku za euroatlantsku bezbjednost, u svjetlu rastuće geopolitičke nestabilnosti, hibridnih i konvencionalnih prijetnji, te sve većeg značaja upotrebe vještačke inteligencije i informacija kao oružja - navodi se u saopštenju.&nbsp;
<h2>Jubilej vodećeg političko-bezbjednosnog foruma u regionu&nbsp;</h2>
Od osnivanja 2011. godine 2BS Forum je, kako ističu organizatori, oblikovao nacionalne, regionalne i međunarodne bezbjednosne okvire. Program uključuje panel diskusije, tematske događaje i ekskluzivne brainstorming sesije, ali i bilateralne, ministarske i poslovne sastanke, pružajući jedinstvenu priliku za dijalog, saradnju i zajedničko pronalaženje rješenja.&nbsp;
- Tokom proteklih 15 godina ugostio je šefove država i vlada, ministre, parlamentarce, diplomate, predstavnike međunarodnih organizacija i akademske zajednice, kao i bezbjednosne eksperte sa obje strane Atlantika. Do danas, 2BS Forum je okupio više o 500 govornika na više od 200 panela, uz prisustvo više od 5.000 učesnika iz više od 60 zemalja. Među počasnim gostima u prethodnim godinama bili su Volodimir Zelenski, Mirča Džoana, Borut Pahor, Stevo Pendarovski, Kolinda Grabar-Kitarović, Gabrijel Eskobar, Miroslav Lajčak, Džon Mekejn, Dejmon Vilson, Tonino Picula, Vladimir Bilčik, ser Stjuart Pič i mnogi drugi - navodi se u saopštenju.&nbsp;
Sve informacije o ovogodišnjem 2BS Forumu dostupne su na zvaničnom sajtu Foruma, a program će biti moguće pratiti uživo putem zvaničnog YouTube kanala.

Nikad veće interesovanje međunarodne javnosti za 2BS Forum

Neefikasne institucije, slaba participacija građana, površne reforme i politička instrumentalizacija javnog sektora među glavnim su uzrocima demokratske stagnacije, ocijenjeno je na okruglom stolu Otpornost demokratije u vremenu polarizacije i populizma: od izbora do građanske participacije koji je organizovao Atlantski savez Crne Gore.
Profesorica Olivera Komar sa Fakulteta političkih nauka ocijenila je da crnogorska demokratija ne uspijeva da razvije snažno civilno društvo.&nbsp;
- To što postoji par nevladinih organizacija koje su prilično aktivne i bučne, to ne znači da mi imamo civilno društvo. Ako pogledate bilo koju definiciju političke kulture, mi tu padamo odmah – kazala je ona.
Komar upozorava da društvu nedostaje i minimalni konsenzus.
- Jedini konsenzus koji mi imamo, jeste da želimo u Evropsku uniju, ali kad malo čačnete šta to za ljude znači, onda vidite zapravo da ljudi na drugačiji način doživljavaju šta je to. Dakle, koji god da uzmete parametar, mi po tim parametrima zapravo doživljavamo ponovo jednu vrstu krize demokratije – kazala je ona.
Politički analitičar i predsjednik Upravnog odbora Centra za monitoring Zlatko Vujović smatra da je percepcija o višem stepenu demokratije varljiva jer su politički akteri slabi, ali moćni u blokadama.
- Sada imamo veći broj slabih aktera, ali i slabi akteri veoma često imaju veto moć. Moji strahovi govore da sve ono što je obećavano u izbornoj reformi se neće desiti – kazao je on.
Ističe i da institucije nisu razvijene niti otporne na politički uticaj.
- I tužilaštvo i sudstvo usaglašavaju svoje stavove sa onim što je volja vladajuće većine, čak i bez većeg pritiska. Oni moraju da pokažu da su otporni na one koji vladaju – kazao je Vujović.
Komunikolog i psiholog Radoje Cerović ocijenio je da se Crna Gora iz plemenskog modela preselila u partitokratski, bez stvarnog zajedničkog interesa.
- Političke partije se ponašaju na način na koji se ponašaju plemenske starješine. Ta vrsta pomirenja sa činjenicom da ne postoji res publica stvorila je prepreke da se izgradi ono što su preduslovi za pridruživanje EU – ocijenio je Cerović
Dodao je da emocionalni mehanizmi kontrole stvaraju dodatne društvene pukotine.
- Sva ta dugmad su vrlo jako pritisnuta da bi se dovelo do što većeg cijepanja društvenog tkiva... postoji duboka rezignacija, osjećaj da je prljav teren baviti se politikom – kazao je on.
Direktorica Instituta za medije Crne Gore Olivera Nikolić ukazala je na problem političkog miješanja u medijski prostor.
- Uoči sjednice Parlamenta Vlada je na brzinu promijenila određene medijske zakone, konkretno način i uslove za izbor generalnog direktora Javnog servisa, jedne od najznačajnijih institucija u država. To je ogolilo tendenciju ovih vlasti za političkom kontrolom ključnih medijskih institucija u zemlji – kazala je ona.
Nikolić upozorava da i pored solidnog zakonodavnog okvira, nepoštovanje zakona i sudskih odluka ugrožava medijske slobode.
- &nbsp;U ovih godinu imamo jednu bahatost na čelnoj funkciji koja se ogleda u tome da se ne poštuju sudovi i odluke sudova ove države. Mi na djelu imamo nepoštovanje zakona od ključnih medijskih institucija u državi. Imamo uporno odlaganje izbora članova Savjeta Agencije za audiovizuelne medijske usluge. To važno tijelo je u riziku da ne može da obavlja svoj posao jer je mandat dvojici članova u Savjetu istekao. Mi imamo vrlo solidan zakonodavni okvir što se tiče medijske scene, ali nemamo primjenu zakona, a tu su i opstrukcije i politička kontrola, te tendencija da se tako i nastavi - kazala je Nikolić.&nbsp;

Institucije slabe, reforme površne, demokratija u stagnaciji

Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović sreo se u Dejtonu sa predsjednikom Atlantskog savjeta Fredom Kempeom, a tom prilikom su razgovarali o trenutnim globalnim izazovima, kao i o ulozi transatlantskog savezništva u očuvanju stabilnosti.
- U tom kontekstu, istakao sam važnost strateškog partnerstva između Crne Gore i Sjedinjenih Američkih Država, koje predstavlja temelj našeg zajedničkog opredjeljenja za mir, bezbjednost i demokratiju - kako u regionu Zapadnog Balkana, tako i šire - saopštio je Milatović na Iks mreži.&nbsp;
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FJakovMilatovic%2Fstatus%2F1926735503556022633&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Milatović - Kemp: Strateško partnerstvo Crne Gore i SAD-a temelj zajedničkog opredjeljenja za mir, bezbjednost i demokratiju

Predsjednik Češke Petr Pavel posjetiće tokom zvaničnog boravka u Crnoj Gori Atlantski savez Crne Gore. 
On će sjutra sastati sa predsjednikom Atlantskog saveza, dr Savom Kenterom, te obići Digitalni forenzički centar (DFC), koji djeluje u okviru Atlantskog saveza.
- Sastanak će biti prilika za razmjenu mišljenja o ključnim pitanjima regionalne i evropske bezbjednosti i izazovima koje donosi maligni strani uticaj na Zapadnom Balkanu i centralnoj Evropi. Posebna pažnja biće posvećena borbi protiv dezinformacija i jačanju otpornosti društava u svjetlu aktuelnih globalnih izazova - najavljeno je iz Atlantskog saveza.
Kako su istakli, posjeta Pavela Atlantskom savezu Crne Gore potvrđuje poziciju ove institucije kao ključnog partnera u Crnoj Gori u promociji euroatlantskih vrijednosti, i ističe značaj Digitalnog forenzičkog centra kao regionalnog lidera u borbi protiv hibridnih prijetnji.

Pavel u posjeti Atlantskom savezu, sastaće se sa Kenterom

Zvone crvena zvona na uzbunu kada je riječ o budućnosti Crne Gore, poručio je profesor Nebojša Vučinić, na okruglom stolu Atlantskog saveza Crne Gore na temu dvojnog državljanstva pod nazivom „Dvojno državljanstvo – Put do nacionalnog i političkog inžinjeringa?“. Vučinić je rekao da su na temu dvojnog državljanstva do sada raspravljali nevladine organizacije i građanski aktivisti, ali da o njoj moraju da se izjasne institucije - Crnogorska akademija, Pravni fakulteti i strukovna udruženja. On je istakao kako državljanstvo nije urođeno ljudsko pravo već diskreciono nadležnost države koja proizilazi iz suverene vlasti države. - Tu imamo lica koja imaju vezu sa Crnom Gorom, ali ne žive tu. Druga kategorija su oni koji žive u Crnoj Gori a nemaju državljanstvo. Ovdje je cilj da se prvima da državljanstvo jer će drugi svoj status riješiti prema postojećim propisima. Takva vrsta dvojnog državljanstva nije moguća jer je to zloupotreba prava i morao bi se mijenjati Ustav što je kompleksna procedura. Zato se ovo i radi ispod žita da se javnost dovede pred svršen čin. Cilj je da se Crna Gora ukine kao su suverena država i da postane južna pokrajina Srbije na moru - podvukao je Vučinić.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241107151112_5dadd43d80ab5849d283e4332d3ebca20104e2a722a0dbaa30b8eccac3aced45.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241107151112_5dadd43d80ab5849d283e4332d3ebca20104e2a722a0dbaa30b8eccac3aced45" data-rendition-name="original" width="900" height="1600" loading="lazy" alt="Nebojša Vučinić"> <figcaption>Nebojša Vučinić(Photo: ETV)</figcaption> </figure>  <h2>Radulović: Dvojno državljanstvo pokreće brojna pitanja</h2> Predsjednik Udruženja pravnika Crne Gore Branislav Radulović je rekao da dvojno državljanstvo pokreće brojna pitanja - od zapošljavanja u javnoj upravi do služenja vojnog roka. - Uvođenje dvojnog državljanstva mora se sagledati sa više aspekata. Posebno sa ustavnog, a u skladu sa ustavnim odredbama i mogućom promjenom Ustava - naveo je Radulović. Takođe, on je naznačio da nije moguće mijenjati Ustav dopunom jer taj institut ne postoji.&nbsp; - Nosilac suvereniteta je građanin koji ima državljanstvo, a ovaj zakon bi omogućio da 300 hiljada građana dobiju pravo na suverenitet - rekao je Radulović. <h2>Bugarin: Glavna prepreka nespremnost Srbije da razmjenjuju podatke</h2> Ekspert za imigraciono pravo Bojan Bugarin kazao je da Zakon jasno precizira kako se dobija državljanstvo.&nbsp; - Jedino validno rješenje za uvođenje dvojnog državljanstva bilo bi potpisivanje sporazuma sa drugim državama. Crna Gora je sa već oko 2008. godine radila na takvom sporazumu, a glavna prepreka je bila nespremnost Srbije da razmjenjuju podatke sa nama - rekao je Bugarin.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241107151112_55746b922bc0718a6b4c8091fa38251d3db28ab7f1170823326a2d027baf6181.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20241107151112_55746b922bc0718a6b4c8091fa38251d3db28ab7f1170823326a2d027baf6181" data-rendition-name="original" width="900" height="1600" loading="lazy" alt="Bojan Bugarin"> <figcaption>Bojan Bugarin(Photo: ETV)</figcaption> </figure>  On napominje da bi se svaki značajniji upliv novih državljana odrazio na birački spisak. - Čujemo brojne ideje koje nijesu u skladu sa zakonima, kao da tim ljudima ne treba dozvoliti da prijave prebivalište ili 20 godina im ne dozvoliti da glasaju, što su nonsensi. Svaki značajniji upliv novih državljana bi se odrazio na birački spisak koji već nije sređen. Svaka promjena po ovom pitanju mora biti rezultat širokog političkog konsenzusa i podržan od strane stranih partnera - naglasio je Bugarin. <h2>Kentera: Neke države preko saveznika na Balkanu mogu ojačati svoj uticaj u Crnoj Gori</h2> Bivši direktor Agencije za nacionalnu bezbjednost Savo Kentera ocijenio je da dvojno državljanstvo daje mogućnost vanjskih uticaja u unutrašnjim poslovima Crne Gore.&nbsp; - Neke države preko saveznika na Balkanu mogu ojačati svoj uticaj u Crnoj Gori. Takvi građani u bezbjednosnim institucijama mogu dijeliti osjetljiva podatke bitne za nacionalnu bezbjednost - rekao je Kentera. On je napomenuo da postoji rizik od infiltracije stranih agenata u institucije sistema.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241107151112_ca62ea48e42b0f868984eb86151931f80e62a4a6de7197773b582756e72017d7.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20241107151112_ca62ea48e42b0f868984eb86151931f80e62a4a6de7197773b582756e72017d7" data-rendition-name="original" width="900" height="1600" loading="lazy" alt="Savo Kentera"> <figcaption>Savo Kentera(Photo: ETV)</figcaption> </figure>  Napominje da je Crna Gora članica NATO i kandidat za EU te da bi uvođenje dvojnog državljanstva moglo uticati na primjenu vanjske politike.&nbsp; - Povećava se i rizik od hibridnih napada, jačanje širenja dezinformacija, političke pritiske. Građani sa dvojnim državljanstvom mogu se suočiti sa pravnom nesigurnošću, posebno kada je riječ o služenju vojnog roka - naveo je Kentera. <h2>Krivokapić: Želi se raditi u korist srpskog i ruskog svijeta</h2> Bivši predsjednik Skupštine Crne Gore Ranko Krivokapić je ocijenio da se kroz dvojno državljanstvo želi preuzeti država u korist srpskog i ruskog svijeta. Državljanstvo je, kaže, ovdje model anšlusa za male države. - Na Balkanu samo je Crna Gora građanska, svi ostali nijesu. Ako imate na sceni veliki državne projekte, jasno vam je da je državljanstvo korak ka tome - rekao je Krivokapić. <h2>Đurović: Ustav mijenjati pred kraj proces pristupanja</h2> Profesorka Gordana Đurović ja podsjetila da Crna Gora ima obavezu u reformskoj agendi da mijenja Ustav do 2024. zbog ministra pravde. - Mislim da to ne treba da se radi jer će dovesti do političke nestabilnosti već da treba to mijenjati pred kraj procesa pristupanja - ocijenila je Đurović i kazala kako smatra da po pitanju državljanstva trebamo tražiti pomoć EU i zamoliti ih za razumijevanje <h2>Đukanović: Misija srpske politike i njenih eksponenata u Crnoj Gori</h2> Politikološkinja Nikoleta Đukanović je kazala da je dvojno državljanstvo platforma za dominaciju prosrpskih partija u Crnoj Gori. Ona je istakla da je potrebna izmjena izbornog zakonodavstva koja, kaže, nikako da se desi.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241107151116_935b74f27d8414ee0df8a3caca9925391922748fc8607b26c00ccc5945f3c423.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20241107151116_935b74f27d8414ee0df8a3caca9925391922748fc8607b26c00ccc5945f3c423" data-rendition-name="original" width="900" height="1600" loading="lazy" alt="Nikoleta Đukanović"> <figcaption>Nikoleta Đukanović(Photo: ETV)</figcaption> </figure>  - Nijesmo u stanju da riješimo manjkavosti sistema, a ne da upravljamo mogućim zloupotrebama - kazala je Đukanović. Kaže kako je izmjena Zakona o državljanstvu „misija srpske politike i njenih eksponenata u Crnoj Gori“. - Inicijatori obećali dijalog, ali im ta vrsta dijaloga inače nije svojstvena - podsjeća Đukanović. Smatra kako je riječ o „smišljenim i koordinisanim akcijama koje su uperene prema upitnosti zadržavanja suverenosti države uz jednu izrazitu bahatost“.

Vučinić: Zvone crvena zvona; Krivokapić: Dvojno državljanstvo model anšlusa Crne Gore

Atlantski savez Crne Gore, koji je organizovao 2BS forum, izrazio je žaljene što premijer Milojko Spajić nije prepoznao značaj događaja kao prestižne regionalne platforme za razmjenu mišljenja o ključnim globalnim i regionalnim izazovima, te što nije iskoristio priliku da lično doprinese unapređenju dijaloga u Crnoj Gori.
Spajić je na mreži X jutros izrazio nezadovoljstvo organizacijom, odnosno učesnicima vodeće političko-bezbjednosne konferencije na Zapadnom Balkanu.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 66.6667%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fspajic-dukanovic-milatovic-2bs-forum-iskoristili-kao-speed-dating-platformu-za-utvrdivanje-koalicije&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
- Vlada Crne Gore je ove, kao i ranijih godina, bila pokrovitelj 2BS foruma, očekujući da će Crna Gora ugostiti eminentne stručnjake iz odbrane i bezbjednosti. Nasuprot očekivanjima - dobili smo uglavnom platformu za analizu lokalnih izbora vajnih stručnjaka Đukanovića i Milatovića koji su utušili strane goste tužakanjem protiv sopstvene države, koristivši forum i kao speed-dating platformu za utvrđivanje koalicije - naveo je Spajić na mreži X.
Iz Atlanskog saveza su kazali da je 2BS Forum četrnaesti put zaredom pokazao da je najozbiljnija bezbjednosna konferencija u Jugoistočnoj Evropi, sa preko 400 učesnika iz više od 25 zemalja iz cijelog svijeta, među kojima su eminentni međunarodni profesori, eksperti, stručnjaci iz oblasti bezbjednosti, najviši predstavnici NATO i EU, koji su juče učestvovali u otvorenim diskusijama na teme bezbjednosti, vanjske politike i budućnosti regiona.
Podsjetili su da je primarni cilj 2BS Foruma, od osnivanja 2011. godine, konstruktivna razmjena ideja i rješenja za akutne probleme sa kojima se suočavaju sve zemlje regiona, pa i Crna Gora.
- Zbog toga nam je žao što premijer Spajić nije prepoznao značaj 2BS Foruma kao prestižne regionalne platforme za razmjenu mišljenja o ključnim globalnim i regionalnim izazovima, a posebno nam je žao što nije iskoristio priliku da lično doprinese unapređenju dijaloga u Crnoj Gori - navedeno je u reagovanju.
U Atlantskom savezu napominju da je Spajić sa datumom održavanja Foruma i svim relevantnim detaljima bio upoznat na vrijeme.
- Ali nažalost ni ove godine – kao nijedne prethodne od 2020. – nije našao vremena da prisustvuje. Njegovo učešće svakako bi bilo dragocjeno, jer bi omogućilo priliku za direktnu komunikaciju s relevantnim međunarodnim partnerima i stručnjacima iz različitih oblasti, ukrštanje argumenata i ideja - naglašeno je u reagovanju.
Sada, kako kažu, već simptomatična premijerova odsutnost sa 2BS Foruma, te odsutnost dijela predstavnika Vlade koji bi trebalo da se bave ovim važnim temama, ukazuje na nedostatak volje za učestvovanje u razgovorima na najvišem nivou, što bilježi kontinuitet od 2020. godine i što svakako nije u interesu ni Crne Gore ni njenih građana.
Organizatori Foruma će analizirati sve kritike kako bi, poručuju, konferenciju učinili još boljom i učvrstili njenu lidersku poziciju u ovom dijelu Evrope. 
- Međutim, fokusiranost na to što je rečeno, a ne na to ko je rekao, kritiku čini kredibilnijom i konstruktivnijom, bez obzira da li je ona pozitivna ili negativna - ističe se u reagovanju.
Iz Atlanskog saveza poručuju da će 2BS Forum ostati mjesto gdje se otvaraju ključne teme, i umjesto izbjegavanja diskusije.
- Vjerujemo da je odgovornost svih nas, a naročito najviših funkcionera, da učestvujemo u tim diskusijama i aktivno doprinosimo jačanju međunarodnog ugleda Crne Gore. Naša vrata ostaju otvorena za sve koji su spremni za ozbiljan i zajednički rad na izazovima s kojima se suočavamo, i nadamo se da će gospodin Spajić na narednom 15. 2BS Forumu, u nekoj ulozi tu priliku iskoristiti. Samo kroz otvorenu komunikaciju možemo izgraditi bolju budućnost za našu zemlju - poručuju iz Atlantskog saveza.

2BS: Žalimo što Spajić nije iskoristio priliku da lično doprinese unapređenju dijaloga u Crnoj Gori

Propaganda i dezinformacione kampanje koje iz Moskve često dolaze preko Beograda, pa i Banjaluke, ciljaju na destabilizaciju regiona, raspirivanju međuetničkih tenzija i usporavanja evropskih integracija. Kineski ekonomski uticaj ostaje dio geopolitičkog pritiska koji dodatno komplikuje našu regionalnu dinamiku. Za Crnu Goru ove tendencije znače da moramo biti oprezniji nego ikad. Kao članica NATO-a i najozbiljniji kandidat za članstvo u Evropskoj uniji, naša zemlja nalazi se na kritičnoj tački koja će odrediti njenu budućnost - kazala je predsjednica Atlantskog saveza Milica Pejanović Đurišić na otvaranju 2BS Foruma u Budvi.
U zemlji koja je čvrsto opredijeljena za evroatlantski put, ne smije se dozvoliti zanemarivanje izazova koji dolaze spolja i koji veoma lako mogu prerasti u unutrašnje probleme.
- Politička polarizacija, etnonacionalizam i ranjivost na strani maligni uticaj predstavljaju mnogo ozbiljnije prijetnje našem demokratskom razvoju i napretku ka punoj integraciji u evropske strukture, nego što sa domaćih, najviših adresa su spremni da priznaju i prepoznaju i saglasno tome izvrše odgovarajuća prilagođavanja javnih politika - ističe Pejanović Đurišić.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2F2bs-forum-2024-najveci-bezbjednosni-forum-u-jugoistocnoj-evropi-danas-u-budvi&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Ne treba, prema njenim riječima, posebno ilustrovati činjenicu da je crnogorsko društvo izloženo ogromnom pritisku sa ciljem slabljenja kohezije zasnovane na građanskim, sekularnim, evropskim vrijednostima, a na račun nacionalističkih i populističkih, neodgovornih manipulacija.
- Kojima se dodatno slabe nedovoljno izgrađene institucije, čime se posljedično ugrožava i stabilnost sistema u svim njegovim segmentima. Svi ovi izazovi nisu nepremostivi. Oni istovremeno predstavljaju priliku da se ojačaju te iste institucije i pokaže otpornost našeg građanskog društva. Put ka Evropskoj uniji, iako izazovan, mora da ostane strateški cilj i ključni faktor unutrašnje kohezije i stabilnost - rekla je Pejanović Đurišić.
Atlantski savez, kao jedan od vodećih zagovornika evroatlantskih vrijednosti u zemlji, nastaviće da bude partner svima koji rade na jačanju ovih procesa.
- Zato se nadam da je iskazana podrška Vlade znači spremnost da se prevaziđe zastoj u promovisanju i usvajanju evroatlantskih vrijednosti i principa - navela je Pejanović Đurišić.
Ona je ocijenila da ovogodišnja tema 2BS Foruma “Svijet u neredu: Pretvaranje izazova u prilike” odgovara aktuelnom stanju u svijetu.
Ambasadorka Sjedinjenih Američkih Država u Crnoj Gori Džudi Rajzing Rajnke poručila je da u potpunosti podržavaju dalji napredak u regionalnoj ekonomskoj i bezbjednosnoj saradnji, posebno u naporima Crne Gore ka evropskim integracijama.
- Međutim, identitetska politika, koju podstiču i manipulišu zlonamjerni akteri i njihovi proksiji, stvara klimu podjela, koja bi mogla da hendikepira ovu zemlju, ali i svaku drugu zemlju u kojoj svi pripadnici različitih grupa nisu poštovani i prihvaćeni - rekal je Rajnke.
Moć istinskog pomirenja je, kako je ocijenila, u rukama naroda.
- Svaki građanin ima moć poštovanja, tolerancije, inkluzije i praštanja, kao i sposobnost da odbije provokacije. Širenje tolerancije, praštanja i poštovanja jedan su od glavnih ključeva za otključavanje sigurne i mirne budućnosti - zaključila je Rajnke.
Rekla je da je Crna Gora na dobrom putu da postane buduća članica EU i da je dobijanje pozitivnog IBAR-a ohrabrilo u namjeri da postane članica EU do 2028. godine.&nbsp;
Rajnke kaže da je nakon ovih pozitivnih stvari došlo i do porasta zapaljive, nacionalističke i etničke retorike.&nbsp;
- To je uznemirilo građane, jer su zategnuti odnosi sa komšijama. A kada zemlja treba da se fokusira na ambiciozni cilj zatvaranja svih pregovaračkih poglavlja do kraja 2026. godine, ova vrsta ometanja ugrožava napredak. Zbog toga smo mi, odnosno Sjedinjene Države, i dalje zabrinuti zbog uključivanja u vladu nekih koji istorijski nisu dijelili ciljeve većine crnogorskog naroda - rekla je Rajnke.&nbsp;
Ona smatra da Crna Gora treba da strani pitanja podjela i duhovne prošlosti kako bi se pripremila za bolju budućnost.
- Potrebno je mnogo posla da se postigne plan EU koji ste sami zacrtali. Veliki dio tog teškog rada na ulasku u EU počeo je kada je Crna Gora ušla u NATO. Reforme koje su napravljene u protekloj deceniji i institucije izgrađene da postane dio alijanse omogućile su Crnoj Gori da postane dio alijanse kao 29. članica 2017. godine - zaključila je Rajnke.

Jasmina Beharovic

Pejanović Đurišić: Naša zemlja nalazi se na kritičnoj tački koja će odrediti njenu budućnost

Danas u Budvi počinje 14. izdanje To Be Secure (2BS) Foruma, vodeće bezbjednosno-političke konferencije u Jugoistočnoj Evropi, a ovogodišnja tema je “Svijet u neredu: Pretvaranje izazova u prilike”, sa fokusom na globalne i regionalne bezbjednosne izazove.
Ove godine 2BS Forumu će prisustvovati više od 400 učesnika, među kojima će tradicionalno biti zvaničnici država i vlada, visoki predstavnici međunarodnih organizacija i diplomatskih misija, kao i istaknuti stručnjaci u oblastima bezbjednosti i međunarodnih odnosa. Cilj 2BS-a je pokretanje diskusije o regionalnim i globalnim izazovima, s posebnim fokusom na njihovim reperkusijama na Zapadnom Balkanu.
Agenda Foruma dostupna je <a href="https://2bs.me/program/">na zvaničnom sajtu konferencije</a>.
Svi zainteresovani za ove teme, koji Forumu neće prisustvovati uživo, program mogu da prate uživo na YouTube profilu 2BS Foruma putem <a href="https://www.youtube.com/watch?v=ZbvhXyspGz4 ">linka</a>.
Organizatori ističu da 2BS Forum već 14 godina daje doprinos regionalnoj stabilnosti kroz stvaranje prostora za dijalog i saradnju između ključnih političkih aktera.
2BS Forum i ove godine organizuje Atlantski savez Crne Gore. Pokrovitelj je Vlada Crne Gore, a strateški partneri, kao i prethodnih godina, su NATO i Ambasada SAD u Crnoj Gori, kao i partnerska organizacija Konrad Adenaur Stiftung
Medijski partneri su TV E, koja pruža podršku i ove godine kao i agencija MINA, a ove godine tu su i novine i portal Vijesti i kompanija Represent Communications koja pruža posebnu podršku PR i medijskom timu 2BS Foruma.
Glavni sponzor 2BS su i ove godine Montenegro Stars Hotel Grupa i Hotel Splendid. Uvaženi sponzori su vinarija Tikveš, Barovo, Bela voda, kompanije G3 Spirits, Water Group sa vodama Suza i Rada, Coca Cola, Čikom, Tudors, a ove godine i Nacionalna turistička organizacija.

2BS Forum 2024: Najveći bezbjednosni forum u Jugoistočnoj Evropi danas u Budvi

Vodeća političko-bezbjednosna konferencija na Zapadnom Balkanu, 2BS Forum (To be secure) otvoriće vrata za vipe od četiri stotine učesnika. Među njima su brojni zvaničnici, predsjednici država, ministri iz zemalja regiona, visoki predstavnici Evropske unije za region Zapadnog Balkana, civilni i vojni predstavnici NATO-a, zatim predstavnici brojnih think tank organizacija iz Evrope i svijet. Forum će se održati od 3. do 4. oktobra u Budvi - kazao je za 24 sata Televiziji E, Matija Otašević iz Atlantskog saveza.
U fousu 2BS Foruma biće i političko bezbjednosna situacija u Crnoj Gori, na Zapadnom Balkanu, dešavanja u Evropi, rat u Ukrajini, sukobi na različitim tačkama svijeta.
- Prethodnih trinaest godina pokazale su da je 2BS, kao koncept, kao platforma, izuzetno značajan za region. Postao je najveća konferencija ovog tipa u regionu, okuplja veliki broj učesnika svake godine, različitih panelista, političkih i drugih lidera. Ono što je posebno značajno, pored panel diskusija, su bilateralni susreti na marginama Foruma gdje će svi učesnici i panelisti, politički lideri moći otvoreno da razgovaraju, mimo kamera i iza zatvorenih vrata. To je prilika da pokrenu neke važne teme, koje će imati reperkusije u Crnoj Gori i dati konkretne rezultate i u Crnoj Gori i u regionu Zapadnog Balkana. To je ono što je najveća vrijednost 2BS Foruma, a što bi svi učesnici i posjetioci trebalo da iskoriste na najbolji mogući način - naglasio je Otašević.
Vlada je ove godine, za razliku od prošle, podsjeća Otašević, odlučila da 2BS Forum pomogne finansijski i logistički što je, kako kaže, značajno olakšalo Atlantskom savezu kao organizuje.
- Deklarativno Vlada stoji na evropskom i transatlantskom putu, dijeli te vrijednosti. U praksi, gdje definitivno postoji prostor za napredak su neki regionalni odnosi i sa najbližim susjedima, sa susjednim državama koje su članice Alijanse. Ti odnosi ne samo što mogu, nego moraju biti bolji. 2BS Forum je prilika da se o tome razgovara i da se iskoristi kao platforma kako bi se poslale poruke - ističe Otašević.
Zainteresovani građani i javnost 2BS Forum mogu pratiti preko Jutjub kanala.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D8f2DfGuI_bs&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Otašević: 2BS Forum prilika da popravimo odnose sa susjedima

Iran je upozorio Donalda Trampa da ne preduzima nikakve akcije protiv vrhovnog vođe zemlje Ajatolaha Alija Hamneija, samo nekoliko dana pošto je američki predsjednik pozvao za okončanje gotovo 40-ogodišnje Hamneijeve vladavine.
- Tramp zna da ako bilo koja ruka agresije bude pružena ka našem lideru ne samo da ćemo isjeći tu ruku već ćemo zapaliti njihov svijet- rekao je general Abolfazi Šekaraši, portparol iranskih oružanih snaga.
Ove izjave uslijedile su pošto je Tramp opisao Hamneija u intervjuu za Politiko u subotu kao "bolesnog čovjeka koji treba da vodi svoju zemlju kako treba i prestane da ubija ljude", i dodao da je "vrijeme da se traži novo vođstvo u Iranu".
Tenzije između SAD i Irana su visoke od kada su iranske vlasti nasilno suzbile demonstracije koje su počele zbog posustale iranske privrede 28. decembra. Tramp je zacrtao dvije crvene linije za Iran - ubijanje mirnih demonstranata i to da Teheran sprovodi masovna pogubljenja poslije demonstracija.
Američki nosač aviona USS Ejbraham Linkoln koji je nedavno bio u Južnom Kineskom moru danas je prošao kroz Malajski moreuz, ključni plovni put koji povezuje Južno kinesko more i Indijski okean, pokazuju podaci koji prate brodove.
Zvaničnik američke ratne mornarice koji nije želio da mu se navede ime rekao je da taj nosač aviona i tri razarača koja ga prate idu ka zapadu.
Iako mornarički i drugi vojni zvaničnici nijesu izričito rekli da grupa brodova ide ka Bliskom istoku, njihovo trenutno usmjerenje i lokacija u Indijskom okeanu znači da su samo nekoliko dana od ulaska u taj region, piše AP.
Ne bi bilo prvi put da grupa vojnih brodova raspoređena u Pacifiku bude premještena na Bliski istok zbog nestablilnosti u tom regionu. Brod Ejbraham Linkoln je preusmjeren ka Bliskom istoku 2024. godine, a prošlog juna je naređeno udarnoj grupi brodova USS Nimic da ide u taj region.
Broj ubijenih na protestima u Iranu dostigao je najmanje 4.484 ljudi, prema Novinskoj agenciji aktivista za ljudska prava čije sjedište je u SAD. Agencija je bila tačna tokom godina demonstracija i nemira u Iranu, i oslanjala se na mrežu aktivista unutar zemlje koja potvrđuje sve prijavljene smrtne slučajeve. AP navodi da nije mogao nezavisno da potvrdi tu cifru.
Iako već danima nije bilo protesta postoji strahovanje da bi broj poginulih mogao znatno da se poveća kako informacije postepeno stižu iz zemlje koja je i dalje pod vladom nametnutom blokadom interneta od 8. januara.
Hamnei je u subotu izjavio da je u protestima poginulo "nekoliko hiljada" ljudi i za to okrivio SAD. To je bila prva naznaka nekog iranskog lidera o razmjeri nastradalih.
Takođe je u protestima uhapšeno 26.127 ljudi prema Agenciji aktivista za ljudska prava, a komentari nekih zvaničnika izazvali su strahovanje da bi neki od privedenih mogli da budu pogubljeni u Iranu.
Šef nacionalne policije general Ahmad Reza Radan rekao je da će oni koji se sami predaju dobiti blaži tretman nego oni koji to ne urade.
- Oni koje su prevarile strane obavještajne službe i koji su postali njihovi vojnici imaju šansu da se predaju. Ako se predaju definitivno će biti smanjenje kazne. Imaju tri dana da se predaju- rekao je Radan i nije objasnio šta će se desiti kad isteknu ta tri dana.

Iran upozorio Trampa da ne preduzima akcije prema Hameneiju

Norveška je upozorila svoje građane da će u slučaju rata s Rusijom vojska moći zaplijeniti privatne kuće i automobile.
Vojni zvaničnici su rekli da je oko 13.500 pisama poslato Norvežanima upozoravajući da bi određena imovina – uključujući nekretnine, vozila, brodove i mašineriju – mogla biti zaplijenjena.
- Zahtjevi su usmjereni na osiguravanje da, u ratnim uslovima, oružane snage imaju pristup resursima potrebnim za odbranu zemlje- saopštila je norveška vojska.
Mjera bi bila važeća godinu dana, a Norvežani su primali slična pisma i prethodnih godina.
- Važnost spremnosti za krizu i rat dramatično je porasla posljednjih godina- rekao je Anders Jernberg, šef organizacije vojne logistike.
Norveška je u najozbiljnijoj političkoj sigurnosnoj situaciji od Drugog svjetskog rata. Naše društvo mora biti spremno za sigurnosne krize i, u najgorem slučaju, za rat. Radimo na značajnom jačanju vojne i civilne spremnosti, dodao je on.

Norveška upozorila građane da će u slučaju rata sa Rusijom zaplijeniti privatnu imovinu

Američka berza negativno je reagovala na najave predsjednika SAD Donalda Trampa da će uvesti dodatne carine evropskim zemljama zbog Grenlanda, a iz istog razloga danas su pale vrijednosti akcija i na evropskim tržištima.
Ubrzo nakon otvaranja berze Dau Džons je pao za 728 poena, ili 1,47 odsto, S&amp;P 500 je pao za 1,4, a Nasdaq Composite za 1,7 odsto, prenio je CNN.
Indeks VIX, poznatiji kao indikator straha, skočio je za 28 odsto, iznad 20, što je nivo koji prvi put od novembra signalizira povećani rizik.
Referentni evropski indeks Stoxx 600, koji prati akcije širom regiona, danas je pao za 1,26 odsto, nakon što je u ponedjeljak imao pad od 1,19 odsto, što mu je bio najgori dan od novembra.
Pored toga, investitori su nastavili takozvanu trgovinu „Prodaj Ameriku“, rasprodajući američki dolar i obveznice. Indeks dolara, koji mjeri snagu dolara u odnosu na šest glavnih svjetskih valuta, pao je za 0,89 odsto, što je ogroman pomak na deviznim tržištima.
Referentni prinos na desetogodišnje američke državne obveznice porastao je na 4,29 odsto i dostigao je najviši nivo od septembra.
U međuvremenu su i vanredni izbori u Japanu potresli tržišta u Aziji, dovodeći do skoka prinosa japanskih obveznica. Nagli porast prinosa u Japanu doprinosi nervozi na tržištu obveznica, a vrši pritisak i na američke državne obveznice.

Pad berze u SAD i Evropi zbog Grenlanda

Poljska vlada odobrila je planove za djelimično ukidanje vanrednih propisa o boravku i socijalnoj pomoći koji su od 2022. vrijedili za Ukrajince izbjegle od rata, pri čemu će se od marta njihova prava postupno prebacivati u redovni pravni okvir za strane državljane, izvijestili su danas poljski dužnosnici.
Portparol vlade Adam Šlapka rekao je da odluka odražava stabilizaciju situacije gotovo četiri godine nakon uvođenja posebnih mjera, neposredno nakon početka ruske totalne invazije na Ukrajinu.
- Nakon gotovo četiri godine situacija je stabilnija. Većina ljudi koji borave u Poljskoj radi, a njihova djeca pohađaju školu. Sada možemo prijeći s privremenih na sustavna rješenja- rekao je Šlapka
Što donose nova pravila?
Prema novim pravilima, Ukrajincima će se odobravati trogodišnje dozvole boravka u skladu s opštim zakonodavstvom o strancima. Pristup javnom zdravstvenom sistemu biće garantovan maloljetnicima, zaposlenima te osobama smještenima u kolektivnom smještaju. Nezaposleni odrasli imaće pravo na zdravstvenu zaštitu pod istim uslovia kao i ostali nezaposleni strani državljani.
- Pravo na korištenje glavnog poljskog dječjeg dodatka ostaće vezano uz sudjelovanje roditelja na tržištu rada- saopštila je vlada.
Kako bi se izbjegli nagli prekidi potpore, uvedene su prijelazne mjere, uključujući dovršetak već odobrenih isplata porodičnih naknada, poravnanje sredstava dodijeljenih lokalnim vlastima te produženje važenja postojećih viza i dozvola boravka do 4. marta sljedeće godine. Mjere u oblasti obrazovanja, poput dodatne nastave poljskog jezika, pripremnih razreda u školama te pojednostavljenih procedura za zapošljavanje nastavnika i međukulturnih asistenata, ostaće na snazi do kraja školske godine 2025./2026.
„Svjesni smo koliko su Ukrajinci važni za naše tržište rada“
Poslodavci su ranije upozoravali da bi ukidanje posebnog zakona moglo negativno uticati na poljsko tržište rada, koje je od 2022. apsorbiralo više od milion radnika iz Ukrajine. Poslovno udruženje Lewiatan ranije je upozorila da bi ograničavanje pojednostavljenih procedura zapošljavanja moglo ozbiljno pogoditi sektore poput građevinarstva i usluga.
Šlapka je rekao da vlada ne očekuje negativne ekonomske posljedice.
- Svi smo svjesni koliko su ljudi koji su došli iz Ukrajine važni za naše tržište rada. Ova rješenja to uzimaju u obzir i ne očekujemo nikakve turbulencije- rekao je.
Poljska trenutno prima najveći broj ukrajinskih izbjeglica u Evropskoj uniji. Ova odluka označava prijelaz s kriznog upravljanja na dugoročnu integraciju, ali i odgovor na sve veći politički pritisak za normalizaciju socijalne potrošnje i sistema pomoći.

Tag: atlantski-savez