Izgradnja dionice Lubnice-Jezerina, sa probijenim tunelom Klisura, koja je bila ugovorena za 34,6 miliona EUR, do jeseni prošle godine je plaćena 62,3 miliona ili 28 miliona više, saopšteno je iz Akcije za socijalnu pravdu (ASP).
Iz te nevladine organizacije su katali da je taj magistralni pravac od Kolašina ka Beranama od petka ponovo prohodan, nakon što je prije nekoliko dana na povezanoj dionici, dijelu istog regionalnog pravca, kod Lubnica došlo do pucanja cijevi privatnih malih hidroelektrana.&nbsp;
„Cijevi je svojevremeno u trup regionalnog puta od Berana do Lubnica ugradila kompanija Bemax. Ta firma je radila i rekonstruciju, koja je ugovorena za 4,9 miliona EUR, ali su radovi na kraju koštali 6,5 miliona ili 1,6 miliona više“, naveli su iz ASP.
Oni su podsjetili da je ta dionica od oko 10,3 kilometara rekonstruisana od aprila 2013. i završena sa godinu i tri mjeseca kašnjenja, odnosno zvanično oktobra 2015. godine. &nbsp;&nbsp;
„Do danas je ostalo nepoznato ko je dozvolio da se državni posao izgradnje saobraćajnice paralelno koristi za privatni biznis malih hidroelektrana i koliko je ugradnja cijevi uticala na stabilnost saobraćajnice, u koju su ugrađene i telekomunikacione i elektro instalacije, kao i lokalni vodovod“, rekli su iz ASP-a.
Drugu dionicu od Lubnica do Jezerina, sa probijanjem Bjelasice, gradio je sarajevski Euroasfalt, a podizvođač mu je bio takođe Bemax. Ugovor o izgradnji za 34,6 miliona EUR zaključen je krajem 2016. godine, dok su radovi zvanično počeli maja 2017. godine.
„Međutim, iako je trebalo da radovi budu okončani do maja 2020, trogodišnji rok je ozbiljno probijen i put je predat na korišćenje tek u martu 2024. Izgradnja oko 14,4 kilometara puta trajala je sedam godina, otprilike koliko je građena dionica auto-puta Smokovac-Mateševo, na kojoj je probijeno 16 tunela i izgrađeno 20 mostova“, saopštili su iz ASP-a. &nbsp;
Prema podacima te nevladine organizacije, Euroasfaltu je krajem 2016. godine isplaćen avans za početak posla od nepunih 3,5 miliona EUR, a radovi su zvanično počeli tek pet mjeseci kasnije.&nbsp;
Za radove obavljene 2017. godine isplaćeno je oko 1,7 miliona, 2018. oko 2,9 miliona, 2019. oko 8,6 miliona, 2020. oko 9,5 miliona, 2021. oko 5,1 miliona, 2022. oko 7,6 miliona, 2023. oko 12 miliona, 2024. oko &nbsp;9,9 miliona, a prošle oko 1,5 miliona.
„Potvrda o preuzimanju radova za ovaj posao, obilježen brojnim kontroverzama, izdata je u martu 2024. godine. Period za prijavu nedostataka radova je 730 dana, što znači da taj rok ističe u martu, ako ne bude produžen“, rekli su iz ASP.
Ta NVO nema saznanja da li je izdata končana situacija za projekat Lubnice-Berane, što je dokument koji predstavlja konačni obračun svih izvedenih radova na projektu i prikazuje ukupnu vrijednost radova.&nbsp;

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Za dionicu Lubnice-Jezerine 28 miliona EUR više

Akcija za socijalnu pravdu (ASP) podnijela je Upravnom sudu tužbu protiv Ministarstva finansija zbog odbijanja dostavljanja dokumentacije u vezi sa provođenjem hedžing aranžmana u protekle tri godine, a koja je zatražena na osnovu Zakona o slobodnom pristupu informacijama.
Za "Dan" je iz ove nevladine organizacije rečeno da je Ministarstvo finansija, kojim rukovodi Novica Vuković, odbilo zahtjev za slobodan pristup informacijama pod obrazloženjem da su sve informacije o provođenju hedžing aranžmana proglašene stepenom tajnosti "interno", a odnose se na period 2024. i 2025. godine.
Ministarstvo finansija je, pored ostaloga, navelo da bi "objavljivanje originalne dokumentacije na internetu, putem bilo kojeg internet medija, uključujući društvene mreže, moglo bi da naruši stečeni ugled i povjerenje koje Crna Gora kao partner zasigurno uživa kod domaćih i inostranih banaka, što potvrđuju uspješno realizovane transakcije u prethodnom periodu".
Kako dalje ukazuju u Ministarstvu finansija, neprikladno postupanje sa dokumentacijom potencijalno može da dovede do situacije da banke imaju pristup informacijama jedne o drugima, naročito u pogledu karakteristika određenog proizvoda i finansijskih detalja koji su vezani za njih, te da se time naruši i koncept intelektualne svojine i tržišne konkurencije.
– Istovremeno, važno je istaći da su uslovi poslovanja sa bankama pregovarani sa svakom bankom pojedinačno, te bi u slučaju da banke imaju uvid u detalje ponude jedni drugih, mogle promijeniti pristup u kasnijim transakcijama i ući u pregovore sa Crnom Gorom iz znatno nepovoljnije pozicije za Crnu Goru, navelo je Ministarstvo u obrazloženju rješenja, kojim se odbija zahtjev ASP-a.
Ova nevladina organizacija je u tužbi Upravnom sudu, kojom traži poništenje ovog rješenja, navela da je rješenje proizvoljno, nepotpuno i neargumentovano, jer se samo paušalno navodi da banke mogu biti upoznate sa finansijskim detaljima jedne o drugima, kao i da se može narušiti koncept intelektualne svojine i tržišne konkurencije, te da banke mogu prema Crnoj Gori promijeniti pristup u kasnijim transakcijama, a što bi uticalo na njenu nepovoljnu poziciju.
– Tuženi ne daje nikakvu argumentaciju kako hedžing aranžman, koji je realizovan početkom 2024, dakle prije više od godinu i po, može uticati na narušavanje koncepta intelektualne svojine, tržišne konkurencije, te na nepovoljnu poziciju za Crnu Goru u budućim transakcijama. Hedžing je već realizovan pod finansijskim uslovima koji su se odigrali u prošlom vremenu, te je nejasno kako okolnosti iz prošlog vremena, koje su već dogovorene i kroz aranžman usaglašene, mogu imati uticaj na buduće periode, odnosno tuženi to nijednom činjenicom ne obrazlaže, što rješenje čini nepotpunim, neargumentovanim i kao takvim nezakonitim, navodi se u tužbi.

ASP tužila Ministarsvo finansija: Dokumentacija o hedžingu tajna

Dakle, evo su dividende koje su strogo zabranjene po zakonu, problem druga Aca.
04.03.
17:00h
Znate li Crnogorca koji je kupio stan 2012. godine, a da mu je traženo koliko je para u banci imao tada, odakle mu i da li ga je sa računa platio.
Ne znate.
Ali za Mijajlovića važe druga pravila.
Posebno kada ga za ćerku kupuje, a najposebnije kada se Marijana, od milošte zvana Ines (ime koje vuče porijeklo iz njenog kraja) Mrdović, bači u akciju lišavanja Acove nasljednice krova nad glavom.
Može i ovako.
Neka Marijana preuzme analizu svih kupoprodajnih ugovora iz te godine i utvrdi koliko su kupci stanova imali istovremeno para u bankama. Pokrivaju li im se sume.
Možda su Aleksandar i njegovi toliko uštedjeli, možda je pozajmio, možda je čašćen, možda na loto dobio, jer te 2012. godine niko ne pominje da je nešto radio sa cigarima.
Dakle, evo su dividende koje su strogo zabranjene po zakonu, problem druga Aca.
Nevjeste, držte Aca.
P.S. Mržnja je najgora emocija. Marijana - Ines ne bi mrzjela Aca (nije sama, ima drugaricu) da može da mu naudi.

Zoran Piperović

Mržnja je najgora emocija

Biznismen Aleksandar Mijajlović će tražiti pravdu pred međunarodnim sudovima zbog višemjesečne kampanje Akcije za socijalnu pravdu (ASP) i medijskih netačnih i neutemeljenih navoda kojim su mu narušena repucija, ugled i ljudska prava.
On je medijima uputio saopštenje u kojem je precizno i argumentovano osporio tvrdnje ove NVO i medijskih navoda.
<h2>ODBAČENI KLJUČNI NAVODI</h2>
Mijajlović je konstatovao da Viši sud u Podgorici nije prihvatio ključne tvrdnje koje je ASP plasirao u javnost, uključujući i tvrdnju o zabrani raspolaganja stanom koji je kupio članu porodice 2011. godine.
- Sud je pravilno ocijenio da je ta nepokretnost stečena čak osam godina prije navodnog perioda kriminalnih aktivnosti (2019 – 2021) i da nije dokazano postojanje bilo kakve uzročno - posljedične veze između kupovine tog stana i eventualnih kriminalnih radnji - podvukao je Mijajlović.
Sud je, kako je dodao, takođe naglasio da bi prihvatanje takve privremene mjere na imovinu stečenu godinama prije navodnog krivičnog djela narušilo princip pravne sigurnosti i dovelo u pitanje legitimno stečena imovinska prava.
<h2>MANIPULACIJE</h2>
Mijajlović je decidan da do danas nije podignuta nikakva optužnica protiv njega, te da je postupak u fazi preliminarne istrage.
- Međutim, ASP i pojedini mediji - bez elementarnog poznavanja pravnih normi i bez uvida u stvarnu dokumentaciju - pokušavaju da na osnovu selektivnih i paušalnih analiza finansijskih tokova izvuku zaključke koji nemaju uporište u zakonu. Time se u potpunosti zanemaruju moji zakoniti prihodi iz legalnih izvora, uključujući prihode iz firmi „Monte Media“, „Alec Montenegro“ i „Easy Drive“, koji su uredno prijavljeni i poznati nadležnim institucijama.
On smatra da je ovakvo postupanje NVO organizacije, koja očigledno pokušava namaknuti pažnju, medijski prostor i moguće grantove, pravno nasilje i opasan presedan za sve građane Crne Gore.
- Posebno je problematično što se pokušava povezati moja imovina stečena 2011. godine sa istragom koja se odnosi na period 2019 – 2021., bez ijednog dokaza o uzročnoj vezi. Stan koji sam tada kupio i poklonio svojoj kćerki ne može i ne smije biti predmet ograničenja, jer je stečen u skladu sa zakonom, daleko prije bilo kakve istrage - istakao je Mijajlović.
<h2>TUŽBA ZA DRŽAVU</h2>
On je ukazao na suštinu cijelog slučaja tj. štetu nanesenu njegovoj reputaciji i poslovanju.
- Zbog medijske kampanje i narušenog imidža, raskinut je važan međunarodni ugovor, a u obrazloženju je jasno navedeno da su razlog „medijski navodi“ i reputaciona šteta. Iz tog razloga najavljujem da ću pokrenuti tužbu protiv države Crne Gore pred nadležnim međunarodnim sudovima, jer je šteta nastala bez pravnog osnova i u potpunosti na teret mog profesionalnog i ličnog integriteta - poručio je Mijajlović.
Kategorički je odbacio sve neosnovane, politički intonirane i medijski servirane tvrdnje jasno poručujući da ostaje dosljedan u odbrani svog ugleda, prava i istine.
<h2>PREKRŠENI STANDARDI</h2>
On je decidno naveo koji su pravni standardi i norme prekršeni u postupcima i tumačenjima ASP.
- Član 1 Protokola br. 1 uz Evropsku konvenciju o ljudskim pravima (EKLJP) – pravo na mirno uživanje svojine. Ograničenje imovine bez presude i bez veze s navodnim djelom predstavlja grubo kršenje ovog prava. Član 6 EKLJP – pravo na pravično suđenje. Korišćenje medijskog pritiska umjesto sudskog postupka krši princip jednakosti strana i pravičnosti. Član 8 EKLJP – zaštita privatnog i porodičnog života. Osvrt na poklon mojoj kćerki predstavlja direktan napad na porodičnu autonomiju - naveo je Mijajlović.
Dodao je da Ustav Crne Gore, u članu 58 garantuje pravo svojine, koje se može ograničiti samo u zakonom propisanim slučajevima i uz pravičnu naknadu.
- Zakon o krivičnom postupku Crne Gore (čl. 92 – 95) – mjere obezbjeđenja mogu se primijeniti samo uz osnovanu sumnju da je imovina stečena krivičnim djelom, što ovdje nije slučaj - istakao je on.
Zaključio je da načelo pravne sigurnosti i zabrane retroaktivnosti - tj. pokušaj povezivanja zakonito stečene imovine iz 2011. sa istragom iz 2019. krši temeljne principe pravne države.

Mijajlović će zbog besprizorne kampanje tražiti pravdu pred međunarodnim sudovima: „Ostajem dosljedan u odbrani svog ugleda, prava i istine“

Službenici Stanice granične policije Ulcinj su privremeno oduzeli vozilo marke "BMW" slovačkih registarskih oznaka, za koje je provjerom utvrđeno da ga traži Kosovo.
Kako su naveli iz Uprave policije na mreži Iks (X), vozilom je upravljao državljanin Kosova A. K. On je kontrolisan na graničnom prelazu Sukobin.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fpolicijacg%2Fstatus%2F2013913176631394771%3Fs%3D54&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Traži ga Kosovo: Privremeno oduzeto vozilo slovačkih registarskih tablica

Francuska je zatražila održavanje NATO vojne vježbe na Grenlandu i spremna je da tome doprinese, saopšteno je danas iz kabineta francuskog predsjednika Emanuela Makrona.
Kako prenosi Rojters, informacija o ovom zahtjevu dolazi u trenutku kada se očekuje dolazak američkog predsjednika Donalda Trampa u Davos, gdje se održava Svjetski ekonomski forum.&nbsp;
Očekuje se da će Tramp taj događaj iskoristiti kako bi pojačao pritisak za preuzimanje Grenlanda, uprkos stavovima Evrope.
Makron je prethodno u Daovosu rekao da Evropa neće popustiti pred nasilnicima, niti će biti zastrašena, dok je kritikovao Trampove prijetnje carinama ukoliko mu Evropa ne dozvoli da preuzme Grenland.&nbsp;
Lideri NATO-a upozorili su da bi Trampova strategija prema Grenlandu mogla uzdrmati Alijansu.
Tramp je temu Grenlanda povezao i sa nezadovoljstvom zbog toga što nije dobio Nobelovu nagradu za mir.

Francuska pozvala na NATO vježbu na Grenlandu

Rukovodstva Fudbalskog saveza Crne Gore i Nogometnog saveza Slovenije dogovorili su odigravanje prijateljske utakmice seniorskih selekcija - duel Crne Gore i Slovenije odigraće se 31. marta u našoj zemlji, saopšteno je iz Fudbalskog saveza Crne Gore.
- Biće to treće odmjeravanje snaga nacionalnih timova dvije zemlje. U prvom susretu, odigranom u avgustu 2007. godine na Gradskom stadionu u Podgorici, nije bilo pobjednika – sadašnji selektor „sokola“ Mirko Vučinić doveo je naš tim u prednost pogotkom sa bijele tačke u 28. minutu, da bi Slovenija do izjednačenja došla u finišu prvog dijela pogotkom Dareta Vršiča - navodi se u saopštenju.
Drugi duel odigran je u novembru 2022. godine na stadionu Stožice u Ljubljani u kojem je domaćin slavio minimalnu pobjedu – Miha Zajac je u 42. minutu susreta savladao Matiju Šarkića.&nbsp;
- „Sokoli“ su u samom finišu imali priliku da dođu do izjednačenja ali je loopta nakon udarca Stefana Savića sa bijele tačke završila na stativi gola Jana Oblaka - podsjetili su iz FSCG.
Tokom predstojećih dana biće poznato protiv koga će izabranici Mirka Vučinića igrati drugu prijateljsku utakmicu u martu.

Slovenija testira "sokole"

Košarkaši Čikaga pobijedili su Los Anđeles Kliperse 138:110 i prekinuli seriju od šest uzastopnih trijumfa rivala.
Čikago je upisao drugi uzastopni, a treći trijumf u posljednja četiri meča.
Crnogorski centar Nikola Vučević je za 32 minuta ubacio 19 poena, a imao je i osam skokova, četiri asistencije, jednu ukradenu loptu i dvije blokade.
Efikasniji od njega bili su Koi Vajt sa 27 i Matas Buzelis sa 21 poenom.&nbsp;
Kod Klipersa istakao se Džejms Harden sa 25 poena.
Slovenački as Luka Dončić vodio je Los Anđeles Lejkerse do pobjede protiv Denvera 115:107.
Dončić je meč završio sa 38 poena, 13 skokova i deset asistencija.&nbsp;
Trijumf su doprinijeli i Lebron Džejms sa 19 i &nbsp;Markus Smart sa 15 poena.
U ekipi Denvera, koja je u trećoj četvrtini imala i 16 poena prednosti, najbolji je bio Džamal Marej sa 28 poena, dok su po 18 ubacili Aron Gordon i Pejton Votson.
Na ostalim utakmicama postignuti su sljedeći rezultati:
Filadelfija - Finiks 110:116, Hjuston - San Antonio 111:106, Juta - Minesota - 127:102, Golden Stejt - Toronto 127:145 i Sakramento - Majami 117:130.

Tag: asp