Frenk Geri, jedan od najpoznatijih arhitekata 20. vijeka, preminuo je u 96. godini, saopštio je portparol kompanije Gehry Partners.
Geri je bio kanadski i američki arhitekta i dizajner. Više njegovih zgrada, uključujući i njegovu privatnu rezidenciju u Santa Moniki, u Kaliforniji, postale su atrakcije, prenosi &nbsp;CNN.
Geri se istakao 1970-ih svojim prepoznatljivim stilom koji je kombinovao svakodnevne materijale sa složenim, dinamičnim strukturama. Njegov pristup arhitekturi opisan je kao "dekonstruktivistički", iako se on sam opirao kategorizaciji.
Njegova djela se smatraju jednim od najvažnijih savremenih arhitektonskih djela, a časopis Veniti fer nazvao ga je „najvažnijim arhitektom našeg doba“.
Geri je bio poznat po svojim postmodernim dizajnima i po korišćenju smjelih, nekonvencionalnih oblika i materijala.
Njegova najpoznatija djela uključuju muzej Gugenhajm u Bilbau, u Španiji, koncertnu dvoranu Volta Diznija u Los Anđelesu i fondaciju Luj Viton u Parizu. Ove zgrade karakterišu njihovi skulpturalni, često talasasti eksterijeri i inovativna upotreba materijala kao što su titanijum i nerđajući čelik.
Tokom svoje karijere, Geri je dobio brojne nagrade i priznanja, uključujući Prickerovu nagradu za arhitekturu 1989. godine, koja se smatra najvišim priznanjem u ovoj oblasti. Takođe je nagrađen Nacionalnom medaljom za umjetnost i Predsjedničkom medaljom za slobodu u Sjedinjenim Državama.
Gerijev uticaj se proteže i izvan arhitekture - dizajnirao je namještaj, nakit i flaše za alkoholna pića.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Preminuo Frenk Geri: Projektovao zgradu muzeja Gugenhajm, Kuću koja pleše, Fejsbukov kamp...

Časopis Komuna održaće promociju posebnog tematskog broja posvećenog arhitektonsko-graditeljskom nasljeđu Podgorice u četvrtak 17. aprila.
Promocija će biti održana sa početkom u 13 sati u Plavoj sali Univerziteta Crne Gore, uz učešće značajnjih i kompetetnih imena iz oblasti arhitekture, istorije i hronike Podgorice.
Na događaju će govoriti predsjednik Programskog odbora, kulturolog, publicista i esejista prof. dr Željko Rutović, redovna profesorica Arhitektonskog fakulteta dr Slavica Stamatović Vučković, arheološkinja, direktorica Uprave za zaštitu kulturnih dobara Petra Zdravković, publicista, hroničar i čuvar uspomena na staru Podgoricu Abdullah Bato Abdić i publicista i novinar koji je radni vijek proveo u građevinarstvu Velizar Radonjić.
Medijatorka na promociji će biti inženjerka arhitekture mr Jovana Radević.&nbsp;

Promocija posebnog tematskog broja časopisa Komuna o arhitektonsko-graditeljskom nasljeđu Podgorice

Međunarodni dan Roma obilježava se svake godine 8. aprila sa ciljem da se skrene pažnja javnosti na probleme i izazove sa kojima se ova zajednica suočava, ali i da se ukaže na njihovu borbu da se u većinskim zajednicama izbore za prava i slobode koje im pripadaju. U Crnoj Gori sve je više primjera da se željom i upornošću može stići daleko, uprkos predrasudama i još vidno prisutnoj diskriminaciji. Kada u septembru turski univerziteti otvore vrata za novu generaciju studenata, mogućnost da bude među njima traži i Podgoričanin Sebastijan Bajra, budući arhitekta, piše Portal Analitika.&nbsp; U Tursku bi mogao otići zahvaljujući ogromnom talentu koji će, nada se, prepoznati Vlada Turske, za čiju školarinu je konkurisao. <h2>Borba sa predrasudama, nesigurnostim i očekivanjima</h2> Put od Konika do Turske, kako kaže ovaj talentovani i, prije svega, uporni mladić, nije bio nimalo lak.&nbsp; Godine školovanje posebno su mu bile izazovne, ali, dodaje, i predivne. - U početku je bilo teško - borba sa predrasudama, sopstvenim nesigurnostima, ali i sa očekivanjima. Ipak, uz trud, upornost i veliku podršku porodice i pojedinih profesora naučio sam da vjerujem u sebe. Ovorili su mi se novi vidici i probudila želja da svojim uspjehom inspirišem i druge mlade Rome da se školuju i bore za svoje snove - rekao je Bajra. Teško je bilo, dodaje, uklopiti se među vršnjake iz većinske zajednice. - Na početku je bilo nerazumijevanja, pa i tihe diskriminacije. Ali kako su me bolje upoznavali, kroz moj rad, trud i ponašanje, uspostavili smo međusobno poštovanje. S vremenom sam stekao prijatelje koji me prihvataju onakvog kakav jesam i to mi je jako važno - ističe Bajra.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250408070440_9fb00ab78d563876b86f1d74d06c86e5c55f3c0f6650f6b4a2c123ea71b5170f.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250408070440_9fb00ab78d563876b86f1d74d06c86e5c55f3c0f6650f6b4a2c123ea71b5170f" data-rendition-name="original" width="1032" height="836" loading="lazy" alt="Autorski rad Sebastijana Bajre"> <figcaption>Autorski rad Sebastijana Bajre</figcaption> </figure>  <h2>Umjetnost kao izraz identiteta i motivacija za napredak</h2> Ljubav prema slikarstvu gaji od djetinjstva, a njegovi crteži i slike izlagani su u školi u Romskom centru. - Moj talenat za slikarstvo je prepoznala nastavnica iz osnovne škole Ivana Babić. Ona je ta koja mi je dala vjetar u leđa, promijenila mi je čitav pogled na budućnost i otvorila sva vrata koja su bila zaključena. Pravila bi moje izložbe u školi i tako me motivisala da radim na sebi i učestvujem na takmičenjima i izložbama. Slikarstvo me ispunjava, a kroz njega izražavam i svoju kulturu - opisao je Bajra. Studije arhitekture bile su logičan izbor nakon srednje građevinske škole „Inž. Marko Radević“ u Podgorici, gdje za nekoliko mjeseci treba da maturira. <h2>Arhitektura kao spoj talenta, znanja i inspiracije</h2> Oblast arhitekture je, kako pojašnjava Bajra, široka i omogućava mu da izrazi talenat u punoj mjeri.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250408070440_8e33fe01b3b4231c22992790f797f33ce7c241f035390e16657fa73ff9cea078.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250408070440_8e33fe01b3b4231c22992790f797f33ce7c241f035390e16657fa73ff9cea078" data-rendition-name="original" width="458" height="647" loading="lazy" alt="Autorski rad Sebastijana Bajre"> <figcaption>Autorski rad Sebastijana Bajre</figcaption> </figure>  - Pored iskazivanja talenta nudi ikonstantno učenje nečeg novog i zato je arhitektura ono štomeni treba. Turska me oduvijek inspirisala svojom istorijom, kulturom i prelijepom arhitekturom. Naučio sam turski jezik gledajući serije, a sada želim tamo da studiram i učim od najboljih. Vjerujem da je Turska mjesto gdje mogu da naučim dosta novih stvari i da ostvarim svoj san - kazao je Bajra. <h2>Sve više mladih Roma vjeruje u obrazovanje</h2> Sagovornik Analitike poručuje da se svijest o važnosti obrazovanja se u romskoj zajednici u Crnoj Gori polako mijenja.&nbsp; - Ranije je bilo više nerazumijevanja i sumnje da mi to ne možemo jer smo narod koji je uvjek bio diskriminisan i stariji su rijetko koga poznavali iz naše zajednice ko je završio veliko obrazovanje. Pored toga, nisu ni oni ništa očekivali od nas pa čak i ako završimo neko obrazovanje znali su da nas niko neće zapošljavati na nekim visokim pozicijama. Ali danas sve više porodica prepoznaje važnost obrazovanja. Školovani ljudi su sve češći primjer koji daje nadu, pokazatelji da možemo mnogo više od onoga što se od nas često očekuje. I dalje ima prepreka, ali važno je da budemo prisutni, glasni i stvarno zainteresovani i žedni da to što želimo postignemo - rekao je Bajra.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250408070440_bda7c70180c50eb2d1104cd29251ec1dc8c3cc92eb6ab5f72fae2ff2b920fd25.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250408070440_bda7c70180c50eb2d1104cd29251ec1dc8c3cc92eb6ab5f72fae2ff2b920fd25" data-rendition-name="original" width="500" height="823" loading="lazy" alt="Autorski rad Sebastijana Bajre"> <figcaption>Autorski rad Sebastijana Bajre</figcaption> </figure>  &nbsp;Uspjeh je dostižan, bez obzira na poteškoće Želi, kako dodaje, da bude primjer i da pokaže da obrazovanje nudi rmnoge opcije, da omogućava da se upozna svijet i ostvari svaki san, čak i onaj za koji se misli da nije moguć. - Mladi sve više žele da napreduju, da imaju bolji život jer i oni sami znaju da je ključ uspijeha obrazovanje. Kao vršnjački edukator i aktivista u nevladinim organizacijama, često razgovaram sa mladima i uvijek im poručujem da vjeruju u svoje mogućnosti, da obrazovanje otvara vrata i daje slobodu - naveo je Bajra. Napominje i da i podsjeća da imaju pravo da sanjaju i da nijedan san nije prevelik.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250408070444_d03e6f7bd4d4bcb956f503121a97b6b523200f66bec1da00c3a5be3b124be54d.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250408070444_d03e6f7bd4d4bcb956f503121a97b6b523200f66bec1da00c3a5be3b124be54d" data-rendition-name="original" width="1160" height="831" loading="lazy" alt="Autorski rad Sebastijana Bajre"> <figcaption>Autorski rad Sebastijana Bajre</figcaption> </figure>  - I uvijek im ispričam svoju situaciju, kako je i meni bilo teško da nešto prođem i uspijem, da sam i ja imao situacija da nekad odustanem i sve napuštam, da sam mislio da neću uspjeti i da ću i ja završiti kao i većina romske zajednice radeći u „Čistoći“ - rekao je Bajra. Nije, kaže, odustao jer ga je držala misao da može biti primjer nekome i da, poslije toliko savjeta i podrške od profesora i porodice - to nije opcija.&nbsp; - Uvijek su neke sitnice ispred nas kao prepreka, ne samo našoj zajednici nego i u većinskoj zajednici. Međutim, na sve prepreke zaboravljamo kada nešto uspijemo i kada ostvarujemo snove koje smo zamišljali kao djeca - istakao je Bajra. San mu je da svojim primjerom pokaže da je uspjeh dostižan, bez obzira na poteškoće.&nbsp; - Planiram da se vratim kada završim fakultet i doprinosim svojoj zajednici, kroz projekte, mentorstvo i aktivizam. Isto tako, volio bih da budem profesor u srednjoj školi. Već sada radim sa mladima i trudim se da im budem podrška. Podrška porodice mi je bila presudna zato se uvijek trudim da osnažim i roditelje, jer bez njihove podrške djeci je mnogo teže. Vjerujem da je u znanju i stvarnoj želji za ostvarenjem cilja prava moć - poručuje Sebastijan

Bajra: Vjerujem da je u znanju i stvarnoj želji za ostvarenjem cilja prava moć, želim biti primjer drugima

Balkan mora da sagradi neki svoj nacionalni jezik, mada ga je bilo u periodu ex Jugoslavije. Brutalizam je možda jedini nacionalni jezik koji nas je nekako povezao sve, i koji je možda otišao u zaborav, kazala je u emisiji "E uživo", na Televiziji E, arhitektica Almira Ličina.
Iako je studirala u Rimu na Sapienci, radila u Lisabonu i Berlinu, kaže Ličina, ipak je odlučila da se vrati u Kličevo, ili, kako kaže, u svoju Crnu Goru.
- Studirala sam u Rimu, u jednom od najljepših gradova na svijetu, gdje je sam imala priliku da pristupim toj ogromnoj arhitektonskoj tradiciji, to nosim sa sobom. Sa sobom nosim i radnu etiku, koju sam postigla u Berlinu, poslije nekoliko godina. Ipak, uvijek sam imala tu želju da se vratim korijenima. Imam roditelje koji su davno otišli iz zemlje i koji još gaje tu želju da se nekad vrate. To je možda i poruka mojim roditeljima da nije kasno - rekla je Ličina.
Na zapadu je dinamičan život, iako je kvalitet života bolji, smatra Ličina, ovdje ima nekih drugih stvari koje fale na zapadu, a to je, kako navodi, sporiji život i prijateljstva, i, po njenom mišljenju, uradila je dobar potez što se vratila.
Svo znanje i sva iskustva donosi u Crnu Goru, poručuje Ličina, kako bi najbolji način pridonijela našoj arhitekturi, dodaje ona, sa svojim kolegama.
- Počevši od studija na Sapienci imala sam priliku da sve to što učim mogu da vidim, mogu da opipam, mogu da imam realna iskustva o svoj toj ogromnoj antičkoj arhitektonskoj tradiciji. Tu ima dosta priče iz prošlosti, pa sve do 21.vijeka. Svi maestri, koji su početkom 19.vijeka bili važni za modernizaciju arhitekture, čitav period racionalizma, kroz to sam prošla. U Njemačkoj zgrade koje su podignute prije &nbsp;više od 100 godina još su aktuelne i moderne, što znači da ima tog kvaliteta koji su sagrađeni prije vijek. Možda to nedostaje ovdje, ipak smo mali, ipak Balkan mora da sagradi neki svoj nacionalni jezik, mada ga je bilo u periodu ex Jugoslavije, taj brutalizam je možda jedini nacionalni jezik koji nas je nekako povezao sve, i koji je možda otišao &nbsp;u zaborav. Kvalitet tih arhitektura i monumenata &nbsp;treba akcentovati i vratiti &nbsp;u kolektivnu memoriju. To što nama nedostaje je kolektivna memorija i neke propuštene prilike - poručila je Ličina.
Nije potrebno sve srušiti i iznova graditi, cijeni arhitektica, nekad je poželjna rekvalifikacija postojećih objekata, dodaje ona, jer bi trebalo iskoristiti neke značajne arhitekture.
- Berlinu smo iskoristili jedan napušteni fabrički objekat, koji smo rekvalifikovali i revitalizovali u stambeni kvart. Njemci, možda bismo mogli to od njih da naučimo, iskorištavaju postojeće, to što je u njihovoj kolektivnoj memoriji. Ta fabrika je njima značajna, to je bila fabrika tokom Drugog svjetskog rata, i oni su je iskoristili da bi joj dali novi život, ali &nbsp;se nijesu potpuno odrekli objekta, nego su ga revitalizovali. Tako &nbsp;bismo se i mi mogli naučiti da sa sačuvamo ono što već postoji, da bismo sačuvali značajne objekte koji postoje na Balkanu - naglasila je Ličina.
Umijeće i značaj arhitekte se ogleda u tome, cijeni Ličina, da tokom procesa svoj rada očuva i ambijent, tako je i rekvalifikacija &nbsp;bitna u tom očuvanju.
Sada arhitekte sarađuju u timu, podsjeća Ličina, jer odgovaraju problemima modernog brzog života, pa se tu negdje uklapa i ta lični pečat, ali ne, kako kaže, toliko koliko &nbsp;u prošlom vijeku.
- Njemci su imali tešku prošlost, Prvi i Drugi svjetski rat, nose grižu savjesti i konstantno hoće da ispravljaju stvari. To nose u sebi, i u svakom životnom aspektu, čak i u društvu, na poslu, poslovnoj etici, oni neće da pogriješe. Taj pragmatizam, &nbsp;organizovanje i sigurnost &nbsp;je njima na prvom mjestu, ne ostavljaju mnogo prostora za greške. Dok, kod nas se dosta stvari rješava na licu mjesta i improvizuje se - ističe Ličina.
Crna Gora ima arhitektonski identitet, podsjeća arhitektica, treba akcentovati neke istorijske, valorizovati i, kako kaže, naći novi arhitektonski jezik.
- Slike starog grada Kotora, stare republike Venecije, imaju svoju piktoresnu tradiciju, u kojoj ljudi nalaze svoj identitet, i treba to čuvati i poštovati - zaključila je Ličina.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3Dqm7JW2tZnY8&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Ličina: Crna Gora ima arhitektonski identitet

Specijalista epidemiologije dr Jovana Vuković-Leković saopštila je da rak grlića materice ne daje simptome u početnim stadijumima, te poručila da je skrining test pravi način da se žene riješe zabluda i nedoumica u tom pogledu.
Od 19. do 25. januara obilježava se Nedjelja borbe protiv kancera grlića materice što, kaže Vuković-Leković, značajno utiče na razumijevanje tog samog procesa.
- Cilj je da se žene prijave i da učestvuju u skriningu i da odrade skrining test. Razlog za to je što je dostupnost informacija veća u medijima i zdravstvenim ustanovama. Još jedan od razloga je i kad se već žena odazove skriningu, odradi test - ona pozitivna iskustva dijeli u svom krugu žena - majka, sestra, koleginica, komšinica i tako se i one odazovu na pregled i dugoročno vodimo računa o zdravlju - rekla je Vuković -Leković.
Smatra da nije potrebna neka velika edukacija da bi se znalo da je bolje ono što može da se operiše od onoga što ne može.
- Što govori da žene koje ne mogu da operišu kancer imaju neizvjesniji tok liječenja i neizvjesniji ishod same bitke u borbi protiv raka grlića materice... Mislim da su razlozi što žene ne idu redovne ginekološke preglede jer je ukorijenjeno u našem narodu da ste zdravi ako nema simptoma i ako ne boli ništa. Baš je to ono što je suprotno sa rakom grlića materice, jer u početnim stadijumima - rak grlića materice ne daje simptome, kada dođe do pojave simptoma to je već uznapredovala faza - zaključila je Vuković-Leković.
Cijelo gostovanje možete pogledati na Youtube kanalu TV E

Vuković-Leković: Rak grlića materice ne daje simptome u početnim stadijumima, skrining test je pravi način da se žene riješe nedoumica

Albanski državljanin R.O. (59) uhapšen je na graničnom prelazu Božaj nakon što je policija utvrdila da su na kolima „VW Touran“ njemačke registarske oznake koje pripadaju drugom vozilu.
- Utvrđeno je nepoklapanje broja šasije vozila sa brojem navedenim u saobraćajnoj dozvoli - dodali su u policiji.
R.O. je, nakon sprovedene kriminalističke obrade, po nalogu državnog tužioca u Osnovnom državnom tužilaštvu u Podgorici, uhapšen zbog sumnje da je izvršio krivično djelo falsifikovanje isprave.
- Imenovani će danas, uz krivičnu prijavu, biti priveden Osnovnom državnom tužilaštvu u Podgorici - zaključili su u policiji.

Albanski državljanin uhapšen jer je vozio kola sa tuđom registracijom

Okupljanja posljednjih dana ostavljaju utisak da je zaštita životne sredine najmanje što brine jer isplivavaju druga pitanja kroz inicijative za izmjenu Ustava, promjenu identitetskih pitanja koje tretira Ustav, ali i kroz poruke sa protesta - ocijenio je advokat Veselin Radulović.
On je, gostujući u jutarnjem programu Budilnik na Televiziji E, naglasio da će se već na narednom kolegijumu predsjednika Skupštine naći prijedlog izmjena i dopuna Zakona o javnim okupljanjima - koji predviđa rigoroznije kazne za organizatore neprijavljenih skupova koji ometaju saobraćaj i blokiraju ključnu infrastrukturu.
Političari ne rade ništa, kaže Radulović, na primjeni postojećeg Zakona o javnim okupljanjima koji je, smatra on, dovoljno adekvatan i dovoljno dobar da kada bi se primjenjivao doslovno ne bi građani suočavali sa problemima, kao što je to slučaj posljednjih dana.&nbsp;
- Čini se da svaki slučaj politički iskorištava onako kako odgovara partijama, pa tamo gdje im se čini da im to može donijeti korist to komentarišu na ovaj ili onaj način, tamo gdje im se čini da im može možda nanijeti određenu političku štetu imamo kao u ovim slučajevima jedan krug političkih partija i funkcionera koji ćute, ne oglašavaju se i ne rade ništa. Svaki javni skup treba posmatrati posebno, tako bi trebalo i policija da radi - da procjenjuje da li postoje uslovi za održavanje nekog skupa ili da postoje uslovi da se on u određenom momentu ograniči, zabrani ili prekine - rekao je Radulović.
Smatra da je policija pod jakim političkim uticajem partije koja rukovodi bezbjednosnim sektorom i zbog toga se ne rješavaju problemi oko protesta, a Vlada, dodaje on, ne želi i ne zna da riješi taj problem.
Naglašava da je lako uočljiva politička zloupotreba ljudi koji protestuju, pa treba uzeti u razmatranje povod, razlog za okupljanje i u kojim okolnostima se to okupljanje vrši, na koji način se organizuje i kakva se poruka šalje.&nbsp;
- Podsjetiću da ta priča o izgradnji kolektora u Botunu nije od juče, čini mi se da se nekih dvije decenije zna, barem javnost zna da je ta lokacija određena za izgradnju toga postrojenja i onda se logično mora postaviti pitanje zašto niko nije protestovao puno ranije kada se moglo razgovarati o promjeni lokacije, čini se da danas taj razgovor više nema smisla jer je kompletna procedura završena, da li je ona sprovedena onako kako je trebalo i da li je to bilo dovoljno transparentno sasvim sam siguran da nije, ali opet ponavljam zašto se nije reagovalo u vrijeme kada je moglo da se razgovara o promjeni lokacije i kada je možda ta lokacija mogla da se promijeni - zaključio je Radulović.
Cijelo gostovanje možete pogledati na Youtube kanalu TV E

Radulović: Zašto niko nije protestovao puno ranije kada se moglo razgovarati o promjeni lokacije ?

Crna Gora, kao najnapredniji kandidat za članstvo u Evropskoj uniji, dosljedno usklađuje svoju vanjsku politiku sa Zajedničkom vanjskom i bezbjednosnom politikom EU. U skladu s tim, naša država poštuje pravo građana Grenlanda na samoodređenje, kao i njihovu odluku da budu dio Kraljevine Danske - poručio je predsjednik države Jakov Milatović.
On je, u svjetlu posljednjih dešavanja, dodao i da Crna Gora podržava nastavak dijaloga i pronalaženje održivih rješenja među NATO saveznicima, s ciljem da Arktik ostane prostor stabilnosti i saradnje.
- To je od suštinskog značaja za kredibilitet i snagu Alijanse, čija je punopravna članica i Crna Gora već skoro deset godina - naglasio je Milatović u objavi na društvenoj mreži Iks (bivši Tviter).
Milatović, kako je podvukao, očekuje da Vlada Crne Gore zauzme jasne i dosljedne stavove kako po ovom, tako i po drugim važnim geopolitičkim pitanjima.
- Vođenje vanjske politike zahtijeva jasnu strategiju, kontinuitet i odgovornost, uz transparentnu komunikaciju prema domaćoj javnosti i međunarodnim partnerima - decidan je on.
Nesumnjivo je, kako je rekao, da se radi o jednom od najvećih izazova sa kojima se NATO savez suočio od svog osnivanja.
- Prvenstveno zbog njegovog unutrašnjeg karaktera - naglasio je Milatović.
Istakao je i da ne smijemo izgubiti iz vida da je regionalna saradnja temelj naše vanjske politike, i da su i brojna dešavanja u svijetu &nbsp;još jednom pokazala nemjerljivu važnost dobrosusjedskih odnosa za stabilnost i prosperitet jedne zemlje.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FJakovMilatovic%2Fstatus%2F2013520997098356759%3Fs%3D20&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Tag: arhitektura