Zvanična posjeta potpredsjednika Vlade Crne Gore Filipa Ivanovića Republici Argentini završena je svečanom inauguracijom novih prostorija ambasade Crne Gore u Buenos Ajresu, koja je upriličena u prisustvu velikog broja potomaka crnogorskih iseljenika i predstavnika crnogorske zajednice u Republici Argentini, saopšteno je iz Kabineta Ivanovića.
Tim povodom organizovan je prijem koji je okupio potomke iseljenika iz Buenos Ajresa, kao i iz drugih dijelova zemlje, uključujući provincije Čako, Kordoba i druge sredine u kojima živi brojna crnogorska dijaspora. Veliki odziv prisutnih još jednom je potvrdio snažnu povezanost crnogorske zajednice u Argentini sa maticom i interesovanje za jačanje odnosa sa Crnom Gorom.
- Obraćajući se prisutnima, potpredsjednik Ivanović uputio je riječi dobrodošlice i zahvalnosti na njegovanju tradicije i veza sa Crnom Gorom, ističući da nova ambasada treba da bude otvoren i dostupan prostor okupljanja i saradnje. Naglasio je da Crna Gora posebno cijeni doprinos svojih iseljenika i njihovih potomaka u jačanju prijateljskih odnosa između dvije države- navodi se u saopštenju,
Na svečanosti su se prisutnima obratili i Gordan Stojović, bivši ambasador Crne Gore u Republici Argentini, a sada poslanik u Skupštini Crne Gore i predsjednik Grupe prijateljstva s Argentinom, kao i otpravnik poslova u ambasadi Crne Gore u Buenos Ajresu Miroslav Radojičić, koji su ukazali na značaj očuvanja kontinuiteta saradnje sa crnogorskom zajednicom u Argentini i aktivne uloge ambasade u tom procesu.
&nbsp;- Događaj je bio prilika da se okupljeni podsjete na svoje porijeklo i istorijske veze sa Crnom Gorom, da se obnove kontakti i dodatno osnaži saradnja s ambasadom u Buenos Ajresu, sa ciljem nastavka zajedničkih aktivnosti i jačanja veza između Crne Gore i njene dijaspore u Argentini. Dodatnu simboliku ovom događaju daje činjenica da je Buenos Ajres bio prva diplomatska adresa Crne Gore na američkom kontinentu, što potvrđuje dugotrajnu povezanost dvije države i trajni značaj Argentine u crnogorskoj diplomatskoj istoriji- poručeno je iz Vlade Crne Gore.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Ivanović: Inaugurisan novi prostor Ambasade Crne Gore u Buenos Ajresu

Iduća godina, u kojoj se obilježava 120 godina od uspostavljanja diplomatskih odnosa Crne Gore i Argentine, predstavljaće izuzetnu priliku za organizovanje zajedničkih aktivnosti posvećenih istorijskom nasljeđu i budućim perspektivama saradnje - poručio je potpredsjednik Vlade za vanjske i evropske poslove Filip Ivanović na sastanku sa ministrom vanjskih poslova Argentine, Pablom Kirnom Magraneom.
Kako je saopšteno iz Ivanovićevog kabineta, oni su razmotrili mogućnost intenziviranja institucionalnih kontakata i razvoja inicijativa od dugoročnog značaja.
- Na sastanku sa Kirnom potvrđena je spremnost obje strane da unaprijede politički dijalog i podstaknu razvoj konkretnih oblika saradnje između dvije države. Razmotrene su mogućnosti jačanja međusobnih veza u oblasti vanjske politike, ekonomije, kulture i obrazovanja, uz obostranu ocjenu da postoje značajni kapaciteti za dalje produbljivanje partnerstva - naveli su u saopštenju.
Sagovornici su se saglasili da Argentina i evropske države, uključujući Crnu Goru, dijele duboke istorijske i vrijednosne veze, posebno imajući u vidu migraciono nasljeđe i veliki broj građana Argentine evropskog porijekla. U tom kontekstu naglašen je značaj posjete potpredsjednika Ivanovića, kao važan podsticaj za konkretizaciju odnosa kroz širenje ugovorne baze, investicije i zajedničke projekte.
Ivanović je posebno istakao istorijski značaj argentinsko-crnogorskih odnosa, podsjetivši da je u Buenos Ajresu otvoreno prvo diplomatsko predstavništvo Crne Gore na američkom kontinentu, što svjedoči o dugoj i kontinuitetnoj saradnji.
- U nastavku programa posjete, potpredsjednik Ivanović razgovarao je i sa predstavnicima uglednog Argentinskog savjeta za međunarodne odnose (CARI), gdje su razmijenjena mišljenja o spoljnopolitičkim prioritetima dvije države, odnosima Latinske Amerike i Evrope, kao i savremenim međunarodnim kretanjima - naveli su u saopštenju.
Razgovori su obuhvatili i teme saradnje u oblasti visokog obrazovanja, uključujući povezivanje univerziteta, mogućnosti studentskih i stručnih razmjena, kao i razvoj zajedničkih programa koji bi mogli biti dodatno unaprijeđeni zahvaljujući visa-free režimu koji postoji između dvije države.
- Na marginama posjete, potpredsjednik je razgovarao i sa predstavnicima nacionalnih medija, predstavivši ključne prioritete vanjske politike Crne Gore, sa posebnim osvrtom na proces pristupanja Evropskoj uniji i značaj jačanja partnerskih odnosa sa državama Latinske Amerike - zaključili su u saopštenju.

Ivanović sa Kirnom: Iduća godina biće izuzetna prilika za organizovanje zajedničkih aktivnosti

Argentina i Crna Gora dijele istoriju koja obavezuje dvije države da produbljuju bilateralne veze i njeguju bogato zajedničko nasljeđe, kazala je argentinska potpredsjednica i predsjednica Senata Viktorija Viljaruel.
Ona je to rekla na sastanku sa potpredsjednikom crnogorske Vlade za vanjske i evropske poslove Filipom Ivanovićem, koji boravi u Buenos Ajresu u okviru zvanične posjete Argentini.
&nbsp;- U razgovoru sa Viljaruel potvrđena je obostrana spremnost na jačanje političkog dijaloga i unapređenje saradnje u oblastima kulture, ekonomije i obrazovanja- kaže se u saopštenju iz Ivanovićevog kabineta.
Viljaruel je istakla da Argentina i Crna Gora dijele istoriju koja obavezuje dvije države da produbljuju bilateralne veze i njeguju bogato zajedničko nasljeđe, posebno imajući u vidu dugu prisutnost crnogorske zajednice u Argentini.
Ona je, kako se dodaje, naglasila i značaj rada na tješnjoj parlamentarnoj saradnji, koja bi dodatno ojačala ukupne odnose dvije zemlje.
Ivanović je podsjetio da je 1906. godine u Argentini otvoreno prvo diplomatsko predstavništvo Crne Gore na američkom kontinentu.
On je najavio obilježavanje 120 godina od uspostavljanja diplomatskih odnosa između Crne Gore i Argentine, pozvavši domaćine da učestvuju u tom programu.
Na sastanku sa predsjednikom Predstavničkog doma Martinom Menemom, Ivanović je, kako se navodi, istakao da odnosi Crne Gore i Argentine počivaju na dubokoj istorijskoj povezanosti, što dodatno potvrđuje prisustvo oko 60 hiljada potomaka crnogorskih iseljenika u Argentini.
Menem je naglasio da je Argentina otvorena za dalje jačanje kulturnih i ekonomskih veza, dodajući da se bilateralni odnosi zasnivaju na isprepletenoj istoriji i komplementarnim interesima dviju država.
Ivanović je naglasio da je pristupanje Evropskoj uniji glavni spoljnopolitički prioritet Crne Gore, ali i da je za državu važno da paralelno razvija odnose sa državama izvan evropskog prostora.
- U tom okviru posebno je istakao značaj jačanja saradnje sa državama Latinske Amerike, među kojima Argentina zauzima istaknuto mjesto zbog bogatog migracionog nasljeđa i velikog potencijala za produbljivanje partnerskih veza- dodaje se u saopštenju.
Tokom boravka u argentinskom parlamentu, Ivanović se sastao i sa senatorom crnogorskog porijekla Horheom Kapetanićem, sa kojim je razgovarao o istoriji crnogorske zajednice u Argentini i daljim mogućnostima za jačanje saradnje dvije države.

Ivanović sa Viljaruel: Istorija Argentine i Crne Gore obavezuje na produbljivanje bilateralne veze

Nakon dugog puta preko okeana kamen iz Mrtvih dola, iz srca Banjana, stigao je u Buenos Aires spreman da postane dio crnogorskog guvna, koje će krasiti provinciju Ćako u Argentini. Iza ovog nesvakidašnjeg poduhvata stoji Bajo Stevov Milović, kamenorezac iz Banjana, čovjek koji je u kamen utkao svoj znoj i ljubav i zavjet dat iseljenicima.
Njegovo guvno, simbol okupljanja, rada i zajedništva dar je crnogorskoj dijaspori u Južnoj Americi, onima koji su nekada iz istog kraja ponijeli kamen u srcu, a sad će u tuđem svijetu imati svoje ognjište u kamenu. Nakon dugih mjeseci administrativnih prepreka i troškova koji su gotovo ugrozili projekat, Bajo i njegov saradnik Pako Mijušković narednih dana kreću put Argentine da završe ono što je započeto. Bajo Milović i Pako Mijušković su dva dana pred polazak u Argentinu bili gosti emisije E uživo, na Televiziji E.
Iz njegovih Banjana je, kaže Milović, veliki broj iseljenika otišao u Argentinu i to većinom od 1905. do 1915.godine, kao i poslije ujedinjenja od 1918. do 1927.godine.
- Kad sam gledao, unazad i 15 godina, moji Milovići, Kapenići i drugi Banjani, dolaze u Banjane da traže svoje korijene, traže đedova kućišta i ognjišta, oni tada uzmu kamenčiće i grumenje zemlje u jednu kesu i nose u daleku Argentinu da drže to kao relikviju, kao antiku. Pošto sam ja kamenorezac razmišljao sam i došao do zaključka šta da uradim, odlučio sam da im uradim jedno kameno crnogorsko guvno - kaže Milović.
Podsjeća da je guvno mjesto okupljanja najumnijih ljudi doba kraljevine Crne Gore, sjedili najmudriji, a predsjedavao gospodar crnogorski kralj Nikola.
- Tu su se donosile najvažnije odluke za državu, to je na neki način sveto mjesto. Ja sam od 30 tona kamena kojeg sam izvadio u Mrtvim dolima, gdje imam kamenolome, majdane kamene, obradio 15- 16 tona kamena i to složio pred mojom kućom u Banjanima, odatle je prije godinu i po dana upakovano u 8 &nbsp;paleta i odvezeno preko firme Katunjanin iz Grabova, iz Luke Bar za daleku Argentinu, Buenos Aires. Tamo su nastale neke nepredviđeni troškovi, zadržavanje 7 mjeseci toga tovara, cijena ležarine, kontejnera i kamena dostigla je nekih 30.000 eura. To je za nas bilo mnogo i ja sam se u jednom momentu demoralisao kad sam čuo za to, onda smo skupili i pola tog duga vratili firmi Katunjani, dugujemo još pola tog duga - istakao je Milović.
Dodaje da je guvno stiglo u opštinu San Spegno i gradonačelnik je sa opštinskim vlastima odredio lokaciju gdje će se montirati guvno, uz pomoć predsjednika Crnogorsko argentinskog udruženja Miša Krivokapića, izliven je temelj budućeg guvna.
Ponudio je svoju pomoć, kaže Mijušković, jer zna koliko je to obiman i zahtjevan posao za Bajovu radionicu.
Posao je inteziteta kao i drugi poslovi sa kamenom, ali nije isto raditi za zaradu i raditi ono, kako kaže, što ostaje poklon generacijama crnogorskih iseljenika.
- Mi smo male radionice, a to je prilično veliki posao, ponudio sam se da mu pomognem jer ne radi se to baš svaki dan, jednom u životu te zapadne da nešto tako uradiš. Vrijedilo je pomoći - zaključio je Mijušković.
Cijelo gostovanje možete pogledati na Youtube kanalu TV E
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D-JUXBqp8YAg&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Milović: Gledao sam kako moji Banjani uzmu kamenčiće i grumenje zemlje nose u daleku Argentinu i drže to kao relikviju

Sjedinjene Američke Države trenutno pregovaraju o valutnoj liniji zamjene vrijednoj 20 milijardi dolara s centralnom bankom Argentine i spremne su učiniti što je potrebno da podrže ovu južnoameričku zemlju, izjavio je američki ministar finansija Skot Besent u objavi na mreži Iks (X).
Besent je rekao da su SAD spremne kupovati argentinske obveznice denominirane u američkim dolarima i da će to učiniti kada okolnosti budu zahtijevale.
Takođe je naveo da će SAD obezbijediti značajnu kreditnu liniju preko Fonda za stabilizaciju razmjene.
- Argentina ima alate da porazi špekulante, uključujući i one koji nastoje destabilizovati argentinska tržišta iz političkih razloga. Pažljivo ću pratiti razvoj događaja i Ministarstvo finansija ostaje potpuno spremno da učini ono što je potrebno - kazao je Besent.
SAD su, kako dodaje, spremne kupovati državni dug na primarnom ili sekundarnom tržištu i da rade s argentinskom Vladom na ukidanju poreskih olakšica za proizvođače roba koji konvertuju devize.
Dodao je da mu je više američkih kompanija reklo da namjeravaju "ostvariti značajna strana direktna ulaganja" u više argentinskih sektora "u slučaju pozitivnog izbornog ishoda", ali nije iznio detalje.
Argentina 26. oktobra izlazi na parlamentarne izbore na polovini mandata, na kojima desničarska stranka predsjednika Havijera Mileija nastoji osvojiti više mjesta kako bi ojačala svoju manjinsku poziciju.
Argentinski finansijski instrumenti značajno su porasli nakon što je Besent iznio detalje o svom ranijem obećanju da će podržati treću najveću ekonomiju Latinske Amerike i Mileija, bliskog saveznika predsjednika SAD-a Donalda Trampa.
Posrnuli argentinski pezos ojačao je ove sedmice, što je nagla promjena u odnosu na prošlu sedmicu kada je argentinska centralna banka potrošila više od milijardu dolara rezervi kako bi odbranila valutu.
Panika na tržištima izbila je nakon što je Mileijeva stranka pretrpjela veći od očekivanog poraz na lokalnim izborima u Buenos Airesu, što je odraz rastućeg nezadovoljstva mjerama štednje i izazvalo zabrinutost u vezi s budućnošću Mileijevog reformskog plana.
Tramp je u utorak rekao da će podržati Argentinu, ali da ne misli da joj je potreban paket pomoći.
Šefica Međunarodnog monetarnog fonda Kristalina Georgieva izjavila je nakon sastanka s Mileijem da je veoma važno da Argentina ostane na kursu ekonomskih reformi.
Rekla je da podrška poput one iz američkog Ministarstva finansija ojačava program između MMF-a i ove zemlje. Argentina MMF-u iduće godine treba isplatiti 4,8 milijardi dolara.
Ekonomski oporavak je ove godine zastao, prema podacima Goldman Saksa, koji ukazuju na tri uzastopna mjeseca pada aktivnosti zaključno s julom.
U intervjuu za Foks biznis netvork (Fox Business Networ) Besent je naglasio američku podršku Argentini i Mileiju, dodajući da ne misli da je tržište izgubilo povjerenje u argentinskog lidera, nego da se prisjeća ranijih kriza.
- Nećemo dopustiti da poremećaj na tržištu zaustavi njegove značajne ekonomske reforme - rekao je Besnt.
Milei, koji se u utorak sastao s Trampom i Besentom, zahvalio je SAD-u na podršci.
- Hvala predsjedniče Tramp i ministre Besent na vašoj čvrstoj podršci i povjerenju u argentinski narod - napisao je u odgovoru na mreži Iks (X).

Amerika sprema paket pomoći za Argentinu vrijedan 20 milijardi dolara

Crna Gora i Argentina imaju prijateljski odnos, a vezu između dvije zemlje dodatno osnažuje mnogobrojna zajednica iseljenika, poručeno je tokom prva dva dana zvanične posjete delegacije Grupe prijateljstva Skupštine Crne Gore sa Republikom Argentinom u sastavu: Gordan Stojović, predsjednik i Admir Adrović i prof. dr Nikola Milović, članovi. Delegacija crnogorske Skupštine održala je sastanke u oba doma argentinskog Parlamenta i Legislaturi Buenos Airesa, te imala susrete sa predstavnicima iseljeničke zajednice. Prvog radnog dana zvanične posjete Argentini delegacija Grupe prijateljstva Skupštine Crne Gore sa Argentinom održala je sastanke u Predstavničkom domu Nacionalnog kongresa Argentine. Tom prilikom, predsjednik Predstavničkog doma Parlamenta Argentine Martin Menem primio je delegaciju Skupštine Crne Gore. Tokom susreta upriličenog u Počasnoj sali Parlamenta izraženo je obostrano zadovoljstvo zbog ove zvanične posjete, te je istaknut prijateljski odnos između dviju država.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250902120936_5523909754b3fc39b5f15f6a115f929ee4d4cd9bb2d5c22041308adcb90c0167.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250902120936_5523909754b3fc39b5f15f6a115f929ee4d4cd9bb2d5c22041308adcb90c0167" data-rendition-name="original" width="1600" height="901" loading="lazy" alt="Posjeta Aegentini"> <figcaption>Posjeta Aegentini(Photo: Skupština Crne Gore)</figcaption> </figure>  U susret argentinskim parlamentarnim izborima, zakazanim za 26. oktobar, razgovaralo se i o aktuelnom političkom trenutku u Republici Argentini.&nbsp; Uslijedio je sastanak sa domaćinima posjete, argentinskom Grupom prijateljstva sa Crnom Gorom, koju predvodi poslanik Herardo Ćipolini. Otvarajući sastanak, Ćipolini je ukazao na čvrste veze izgrađene između Argentine i Crne Gore, koje dodatno osnažuje mnogobrojna zajednica iseljenika iz Crne Gore u ovoj državi.&nbsp; Predsjednik Grupe prijateljstva sa Argentinom Gordan Stojović osvrnuo se na istorijat odnosa dviju država, izražavajući namjeru da Grupa prijateljstva koju predvodi dodatno unaprijedi saradnju između Crne Gore i Argentine.&nbsp; Drugi radni dan posjete Argentini započet je sastankom sa senatorom Serhiom Maurisiom Unjakom. Senator Unjak upoznao je skupštinsku delegaciju sa provincijom koju predstavlja, San Huan, a sagovornici su otkrili brojne sličnosti između naše države i ove provincije, te predložili uspostavljanje saradnje u oblastima turizma i rudarstva, kao i saradnju na nivou lokalnih samouprava. Poslanici Stojović, Adrović i Milović održali su i sastanak u Legislaturi Autonomnog grada Buenos Airesa, koji je vodio podsekretar za međunarodne odnose i institucionalnu saradnju Pablo Garsonio, a kojem su prisustvovali brojni predstavnici Legislature.&nbsp; Na sastanku je istaknuto da je riječ o prvoj zvaničnoj parlamentarnoj posjeti Argentini, te je razgovarano o mogućnostima za unapređenje političkih, ekonomskih i kulturnih odnosa, kao i uticaju globalnih dešavanja na ove dvije države.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250902120936_6538ed06c2ef6dac51c0283a12925c05adc036a683c6a46aa983e62c2b51fb4c.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250902120936_6538ed06c2ef6dac51c0283a12925c05adc036a683c6a46aa983e62c2b51fb4c" data-rendition-name="original" width="1600" height="901" loading="lazy" alt="Posjeta Aegentini"> <figcaption>Posjeta Aegentini(Photo: Skupština Crne Gore)</figcaption> </figure>  Tom prilikom je Legislatura Buenos Airesa dodijelila priznanje poslaniku Gordanu Stojoviću zbog pružanja humanitarne pomoći argentinskim državljanima tokom pandemije COVID-19 virusa. Po završetku sastanka, za delegaciju Skupštine Crne Gore upriličen je obilazak Legislature Buenos Airesa. Tokom boravka u Buenos Airesu, delegacija Skupštine Crne Gore položila je vijenac na grob prvog počasnog konzula Crne Gore u Argentini, kapetana i brodograditelja Miloša Vukasovića. Njegovi potomci donirali su originalne boje za slikanje koje je Vukasović koristio, kako bi iste mogle biti izložene u Pomorskom muzeju u Kotoru. Na kraju drugog radnog dana posjete, poslanici su imali priliku da se sastanu sa predstavnicima uprave Crnogorske zajednice Buenos Airesa, gdje su u neposrednom razgovoru bili upoznati sa istorijatom dolazaka njihovih predaka u Argentinu, te su diskutovali o načinima za održavanje i snaženje veza sa njihovom zemljom porijekla.

Grupa prijateljstva u misiji unaprjeđenja saradnje sa Argentinom

Nakon skoro tri decenije, MotoGP se 2027. godine vraća u glavni grad Argentine – Buenos Ajres, i to na obnovljenu stazu, a lokalne vlasti se nadaju da bi taj događaj mogao otvoriti vrata i povratku Formule 1.
Najprestižnije takmičenje u motociklizmu od 2014. godine održava trke u Argentini na stazi Termas de Río Hondo, u provinciji Santjago del Estero.
MotoGP je posljednji put vožen u Buenos Ajresu 1999. godine.
- Buenos Ajres je nekada bio prijestonica auto-moto sporta u regionu, a danas počinje da vraća taj status - izjavio je gradonačelnik Horhe Makri, tokom najave na stazi „Oskar i Huan Galves“.
- Ali mi idemo dalje – ovo je prvi korak ka ponovnoj kandidaturi za organizaciju trke Formule 1 - dodao je Makri.
Da bi bili domaćini MotoGP trke, vlasti Buenos Ajresa obavezale su se na potpunu rekonstrukciju gradske staze u oktobru. Na toj stazi su se u prošlosti takmičili legende kao što su Huan Manuel Fanđo i Mihael Šumaher. Upravo je Šumaher pobijedio u posljednjoj trci Formule 1 koja je tamo održana, 1998. godine.
Radovi na stazi obuhvatiće rekonstrukciju samog asfalta, boksova, padok zone, zaštitnih barijera i bezbjednosnih zona, navode iz gradske uprave Buenos Ajresa.
Organizatori procjenjuju da će MotoGP imati direktan ekonomski uticaj na grad od oko 150 miliona dolara. Takođe, očekuje se otvaranje novih radnih mjesta u sektorima ugostiteljstva, turizma, transporta i raznih uslužnih djelatnosti.
- Dovođenje MotoGP trke u grad znači dolazak elitnog takmičenja, sa najvažnijim međunarodnim timovima i vozačima, koje će uživo gledati oko 150.000 ljudi na stazi, a milioni gledalaca širom svijeta pratiće trku putem televizije i striminga u više od 200 zemalja - poručio je Makri.

Buenos Ajres ponovo domaćin MotoGP trka, nadaju se povratku i Formule 1

Otac Martina Raigona, dvadeset petogodišnjeg državljanina Argentine, koji je preminuo nakon što ga je 31. decembra na trotoaru u Budvi udario automobil, zahvalio je potpredsjedniku Opštine Budva Nikoli Jovanoviću po čijem je nalogu Opština Budva donirala pet hiljada eura za transport tijela njegovog sina u rodnu zemlju.
Nakon smrti mladića, njegovi prijatelji iz Crne Gore su pokrenuli Gofund kampanju kako bi prikupili novac za transport Martinovog tijela u Argentinu. Zbog lošeg materijalnog položaja njegove porodice nije bilo drugačijeg načina da se prikupi 20.000 dolara - koliko je za to bilo potrebno.
Najveći dio potrebnog novca su prikupili građani, a nakon što je Jovanović stupio u kontakt sa Martinovim prijateljima, odlučeno je da Opština Budva donira preostalih 5.000 eura, čime je obezbijeđeno da porodica dostojanstveno sahrani mladića u njegovoj rodnoj zemlji.&nbsp;
- Dozvolite mi da Vam se obratim u ime porodice Raigon iz Argentine, i da Vam uputim riječi duboke zahvalnosti zbog izuzetno vrijedne novčane donacije koju ste odobrili, uz pomoć koje smo uspjeli platiti ostatak troškova transporta tijela mog sina jedinca do Mendoze (Argentina), koji je kao što Vam je već poznato, preminuo 3. januara od posledica saobraćajne negode koja se dogodila 31. decembra u Budvi. Vaša velikodušnost i saosjećajnost su nam pružili neprocjenjivu pomoć u trenucima najvećeg bola i tuge, kada nam je pomoć bila najpotrebnija - poručio je Martinov otac, Alejandro Daniel Raigon, u pismu Jovanoviću.
Dodao je da su humanost i plemenitost Jovanovića neizmjerni, a njegova pomoć nezaboravna.&nbsp;
- Još jednom, od srca Vam hvala na svemu što ste učinili za nas - zaključio je on.
Njegovu izjavu Portalu ETV je dostavila advokatica i pravna zastupnica porodice Raigon, Ksenija Korać.
<h2>KOMPLIKOVANA PROCEDURA</h2>
Ona je istakla da je procedura transporta tijela i prikupljanja neophodne dokumentacije bila je izuzetno komplikovana - prije svega zbog činjenice da ne postoji direktan let do Argentine.
- Već je na putu do Argentine bilo neophodno promijeniti čak tri aerodroma, pa je let do Buenos Airesa, trajao &nbsp;skoro 48 sati, a nakon toga jedini mogući način za transport tijela od Buenos Airesa do Mendoze je bio specijalnim vozilom pogrebnog društva. Taj put je trajao čak 15 sati. Nakon brojnih poteškoća sa kojima smo se suočavali tokom transporta, i uporedo ih rješavali u najkraćem mogućem roku, Martin je konačno sahranjen u svom rodnom gradu, Mendozi - kazala nam je Korać.&nbsp;
<h2>RASPRAVA O BEZBJEDNOSTI</h2>
Podvukla je da ju je duboko potresla i zabrinula činjenica da je jedan osamnaestogodišnjak, za manje od mjesec dana od kako je dobio vozačku dozvolu, prouzrokovao saobraćajnu nesreću vozeći 104 kilometara na sat - i to u naseljenom mjestu.&nbsp;
Prepoznajući to kao veliki problem, svjesna neophodnosti očuvanja ljudskih života, a posebno mladih, u cilju doprinosa prevenciji saobraćajnih nezgoda u Crnoj Gori, uputila je, kaže, inicijativu Pravnom fakultetu Univerziteta Crne Gore za organizovanje stručne i naučne konferencije u oblasti bezbjednosti saobraćaja na putevima u Crnoj Gori.
- Na kojoj će učestvovati predstavnici sudova, tužililaštva i uprave policije, kao i stručnjaci za oblast bezbjednosti saobraćaja - kazala nam je Korać.
Ona vjeruje da ovaj stručni skup može doprinijeti poboljšanju bezbjednosti i sigurnosti u saobraćaju i očuvanju ljudskih života.

Anja Ivanović

Martinov otac zahvalio Jovanoviću: Vaša velikodušnost i saosjećajnost su nam pružili neprocjenjivu pomoć

Sa glavnog računa Opštine Budva danas je, po nalogu potpredsjednika Opštine Nikole Jovanovića, uplaćeno nedostajućih 5.000 eura za transport tijela Martina, državljanina Argentine, koji je preminuo nakon što ga je 31. decembra na trotoaru u Budvi udario automobil, saznaje M portal.&nbsp;
Nakon smrti mladića, njegovi prijatelji su pokrenuli Gofund kampanju kako bi prikupili novac za transport Martinovog tijela u Argentinu, gdje će biti sahranjen. Zbog lošeg materijalnog položaja njegove porodice nije bilo drugačijeg načina da se prikupi 20.000 dolara, koliko je bilo potrebno za transport Martinovog tijela iz Crne Gore u Argentinu.&nbsp;
Najveći dio potrebnog novca su prikupili građani, a nakon što je Jovanović stupio u kontakt sa Martinovim prijateljima, odlučeno je da Opština Budva donira preostalih 5.000 eura, čime je obezbijeđeno da porodica dostojanstveno sahrani mladića u njegovoj rodnoj zemlji.&nbsp;

Opština Budva donirala nedostajući novac za transport Martinovih posmrtnih ostataka u Argentinu

Ruske snage izvele su rano jutros kombinovani napad dronovima i raketama na Kijev, izazvavši ponovo prekid snabdijevanja strujom i vodom, saopštili su ukrajinski zvaničnici.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski rekao je da je Rusija tokom noći izvela napad na Ukrajinu, koristeći više od 300 dronova i "značajan" broj balističkih i krstarećih raketa.
On je u objavi na X naveo da je Ukrajina dan ranije dobila pošiljku protivvazdušnih raketa, koje su doprinijele jačanju njene odbrane, ali je upozorio na hitnu potrebu za dodatnim snabdijevanjem, prenio je Rojters.
- Partneri ne smiju da propuste da ovo ispune - protivvazdušne rakete su prava zaštita za ljudske živote -naveo je Zelenski.
Ukrajinski ministar spoljnih poslova Andrij Sibiha pozvao je danas svjetske lidere na hitnu podršku Ukrajini, kroz pomoć u protivvazdušnoj odbrani i pritisak sa sankcijama na Rusiju.&nbsp;
On je rekao da "neće biti mira u Evropi bez trajnog mira za Ukrajinu" i da je najnoviji "varvarski napad" Moskve na Ukrajinu poziv na buđenje svjetskim liderima koji se okupljaju u Davosu.
- Hiljade kuća je bez grijanja u Kijevu na temperaturi od -15 stepeni napolju, nakon masovnog ruskog udara tokom noći. Udari na Kijev, Vinicu, Dnjepar, Odesu, Zaporožje, Poltavu, Sumije i druge regione doveli su do civilnih žrtava i oštećenja energetske infrastrukture - naveo je Sibiha u objavi na mreži X.
Gradonačelnik Kijeva Vitalij Kličko izjavio je da je kao rezultat ruskog napada na lijevoj obali grada, došlo do prekida u snabdijevanju strujom i vodom.
- U Kijevu je 5.635 visokih zgrada jutros bez grijanja kao rezultat noćnog ruskog napada - saopštio je Kličko i napomenuo da je lijeva obala Kijeva i dalje bez vode kao rezultat ruskog napada.

Snažan napad dronovima i raketama na Kijev, grad ponovo bez struje i vode

Američki predsjednik Donald Tramp oštro je reagovao na francuskog predsjednika Emanuela Makrona, koji je odbio da se pridruži Odboru za mir u Pojasu Gaze.
Francuski predsjednik nije dugo čekao na Trampovu reakciju povodom odluke da među prvima odbije članstvo u Odboru za mir u Pojasu Gaze.
- Je li to rekao? Pa, niko ga ni ne želi jer će vrlo brzo izgubiti vlast, tako da je to u redu - rekao je Tramp odgovarajući na novinarsko pitanje.
Tramp je dodao da će, u tom slučaju, „ako se budu ponašali kao Fidel Kastro“, kao odgovor uvesti carinu od 200 odsto na francuska vina i šampanjce.
- On će se pridružiti, ali ne mora da se pridruži. Ako je to rekao, vjerovatno je mislio nešto drugo, ali ako je to zaista rekao, kao što znaš, on je na vlasti još samo nekoliko mjeseci - dodao je Tramp.
Predsjednički izbori u Francuskoj zakazani su za april 2027. godine, zbog čega nije jasno na šta je Tramp mislio kada je govorio o „Makronovom gubitku vlasti“. Međutim, ove godine u Francuskoj su planirani lokalni izbori, na koje je Tramp potencijalno aludirao.
Odgovarajući na pitanja novinara, Tramp je dodao da je pozvao ruskog predsjednika Vladimira Putina da bude član Odbora za mir, navodeći da je riječ o svjetskom lideru.
Tramp je pozivnice uputio širom svijeta, ali većina svjetskih lidera još nije dostavila odgovor.
Makronova odluka je, najvjerovatnije, donesena i zbog sukoba evropskih zemalja i Trampa u vezi sa Grenlandom, koji američki predsjednik želi da pripoji Sjedinjenim Američkim Državama.

Tramp zaprijetio Francuskoj carinama od 200 posto nakon što je Makron odbio članstvo u Odboru za mir u Gazi

Apelacioni sud Crne Gore uputio je reagovanje nakon što je Sudski savjet juče konstatovao prestanak sudijske funkcije Vesni Moštrokol koja je predsjedavala vijećem koje bi trebalo da donese odluku u slučaju „državni udar“ i poručio da su njeni lični, profesionalni razlozi i status pitanja koja uživaju stepen zaštite privatnosti i dostojanstva sudijske funkcije.&nbsp;
- U vezi sa navodima koji mogu proizvesti zaključke o razlozima ostavke predsjednice vijeća, Apelacioni sud ističe da su lični i profesionalni razlozi sudije, kao i statusna pitanja koja se &nbsp;tiču njenog angažmana u konkretnom vijeću, pitanja koja uživaju odgovarajući stepen zaštite &nbsp;privatnosti i dostojanstva sudijske funkcije - naveli su u Apelacionom sudu.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fvesna-mostrokol-predsjednica-vijeca-u-slucaju-drzavni-udar-podnijela-ostavku&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Sud će, podvlače oni, kao i uvijek, postupati u skladu sa zakonom i procesnim pravilima, uz puno poštovanje prava stranaka i principa zakonitosti.
- Kada je riječ o procesnim posljedicama promjene u sastavu vijeća, Apelacioni sud ukazuje da se svaka procesna situacija rješava u skladu sa Zakonom o krivičnom postupku i ustaljenom sudskom praksom, uz puno poštovanje prava stranaka, ali i uz obavezu da se obezbijedi zakonitost postupka i nepristrasnost odlučivanja - naglasili su u Apelacionom sudu.
Apelacioni sud, dodaju oni, neće komentarisati tok odlučivanja niti eventualne procesne radnje u predmetu koji je u radu, jer bi to predstavljalo nedozvoljen uticaj na postupak i moglo ugroziti pravičnost suđenja.
- Sud ostaje posvećen transparentnosti u mjeri koja je dozvoljena zakonom, uz istovremeno poštovanje principa da se povjerenje javnosti u sudsku vlast gradi na zakonitom i nepristrasnom radu, a ne na medijskim spekulacijama - zaključili su u Apelacionom sudu.

Apelacioni sud o ostavci Moštrokol: Statusna pitanja sudija uživaju stepen zaštite privatnosti, uvijek ćemo postupati u skladu sa zakonom

U Španiji je proglašena trodnevna žalost zbog željezničke nesreće u kojoj je, prema posljednjim podacima, poginula 41 osoba.
Spasilačke službe koje rade na mjestu željezničke nesreće u Adamuzu (Kordoba) pronašle su još jedno tijelo u jednom od oštećenih vozova, prenosi agencija EFE. Tim otkrićem broj žrtava nesreće porastao je na 41.
Dva dana nakon nesreće, spasilačke i hitne službe nastavljaju sa radom, kako na izvlačenju mogućih preživjelih iz najteže oštećenih vagona, posebno prva dva vagona voza Alvija na relaciji Madrid-Uelva, tako i na utvrđivanju uzroka iskliznuća voza Irio na liniji Malaga-Madrid.
Dok traje identifikacija stradalih, prijavljene su 43 prijave nestanka, mada je moguće da se neke odnose na iste osobe. U bolnicama je i dalje hospitalizovano 39 osoba, od kojih je 13 na odjeljenjima intenzivne njege.
Španski premijer Pedro Sančes obećao je da će biti otkriven uzrok sudara dva brza voza koji se dogodio u nedjelju uveče na jugu Španije, dok spasioci nastavljaju da pretražuju mjesto nesreće.
Brzi voz, koji je sa oko 300 putnika saobraćao na relaciji Malaga–Madrid, iskočio je iz šina u mjestu Adamuz, u pokrajini Kordoba, i sudario se sa drugim vozom koji je dolazio iz suprotnog pravca i prevozio 184 putnika.

Tag: argentina