Predsjednik Evropskog savjeta Antonio Košta danas je saopštio da je nakon konsultacija sa državama članicama EU, povodom tenzija oko Grenlanda, potvrđeno da je EU „strogo posvećena“ jedinstvu u principima međunarodnog prava teritorijalnog integriteta i nacionalnog suvereniteta, kao i da je EU jedinstvena u podršci i solidarnosti sa Danskom i Grenlandom.
U saopštenju se dodaje da je EU takođe posvećena „priznavanju zajedničkog transatlantskog interesa za mir i bezbjednost na Arktiku, posebno radeći kroz NATO“, ali je Brisel isto tako spreman da se brani „protiv bilo kakvog oblika prisile“.
Takođe, Košta je dodao da je na konsultacijama konstatovana i „spremnost za dalju saradnju sa SAD po svim pitanjima od zajedničkog interesa“, ali i da je „zajednička procjena da bi tarife potkopale transatlantske odnose i da su nespojive sa trgovinskim sporazumom EU i SAD“.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Košta: EU je jedinstvena u podršci Danskoj

Predložene carine predsjednika Sjedinjenih Američkih Država (SAD) Donalda Trampa "potkopale bi odnose i rizikovale opasnu spiralu silaznog trenda“, upozorili su lideri Evropskog savjeta i Evropske komisije, prenosi BBC.
U zajedničkom pismu, Antonio Košta i Ursula fon der Lajen ističu da su "teritorijalni integritet i suverenitet osnovni principi međunarodnog prava".
Oni se osvrću na nedavne poteze da se na Grenland pošalju evropske trupe i plovila, navodeći da to "odgovara potrebi jačanja bezbjednosti Arktika i ne predstavlja prijetnju ni za koga".
- EU je u potpunosti solidarna sa Danskom i narodom Grenlanda. Dijalog ostaje suštinski važan i posvećeni smo tome da nadogradimo proces koji je već prošle sedmice započet između Kraljevine Danske i SAD - dodaju Košta i Fon der Lajen.
Tramp je ranije danas izjavio da će od februara uvesti taksu od deset odsto na robu uvezenu iz osam evropskih zemalja, zbog protivljenja postupanju Vašingtona prema Grenlandu.
On je u objavi na svojoj društvenoj mreži Trut Soušal (Truth Social) objavio da će se Danska, Norveška, Švedska, Francuska, Njemačka, Velika Britanija, Holandija i Finska suočiti sa novim carinama, koje će biti povećane na 25 odsto od 1. juna ako se ne postigne sporazum o američkoj "kompletnoj i potpunoj kupovini Grenlanda".

1250x600

1084x550

Košta i Fon der Lajen: Teritorijalni integritet i suverenitet su osnovni principi međunarodnog prava

Predsjednik Evropskog savjeta, Antonio Košta, poručio je da je put Crne Gore ka Evropskoj uniji jasno ubrzan, budući da je naša država ove sedmice uspješno zatvorila pet pregovaračkih poglavlja. Takođe je istakao da se raduje sljedećem samitu EU - Zapadni Balkan, koji će biti održan u Crnoj Gori.
"Upravo smo zaključili naš samit sa partnerima sa Zapadnog Balkana. To je najznačajnija prilika u godini da ponovo potvrdimo snagu našeg odnosa. Današnji samit poslao je jasnu poruku: snažno podržavamo budućnost Zapadnog Balkana u Evropskoj uniji", kazao je Košta.
On je istakao da proširenje ostaje u samom središtu "naših zajedničkih ciljeva".
"To je pravi izbor iz tri razloga:
- prvo, iz geopolitičke perspektive. Proširena Evropska unija znači sigurniju, snažniju i mirniju Evropu;
- drugo, zato što proširenje jača naš zajednički prosperitet. Svako prethodno proširenje to je i dokazalo;
- i treće, zato što Evropska unija ostaje privlačan i vjerodostojan projekat — i moramo ispuniti očekivanja koja ona stvara. Proširenje se sada odvija brže nego u posljednjih 15 godina. Moramo iskoristiti ovu priliku", naveo je Košta.
Predsjednik ES je istakao da je proširenje Evropske unije proces proces zasnovan na zaslugama, a ne trka ili takmičenje među kandidatima, kao i da oni koji napreduju brže ne trebaju da budu usporeni zbog drugih.
"U proteklih 12 mjeseci ostvaren je značajan napredak:
- put Crne Gore ka EU jasno je ubrzan. Samo ove sedmice uspješno je zatvoreno pet pregovaračkih poglavlja;
- Albanija je uspjela da u veoma kratkom roku otvori sve pregovaračke klastere, a posljednje već u novembru. Naredna godina biće njihov trenutak istine za ubrzanje reformi;
- kada je riječ o Sjevernoj Makedoniji, pozdravljamo korake za jačanje regionalne povezanosti i nadamo se stvarnom napretku u 2026. godini. Njihove vlasti znaju šta treba da urade;
- ove godine Bosna i Hercegovina je usvojila Reformsku agendu, što je neophodan korak za pristup Planu rasta. To će im omogućiti da iskoriste puni potencijal podrške Evropske unije i postepene integracije;
- kada je riječ o Kosovu, pozdravljamo korake preduzete u izgradnji povjerenja među zajednicama. Predstojeći parlamentarni izbori mogu biti ključni trenutak za učvršćivanje reformi i konstruktivno uključivanje u evropski pristupni put.
Budimo jasni: pored tehničkih aspekata procesa, pred nama je temeljni politički izbor — izbor između ostajanja zarobljenim u prošlosti ili kretanja naprijed ka zajedničkoj budućnosti u Evropskoj uniji; izbor između podjela ili pomirenja i saradnje, koji su sami temelji Evropske unije", kazao je Košta.
On je poručio da Zapadni Balkan samo prevazilaženjem prošlosti može u potpunosti preuzeti svoju ulogu budućih članica EU i doprinijeti "stabilnoj, prosperitetnoj i ujedinjenoj Evropi".
"Put pred nama neće biti lak. Neke reforme biće teške, ali vrijede truda. I uvjeren sam da su naši partneri posvećeni njihovom sprovođenju", kazao je Košta.
Predsjednik Evropskog savjeta je naglasio da će EU nastaviti da podržava svoje partnere na svakom koraku.
Proširenje je duboko transformativan proces. Društveno-ekonomska konvergencija učvrstiće njihovu budućnost u Evropskoj uniji. EU jeste i ostaće najpouzdaniji partner Zapadnog Balkana. Svi oni su dio evropske porodice, a Evropska unija je njihovo mjesto", Zaključio je Košta.
On je na kraju poručio da se raduje narednom samitu u Crnoj Gori u junu 2026. godine.

Košta: Evropski put Crne Gore značajno ubrzan, radujem se samitu u toj državi

Postoje velika očekivanja od narednog, istorijskog Samita EU–Zapadni Balkan, koji će biti održan u Crnoj Gori u junu 2026. godine - poručio je predsjednik Crne Gore Jakov Milatović u Briselu gdje boravi na poziv predsjednika Evropskog savjeta Antonija Košte i učestvuje na Samitu Evropske unije i Zapadnog Balkana zajedno sa evropskim liderima.
On je saopštio da je upravo završio izvanredan sastanak sa Koštom.
- U Briselu postoje velika očekivanja od samita koji će naredne godine biti održan u Crnoj Gori. To mora biti samit rezultata kada je Crna Gora u pitanju - kazao je Milatović.
Istakao je da je zatvaranje pet pregovaračkih poglavlja snažna poruka da Evropska unija želi uspjeh Crne Gore, te naglasio da je u narednom periodu potrebno još više nacionalnog jedinstva, fokusa, rada i odgovornosti svih institucija.
- Da bismo ušli u EU, svakoga dana moramo da se ponašamo i radimo na evropski način. Zatvaranje poglavlja je važno, ali je presudno da benefite od reformi osjete naši građani - poručio je Milatović.
U tom kontekstu, predsjednik je ukazao da evropske integracije moraju značiti konkretna poboljšanja u svakodnevnom životu građana: od snažnije podrške poljoprivrednicima, do čistijeg vazduha, dostupnijeg i efikasnijeg zdravstva, kao i zaštite životnog standarda u uslovima rasta cijena.
- Ključni su benefiti od reformi kada su u pitanju građani Crne Gore. To uvijek moramo imati na umu - zaključio je Milatović.

Milatović sa Koštom: EU-Zapadni Balkan u Crnoj Gori idućeg juna mora biti samit rezultata

Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović boraviće danas i sjutra, 17. i 18. decembra, u Briselu na poziv predsjednika Evropskog savjeta Antonija Košte, gdje će učestvovati na Samitu EU - Zapadni Balkan sa francuskim predsjednikom Emanuelom Makronom, njemačkim kancelarom Fridrihom Mercom, italijanskom premijerkom Đorđom Meloni i ostalim EU liderima, najavljeno je iz njegovog Kabineta.
Uoči Samita, kako je precizirano, Milatović će imati bilateralni sastanak sa predsjednikom Evropskog savjeta Antoniom Koštom.&nbsp;
- Razgovor je prilika da se, na najvišem nivou, sagledaju naredni koraci evropske agende Crne Gore, kao i dinamika priprema za istorijski Samit EU - Zapadni Balkan koji će u junu 2026. godine biti održan u Crnoj Gori, a čiji će domaćin biti upravo Milatović - istaknuto je u saopštenju.
Samit, kao i važni sastanci sa liderima EU u Briselu koje će imati Milatović dolazi neposredno nakon što je Crna Gora privremeno zatvorila još pet pregovaračkih poglavlja, čime je ukupan broj privremeno zatvorenih poglavlja povećan na dvanaest.
- Predsjednik države će ukazati da je sada ključno da se postojeći zamah pretoči u fokusiran završni dio procesa, kroz jasne naredne korake, uključujući i pripremu Ugovora o pristupanju - navodi se u saopštenju.
Na Samitu će lideri EU i regiona razgovarati o jačanju strateškog partnerstva, Planu rasta, bezbjednosnoj i odbrambenoj saradnji, otpornosti na hibridne i sajber prijetnje, kao i zajedničkom odgovoru na izazove migracija i borbe protiv korupcije i organizovanog kriminala. Na kraju Samita biće usvojena i zajednička deklaracija.
- Na marginama Samita Milatović će imati susrete sa više evropskih lidera i predstavnika institucija EU, sa ciljem jačanja političke podrške za završnu fazu pregovora, koja se i u kontekstu snažne diplomatske ofanzive Milatovića prema Parizu, pokazala kao ključna - kazali su iz Kabineta predsjednika.

Milatović danas u Briselu sa evropskim liderima: Sada ključno da se zamah pretoči u fokusiran završni dio procesa

Predsjednik Savjeta Evrope Antonio Košta danas je rekao da, iako je normalno da Sjedinjene Američke Države i Evropska unija ne dijele iste stavove o mnogim pitanjima, prijetnje o uplitanju u unutrašnju politiku nijesu prihvatljive.
Košsta je naglasio da se poimanje slobode govora razlikuje u Uniji i SAD-u, na primjer.
- Ne može biti slobode govora bez slobode informacija. Ne bi bilo slobode govora kada bi se građanska sloboda informacija žrtvovala radi zaštite tehnoloških oligarha u Sjedinjenim Državama- rekao je na događaju.
Mask uporedio EU s nacističkom Njemačkom
Dva dana nakon što je Evropska unija izrekla veliku novčanu kaznu platformi X, društvena mreža je u nedjelju ukinula račun za oglase Evropske komisije, a vlasnik Ilon Mask uporedio je Uniju s nacističkom Njemačkom.
- Vaš račun za oglase je ukinut- napisao je u nedjelju voditelj proizvoda u X-u, Nikita Bier, kao odgovor na objavu Evropske komisije kojom je najavljena kazna platformi od 120 miliona eura zbog kršenja pravila o transparentnosti, odnosno Zakona o digitalnim uslugama.
Komisija je navela da je iznos kazne razmjeran prekršaju.
Mask je na X-u odgovorio pozivom na ukidanje EU-a.

Košta: Uplitanje SAD-a u politiku EU je neprihvatljivo

Predsjednik Evropskog savjeta Antonio Košta uputio je pismo predsjedniku Crne Gore Jakovu Milatoviću, zahvaljujući mu se na, kako je naveo, „liderstvu u napredovanju pristupnog procesa Crne Gore Evropskoj uniji - saopšteno je iz Kabineta predsjednika.
Kako navode, Košta je istakao da je Milatovićevo zalaganje prepoznato na evropskom nivou i ocijenio ga kao „izuzetno pohvalno“.
- Košta je podsjetio i na njihov nedavni susret u Briselu, gdje su razmijenjena mišljenja o ključnim pitanjima evropskih integracija - ističe se u saopštenju.
Dodaju da će se predsjednik Milatović sastati sa predsjednikom Evropskog savjeta Antoniom Koštom 17. decembra u Briselu kada će zajedno definisati naredne korake u vezi sa organizacijom predstojećeg Samita EU–Zapadni Balkan, koji će 1. juna 2026. biti održan u Crnoj Gori.
- Košta je izrazio uvjerenje da će snažna saradnja dvije strane doprinijeti uspješnoj pripremi i realizaciji ovog važnog događaja - zaključuje se u saopštenju.

Košta pohvalio Milatovića i zakazao sastanak u Briselu

Naredna godina će biti izazovna na planu evropske integracije. Agenda je ambiciozna, ali Crna Gora je već pokazala da svojim primjerom pomjera granice, poruka je susreta predsjednika Vlade Crne Gore Milojka Spajića i predsjednika Evropskog savjeta Antonia Košte, koji su danas u Briselu razgovarali o zamahu reformi i daljim koracima Crne Gore na evropskom putu.
Spajić je istakao da je Crna Gora snažno posvećena sprovođenju reformi koje donose opipljive rezultate i potvrđuju kredibilitet našeg evropskog puta. Ovo se, kako je poručio, još jednom potvrdilo imenovanjima članova Tužilačkog savjeta i viceguvernera Centralne banke, što je dokaz postojanja širokog konsenzusa i političke volje svih aktera da nastave evropskim putem.&nbsp;
- Kada Crna Gora obeća ona to i ispuni - poručio je predsjednik Vlade.
Predsjednik Evropskog savjeta Antonio Košta pozdravio je najnovije odluke i imenovanja usvojene sa širokom skupštinskom većinom, ocijenivši ih kao snažan pokazatelj jedinstva i zrelosti političkog sistema Crne Gore. On je poručio da Unija s pažnjom prati i podržava reformske procese koji našu državu približavaju punopravnom članstvu.
Sagovornici su razgovarali o narednim zadacima i ambicioznoj agendi u ključnoj 2026. godini, ističući da će podrška Evropskog savjeta i država članica biti važan podsticaj u realizaciji planiranih prioriteta.
- Crna Gora baštini evropske vrijednosti i pokazuje da je proširenje moguće. Naša zemlja ostaje istinska predvodnica regiona, odlučna da svojim primjerom potvrdi da je proširenje na Zapadni Balkan izvjesno - istakao je Spajić.
Sagovornici su se saglasili da je organizacija narednog Samita EU–Zapadni Balkan, koji će se održati u Crnoj Gori, potvrda povjerenja prema Crnoj Gori i ujedno dobra prilika da se naša zemlja potvrdi kao predvodnica procesa ujedinjenja Zapadnog Balkana sa Evropskom unijom.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FMickeySpajic%2Fstatus%2F1990853637837344827&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Spajić-Košta: Agenda ambiciozna, ali Crna Gora pokazala da svojim primjerom pomjera granice

Evropska komisija trebalo bi u sljedećih nekoliko sedmica da razmotri pravne opcije za korištenje zamrznute ruske imovine za finansijsku pomoć Ukrajini.
Čelnici država članica su se složili da će raditi na rješavanju finansijskih potreba Ukrajine u sljedeće dvije godine, ali nisu eksplicitno podržali korištenje ruske zamrznute imovine za reparacijski zajam, te je to pitanje odgođeno za sljedeći samit u decembru.
Predsjednik Evropskog savjeta Antonio Košta rekao je na konferenciji za medije da će "Ukrajina imati finansijska sredstva koja su joj potrebna za odbranu od ruske agresije".
- Potrebno je da se još poradi na tehničkim, pravnim i finansijskim aspektima evropske podrške, a na ovo pitanje vratit ćemo se u decembru na Evropskom savjetu - rekao je Košta.
"Dodaje da je Evropski savjet poslao važnu poruku.
- EU je predana rješavanju hitnih finansijskih potreba Ukrajine u sljedeće dvije godine, uključujući podršku njenim vojnim i odbrambenim naporima - naveo je Košta.
Evropska unija je zamrznula oko 200 milijardi eura sredstava iz ruske centralne banke nakon što su tenkovi ušli u Ukrajinu 2022. godine. Do sada je EU koristila samo kamate s tih sredstava za podršku Ukrajini u njenoj odbrani protiv Rusije.
Moskva je 23. oktobra upozorila da će svi postupci vezani za ruska sredstva bez pristanka Rusije biti "ništavni s pravnog i ugovornog aspekta". te će izazvati "bolne odgovore".
Evropska unija je razvila šemu zajmova nakon što se našla pod pritiskom da pruži dodatnu pomoć Kijevu kad je američka podrška usporila pod predsjednikom Donaldom Trampom.
Prema šemi, za koju Evropska komisija kaže da ne bi dirala rusku suverenu imovinu, EU bi posudila sredstva od Eurocleara koja su dospjela u gotovinu. Taj novac bi zatim bio posuđen Ukrajini, koja bi ga trebala vratiti samo ako Rusija plati štetu koju je prouzrokovala u Ukrajini.
Imovina ruske centralne banke nalazi se u belgijskoj kompaniji Euroclear, pa se vlada Belgije pribojava da bi na nju možda pao teret u slučaju pravnih problema sa zajmom za Ukrajinu na temelju tih sredstava.
Za korištenje zamrznute ruske imovine za zajam Ukrajini trebaće naći osigurače koji će uvjeriti Belgiju da će sve zemlje članice EU solidarno snositi eventualnu odgovornost za otplatu duga ako do toga ikada dođe.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski, koji je prisustvovao samitu kao gost, rekao je da je sastanak u Briselu donio "dobre rezultate."
- Evropska unija je osigurala da će finansijska pomoć Ukrajini biti održana ne samo sljedeće godine, već i 2027. godine - rekao je Zelenski na mreži Iks (X).
Ovo je, kako dodaje, važna jednoglasna odluka. 
- Osigurali smo političku podršku u vezi s zamrznutim ruskim sredstvima i njihovim maksimalnim korištenjem za odbranu protiv ruske agresije - dodao je Zelenski.
Njemački kancelar Fridrih Merc, jedan od zagovarača šeme, rekao je da očekuje da Evropska komisija predstavi različite opcije prije sljedećeg samita EU.
- Pojačavamo pritisak kako bi ruska strana pristala na pregovore, kako bi oružje konačno prestalo zveckati u Ukrajini. Ukrajina treba pouzdane izglede, naročito kada je riječ o vojnoj opremi. Mi Evropljani moramo da pošaljemo ovaj signal snage – sada - istakao je Merc.
Pregovori EU održavali su se dan nakon što je Unija dogovorila 19. paket sankcija Rusiji i nakon što su Sjedinjene Države uvele sankcije dvjema velikim ruskim naftnim kompanijama.
Zelenski je pohvalio sankcije SAD-a kao "snažnu i vrlo potrebnu poruku" Rusiji.

EU bez dogovora o korištenju zamrznute ruske imovine za Ukrajinu, Belgija bila protiv

Šef Savjeta EU Antonio Košta izjavio je da će EU finansirati Ukrajinu naredne dvije godine, uprkos prijetnji Belgije da će blokirati plan o korišćenju zamrznute ruske imovine za pomoć Kijevu.
Dolazeći na samit lidera EU u Briselu, belgijski premijer Bart De Vever iznio je tri zahtjeva za korišćenje ruske imobilizovane imovine kako bi se Ukrajini obezbijedio zajam od 140 milijardi eura.
- Ako se zahtjevi ispune, možemo nastaviti. Ako ne, učiniću sve što je u mojoj moći na evropskom nivou, takođe i na nacionalnom nivou, politički i pravno da zaustavim ovu odluku - rekao je De Vever, čija zemlja drži zamrznutu imovinu koja bi se koristila u šemi, preko depozitara hartija od vrijednosti Euroclear.
De Vever je pozvao sve članice EU da podijele rizike povezane sa planom, što znači da bi podijelile troškove bilo kakvih pravnih postupaka koje pokrene Rusija i finansijski doprinijele ako novac ikada bude morao da se vrati, dodavši da bi ruska zamrznuta imovina koju drže druge zemlje trebalo da bude dio šeme.
S druge strane, Košta je istakao da će EU osigurati da finansijske potrebe Kijeva budu pokrivene za naredne dvije godine, a da će se o tehničkim detaljima odlučiti kasnije.
- Donijećemo političku odluku kako bismo osigurali finansijske potrebe Ukrajine za 2026. i 2027. godinu, uključujući i nabavku vojne opreme - rekao je Košta, koji je na samit stigao sa ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim.
Očekuje se da će lideri zadužiti Evropsku komisiju da iznese formalni pravni predlog o planu zamrznute imovine, a takođe će takođe ponoviti podršku teritorijalnom integritetu Ukrajine.
Ukrajinski lider je takođe dobio podsticaj u vidu novog paketa sankcija EU protiv Rusije koji je blok formalno odobrio ranije danas, a koji uključuje zabranu ruskog tečnog prirodnog gasa od januara 2027. godine, kao i nove mjere o takozvanoj floti tankera u sjenci i dvije nezavisne Visoki ukrajinski zvaničnik rekao je za Rojters da su Ukrajini potrebna sredstva do kraja godine i autonomija u tome kako će ih trošiti.
Evropska komisija je predložila kompromis po kojem bi veći dio kredita bio potrošen na ukrajinsko i evropsko oružje, ali manji dio bi bio odvojen za opštu budžetsku podršku, koju bi Kijev mogao da koristi i za kupovinu oružja van Evrope.kineske rafinerije nafte.

Košta: EU nastavlja da finansira i šalje vojnu opremu Ukrajini

Doskorašnji predsjednik Državne izborne komisije (DIK) i novoizabrani sudija Ustavnog suda (US) Nikola Mugoša podnio je ostavku na tu funkciju, objavljeno je na sajtu Skupštine.
On se pozvao na Zakon o izboru odbornika i poslanika (član 121a stav 2), kojim je propisano da predsjedniku DIK-a, članovima i njihovim zamjenicima mandat traje do izbora Centralne izborne komisije (CIK).
Kako je dodao, članom 153 stavom 7 Ustava Crne Gore propisano je da predsjednik i sudija Ustavnog suda ne može vršiti poslaničku i drugu javnu funkciju niti obavijati drugu djelatnost.
- Imajući u vidu prethodno navedene ustavne i zakonske odredbe, kao i činjenicu da me Skupština izabrala za predsjednika DIK-a 8. decembra 2021. godine, te da sam na Sedmoj sjednici Drugoj redovnog zasijedanja izabran za sudiju Ustavnog suda 31. decembra 2025. godine, obavještavam Vas da podnosim ostavku na funkciju predsjednika DIK-a - kazao je Mugoša.
On se ovom prilikom zahvalio parlamentu na podršci DIK-u u prethodnom periodu, kao i na ukazanom povjerenju prilikom izbora za sudiju US.

Mugoša podnio ostavku na mjesto predsjednika DIK-a

Ulaganje u ljudski kapital, prilagođavanje novim uslovima rada i povezivanje sa savremenim tehnologijama, temelji su dugoročnog ekonomskog napretka i društvenog razvoja, poručio je predsjednik Vlade Milojko Spajić.
Kako je saopšteno, Spajić učestvuje na Svjetskom ekonomskom forumu u Davosu, gdje je, na marginama skupa, razgovarao sa Kristofom Kotoarom, predsjednikom kompanije Adeko (ADECCO), jedne od najvećih svjetskih kompanija za zapošljavanje i upravljanje radnom snagom.
Kako je istaknuto na sastanku, General Assembly, kompanija Adecco grupe, u Crnoj Gori uspješno je završila pilot program, u okviru koga je oko 40 nezaposlenih, kroz tromjesečnu obuku, steklo digitalne vještine.
Naglašeno je da je u uslovima ubrzanih tehnoloških promjena, digitalizacije i transformacije tržišta rada, od presudnog značaja da javne politike budu usmjerene na razvoj vještina, prekvalifikacije i stvaranje uslova za kvalitetan život i rad.
- Ulaganje u ljude ključno je u svijetu brzih promjena industrija i tržišta rada. Samo snažna, prilagodljiva i dobro povezana radna snaga može odgovoriti potrebama moderne ekonomije - kazao je Spajić.
Kotoar je pohvalio napore Crna Gore da kroz razvoj različitih programa unapređuje znanja i vještine domaće radne snage, naročito u zahtjevnoj završnoj fazi pregovaračkog procesa sa EU.
Kako se navodi u saopštenju, bilo je riječi o savremenim trendovima na tržištu rada, ulozi tehnologije u povezivanju ljudi i poslova, kao i o konkretnim modelima kojima države mogu odgovoriti na nedostatak kvalifikovanog kadra.
Poseban fokus bio je na tome kako Crna Gora može iskoristiti međunarodna iskustva, unaprijediti sistem obrazovanja i obuka, te kroz partnerstva sa privatnim sektorom stvoriti održiv okvir za razvoj radne snage.
Razmjena znanja, iskustava i dobrih praksi sa globalnim liderima predstavlja važan korak ka jačanju konkurentnosti Crne Gore i izgradnji tržišta rada koje je otporno, inkluzivno i spremno za izazove budućnosti.

Spajić i Kotoar: Uspješno završen pilot program sa kompanijom General Assembly u Crnoj Gori - oko 40 nezaposlenih steklo digitalne vještine

Košarkaši Budućnost Volija igraće sjutra u Istanbulu protiv Bešiktaša utakmicu &nbsp;15. kola B grupe Eurokupa.
Bešiktaš je u prošlom kolu pobijedio vodeći Burg, a u dosadašnjem dijelu takmičenja zabilježio je deset pobjeda.
Budućnost ima trijumf manje, a prvi međusobni duel u Podgorici dobila je 82:79.
Od tog duela turski predstavnik jači je za beka Meta Tomasa i centra Sertača Šanlija.
Trener Andrej Žakelj kazao je da je Bešiktaš jedan od favorita za osvajanje Evrokupa.&nbsp;
- Pokazali smo da možemo da igramo protiv njih, ali je to drugačija ekipa kada nastupa na domaćem terenu. Doveli su dva nova igrača, a uz to mi imamo određenih problema sa povredama - rekao je Žakelj.
On je naglasio da će njegov tim, bez obzira na sve probleme, pružiti maksimum.
- Bez obzira na sve, idemo u Tursku da damo svoj maksimum i pokušamo da ih iznenadimo. Riječ je o veoma čvrstoj i agresivnoj ekipi koja igra brzu košarku, sa mnogo šuteva za tri poena, na šta moramo obratiti posebnu pažnju. Kao i uoči prethodnih utakmica, želimo da budemo fokusirani na svoju igru, koncentraciju i čvrstinu - kazao je trener Budućnosti.
Budućnost je u prethodnom kolu Evrokupa savladala Litkabelis u Podgorici, potom je u ABA ligi, u Ljubljani, bila bolja od Cedevita-Olimpije.
Američki bek Skajler Mejs kazao je da Budućnost čeka teška utakmica i zahtjevno gostovanje.
- Raduje nas prilika da se izborimo za dobru poziciju pred predstojeći plej-of. Očekujemo čvrstu, borbenu utakmicu, a uz nekoliko dobrih treninga bićemo spremni - kazao je Mejs.
Početak utakmice zakazan je za 18 sati.

Budućnost Voli sjutra u Istanbulu protiv Bešiktaša; Žakelj: Idemo u Tursku da pružimo maksimum

Država Crna Gora se, do kraja prošle godine, zbog privilegujuće poreske politike na promet goriva za bogate jahtaše u Porto Montenegru, odrekla 104 miliona eura, pokazuju podaci Akcije za socijalnu pravdu (ASP) dobijeni od zvaničnih institucija.
- ASP napominje da, kao i sve podatke koje dobija zvaničnim putem, uzima te podatke kao pouzdane samo ako su kao takvi i dostavljeni - navodi se u saopštenju.
Iz ASP-a su podsjetili da je privilegije na poresku i akciznu politiku na promet goriva, odnosno poreska oslobođenja, uvela svojevremeno vlada Demokratske partije socijalista (DPS) kroz poseban pravilnik, „kojeg je, u jednom od rjeđih poteza u javnom interesu, ukinula manjinska vlada Dritana Abazovića, ali je te privilegije ponovo vratila vlada Milojka Spajića“.
Ta vrsta poreske politike, kako su dodali iz ASP-a, nije saglasna sa politikama EU.&nbsp;
- Projekat Porto Montenegro, iza kojeg je danas kapital iz Ujedinjenih Arapskih Emirata (UAE), označava se luksuznim, a inostrani partner je svojevremeno diktirao ključne uslove da bi investirao u tu lokaciju, pa je povlašćeni poreski režim za jahting turizam bio jedan od tih zahtjeva i predstavljao je njegovo direktno favorizovanje, dok pojedini zahtjevi tadašnjeg investitora (u vezi sa zakupom) nijesu imali zakonskog uporišta - dodaje se u saopštenju.
Prodaja imovine nekada renomirane tivatske kompanije za remont vojnih brodova na izuzetno atraktivnoj lokaciji, a uz davanje višedecenijskog zakupa morskog akvatorijuma i dijela zone morskog dobra, predstavljala je svojevremeno jedan od prvih hibridnih privatizacionih modela, koji je primijenila tadašnja vlada.&nbsp;
Tenderom je bila ponuđena samo prodaja imovine kompanije, koja se nalazila na kopnu i uz obalu mora, ali je izabranom kupcu dato i pravo zakupa zone morskog dobra na period od čak 90 godina.&nbsp;
- Inostrani vlasnik je u prvim godinama realizacije investicije putem ugovora o zajmovima uvećavao osnovni kapital kompanije, što su transakcije na koje nije postojala obaveza plaćanja poreza, a turistički projekat je promijenio vlasnika 2015. godine - navodi se u saopštenju.
Kako su dodali, kroz promjenu sjedišta kompanije iz jedne evropske države u drugu evropsku državu i osnivanje kćerke kompanije, kojoj je prvo prodat Porto Montenegro, pa zatim preprodat, strateški investitor crnogorske Vlade je izbjegao i primjenu poreskih zakona Crne Gore u vezi plaćanja poreza na kapitalnu dobit.&nbsp;
- Država je po tom osnovu mogla da prihoduje oko 8,7 miliona eura, ali je tadašnji vlasnik iskoristio olakšice u poreskoj jurisdikciji Malte i to što sa tom državom Crna Gora ima zaključen ugovor o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja. Projekat je danas u rukama kapitala iz UAE - navodi se u saopštenju. &nbsp;
Država Crna Gora je, kako su zaključili, u Ustavu deklarisana kao država socijalne pravde.

Tag: antonio-kosta