Generalni sekretar Ujedinjenih nacija (UN) Antonio Gutereš ocijenio je danas da je bilo “nešto fundamentalno pogrešno” u načinu na koji je Izrael sproveo svoju vojnu operaciju u Pojasu Gaze i da ima jake razloge da veruje da su počinjeni ratni zločini, ukazavši da rješenje za Ukrajinu mora biti u skladu sa međunarodnim pravom, prensoi N1 Beograd.
Mislim da je nešto fundamentalno pogrešno bilo u načinu na koji je ova operacija sprovedena, uz potpuno zanemarivanje smrti civila i uništenja Gaze, rekao je Gutereš u intervjuu na konferenciji Rojters nekst u Njujorku.
Cilj je bio da se uništi Hamas, podsjetio je Gutereš i dodao da je uništena Gaza, ali ne i Hamas.
Kada je riječ o konfliktu u Ukrajini, generalni sekretar UN je naglasio da djeluje da su pregovori o okončanju ruskog rata u Ukrajini “zaglavljeni”.
Prema riječima Gutereša, rješenje sukoba treba da bude u skladu sa međunarodnim pravom i teritorijalnim integritetom država.
“Hoće li biti tako? Vjerovatno ne. Vjerujem da smo još daleko od rješenja”, rekao je Gutereš u razgovoru sa glavnom urednicom Rojtersa Alesandrom Galoni.
Kršenje tih pravila je izuzetno opasno. Svuda u svijetu ljudi će osjećati da mogu da rade šta god žele, jer međunarodno pravo više nije važno, upozorio je on.
Gutereš je izrazio nadu da će način na koji će se pregovori završiti poštovati te principe, uz ocjenu da razumije da to neće biti lako.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Gutereš: Cilj Izraela bio da se uništi Hamas, a uništena je Gaza

Generalni sekretar Ujedinjenih nacija (UN) Antonio Gutereš pozdravio je plan od 20 tačaka američkog predsjednika Donalda Trampa za uspostavljanje primirja u Pojasu Gaze.
&nbsp;- Generalni sekretar pozdravlja jučerašnju najavu Trampa, čiji je cilj uspostavljanje primirja i održivog mira za Gazu i regiju - navodi se u saopštenju Guterešovog kabineta.
&nbsp;Pozdravljajući važnu ulogu arapskih i muslimanskih država u radu na ostvarenju tog cilja, Gutereš je poručio da je sada ključno da se sve strane obavežu na sporazum i njegovo sprovođenje, prenosi Anadolija.
&nbsp;Generalni sekretar UN-a je kazao da prioritet mora biti ublažavanje ogromne patnje uzrokovane sukobom.
&nbsp;- On još jednom ponavlja svoj poziv za trenutni i trajni prekid vatre, nesmetan humanitarni pristup širom Gaze i za trenutno i bezuslovno oslobađanje svih talaca, i nada se da će to stvoriti uslove koji će omogućiti realizaciju rješenja o dvije države - naveo je portparol Guterešovog kabineta.
&nbsp;U saopštenju se takođe izražava čvrsta posvećenost UN-a podršci svim naporima usmjerenim ka miru, stabilnosti i optimističnijoj budućnosti za narod Palestine i Izraela i širom regije.
&nbsp;Tramp je na konferenciji za novinare u ponedjeljak, zajedno s izraelskim premijerom Benjaminom Netanjahuom u Vašingtonu, iznio ključne tačke svog plana za prekid vatre u Gazi.
&nbsp;Plan od 20 tačaka uključuje, između ostalog, oslobađanje svih izraelskih talaca u zamjenu za određeni broj palestinskih zatvorenika, razoružanje palestinske grupe Hamas i formiranje tehnokratskog, apolitičkog palestinskog odbora za privremeno upravljanje enklavom.

Gutereš pozdravio Trampov mirovni plan za Gazu

Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović sastao se u Njujorku sa generalnim sekretarom Ujedinjenih nacija Antoniom Guterešom, na marginama zasijedanja Generalne skupštine UN-a.
Milatović je saopštio da je u ime Crne Gore prenio podršku za inicijativu reforme sistema UN-a, naglašavajući da je riječ o procesu od izuzetnog značaja.
– Znate da se UN trenutno suočava sa velikim izazovima i svakako da je reforma kompletnog sistema dodatno neophodna, kako bismo ovu važnu, jedinstvenu organizaciju učinili što boljom za sve buduće izazove. To je važna poruka Crne Gore, koja je posvećena multilateralizmu, dijalogu i izgradnji mostova – kazao je Milatović.
On je zahvalio Guterešu na podršci koju Ujedinjene nacije kroz različite projekte pružaju Crnoj Gori u oblasti ekonomskog razvoja i demokratskog sazrijevanja, te ga pozvao da posjeti našu zemlju naredne godine, povodom obilježavanja 20 godina članstva Crne Gore u UN.
– Jedan veliki jubilej je pred nama naredne godine i to su važne poruke. Želim da zajedno u Crnoj Gori obilježimo ovaj značajan datum – poručio je predsjednik.
Govoreći o svom obraćanju na Generalnoj skupštini, Milatović je istakao da je Crna Gora poslala jasnu poruku mira i partnerstva.
– Crna Gora je u našem regionu prepoznata kao zemlja koja je dobar susjed, koja uvijek bira dijalog umjesto sukoba – što je i politika koju promovišemo širom svijeta – rekao je Milatović.
Predsjednik je ponovio da je glavni vanjskopolitički cilj ulazak Crne Gore u Evropsku uniju do 2028. godine.
– Vrata su nam širom otvorena. Na nama je da sprovođenjem reformi kroz ta vrata i prođemo. Lopta je u potpunosti u našem dvorištu. Pozivam sve političke aktere u Crnoj Gori da se okupimo oko ideje evropskog puta. To je ključna ideja koja treba da okuplja i da sa riječi pređemo na djela. To je ono što građani s pravom očekuju od svih nas – zaključio je Milatović.

Milatović pozvao Gutereša da posjeti Crnu Goru

Generalni sekretar Ujedinjenih nacija, Antonio Gutereš, rekao je u obraćanju Generalnoj skupštini UN-a u Njujorku u utorak da „ništa ne može opravdati kolektivno kažnjavanje palestinskog naroda“.
U svom govoru, Gutereš nije imenovao Izrael, ali je uputio svoje najjače riječi protiv njegovih akcija u Gazi, rekavši da su razmjere smrti i razaranja najgore u njegovih gotovo devet godina na funkciji generalnog sekretara.
„Razmjere smrti i razaranja prevazilaze svaki drugi sukob u mojim godinama na funkciji generalnog sekretara. Ne smijemo posustati u jedinom održivom odgovoru na trajni mir na Bliskom istoku: rješenju o dvije države, kako je to juče tako elokventno potvrđeno. Moramo hitno preokrenuti opasne trendove na terenu – neumoljivo širenje naselja i nasilje moraju stati, kao i prijetnja aneksijom - dodao je Gutereš.
Iako je Gutereš više puta rekao da samo sud može utvrditi da li je Izrael počinio genocid u Gazi, poimence je pomenuo slučaj koji je Južnoafrička Republika pokrenula pred najvišim sudom UN-a na osnovu Konvencije o genocidu – i naglasio njegove pravno obavezujuće privremene mjere, prije svega zaštitu palestinskih civila.
Od kada je Međunarodni sud pravde donio tu odluku u januaru 2024, rekao je Gutereš, ubistva su se pojačala, a u dijelovima Gaze proglašena je glad. On je istakao da se mjere suda „moraju sprovesti – potpuno i odmah“.
Gaza je u centru pažnje na aktuelnom zasijedanju Generalne skupštine.
Konferencija održana u ponedjeljak, kojom su predsjedavale Francuska i Saudijska Arabija, bila je usmjerena na prikupljanje podrške za dugogodišnju ideju rješenja o dvije države za izraelsko-palestinski sukob.
Višesatni sastanak završen je objavama više zemalja, uključujući Francusku, Belgiju, Luksemburg, Maltu i Monako, da priznaju ili potvrđuju priznanje palestinske države, dan nakon što su to učinile Ujedinjeno Kraljevstvo, Kanada, Australija i Portugal.
Rat u Gazi počeo je kada su militanti predvođeni Hamasom ubili oko 1.200 ljudi, uglavnom civila, i oteli 251 osobu.
Izraelska vojna operacija koja je uslijedila pretvorila je veći dio Gaze u ruševine i dovela do gladi u nekim dijelovima. Ministarstvo zdravlja u Gazi navodi da je ubijeno više od 65.000 Palestinaca. Ministarstvo – koje je dio vlade kojom upravlja Hamas i koje vode medicinski profesionalci – ne navodi koliko su među ubijenima civili, a koliko borci, ali ističe da žene i djeca čine oko polovine stradalih.

Gutereš: Ništa ne može opravdati kolektivno kažnjavanje Palestinaca

Generalni sekretar Ujedinjenih nacija Antonio Gutereš je oštro kritikovao novu eskalaciju sukoba u Gazi koju je je pokrenuo Izrael.
- Ono što se danas događa u Gazi je užasno. Svjedočimo masovnom uništavanju naselja, sistematskom uništavanju grada Gaze - rekao je Gutereš, prenosi Hina.
Izjavio je da se radi o nasilju u razmjerama kakve nije doživio ni u jednom sukobu tokom svog gotovo devetogodišnjeg mandata generalnog sekretara.
- Istina je da je ovo moralno, politički i pravno nepodnošljivo - kazao je Gutereš.
Iako je Komisija Ujedinjenih nacija za istrage danas saopštila da je Izrael počinio genocid nad palestinskim stanovništvom u Pojasu Gaze, Gutereš je branio svoj stav da se neće pozivati na genocid bez odgovarajuće sudske odluke.
- Istorija će, međutim, pamtiti činjenicu da smo bili u prvim redovima borbe za odbranu interesa palestinskog naroda - rekao je Gutereš.
Dodao je da bi tokom septembarskog zasijedanja Generalne skupštine UN volio da se sastane sa izraelskim premijerom Benjaminom Netanjahuom, ali za to nema planova.
Izraelska Vlada proglasila je Gutereša za personu non grata, zbog njegovih kritika postupaka izraelske vojske u Gazi.

Gutereš kritikovao novu eskalaciju rata u Gazi

Generalni sekretar Ujedinjenih nacija (UN) Antonio Gutereš upozorio je na „stvarni rizik“ od širenja rata u Ukrajini van njenih granica, nakon presrijetanja ruskih dronova iznad teritorije Poljske.
- Ovaj slučaj još jednom podvlači regionalni uticaj i realan rizik od širenja razornog sukoba - izjavio je portparol generalnog sekretara Stefan Dižarik.
Vojska Poljske saopštila je da su tokom noći njene i savezničke snage NATO-a oborile više ruskih dronova koji su uletjeli u poljski vazdušni prostor tokom napada na Ukrajinu.
Premijer Donald Tusk poručio je da će Varšava, zbog upada najmanje 19 dronova duboko u teritoriju Poljske, aktivirati Član 4. NATO sporazuma o zajedničkoj odbrani.
Ukrajina je potvrdila da su neki od dronova završili u Poljskoj, dok je Moskva demantovala da je gađala tu zemlju.
Jedan od oborenih ruskih dronova pao je na porodičnu kuću u mjestu Viriki, blizu Lublina, i uništio joj krov.

Gutereš upozorava: Stvarni je rizik od širenja rata u Ukrajini

Ujedinjene nacije su spremne da povećaju pomoć u slučaju prekida vatre u Pojasu Gaze, uvjerava prvi čovjek svjetske organizacije i upozorava na alarmantne podatke u vezi sa glađu.
- U Gazi ne vlada samo humanitarna kriza već i moralna koja predstavlja izazov za globalnu savjest. Nastaviću o tome da govorim na svakom mjestu, ali riječi svakako ne mogu da nahrane gladnu djecu. U svijetu vlada nevjerovatna ravnodušnost i neaktivnost kada je riječ o Pojasu Gaze, nedostatak saosjećanja, istine, čovječnosti, to je za mene neobjašnjivo - istakao je Generalni sekretar Ujedinjenih nacija Antonio Gutereš.
U Izraelu su se okupili građani arapskog porijekla i demonstrirali, pružili su podršku Palestincima u Pojasu Gaze i zatražili okončanje gladi u enklavi.
- Moja odjeća je u skladu sa porukom koju želim da prenesem – dosta je rata, želimo život u miru. Za mir su svi, i Arapi i Jevreji, za prevazilaženje gladi - istakla je Sudžod Badran.
Danijel Milo, jedan od okupljenih građana u Izraelu, kaže da je prošle nedjelje prvi put ono što se dešava u Gazi nazvao "genocidom".
- Za mene je do tada bilo nezamislivo da prihvatim, priznam i izgovorim tu riječ, ali je to istina. Mogu samo da podržim sve one koji demonstriraju zbog toga - dodao je Danijel Milo.

Gutereš: U Gazi nije samo humanitarna kriza već i moralna, riječi ne mogu da nahrane gladnu djecu

Novo energetsko doba je na dohvat ruke - doba u kojem jeftina, čista i obilna energija pokreće svijet bogat ekonomskim mogućnostima, gdje nacije imaju sigurnost energetske autonomije, a dar električne energije je dar za sve. Ovo je naša ključna prilika za ubrzanje globalne promjene - poručio je generalni sekretar Ujedinjenih nacija Antonio Gutereš u specijalnom obraćanju na temu klimatske akcije i važnosti prelaska na čistu energiju.
Njegov autorski tekst, koji su medijima dostavili iz crnogorskog ogranka UN-a, prenosimo u cjelosti:
"Energija je oblikovala put čovječanstva – od savladavanja vatre, preko obuzdavanja vodene pare, do cijepanja atoma. Danas smo na pragu nove ere. Sunce se rađa u eri čiste energije.
Prošle godine, gotovo svi novi energetski kapaciteti došli su iz obnovljivih izvora energije. Ulaganja u čistu energiju porasla su na 2 biliona dolara, što je 800 milijardi dolara više od ulaganja u fosilna goriva.
Solarna energija i energija vjetra sada su najjeftiniji izvori energije na Zemlji, a sektori čiste energije kreiraju radna mjesta, podstiču rast i pokreću napredak - uprkos daleko većim subvencijama za fosilna goriva.
Zemlje koje se drže fosilnih goriva ne štite svoje ekonomije, već ih sabotiraju – potkopavajući konkurentnost i propuštajući najveću ekonomsku priliku 21. vijeka.
Čista energija takođe pruža energetski suverenitet i sigurnost. Tržišta fosilnih goriva prepuštena su na milost i nemilost cjenovnih šokova, poremećaja u snabdjevanju i geopolitičkih previranja, kao što smo vidjeli kada je Rusija napala Ukrajinu. Ali nema skokova cijene sunčeve svjetlosti, nema embarga na energiju vjetra, a gotovo svaka nacija ima dovoljno obnovljivih resursa da bude energetski nezavisna.
Konačno, čista energija podstiče razvoj. Može doprijeti do stotina miliona ljudi koji još uvijek žive bez struje – brzo, pristupačno i održivo, posebno putem vanmrežnih i malih solarnih tehnologija.
Sve ovo čini eru čiste energije nezaustavljivom. Ali tranzicija još uvijek nije dovoljno brza niti pravedna. Zemlje u razvoju zaostaju. Fosilna goriva i dalje dominiraju energetskim sistemima, a emisije i dalje rastu kada bi morale rapidno padati kako bi se izbjegli najgori efekti klimatske krize. Da bismo to riješili, potrebne su nam mjere na šest frontova.
Prvo, vlade se moraju u potpunosti posvetiti budućnosti čiste energije. Svaka zemlja se obavezala da će u predstojećim mjesecima podnijeti nove nacionalne klimatske planove – poznate kao Nacionalno određeni doprinosi – sa ciljevima za narednu deceniju. Ovi planovi moraju biti usklađeni s ograničavanjem porasta globalne temperature na 1,5 stepeni Celzijusa, obuhvatiti sve emisije i sektore te postaviti jasan put ka čistoj energiji. Zemlje G20, odgovorne za oko 80% globalnih emisija, moraju biti predvodnice ovog procesa.
Drugo, moramo izgraditi energetske sisteme za 21. vijek. Bez modernih mreža i skladištenja, obnovljiva energija ne može ostvariti svoj potencijal. Ali za svaki dolar uložen u obnovljive izvore energije, samo 60 centi ide u mreže i skladištenje. Taj odnos mora biti jedan prema jedan.
Treće, vlade moraju težiti zadovoljavanju rastuće svjetske potražnje za energijom iz obnovljivih izvora. Velike tehnološke kompanije takođe moraju odigrati svoju ulogu. Do 2030. godine, centri podataka mogli bi trošiti istu količinu električne energije kao Japan danas. Kompanije bi trebalo da se obavežu da će ih napajati obnovljivim izvorima energije.
Četvrto, moramo ugraditi pravdu u energetsku tranziciju. To znači podršku zajednicama koje su još uvijek zavisne od fosilnih goriva kako bi se pripremile za budućnost čiste energije. A to podrazumijeva reformu
lanaca snabdjevanja ključnim mineralima. Danas su oni prepuni kršenja prava i uništavanja životne sredine, a zemlje u razvoju su zarobljene na dnu lanaca vrijednosti. Tome se mora stati na kraj.
Peto, moramo trgovinu učiniti alatom za energetsku transformaciju. Lanci snabdjevanja čistom energijom su visoko koncentrisani, a globalna trgovina se fragmentira. Zemlje posvećene novoj energetskoj eri moraju raditi na diverzifikaciji snabdjevanja, smanjenju tarifa na čistu energetsku robu i na modernizaciji investicionih ugovora kako bi podržali tranziciju.
Šesto i konačno, moramo usmjeriti finansiranje ka zemljama u razvoju. Afrika je prošle godine primila samo dva odsto investicija u obnovljive izvore energije, uprkos tome što ima 60% najboljih svjetskih solarnih resursa. Potrebna nam je međunarodna akcija – kako bismo spriječili da otplate dugova iscrpljuju budžete zemalja u razvoju i kako bismo omogućili multilateralnim razvojnim bankama da značajno povećaju svoj kreditni kapacitet i iskoriste daleko više privatnog finansiranja. Takođe su nam potrebne agencije za kreditni rejting i investitori da modernizuju procjene rizika uzimajući u obzir obećanje prelaska na čistu energiju, cijenu klimatskog haosa i opasnost od 'nasukanih' sredstava za proizvodnju fosilnih goriva.
Novo energetsko doba je na dohvat ruke – doba u kojem jeftina, čista i obilna energija pokreće svijet bogat ekonomskim mogućnostima, gdje nacije imaju sigurnost energetske autonomije, a dar električne energije je dar za sve.
Ovo je naša ključna prilika za ubrzanje globalne promjene. Iskoristimo je."

Gutereš: Ključni trenutak za ubrzanje prelaska na čistu energiju

Glad "kuca na svaka vrata" u Gazi, rekao je generalni sekretar Ujedinjenih nacija (UN) Antonio Gutereš, nazivajući situaciju - hororom.
- Širom svijeta vidimo potpuno nepoštovanje, ako ne i otvoreno kršenje međunarodnog prava - rekao je Gutereš Savjetu bezbjednosti Ujedinjenih naroda.
On je fokus stavio na zlo koje Izrael čini u Gazi.
- Ne trebamo tražiti dalje od horor predstave u Gazi. Nivo smrti i razaranja je bez premca u posljednje vrijeme. Pothranjenost raste. Glad kuca na svaka vrata. Sada svjedočimo posljednjem dahu humanitarnog sistema izgrađenog na humanitarnim principima - istakao je Gutereš.
U humanitarnom sistemu UN-a se, prema njegovim riječima, "uskraćuju uslovi za funkcionisanje" u Gazi, uključujući prostor za dostavu pomoći i sigurnost za pomoć ljudima u potrebi.
Nova operacija izraelske vojske u Deir al-Balahu u centralnoj Gazi značila je da se "razaranje slojevito naslaže na razaranje".
Gutereš je takođe rekao da je "zgrožen" napadima na prostorije UN-a u Gazi, uključujući objekte Ureda Ujedinjenih naroda za projektne usluge te skladišta i rezidencije Svjetske zdravstvene organizacije.
- Ove prostorije su nepovredive i moraju biti zaštićene međunarodnim humanitarnim pravom bez izuzetka - kazao je Gutereš.
Dok se humanitarna situacija u Gazi nastavlja pogoršavati, ured Ujedinjenih nacija za ljudska prava imao je jasnu poruku: "Palestinci u Gazi umiru od gladi".
U protekla 24 sata, 15 ljudi, uključujući četvero djece, umrlo je od gladi širom teritorije, prema podacima Ministarstva zdravlja iz Gaze.
Odvojeno, najmanje 1.054 Palestinaca je ubijeno od strane izraelske vojske dok su pokušavali da pristupe prehrambenoj pomoći u Gazi, dodao je ured UN-a za ljudska prava u svom saopštenju.

Gutereš: Glad kuca na svaka vrata u Gazi, nivo smrti i razaranja je bez premca

Generalni sekretar Ujedinjenih nacija (UN) Antonio Gutereš osudio je danas "napade na principe UN, tokom govora povodom 80. godišnjice potpisivanja osnivačke Povelje.
- Da budemo jasni - danas smo svjedoci napada na svrhe i principe Povelje UN kao nikada do sada - rekao je Gutereš državama članicama okupljenim na posebnoj sednici Generalne skupštine.
Gutereš je kao napade naveo prijetnju i upotrebu sile protiv suverenih nacija, kršenje međunarodnog prava, uključujući međunarodno humanitarno pravo i međunarodno pravo ljudskih prava, potom ciljanje civila i civilne infrastrukture i eksploatacija hrane i vode.
- Ponovo primjećujemo previše poznati obrazac: poštovanje Povelje kada nam odgovara, ignorisanje kada nam ne odgovara. Povelja UN nije opcija, to nije jelovnik po izvoru - rekao je Gutereš koji nije konkretno naveo nikog odgovornog za takvo stanje.
Tačno 26. juna 1945. godine, 50 zemalja je potpisalo Povelju UN u San Francisku, koja utvrđuje principe koji regulišu međunarodne odnose, kako bi "spasile buduće generacije od pošasti rata". UN će postati stvarnost nekoliko mjeseci kasnije, 24. oktobra.
- Možemo povući direktnu vezu između stvaranja Ujedinjenih nacija i sprečavanja trećeg svjetskog rata - rekao je Gutereš braneći organizaciju, koja ovu godišnjicu obilježava pod vatrom kritičara.
Prema njegovim riječima, braniti ciljeve i principe Povelje je beskrajna misija, aludirajući na ratove i humanitarne katastrofe.
- Svjedoci smo napretka u demokratiji, poštovanju ljudskih prava i međunarodnog prava, ali nažalost, danas vidimo uznemirujući trend u suprotnom smjeru - rekao je on.
Gutereš je dodao da sada više nego ikad mora da se poštuje i obnovi posvećenost međunarodnom pravu i to riječima i djelima.
Ova godišnjica dolazi u trenutku kada se UN suočavaju sa višestrukom krizom koja postavlja pitanja o njihovoj budućnosti.
Gutereš je u martu pokrenuo inicijativu "UN80", usmjerenu na poboljšanje efikasnosti Ujedinjenih nacija, koje se suočavaju sa hroničnim budžetskim ograničenjima pogoršanim masivnim smanjenjem američke strane pomoći od Donalda Trampa.
Ta reforma će posebno uključivati ukidanje hiljada radnih mjesta.

Gutereš: Svrha i principi Povelje UN napadnuti kao nikada do sada

Iran je upozorio Donalda Trampa da ne preduzima nikakve akcije protiv vrhovnog vođe zemlje Ajatolaha Alija Hamneija, samo nekoliko dana pošto je američki predsjednik pozvao za okončanje gotovo 40-ogodišnje Hamneijeve vladavine.
- Tramp zna da ako bilo koja ruka agresije bude pružena ka našem lideru ne samo da ćemo isjeći tu ruku već ćemo zapaliti njihov svijet- rekao je general Abolfazi Šekaraši, portparol iranskih oružanih snaga.
Ove izjave uslijedile su pošto je Tramp opisao Hamneija u intervjuu za Politiko u subotu kao "bolesnog čovjeka koji treba da vodi svoju zemlju kako treba i prestane da ubija ljude", i dodao da je "vrijeme da se traži novo vođstvo u Iranu".
Tenzije između SAD i Irana su visoke od kada su iranske vlasti nasilno suzbile demonstracije koje su počele zbog posustale iranske privrede 28. decembra. Tramp je zacrtao dvije crvene linije za Iran - ubijanje mirnih demonstranata i to da Teheran sprovodi masovna pogubljenja poslije demonstracija.
Američki nosač aviona USS Ejbraham Linkoln koji je nedavno bio u Južnom Kineskom moru danas je prošao kroz Malajski moreuz, ključni plovni put koji povezuje Južno kinesko more i Indijski okean, pokazuju podaci koji prate brodove.
Zvaničnik američke ratne mornarice koji nije želio da mu se navede ime rekao je da taj nosač aviona i tri razarača koja ga prate idu ka zapadu.
Iako mornarički i drugi vojni zvaničnici nijesu izričito rekli da grupa brodova ide ka Bliskom istoku, njihovo trenutno usmjerenje i lokacija u Indijskom okeanu znači da su samo nekoliko dana od ulaska u taj region, piše AP.
Ne bi bilo prvi put da grupa vojnih brodova raspoređena u Pacifiku bude premještena na Bliski istok zbog nestablilnosti u tom regionu. Brod Ejbraham Linkoln je preusmjeren ka Bliskom istoku 2024. godine, a prošlog juna je naređeno udarnoj grupi brodova USS Nimic da ide u taj region.
Broj ubijenih na protestima u Iranu dostigao je najmanje 4.484 ljudi, prema Novinskoj agenciji aktivista za ljudska prava čije sjedište je u SAD. Agencija je bila tačna tokom godina demonstracija i nemira u Iranu, i oslanjala se na mrežu aktivista unutar zemlje koja potvrđuje sve prijavljene smrtne slučajeve. AP navodi da nije mogao nezavisno da potvrdi tu cifru.
Iako već danima nije bilo protesta postoji strahovanje da bi broj poginulih mogao znatno da se poveća kako informacije postepeno stižu iz zemlje koja je i dalje pod vladom nametnutom blokadom interneta od 8. januara.
Hamnei je u subotu izjavio da je u protestima poginulo "nekoliko hiljada" ljudi i za to okrivio SAD. To je bila prva naznaka nekog iranskog lidera o razmjeri nastradalih.
Takođe je u protestima uhapšeno 26.127 ljudi prema Agenciji aktivista za ljudska prava, a komentari nekih zvaničnika izazvali su strahovanje da bi neki od privedenih mogli da budu pogubljeni u Iranu.
Šef nacionalne policije general Ahmad Reza Radan rekao je da će oni koji se sami predaju dobiti blaži tretman nego oni koji to ne urade.
- Oni koje su prevarile strane obavještajne službe i koji su postali njihovi vojnici imaju šansu da se predaju. Ako se predaju definitivno će biti smanjenje kazne. Imaju tri dana da se predaju- rekao je Radan i nije objasnio šta će se desiti kad isteknu ta tri dana.

Iran upozorio Trampa da ne preduzima akcije prema Hameneiju

Norveška je upozorila svoje građane da će u slučaju rata s Rusijom vojska moći zaplijeniti privatne kuće i automobile.
Vojni zvaničnici su rekli da je oko 13.500 pisama poslato Norvežanima upozoravajući da bi određena imovina – uključujući nekretnine, vozila, brodove i mašineriju – mogla biti zaplijenjena.
- Zahtjevi su usmjereni na osiguravanje da, u ratnim uslovima, oružane snage imaju pristup resursima potrebnim za odbranu zemlje- saopštila je norveška vojska.
Mjera bi bila važeća godinu dana, a Norvežani su primali slična pisma i prethodnih godina.
- Važnost spremnosti za krizu i rat dramatično je porasla posljednjih godina- rekao je Anders Jernberg, šef organizacije vojne logistike.
Norveška je u najozbiljnijoj političkoj sigurnosnoj situaciji od Drugog svjetskog rata. Naše društvo mora biti spremno za sigurnosne krize i, u najgorem slučaju, za rat. Radimo na značajnom jačanju vojne i civilne spremnosti, dodao je on.

Norveška upozorila građane da će u slučaju rata sa Rusijom zaplijeniti privatnu imovinu

Američka berza negativno je reagovala na najave predsjednika SAD Donalda Trampa da će uvesti dodatne carine evropskim zemljama zbog Grenlanda, a iz istog razloga danas su pale vrijednosti akcija i na evropskim tržištima.
Ubrzo nakon otvaranja berze Dau Džons je pao za 728 poena, ili 1,47 odsto, S&amp;P 500 je pao za 1,4, a Nasdaq Composite za 1,7 odsto, prenio je CNN.
Indeks VIX, poznatiji kao indikator straha, skočio je za 28 odsto, iznad 20, što je nivo koji prvi put od novembra signalizira povećani rizik.
Referentni evropski indeks Stoxx 600, koji prati akcije širom regiona, danas je pao za 1,26 odsto, nakon što je u ponedjeljak imao pad od 1,19 odsto, što mu je bio najgori dan od novembra.
Pored toga, investitori su nastavili takozvanu trgovinu „Prodaj Ameriku“, rasprodajući američki dolar i obveznice. Indeks dolara, koji mjeri snagu dolara u odnosu na šest glavnih svjetskih valuta, pao je za 0,89 odsto, što je ogroman pomak na deviznim tržištima.
Referentni prinos na desetogodišnje američke državne obveznice porastao je na 4,29 odsto i dostigao je najviši nivo od septembra.
U međuvremenu su i vanredni izbori u Japanu potresli tržišta u Aziji, dovodeći do skoka prinosa japanskih obveznica. Nagli porast prinosa u Japanu doprinosi nervozi na tržištu obveznica, a vrši pritisak i na američke državne obveznice.

Pad berze u SAD i Evropi zbog Grenlanda

Poljska vlada odobrila je planove za djelimično ukidanje vanrednih propisa o boravku i socijalnoj pomoći koji su od 2022. vrijedili za Ukrajince izbjegle od rata, pri čemu će se od marta njihova prava postupno prebacivati u redovni pravni okvir za strane državljane, izvijestili su danas poljski dužnosnici.
Portparol vlade Adam Šlapka rekao je da odluka odražava stabilizaciju situacije gotovo četiri godine nakon uvođenja posebnih mjera, neposredno nakon početka ruske totalne invazije na Ukrajinu.
- Nakon gotovo četiri godine situacija je stabilnija. Većina ljudi koji borave u Poljskoj radi, a njihova djeca pohađaju školu. Sada možemo prijeći s privremenih na sustavna rješenja- rekao je Šlapka
Što donose nova pravila?
Prema novim pravilima, Ukrajincima će se odobravati trogodišnje dozvole boravka u skladu s opštim zakonodavstvom o strancima. Pristup javnom zdravstvenom sistemu biće garantovan maloljetnicima, zaposlenima te osobama smještenima u kolektivnom smještaju. Nezaposleni odrasli imaće pravo na zdravstvenu zaštitu pod istim uslovia kao i ostali nezaposleni strani državljani.
- Pravo na korištenje glavnog poljskog dječjeg dodatka ostaće vezano uz sudjelovanje roditelja na tržištu rada- saopštila je vlada.
Kako bi se izbjegli nagli prekidi potpore, uvedene su prijelazne mjere, uključujući dovršetak već odobrenih isplata porodičnih naknada, poravnanje sredstava dodijeljenih lokalnim vlastima te produženje važenja postojećih viza i dozvola boravka do 4. marta sljedeće godine. Mjere u oblasti obrazovanja, poput dodatne nastave poljskog jezika, pripremnih razreda u školama te pojednostavljenih procedura za zapošljavanje nastavnika i međukulturnih asistenata, ostaće na snazi do kraja školske godine 2025./2026.
„Svjesni smo koliko su Ukrajinci važni za naše tržište rada“
Poslodavci su ranije upozoravali da bi ukidanje posebnog zakona moglo negativno uticati na poljsko tržište rada, koje je od 2022. apsorbiralo više od milion radnika iz Ukrajine. Poslovno udruženje Lewiatan ranije je upozorila da bi ograničavanje pojednostavljenih procedura zapošljavanja moglo ozbiljno pogoditi sektore poput građevinarstva i usluga.
Šlapka je rekao da vlada ne očekuje negativne ekonomske posljedice.
- Svi smo svjesni koliko su ljudi koji su došli iz Ukrajine važni za naše tržište rada. Ova rješenja to uzimaju u obzir i ne očekujemo nikakve turbulencije- rekao je.
Poljska trenutno prima najveći broj ukrajinskih izbjeglica u Evropskoj uniji. Ova odluka označava prijelaz s kriznog upravljanja na dugoročnu integraciju, ali i odgovor na sve veći politički pritisak za normalizaciju socijalne potrošnje i sistema pomoći.

Tag: antonio-guteres