Centar za žensko i mirovno obrazovanje (ANIMA) poziva institucije, političke i vjerske subjekte, medije i građane da prepoznaju ozbiljnost trenutka, ističući da se mir ne čuva ćutanjem, već jasno izgovorenim otporom svakom obliku mržnje, revizionizma i nasilja.
Kako su podsjetili, u posljednjim danima svjedočimo eskalaciji rasističkog nasilja sa elemntima fašizma u Crnoj Gori (Podgorici, Baru i Herceg Novom...) koja ozbiljno prijeti da ugrozi društveni mir i međusobno povjerenje građana.&nbsp;
- Rastuća netrpeljivost, prijetnje i javni istupi koji prizivaju podjele pokazuju da duh mržnje i nasilja ponovo traži prostor da se iskaže i normalizuje nečinjenjem institucija ili zbunjivanjem i podrškom iz pojedinih medija koji dešavanja definišu kao nemile događaje - ističe ANIMA.&nbsp;
Ovi događaji, podvlače, nijesu slučajni niti izolovani — oni su odraz dubljih struktura nerazriješene prošlosti i kolektivnog izbjegavanja društva da se suoči s odgovornošću.&nbsp;
- Banalnost zla ne nastaje naglo; ona se razvija u svakodnevnom prećutkivanju, u opravdavanju i u ravnodušnosti prema poniženju drugog, u navikavanju na govor mržnje, u odustajanju od empatije i u nečinjenju onih koji bi morali da reaguju. Kada se nasilje relativizuje, a govor mržnje postane svakodnevica, društvo neizbježno klizi ka ponavljanju svojih najmračnijih poglavlja - dodaje se u saopštenju.&nbsp;
Zato, kako kažu, pozivaju institucije, političke i vjerske subjekte, medije i građane da prepoznaju ozbiljnost trenutka. Mir se ne čuva ćutanjem, već jasno izgovorenim otporom svakom obliku mržnje, revizionizma i nasilja.
- Crna Gora ne smije nastavljati da bude prostor u kojem se opravdavaju podjele, u kojem se veličaju počinioci ratnih zločina iz prošlosti, negira zlo devedesetih i podgrijava nasilje u sadašnjosti - zaključuje se u saopštenju.&nbsp;

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1084x550

thumbnail

ANIMA: Mir se ne čuva ćutanjem, već otporom mržnji i nasilju

ANIMA – Centar za žensko i mirovno obrazovanje poziva instititucije Crne Gore da preuzmu punu odgovornost za ratne zločine počinjene u naše ime, a u obrazovni sistem uključe istinu o logoru Morinj i drugim ratnim zločinima.
Oni su podsjetili javnost Crne Gore, na postojanje logora u Morinju kod Kotora, formiranog 3.10.1991, u kojem je od 1991. do 1992. godine bilo zatvoreno više od 300 hrvatskih civila i ratnih zarobljenika.
- Oni su bili izloženi fizičkom i psihičkom mučenju, ponižavanju i nehumanim uslovima. Sudski procesi pred sudovima u Crnoj Gori rezultirali su osuđujućim presudama za nekolicinu čuvara logora, ali pravda nije potpuna. Za nalogodavce i one koji su planirali i organizovali logor nikada nije utvrđena odgovornost - dodaje se u saopštenju.&nbsp;
Aktivistkinje ANIME i ove godine podsjećaju da kultura sjećanja i odgovornosti nije samo pitanje pravde za žrtve, već i preduslov izgradnje mira u Crnoj Gori i regionu.&nbsp;
- Zaborav i relativizacija zločina čine da se zločini počinjeni u naše ime ponove - navodi se u saopštenju.&nbsp;
Vjeruju, kako zaključuju, da kroz priznavanje i utvrđivanje odgovornost na svim nivoima možemo izgraditi društvo koje neće ponavljati zločine.

ANIMA: U obrazovni sistem da se uključi istina o logoru Morinj i drugim ratnim zločinima

Većina roditelja u Crnoj Gori tokom svog školovanja nije imala priliku da pohađa predmet Građansko obrazovanje, ali ga danas vidi kao ključan alat za razvoj djece, izgradnju demokratskih vrijednosti i prevenciju nasilja, mržnje i netolerancije. To pokazuju nalazi fokus grupa sprovedenih u okviru projekta „Unapređenje obrazovanja za građanska i ljudska prava: obrazovne reforme za snažniju demokratiju“, koji zajednički sprovode Centar za građansko obrazovanje (CGO), Akcija za ljudska prava (HRA) i Centar za žensko i mirovno obrazovanje ANIMA.
Građansko obrazovanje ima za cilj da djecu nauči razumijevanju prava i odgovornosti, razvijanju kritičkog mišljenja i aktivnom učešću u društvenom životu. Savremeni međunarodni pristupi ovaj predmet prepoznaju kao ključno sredstvo za jačanje društvene kohezije i podsticanje političke participacije mladih.
U crnogorski obrazovni sistem, Građansko vaspitanje uvedeno je kao obavezni predmet 2004/05. godine u osnovnim, a od 2006/07. i u srednjim školama. Međutim, reformom iz 2017. godine, predmet je prešao u grupu izbornih, što je dovelo do značajnog smanjenja broja časova i obuhvata učenika. Dodatni problem predstavlja nedostatak kontinuirane obuke nastavnika i sistemske podrške, što je doprinijelo njegovoj marginalizaciji.
Upravo u trenutku kada se – zahvaljujući naporima civilnog sektora – ponovo razmatra njegovo vraćanje među obavezne predmete, stavovi roditelja pružaju vrijedan uvid i podršku toj inicijativi.
Rezultati fokus grupa pokazuju da roditelji u najvećem broju nemaju dovoljno informacija o sadržaju i značaju ovog predmeta. Njihova saznanja uglavnom dolaze posredno, putem djece koja ga pohađaju kao izborni predmet. Neki ga i dalje pogrešno poistovjećuju sa nekadašnjim predmetom Ustav i pravo građana.
Uprkos tome, većina roditelja ističe da Građansko obrazovanje može imati značajnu ulogu u izgradnji ličnosti djeteta i stvaranju društveno odgovornih građana. Prepoznaju ga kao sredstvo za prevenciju nasilja, izgradnju jednakosti i podsticanje etičkog ponašanja, ali i za osnaživanje mladih u kontekstu klimatskih promjena i održivog razvoja.
Važno je naglasiti da nijedan roditelj učesnik fokus grupa nije izrazio protivljenje ideji da Građansko obrazovanje ponovo bude obavezni predmet. Naprotiv – svi su podržali tu inicijativu, uz brojne sugestije o njegovoj modernizaciji i načinu izvođenja nastave.
Roditelji smatraju da predmet treba da obuhvati teme poput institucionalne pismenosti, ljudskih prava, digitalne sigurnosti, ekologije, međuvršnjačkog nasilja i socijalnih vještina. Istakli su spremnost da se aktivno uključe u njegov razvoj – kao gostujući predavači ili članovi savjetodavnih tijela. Vjeruju da bi predmet trebalo izvoditi kroz interaktivne radionice i praktične primjere iz života.
Kao ključni uslov, roditelji navode potrebu da nastavnici koji predaju ovaj predmet budu motivisani, edukovani i posvećeni vrijednostima koje predmet promoviše.
Nalazi fokus grupa jasno ukazuju na postojanje velikog interesovanja i potrebe da se Građansko obrazovanje vrati kao obavezan predmet u školama. Roditelji očekuju da to ne bude još jedna formalnost, već stvarna i praktična priprema za život – kroz učenje kako da djeca rješavaju konflikte, budu solidarna, odgovorna prema okolini i angažovana u svojoj zajednici.
Fokus grupe su sprovedene u maju 2025. godine u tri crnogorske regije (sjever, centar i jug), a u njima je učestvovao 31 roditelj. Stručnu podršku istraživanju pružio je Institut DAMAR.
Projekat „Unapređenje obrazovanja za građanska i ljudska prava“ realizuje se u okviru programa „Jačanje povjerenja građana u institucije i izgradnja otpornih zajednica“, koji sprovode UNDP, UNICEF i UNESCO, u saradnji s Vladom Crne Gore, a finansira ga Fond UN za izgradnju mira.

CGO,HRA i ANIMA: Roditelji prepoznaju građansko obrazovanje kao ključ za jačanje društvenih vrijednosti i borbu protiv nasilja

Nevladine organizacije i građanske aktivistkinje najoštrije protestuju što Savjet JU „Ratkovićeve večeri poezije“ nije imao hrabrosti ni zrelosti da donese odluku o oduzimanju književne nagrade ratnom zločincu Radovanu Karadžiću.
Time je, kako su ocijenile Daliborka Uljarević (Centar za građansko obrazovanje), Tea Gorjanc Prelević (Akcije za ljudska prava - HRA), Ervina Dabižinović (Centar za žensko i mirovno obrazovanje ANIMA), Demir Ličina (Udruženje „Štrpci – Protiv zaborava“), Velija Murić (Crnogorski komitet pravnika za ljudska prava) i građanske aktivistkinje Dina Bajramspahić i Jovana Marović, Crna Gora još jednom propustila šansu da, u susret 30. godišnjici genocida u Srebrenici, ispravi jednu istorijsku sramotu i pošalje poruku da u ovoj zemlji zločinci ne mogu biti slavljeni, niti njihova imena ostati među laureatima najvećih priznanja.
- Podsjećamo da smo inicijativu podnijeli 28. juna, a potom i reagovali na pokušaj rukovodstva JU „Ratkovićeve večeri poezije“ da izbjegne odgovornost i proglasi se nenadležnim. U dodatnom pismu jasno smo i argumentovano pokazali da je ova javna ustanova pravni i suštinski nasljednik festivala koji je nagradio Karadžića 1993. godine, dok je bio predsjednik Republike Srpske i vrhovni komandant Vojske Republike Srpske - naveli su oni.
Deklarativni otklon i osuda su, podvlače, nedovoljni.
- Prema presudama međunarodnih sudova Karadžić je osuđen za genocid, zločine protiv čovječnosti i ratne zločine i kažnjen doživotnom robijom - poručuju u NVO sektoru.
Zato su, kažu, očekivali da rukovodstvo JU „Ratkovićeve večeri poezije“ neće imati dileme oko toga šta je jedini ispravan potez.
- Takođe, podsjećamo i da je Bošnjačka stranka (BS), koja zajedno sa DPS-om učestvuje u vršenju vlasti u Bijelom Polju, podnijela sličnu inicijativu odbornicima Skupštine Opštine Bijelo Polje dan nakon nas. I ovom prilikom ističemo da je za rješavanje ovog pitanja nadležna isključivo JU „Ratkovićeve večeri poezije“ - istakli su u NVO sektoru.
Oni su pozvali Bošnjačku stranku da politički autoritet i uticaj koji nesumnjivo ima iskoristi tamo gdje se ovo pitanje zaista može riješiti - unutar nadležne institucije.
&nbsp;- Umjesto da doprinosi gubljenju vremena na pravno neutemeljene procedure. To bi bio pokazatelj integriteta i dosljednosti BS, posebno u situaciji kada na državnom nivou vlast dijele sa partijama čiji funkcioneri negiraju genocid u Srebrenici i koje Karadžića ne vide kao ratnog zločinca, već kao heroja. Obavljanje javne funkcije nije samo privilegija, već i obaveza da se donose teške, ali ispravne odluke - dodali su u NVO sektoru.
Još jednom ukazuju da uz ime jednog od najvećih crnogorskih književnika, Rista Ratkovića, ne može i ne smije stajati ime pravosnažno osuđenog ratnog zločinca.
- Nagrada koja nosi Ratkovićevo ime treba da bude izraz poštovanja prema književnosti, slobodi i ljudskom dostojanstvu, vrijednostima koje su nespojive sa nasljeđem zločina i negiranjem pravde - zaključili su u NVO sektoru.

Crna Gora još jednom propustila šansu da pošalje poruku da zločinci ne mogu biti slavljeni, niti njihova imena ostati među laureatima najvećih priznanja

Povodom Dana državnosti, 13. jula, nevladina organizacija ANIMA – Centar za žensko i mirovno obrazovanje, uputila je otvoreno pismo premijeru Milojku Spajiću i ministru zdravlja dr Vojislavu Šimunu, u kojem optužuju Vladu za neispunjena obećanja, ignorisanje sistemskih problema i zanemarivanje traume koja je ostala nakon masakra na Cetinju.
Iz ANIME poručuju da se obraćaju iz “stvarnog svijeta”, u kojem građani traže odgovore, a ne PR poruke, i podsjećaju da ni tragedija iz avgusta 2022. nije bila dovoljna da vlast pokrene suštinske reforme u sistemu mentalnog zdravlja.
– Čak ni tragedija na Cetinju, najsnažniji alarm novije crnogorske istorije, nije vas probudila iz fantazije moći i birokratske dremeži. Tada ste obećali reforme i razvoj kapaciteta. Danas, pola godine kasnije, poručujete: patite tiho, jer može biti i gore – navodi se u pismu.
Aktivistkinje podsjećaju da su 16. januara ove godine bile na sastanku sa premijerom i njegovim timom, iznijevši konkretne predloge – od edukacije ministara o traumi, do osnivanja Instituta za traumu. Tada su, tvrde, njihovi predlozi bili načelno prihvaćeni, ali su kasnije u potpunosti ignorisani.
– Na sastanku 18. marta 2025. ispostavile smo predloge za svega tri sata rada. Za realizaciju, rečeno nam je, „nije bilo vremena“. Ostale smo zaboravljene, kao i liječenje trauma.
Najviše kritike upućuju na Program za zaštitu i unapređenje mentalnog zdravlja 2025/26, koji je Ministarstvo zdravlja predstavilo u maju.
– Taj dokument je marketinški proizvod bez reformskih sadržaja i bez stvarnosti. U njemu nema žrtava, nema Cetinja, nema trauma, nema pacijenata, nema savremene psihijatrije ni psihoterapije u Crnoj Gori.
Oštro reaguju i na uslove u Specijalnoj bolnici u Dobroti, koje nazivaju "ravnima izvještajima iz mučionica".
– Stavljate kriminal u bolest. Kriminalizujete mentalno oboljele, otežavajući im svaki izlazak iz 'Dobrote'. To je slika vašeg evropejstva i humanosti. To je vaš uspješan rad za 'Crnu Rupu' – kako, kako kažu, "intimno zovete Crnu Goru".
Članice ANIME zaključuju da je pismo javni podsjetnik da Vlada nije samo zakazala – već je, kako tvrde, “samosvjesno lagala”.
– Naša kolektivna trauma ima bolje pamćenje. Ona se ne da zavesti – ona se mora dugotrajno, strpljivo i povjerenjem liječiti. I imamo strpljenja, ali, nažalost, više ne i povjerenja – poručuju iz ANIME.
Otvoreno pismo potpisuju:
Ljubomirka Ljupka Kovačević
Ervina Dabižinović
Julijana Cicović
Aleksandra Kovačević

1250x600

ANIMA: Zaboravili ste na Cetinje i na mentalno zdravlje ove zemlje

Akcija za ljudska prava (HRA), Centar za građansko obrazovanje (CGO) i ANIMA – Centar za žensko i mirovno obrazovanje, pozivaju na memorijalno okupljanje u ponedjeljak, 26. maja 2025. godine, u podne, ispred Centra bezbjednosti Herceg-Novi, u znak obilježavanja godišnjice ratnog zločina Deportacije bosansko-hercegovačkih izbjeglica iz Crne Gore 1992. godine, navedeno je u saopštenju. 
- Okupljanje organizujemo kao izraz savjesti crnogorskog društva, u znak sjećanja na žrtve zločina i u cilju podrške njihovim porodicama. Godinama se zalažemo za kažnjavanje odgovornih za ovaj zločin, kao i za to da se žrtvama podigne spomenik i da država uspostavi 25. maj kao Dan sjećanja na žrtve zločina Deportacije. Nastavićemo da to činimo i ove godine - dodali su.
Ovo je, kako navode, 21 godina da građansko društvo organizuje memorijalno okupljanje, a šesnaesta da se to čini pred zgradom Uprave policije u Herceg-Novom, odakle je većina izbjeglica prinudno odvedena i izručena vojsci Srpske Republike u Bosni i Hercegovini.
Dodaju da prema dostupnim zvaničnim dokumentima, crnogorska policija je u maju i junu 1992. godine, nezakonito uhapsila najmanje 66 Muslimana-Bošnjaka iz Bosne i Hercegovine (odnosno osoba pretpostavljene muslimanske nacionalnosti), koji su u Crnu Goru izbjegli od rata u BiH, a zatim ih isporučila njima neprijateljskoj vojsci Srpske Republike u BiH, koja je ubila najveći broj njih. 
- Samo dvanaestoro je uspjelo da preživi izručenje u koncentracione logore. Na teritoriji Crne Gore je istovremeno uhapšeno i 33 izbjeglica iz BiH srpske nacionalnosti, koji su vraćeni u Republiku Srpsku radi mobilizacije. Za razliku od izbjeglih Muslimana, deportovane izbjeglice srpske nacionalnosti nijesu tretirane kao taoci, niti je poznato da je neko od njih smrtno stradao od neposrednih posljedica deportacije - ističe se u saopštenju. 
Podsjećaju i da je Crna Gora 2008. godine za 200 članova porodica žrtava poslije četvorogodišnjeg suđenja na osnovu poravnanja platila naknadu štete zbog nezakonitog djelovanja crnogorske policije koje je dovelo do tragičnih posljedica. 
- Da su nezakonito uhapšeni i izručeni kao taoci utvrđeno je i pravosnažnom krivičnom presudom u Crnoj Gori, kao i presudom Haškog tribunala u predmetu Krnojelac (upravnik logora u Foči). Međutim, u krivičnom postupku vođenom u Crnoj Gori, svi okrivljeni su oslobođeni, jer je sud proizvoljno uveo zahtjev da su optuženi “morali pripadati organizaciji strane u sukobu ili postupati u službi strane u sukobu da bi bili odgovorni za ratni zločin”, pri čemu je zaključeno da Crna Gora nije bila strana u sukobu u Bosni i Hercegovini, i da optuženi nisu postupali u službi bosanskih Srba, što je suprotno utvrđenim činjenicama (presuda Ks. 6/12) - navodi se u saopštenju. 
U 2025. godini konačno je, naglašavaju, i žrtvama Deportacije priznat status civilnih žrtava rata kroz izmjene Zakona o boračkoj i invalidskoj zaštiti. 
Vlada Crne Gore je donijela i odluku o isplati jednokratne naknade od 100.000 eura i porodici stradalog u ovom zločinu, Osma Bajrovića, čiji su supruga i djeca crnogorski državljani. 
Ovaj čin, ističu, predstavlja važan korak ka priznavanju odgovornosti i ispravljanju dugogodišnje nepravde.
U 2022. godini Ministarstvo unutrašnjih poslova i Uprava policije Crne Gore su uputili izvinjenje žrtvama Deportacije i njihovim porodicama.
- Ove godine će pored članova porodice Osma Bajrovića, skupu prisustvovati i dvije majke i dvije sestre žrtava Deportacije, koje za ovu priliku dolaze iz Goražda. To su Sejda i Sanela Krdžalija, majka i sestra Sanina Krdžalije, Hikmeta Prelo, majka Amera Prela, koji je bio najmlađa, osamnaestogodišnja žrtva Deportacije, i Hikmetina sestra Fikreta Hadžić. Hikmeta i Fikreta su u ovom ratnom zločinu ostale i bez brata Himza Čengića - navodi se u saopštenju. 
Skupu će, dodaju, u ime kabineta Predsjednika Crne Gore prisustvovati saradnici Marija Vesković i Drago Šundić. 
Oni su naveli da od premijera Milojka Spajića čekaju odgovor.
Skupu će, kako su saopštili, prisustvovati ministarka kulture i medija Tamara Vujović, ministar socijalnog staranja, brige o porodici i demografije, Damir Gutić, ministar regionalno-investicionog razvoja i saradnje sa nevladinim organizacijama Ernad Suljević, i ministar ljudskih i manjinskih prava Fatmir Đeka.
U ime Ministarstva unutrašnjih poslova prisustvovaće generalni direktor Direktorata za bezbjednosno-nadzorne poslove, Zoran Kujović i načelnik Odjeljenja bezbjednosti u Herceg Novom, Dragan Kontić. U ime Ministarstva evropskih poslova, prisustvovaće glavni pregovarač Crne Gore sa Evropskom unijom, Predrag Zenović.
- Prisustvo skupu do sada su potvrdili i ambasador Bosne i Hercegovine u Crnoj Gori, Branimir Jukić, predstavnici Programa Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP), kao i Liberalna partija, Socijaldemokrate, Bošnjačka stranka, glavna urednica nedjeljnika Monitor, Milena Perović i prethodni glavni urednik Monitora Esad Kočan, odbornik i istraživač kršenja ljudskih prava Aleksandar Saša Zeković, građani i predstavnici nevladinih organizacija - navodi se u saopštenju. 
Memorijalnom skupu prošle, 2024. godine, prisustvovali su Zaštitnik ljudskih prava i sloboda Siniša Bjeković, ministarka kulture i medija Tamara Vujović, državni sekretar u Ministarstvu unutrašnjih poslova Petar Koprivica, načelnik Odjeljenja bezbjednosti u Herceg Novom Dragan Kontić, savjetnica potpredsjednika Vlade za rad, obrazovanje, zdravstvo i socijalnu politiku Mirjana Maslovar, službenik Ministarstva vanjskih poslova Drago Martinović, saradnica u Kabinetu predsjednika Crne Gore Marija Vesković, menadžer Opštine Herceg Novi Dušan Vukić i pomoćnik sekretara za prostorno planiranje i izgradnju u Opštini Herceg Novi Aleksandar Božović.
Godinu ranije, 2023. godine, prisustvovali su predsjednik Vlade Dritan Abazović, savjetnik premijera Đorđe Radulović, potpredsjednik Vlade za regionalni razvoj i ministar kapitalnih investicija Ervin Ibrahimović, ministar pravde Marko Kovač, ministar rada i socijalnog staranja Admir Adrović, državni sekretar Ministarstva odbrane Krsto Perović i državni sekretar u Ministarstvu unutrašnjih poslova Mersudin Gredić. Ispred Opštine Herceg-Novi prisustvovao je menadžer Opštine, Dušan Vukić, iz političke partije URA.
<h2>TRI INICIJATIVE</h2>
Kako je saopšteno, HRA, CGO, ANIMA i tada član Savjeta za građansku kontrolu rada policije, Aleksandar Saša Zeković, prije četrnaest godina, 2011. godine, uputili su tri inicijative tadašnjem predsjedniku Skupštine Crne Gore, Ranku Krivokapiću, i svim šefovima poslaničkih klubova da se proglasi Dan sjećanja na žrtve zločina deportacije izbjeglica 1992. godine, tadašnjem predsjedniku Vlade Crne Gore Igoru Lukšiću, ministru unutrašnjih poslova Ivanu Brajoviću i ministru kulture Branislavu Mićunoviću, kao i tadašnjem predsjedniku Skupštine Opštine Herceg-Novi, Dejanu Mandiću, da se podigne spomen obilježje žrtvama deportacije izbjeglica 1992. godine ispred objekta Uprave policije u Herceg Novom, i tako podrži želja porodica stradalih žrtava, da crnogorska policija uputi izvinjenje zbog nezakonitog hapšenja i izručivanja izbjeglica njima neprijateljskoj vojsci Srpske Republike BiH.
- Godinama ponavljamo ove inicijative pa smo u maju 2021. godine, prvu inicijativu ponovili tadašnjem predsjedniku Skupštine Crne Gore, Aleksi Bečiću, koji nam je odgovorio kako u tom cilju treba mijenjati Zakon o državnim i drugim praznicima, ali nije učinio ništa da inicira njegovu izmjenu - istakli su. 
Drugu inicijativu su, kako navode, ponovili u septembru 2021. godine predsjedniku Opštine Herceg Novi, predsjedniku Skupštine Opštine Herceg Novi, Ivanu Otoviću, odborničkim klubovima Skupštine Opštine Herceg Novi i tadašnjoj ministarski prosvjete, nauke, kulture i sporta, Vesni Bratić. 
- Od njih nismo dobili nikakav odgovor. Prošle godine, zajedno sa Bošnjačkim vijećem, istu inicijativu smo uputili predsjedniku opštine Herceg Novi, Stevanu Katiću, i predsjedniku Skupštine Opštine Ivanu Otoviću, i svim odbornicima u lokalnom parlamentu HN, od kojih do danas nismo dobili nikakav odgovor navodi se u saopštenju. 
Oni su istakli i da je treća inicijativa jedina zvanično prihvaćena – realizovana je 2022. godine, kada su direktor Uprave policije Zoran Brđanin i ministar unutrašnjih poslova Filip Adžić prisustvovali memorijalnom skupu u Herceg-Novom povodom tridesetogodišnjice zločina. 
- Tom prilikom su uputili javno izvinjenje žrtvama i njihovim porodicama zbog postupaka crnogorske policije. Dodatno, u avgustu 2023. godine, predsjednik Crne Gore Jakov Milatović uputio je u ime Crne Gore javno izvinjenje za ovaj zločin na sastanku sa Alenom Bajrovićem, sinom Osma Bajrovića, žrtve Deportacije i predstavnicama HRA, CGO i Anime - zaključili su.

Poziv na memorijalno okupljanje u znak sjećanja na žrtve: 33 godine od zločina deportacije izbjeglica

Nevladine organizacije Akcija za ljudska prava (HRA), Centar za žensko i mirovno obrazovanje ANIMA i Centar za građansko obrazovanje (CGO) poručuju da su iznenađene efikasnom reakcijom Ministarstva kulture i medija koje je uputilo prijedlog, ali i Vlade Crne Gore, koja je u rekordnom roku dala saglasnost za podizanje spornog spomen-obilježja pokojnom mitropolitu Amfilohiju u Beranama.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fvlada-dala-saglasnost-za-spomenik-amfilohiju-becic-cast-mi-je-sto-sam-predsjedavao-sjednicom-kao-i-kada-je-donijet-zakon-o-slobodi-vjeroispovijesti&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
- A mjesecima ignoriše nezakonite revizionističke memorijalizacije u Pljevljima. Očigledno loš predizborni rejting u Podgorici čini čuda da treba potegnuti pokojnog Amfilohija za šaku glasova - dodali su u NVO sektoru.&nbsp;
Spomen-obilježje je, ističu, sporno jer je mitropolit produbljivao podjele u crnogorskom demokratskom društvu kritikovanjem crnogorske nacije, negiranjem LGBTIQ osoba, žena nerotkinja, ali i veličanjem četničkog pokreta i ratnih zločinaca devedesetih godina, kao i drugim kontroverznim izjavama.

Loš predizborni rejting u Podgorici čini čuda - pa treba potegnuti pokojnog Amfilohija za šaku glasova

Biznismen Aleksandar Mijajlović i dalje boravi pod rigoroznim uslovima u Istražnom zatvoru, saznaje portal ETV. Podgoričkom biznismenu i dalje nijesu omogućene šetnje kao i ostalim pritvorenicima, u više različitih krugova, već je za njega, kako saznajemo, i dalje određen samo jedan, manji, krug za tu aktivnost. 
 
Mijajloviću su već duže vrijeme pogoršani uslovi boravka u Istražnom zatvoru, da bi, nakon više priloga na Televiziji E i objelodanjivanja postupanja prema tom pritvoreniku, bio pozvan na razgovor kod Vladmira Šćepanovića, načelnika Istražnog zatvora. Prema saznanjima našeg portala, tada mu je obećano da će mu se dozvoliti šetnja na pet od ukupno osam krugova. 
 
Međutim, kako saznajemo, ništa se nije promijenilo i tako je ostalo na snazi naređenje da se Mijajloviću omogućava šetnja u jednom krugu koji je dugačak nekih pedesetak koraka betonirane površine. 

<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fvip%2Fmijajlovic-kao-politicki-pritvorenik&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Pojašnjenja radi, zatvorsku šetnju, koja se omogućava dva puta dnevno u trajanju od po 30 minuta, &nbsp;moguće je napraviti u više različitih krugova, kraćih ili dužih, na kojima ima različitih sprava za vježbanje. 
 
Simptomatična je činjenica da se ovdje govori o uslovima koji po pravilu pripadaju svakom pritvoreniku, ali upravo, doduše u negativnom smislu, svjedočimo posebnom tretmanu za jednog pritvorenika. 
 
Nameće se pitanje - zašto se neko trudi da Mijalović nema dostojne uslove u UIKS-u.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 66.6667%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fposeban-tretman-za-mijajlovica&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Mijajlović i dalje nema dostojan boravak u UIKS-u

Hrvatska je dobila poziv da se pridruži Odboru za mir, inicijativi američkog predsjednika Donalda Trampa za rješavanje sukoba, javili su danas hrvatski mediji.
Vlada je potvrdila da je poziv stigao i da će ga razmotriti, ali detalji nisu navedeni, prenijela je agencija Hina.
Mnogi strani čelnici, uključujući ruskog predsjednika Vladimira Putina, primili su pozivnice da se pridruže novoj Trampovoj inicijativi. Još se, međutim, ne zna hoće li pozivnicu prihvatiti.
Poziv da se pridruži Trampovoj inicijativi dobila je i Slovenija, objavio je slovenački premijer Robert Golob. Izvori bliski slovenačkoj vladi rekli su za agenciju STA, nezvanično, da premijer nije naklonjen saradnji u tom odboru.
Kako su još naveli izvori, vlada će o tome najvjerovatnije raspravljati u četvrtak.
Tramp je predložio osnivanje Odbora za mir kada je u septembru prošle godine najavio svoj plan za okončanje rata u Gazi, ali sada ga je proširio na sve sukobe u svijetu.
Nacrt povelje koji je američka administracija poslala u oko 60 zemalja predviđa da članice uplate milijardu dolara u gotovini ako žele da njihovo članstvo traje duže od tri godine, prema dokumentu u koji je agencija Rojters imala uvid.
Mađarska i Albanija zasad su jedine u Evropi oduševljeno reagovale na poziv u Trampov Odbor za mir, dok su EU i njene vodeće članice, naročito Francuska i Nemačka, zauzele uzdržan stav.
Kina je danas saopštila da je dobila poziv, ali nije objavila da li ga prihvata dok je Kremlj juče saopštio da je ruski predsjednik Vladimir Putin "dobio ponudu diplomatskim kanalima" i da Rusija namjerava da kontaktira američku stranu kako bi razjasnila sve detalje predloga".

Slovenija i Hrvatska pozvane u Trampov Odbor za mir

Potpredsjednik Vlade Crne Gore i ministar vanjskih poslova Ervin Ibrahimović primio je u nastupnu posjetu novoimenovanu predstavnicu Visokog komesara Ujedinjenih nacija za izbjeglice (UNHCR) za Centralnu i Jugoistočnu Evropu, sa sjedištem u Budimpešti, Nikol Epting, saopšteno je iz ovog resora.
Ibrahimović je, kako se navodi u saopštenju, istakao da Crna Gora pozdravlja odluku UNHCR-a o imenovanju šefice regionalnog predstavništva u Mađarskoj za nadležnog predstavnika UN programa za izbjeglice za Crnu Goru.&nbsp;
Naglasio je da se, kao što je u više navrata ranije naznačeno, uključujući i susret sa doskorašnjom otpravnicom poslova Kraus, odluka UNHCR-a o zatvaranju stalnog predstavništva u Podgorici vidi kao jasna poruka sistema Ujedinjenih nacija da su država i društvo Crne Gore sazreli i postali ozbiljan i pouzdan partner UNHCR-a, institucionalno osnažen i spreman da odgovori potrebama i obavezama koje proizilaze iz međunarodnog djelovanja i relevantnih konvencija u ovoj oblasti.
On je, kako se dodaje, dodatno naglasio da Ministarstvo vanjskih poslova i Vlada Crne Gore, uz najbolje želje za uspješan mandat regionalnoj predstavnici Epting, ostaju otvoreni za kontinuiranu komunikaciju o svim pitanjima od zajedničkog interesa, kao i za saradnju u širim inicijativama u kojima Crna Gora može biti pouzdan i odgovoran partner u regionu.
U tom kontekstu, uz redovnu saradnju Stalne misije Crne Gore u Ženevi sa centralom UNHCR-a, kao dodatni kanal komunikacije i razmjene informacija, kada god se ukaže potreba, može služiti i Ambasada Crne Gore u Mađarskoj.
- Sagovornici su se saglasili da je angažman i rad UNHCR-a u Crnoj Gori, uključujući kontinuiranu ekspertsku i tehničku podršku, kao i pomoć u reagovanju na krizne situacije i obezbjeđivanju adekvatne zaštite izbjeglih i raseljenih lica, lica bez državljanstva, tražilaca azila i migranata, od izuzetnog značaja. Takva saradnja je rezultirala vidno osnaženim nacionalnim kapacitetima i unapređenjem standarda zaštite i humanitarnog odgovora, u skladu sa očekivanjima od države koja je na pragu članstva u Evropskoj uniji - navodi se u saopštenju.&nbsp;
Tokom sastanka, Epting je kazala da UNHCR pozdravlja i veoma cijeni pristup rješavanju stanja izbjeglica baziran na ljudskim pravima koji Crna Gora njeguje unazad decenijama i koji je, između ostalog, doveo do zatvaranja izbjegličkog poglavlja ‘90-ih i veoma dobrih rezultata u okončanju apatridije u našoj zemlji.
Naglasila je da je politika Crne Gore prema izbjeglicama prepoznata od strane UNHCR, a rezultati u eliminisanju apatridije joj daju kredibilitet u EU.
- Na putu ka EU, UNHCR ostaje partner Crnoj Gori, posebno u poglavljima 23 i 24 i jačanju kapaciteta u oblasti azila i upravljanja granicama - ističe se u saopštenju.&nbsp;
Ibrahimović je ukazao da je Crna Gora svjesna kompleksnosti aktuelnog trenutka u međunarodnim odnosima, uključujući izazove sa kojima se suočavaju multilateralizam i sistem Ujedinjenih nacija. Podrška međunarodnom poretku zasnovanom na pravilima i multilateralizmu, u čijem su središtu vrijednosti slobode, ljudskih prava i vladavine prava, ostaje jedan od ključnih prioriteta vanjske politike Crne Gore i temelj njenog ukupnog djelovanja i razvoja.
- U tom kontekstu, podrška međunarodnom humanitarnom pravu, međunarodnom pravu ljudskih prava i punoj primjeni ključnih konvencija koje čine osnov djelovanja UNHCR-a, kako bi se očuvala zaštita najranjivijih kategorija, i dalje ostaje jedan od ključnih pravaca djelovanja Crne Gore - zaključuje se.&nbsp;

Ibrahimović primio regionalnu predstavnicu UNHCR-a u nastupnu posjetu

Hrvatska reprezentativka Hana Vuljak nova je članica OTP Group Budućnost, saopšteno je iz podgoričkog Ženskog rukometnog kluba.&nbsp;
Vuljak igra na poziciji desnog beka, a u Budućnost dolazi iz Podravke. 
 
Ima 23 godine, a dres Podravke nosi već četiri sezone, od kojih je posljednje dvije nastupala u EHF Ligi šampiona. 
 
Nastupala je i za reprezentaciju Hrvatske na Svjetskom prvenstvu krajem prošle godine, gdje je postigla 11 golova.

Tag: anima