Poslanik Evrope sad Gordan Stojović naglasio je kako je saglasan sa stavom princa Nikole Petrovića kako je uklanjanje termina 'aneksija' iz zakona neprihvatljivo i opasno.
Stojović smastra kako je posrijedi pokušaj revizije istorije Crne Gore.
- Aneksija Crne Gore iz 1918. godine je istorijska činjenica, potvrđena brojnim domaćim i međunarodnim izvorima. Ne može se brisati političkom voljom ili administrativnim izmjenama - kaže on.
Pokušaji da se ta odrednica ukloni, dodaje Stojović, direktan su udar na istinu, državno dostojanstvo i borbu crnogorskog naroda za slobodu i nezavisnost.
- Istina o aneksiji mora biti zapisana, jer narod koji pristaje na zaborav sopstvene istorije - pristaje i na gubitak svog identiteta - zaključio je on.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

400x240

400x203

thumbnail

Stojović: Aneksija Crne Gore iz 1918. je istorijska činjenica

Nova srpska demokratija (NSD) je stranka koja baštini takozvane vrijednosti kolaboracije iz Drugog svjetskog rata, onih koji su sarađivali sa fašistima - ocijenio je predsjednik Regionalne akademije za razvoj demokratije.Balša Božović.
On je, u izjavi za Antenu M, naglasio da je svako pomirenje &nbsp;njihovom narativu spin da se pomire žrtva i dželat.
- Mislim da je to samo još jedna provokacija. I ona je smišljena iz iste kuhinje iz koje i PES predlaže brisanje riječi nasilne, SNP sa njihovim prijedlogom o ujedinjenju i s druge strane Vučurović iz NSD-a, koji govori da treba sve to da se izbriše i da se to ne pominje, a sve u duhu pomerenja. Ne. Desila se jedna nasilna aneksija, anšlus, gdje je jedna vojska okupirala drugu državu - naveo je Božović.
Mogu, kaže, oni da je nazivaju bratskom - ali nijedna bratska to ne bi uradila.
- Ukinula je državu Crnu Goru, protivpravno smjenila njenu dinastiju i njen ustavni poredak. Napravila jednu lažnu skupštinu, koju se danas ne bi libio ni Mandić i to društvo ponovo da naprave, i od Crne Gore napravili Srbiju - istakao je Božović.
Božović smatra da je ovo samo još jedna provokacija koja se dešava da bi se društvo u Crnoj Gori podijelilo.
- Dakle, svako pomirenje je zapravo podjela i, s druge strane, mislim da je to u duhu onoga što se u Beogradu odavno obećava na raznim mjestima oko kabineta predsjednika Srbije. Dakle, da Crna Gora ne može da izađe iz srpskog zagrljaja, odnosno velikosrpskog zagrljaja i to je nešto što se svakodnevno dešava. To rade i Mandić, i Vučurović, i Knežević, i Joković i mnogi drugi. Mislim da će tih pritisaka da bude u narednom periodu još više, baš kao što je Krivokopić najavio kapelu itd. Dakle, sijaće se te stvari koje će praviti tenzije u crnogorskom društvu da bi se Crna Gora sklonila iz evropskog zagrljaja i vratila u što jači velikosrpski zagrljaj - smatra Božović.
Od crnogorskog društva zavisi, zaključuje Božović, da li će se oduprijeti zagrljaju u kom ne želi da bude ili ne.

500x500

Božović: Mandić se ne bi libio ni danas da organizuje lažnu skupštinu iz 1918, biće još pritisaka da se Crna Gora skloni iz evropskog zagrljaja

Ovaj pokušaj nije samo negiranje činjenica, već i duboko vrijeđanje državnog dostojanstva i antifašističke tradicije Crne Gore - poručio je &nbsp;generalni sekretar Saveza patriota Crne Gore u Njemačkoj Miloš Bukilić osvrnuvši se na amandman poslanika Socijalističke narodne partije (SNP) kojim se pokušava zamijeniti istorijska istina o nasilnoj aneksiji Crne Gore 1918. godine eufemizmom o navodnom „ujedinjenju“.
On cijeni da ovaj amandman, podnijet na Predlog zakona o statusu potomaka dinastije Petrović Njegoš, predstavlja opasan pokušaj da se istorijski falsifikati ozvaniče kroz zakon i da se poništi stoljetna borba Crne Gore za slobodu i državnost.
- Takav pokušaj nije samo negiranje činjenica, već i duboko vrijeđanje državnog dostojanstva i antifašističke tradicije Crne Gore. Podsjećamo da su odluke tzv. Podgoričke skupštine donesene pod okupacijom i bez volje legitimnih predstavnika crnogorskog naroda, što je potvrđeno u brojnim domaćim i međunarodnim dokumentima - naveo je on.
Crna Gora je 1918. godine, kako je konstatovao, ukinuta nasiljem, prijetnjama i represijom, a hiljade njenih građana su platile životom otpor tom činu.
- Takva istorijska istina ne može se prekrajati političkim amandmanima, niti relativizovati u ime tobožnjeg „zajedništva“ - ukazao je Bukilić.
Savez patriota Crne Gore smatra, podvlači on, da je svaka inicijativa koja vodi ka brisanju termina ,,nasilna aneksija" - udar na istorijsko pamćenje, identitet i suverenitet naše države.
- Crna Gora se u 21. vijeku mora temeljiti na istini, poštovanju svoje državnosti i na principima antifašizma i slobode, a ne na pokušajima da se opravdaju nepravde iz prošlosti - poručuje Bukilić.
Savez patriota poziva sve poslanike Skupštine Crne Gore, bez obzira na političke razlike, da ne podrže ovaj amandman i pokažu odgovornost prema državi, njenim temeljima i istorijskoj istini.
- Naša obaveza je da čuvamo istinu o Crnoj Gori, jer bez istine nema ni dostojanstva, ni budućnosti - zaključio je Bukilić.

Bukilić: SNP pokušava oprati istoriju - Crna Gora neće zaboraviti 1918

Mladi ljudi iz SNP-a govore o ujedinjenju 1918. godine, pokazuju da nijesu baš učili istoriju, žive u državi koju očigledno ne vole, ali im ne smeta da u toj državi budu poslanici, ministri i ambasadori, da putuju, imaju enormne zarade , koriste službene automobile- rekla je gostujući u emisiji Na kraju dana, na Televiziji E, profesorica Biotehničkog fakulteta i poslanica Demokratske partije socijalista Aleksandra Despotović.
Ne iznenađuju, kaže Despotović, inicijative koje dolaze iz vladajuće većine, pa tako ni amandman da se iz Zakona o dinastiji Petrović izbriše riječ aneksija i zamijeni formulacijom ujedinjenje Crne Gore i Srbije, jer, podsjeća ona, inicijator SNP koji je oduvijek protiv nezavisnosti Države Crne Gore.&nbsp;
- Period do 2020.godine je bio period kada su se oni borili ne protiv korupcije, kriminala, borbe za bolji život građana i ne znam kakve su to još bile njihove parole, nego se očigledno iza toga krila ova namjera da se Crna Gora obesmisli, da prestane da postoji ito je ono što je njihova želja, a pokazuju i amandmanima. Nažalost, ti mladi koji su iznikli iz SNP-a, koji je 2006.godine bio protiv nezavisnosti, nastavljaju tu politiku i oni govore o ujedinjenju 1918.godine, a meni je žao što nijesu bolje učili lekcije iz istorije, još bi mnogo toga trebali pročitati. Prosto mi je nevjerovatno, mislim da ni na svijetu to nigdje ne postoji, da ne volite državu u kojoj živite, u državi za koju nijeste glasali, ali vam ne smeta da u toj državi budete ministri, poslanici, ambasadori, da putujete, primate izvanredne plate, koristite službena auta i vama to ne odgovara i vi hoćete da kažete da ta država je 1918.godine ujedinjena onako iz ljubavi, voljom naroda - rekla je Despotović.
Profesorica Despotović se pita kako je moguće da neko ko baštini takva uvjerenja može uopšte primati prinadležnosti Crne Gore, jer je više nego očigledno da ne vole što postoji Crna Gora.&nbsp;
Dodaje i da će opozicija svakako zauzeti stav i imati adekvatan odgovor na inicijativu SNP-a, ali je i jednako važno da se takvom inicijativom pozabave i institucije.
- Nažalost ne postoji institucija koja će da reaguje, oni ne smiju da reaguju, zato što je pop Backović jasno rekao da institucije moraju raditi onako kako oni kažu, jer su ih oni doveli na vlast. Je li to čovjek jasno rekao, je li neko reagovao od strane vladajuće većine da kaže da to nije tačno, ja nijesam čula, možda vi jeste, ja nijesam. Očigledno je da imamo crkvu kao značajan partijski organ koji je i kadrirao i vodio procese posljednjih pola decenije, a ako se sjećate i prva vlada formirana je u manastiru Ostrog - zaključila je Despotović.
Cijelo gostovanje možete pogledati na Youtube kanalu TV E&nbsp;

Despotović: Mladi ljudi iz SNP-a primaju prinadležnosti države, iako bi voljeli da ta država ne postoji i ne vole je

Poslanici SNP-a, Slađana Kaluđerović i Bogdan Božović, podnijeli su amandman na Predlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o statusu potomaka dinastije Petrović Njegoš, kojim se predlaže da se u članu 1 riječi „nasilne aneksije države“ zamijene riječima „ujedinjenja Crne Gore i Srbije“, saopšteno je iz te partije.
Kako je navedeno iz SNP-a, ovim amandmanom žele da se precizno i istorijski tačno iskaže suština događaja iz 1918. godine – da nije riječ o aneksiji, već o ujedinjenju koje je proizašlo iz volje naroda i težnje za zajedništvom.
- Ujedinjenje Crne Gore i Srbije bilo je složen, ali duboko opravdan istorijski proces, utemeljen na viševjekovnoj borbi za slobodu i jedinstvo južnoslovenskih naroda. To je bio trenutak u kojem su se ostvarile višegeneracijske aspiracije naroda Crne Gore da dijeli zajedničku državnost sa Srbijom, sa kojom nas vežu zajednički korijeni, vjera, jezik i tradicija- kažu oni.
Tvrde i da brojni istorijski dokumenti i sporazumi o vojnoj i političkoj saradnji između Crne Gore i Srbije svjedoče da je ideja ujedinjenja bila prirodan ishod istorijskog puta dvaju bratskih naroda.
- Stoga, smatramo da je neophodno da zakonski tekstovi budu oslobođeni ideološki obojenih formulacija. Naš cilj je da istina o 1918. godini bude predstavljena dostojanstveno, u duhu istorijske istine i narodnog jedinstva. Ujedinjenje Crne Gore i Srbije nije bilo čin prisile, već izraz slobodarske volje naroda koji je tada, kao i kroz vjekove, težio zajedničkoj budućnosti u miru, bratstvu i slobodi- zaključili su u saopštenju.

Poslanici SNP-a podnijeli amandman: Traže da umjesto „nasilne aneksije države“ stoji formulacija „ujedinjenje Crne Gore i Srbije“

Komisija za dodjeljivanje statusa istaknuti kulturni stvaralac nije zasijedala od 2020. godine - izjavila je minstarka kulture i medija Tamara Vujović u Skupštini Crne Gore tvrdeći da to tijelo nije radilo svoj posao.
Status istaknutog kulturnog stvaraoca ove godine je, pored ostalih, dodijeljen književniku Milutinu Mićoviću koji je u javnosti prepoznat po govoru mržnje, mizoginiji i negiranju crnogorske nacije i identiteta. Član Komisije za razmatranje inicijativa i utvrđivanje prijedloga za dodjeljivanje statusa istaknutog kulturnog stvaraoca, reditelj Branko Baletić ranije je saopštio da čitav proces zapravo nije ni završen iako je ovakva odluka Vlade objavljena, te precizirao da potpis na zapisnik sa sjednice pored njega nijesu dali ni Marko Eraković, Radmila Vojvodić i Tatjana Krkeljić - koje su podnijele ostavke u tom tijelu.
- Trebalo je da se održi finalna sjednica, na kojoj bi se raspravili stavovi svih ljudi oko onoga što se desilo. Nas četvoro, ne znam za ostale članove, insistirali smo na finalnom sastanku na kojem bi se sve razjasnilo i dogovorilo. I dok se zakazivao sastanak, Vlada je objavila da su svih 15 kandidata, uključujući i gospodina Mićovića, stekli pravo na doživotna primanja za najuspješnije stvaraoce, čiji se doprinos Crnoj Gori vrednuje - istakao je Baletić ranije.
Kazao je da im se dva mjeseca nakon završetka sastanaka niko nije obraćao, a da su onda dobili zapisnike o kojima je trebalo da se izjasne u roku od dva dana.
- I to smo ispoštovali. Nas četvoro smo poslali odvojena mišljenja oko svega toga i živjeli smo u nadi da će to biti raspravljeno na toj finalnoj sjednici, jer treba potpisati zapisnike i obrazložiti zaključan stav za svaku ličnost. Mi sada čekamo da vidimo ko je to dao Vladi, zašto je Vlada to tako objavila, a da uopšte ne postoji finalno rješenje, jer smo se mi usprotivili tom glasanju i čitavoj manipulaciji koja je sprovedena - rekao je Baletić ranije.
Osim toga, Crnogorsko društvo nezavisnih književnika (CDNK), koje je od ustanovljenja statusa „istaknuti kulturni stvaralac Crne Gore“ učestvovalo u Komisiji za dodjelu ovog prestižnog zvanja, ove godine je isključeno iz tog tijela. To je saopštio predsjednik CDNK Milorad Popović ističući da su u radu Komisije učestvovali shodno zakonskim odredbama, a da sada nijesu obaviješteni o novom sazivu Komisije, niti da im je traženo da delegiraju svog predstavnika. On je decidan da je ovo kršenje Zakona o kulturi Crne Gore iz notornih političkih motiva: diskriminacije crnogorske književnosti i kulture, koja je sistematski sprovodi u posljednjih pet godina.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fcdnk-naprasno-iskljuceno-iz-komisije-za-dodjelu-statusa-istaknutih-kulturnih-stvaralaca-proces-neregularan-i-jer-nijesu-radili-u-punom-sastavu&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Vujović je, sa druge strane, danas kazala da je Komisija odlučila da o tome ne odlučuje - tako „prouzrokujući eventualnu štetu kandidatima, a možda štetu državi i budžetu Crne Gore“.
- Mi smo uredbu na Vladi donijeli 7.4. ove godine - trudeći se da imamo jedan izbalansirani sastav Komisije i uredbu vrlo precizno skrojili i kazali ko će biti članovi: dva predstavnika Univerziteta Crne Gore, dva predstavnika CANU, jedan predstavnik Filmskog centra, jedan Muzičkog centra, predsjednik Udruženja likovnih umjetnika, predsjednik Udruženja dramskih umjetnika i predsjednik Udruženja književnika. Jedna relevantna i izbalansirana komisija stručnjaka je trebalo da završi posao za 15 potencijalnih kandidata i usvoji poslovnik o radu koji pokazuje što treba da urade i kakav stav da donesu i Ministarstvu daju listu prijedloga onih koji će zavrijediti ovaj status - navela je Vujović.
Komisija se, kaže, sastajala tri puta.
- Postoje zapisnici. Na trećoj su donijeti prijedlozi i dobili smo od predsjednice komisije obrazloženja i čak broj glasova. Niko od članova Komsije koji su podnijeli ostavku nijesu na toj trećoj sjednici iskazali bilo kakvu sumnju u regularnost niti tražili obrazloženje ili problematizovali način glasanja - tvrdi Vujović.
Njihove ostavke su, kaže, uslijedile kad je Vlada potvrdila ovu listu.
Vujović je rekla da je izuzetno ponosna što je ministarka u čijem mandatu su usvojena tri medijska zakona koja su doprinijela da dobijemo pozitivan IBAR i da se privremeno zatvori poglavlje 10 - digitalno društvo i mediji.
<h2>„Ne može se uvijek i svim medijima odgovoriti“</h2>
U odnosu na činjenicu da određenim medijima ne odgovara na pitanja, Vujović je poručila da nijesu pristrasni i netransparentni nego da se ne može uvijek i svima odgovoriti.
- Kada govorimo o mom pristrasnom postupanju - da se nijesmo oglasili kad je trebalo: mi se trudimo da budemo transparentni i u samom vrhu smo transparentnosti ministarstava. Naravno da nekad ne odgovorimo svima, ali u tome nema pristrasnosti, subjektivnosti ili podjela već jednostavno ne može se uvijek i svima odgovoriti - navela je Vujović.
Ona je decidna da sloboda medija nije ugrožena, te da ona sa sobom nosi i odgovornost za izgovorenu riječ.
<h2>Ne briše PES tek tako termin „nasilna“ ispred aneksije 1918.</h2>
Mislite li da neko vjeruje da je Pokretu Evropa sad (PES) tek tako palo na pamet da briše termin „nasilna“ aneksija Crne Gore iz 1918. godine? - upitao je šef poslaničkog kluba Demokratske partije socijalista (DPS) Andrija Nikolić jednog od predlagača izmjena Zakona o dinastiji Petrović Njegoš – Miloša Pižuricu.
Nikolić, kako je rekao tokom današnjeg zasijedanja Skupštine Crne Gore, odgovorno tvrdi da nije.
- A ovog puta neću govoriti o motivima zbog kojih to radite - dodao je Nikolić.
<h2>Neodgovorni odnos i devastacija baštine</h2>
Tokom rasprave o izmjenama Zakona o muzejskoj djelatnosti njegov partijski kolega Oskar Huter pitao je ministarku kulture i medija Tamaru Vujović štiti li država danas kulturnu baštinu.
- U proteklom periodu bilo je pregršt primjera neodgovornog odnosa prema baštini, i to primjera potpune devastacije. U prvom redu mislim na dio sakralnih objekata, na što ukazuju u kontinuitetu naučni radnici, institucije i mediji. O jadu se zabaviše da dozovu državu – istakao je Huter.
Svjedočimo, ukazuje on, da se po crkvama i manastirima „skladište gvožđurije i skalamerije koje predstavljaju spomenike saradnicima okupatora“.
- Možda bi se unutar tog kipa (spomenik četničkom komandantu Pavlu Đurišiću), kojeg šetaju s mjesta na mjesto, mogli naći i neki kalašnjikovi – ocijenio je Huter.
On je apelovao na MUP, kad već, kako je rekao, ne mogu uhapsiti ubice, da makar pokušaju uhvatiti „najpokretniji spomenik u našoj istoriji“.
- Smatrate li da u sakralnim objektima treba biti ovakvih spomenika - upitao je on ministarku Vujović.
<h2>Vujović: Promptno smo reagovali</h2>
Vujović je na to odgovorila da država „uspješno i veoma korektno“ štiti kulturnu baštinu.
- Što se tiče našeg Ministarstva, dvije inspektorke za baštinu imaju stoprocentan učinak. One su promptno reagovale, mislim da smo pokazali zavidnu opredijeljenost i objektivnost povodom spomen-obilježja koja nemaju potpunu dokumentaciju. U određenim opštinama, gdje je DPS bio na vlasti, bilo je obilježja koja su izazivala podjele i pažnju, pa tada predsjednici tih opština i tadašnji ministri kulture nijesu aktivirali inspekcijsku službu - istakla je ona.
Vujović je ocijenila i da je DPS-u bio potreban takav spomenik kako bi „potezali podjele i priču o međunacionalnoj mržnji“.
Huter je na to ponovio pitao smatra li da je takvom spomeniku mjesto u manastiru.
- Pogledajte recimo Ćeliju Pipersku - tamo su postavljeni centralno grijanje, mermerne ploče i laminat. Pa jeste li makar za to ministarka? - upitao je on.
Pošto je poslanica Zoja Bojanić Lalović ponovila ovo pitanje, Vujović je poručila da je reakcija MKM bila promptna.
- Naša reakcija je bila promptna i što se tiče toga gdje je: inspektorka je izlazila i utvrdila da dio spomen obilježja nije u manastirskom kompleksu - dodala je Vujović.

Vujović: Niko od članova Komsije koji su podnijeli ostavku na trećoj sjednici nije iskazao sumnju u regularnost ili problematizovao glasanje

Predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen poručila je danas na Svjetskom ekonomskom forumu u Davosu da aktuelni geopolitički potresi ne smiju biti doživljeni isključivo kao prijetnja, već kao šansa za duboku transformaciju Evrope, prenosi portal <a href="https://www.portalanalitika.me/clanak/fon-der-lajen-moramo-se-prilagoditi-novoj-bezbjednosnoj-arhitekturi-pravi-je-trenutak-da-se-izgradi-nezavisna-evropa">Analitika</a>.&nbsp;
Kako je kazala, svijet prolazi kroz „seizmičke promjene“ koje nameću potrebu za novim oblikom evropske nezavisnosti. Prema njenim riječima, ta potreba nije posljedica recentnih događaja, već dugoročna, strukturna nužnost.
- Ako su ove promjene trajne, onda i Evropa mora trajno da se mijenja - naglasila je fon der Lajen, dodajući da je sada pravi trenutak da se izgradi nova, nezavisna Evropa.
Istakla je da Evropska unija ostaje privržena principima pravedne trgovine umjesto carinskih barijera, saradnje umjesto izolacije i održivog razvoja umjesto eksploatacije.
<h2>EU uz Dansku i Grenland: Suverenitet je neupitan</h2>
Fon der Lajen je u Davosu posebno naglasila da će Evropska unija nastaviti da sarađuje s Danskom i Grenlandom „rame uz rame“, poručujući da EU stoji u punoj solidarnosti s Grenlandom i Danskom.
- Njihov suverenitet je neupitan - poručila je predsjednica Evropske komisije, dodajući da će Unija blisko sarađivati s lokalnim vlastima na jačanju ekonomije i unapređenju infrastrukture.
Evropska unija će, kako je kazala, sarađivati i sa SAD, kao i sa svim relevantnim partnerima, na pitanjima šire bezbjednosti Arktika, što je, prema njenim riječima, zajednički interes.
U tom kontekstu, istakla je da povećana evropska izdvajanja za odbranu mogu biti usmjerena i na jačanje bezbjednosti arktičkog regiona, uz naglasak na zajedničku sigurnost sa partnerima poput Kanade, Norveške i Ujedinjenog Kraljevstva.
- Evropa se mora prilagoditi novoj bezbjednosnoj arhitekturi - poručila je Fon der Lajen.
<h2>Trampove carine pogrešan potez</h2>
Govoreći o Arktiku, predsjednica Evropske komisije naglasila je da je Evropa u potpunosti posvećena očuvanju njegove bezbjednosti i da u tom pogledu dijeli ciljeve SAD.
Ipak, upozorila je da se bezbjednost tog regiona može obezbijediti isključivo zajedničkim djelovanjem, zbog čega su dodatne carine koje predlaže američki predsjednik Donald Tramp, kako je rekla, pogrešan potez.
Podsjetila je na trgovinski sporazum između SAD-a i Evropske unije postignut prošlog ljeta, naglašavajući da se dogovori moraju poštovati.
- Dogovor je dogovor. Kada prijatelji pruže ruku jedni drugima, to mora nešto da znači - poručila je.
Istovremeno je naglasila da će, ukoliko dođe do potrebe za reakcijom, odgovor Evropske unije biti “nepokolebljiv, jedinstven i “srazmjeran”.

Fon der Lajen: Moramo se prilagoditi novoj bezbjednosnoj arhitekturi, pravi je trenutak da se izgradi nezavisna Evropa

Više državno tužilaštvo u Podgorici saopštilo je u okviru svojih zakonskih nadležnosti da prati da li u izjavama i radnjama bilo kojeg lica postoje elementi krivičnog djela iz nadležnosti tog tužilaštva tokom jučerašnjeg skupa organizovanog povodom Bogojavljenja.
Iz VDT-a su naveli da će, ukoliko ocijene da postoji osnov za formiranje predmeta povodom bilo kojeg slučaja, javnost o tome biti blagovremeno obaviještena, navodi <a href="https://www.cdm.me/hronika/vise-drzavno-tuzilastvo-pratimo-desavanja-povodom-bogojavljanja-u-podgorici/">Cdm</a>.
Juče je u Podgorici organizovano plivanje za Časni krst, a na snimcima koji su se pojavili, tokom okupljanja su pjevane pjesme koje veličaju četnički pokret i njegove vođe, među kojima su Draža Mihailović, Nikola Kalabić i Pavle Đurišić.
Na skupu su se, takođe, čuli povici „Kosovo“ i skandiranje „Crna Gora i Srbija, to je jedna familija“, što je izazvalo reakcije dijela javnosti i otvorilo pitanje eventualne povrede zakona.
Iz Višeg državnog tužilaštva poručuju u izjavi za CdM da će, u skladu sa zakonom, reagovati ukoliko se utvrdi postojanje elemenata krivične odgovornosti.
- Više državno tužilaštvo u Podgorici, u okviru svoje nadležnosti prati i ocjenjuje da li u izjavama, kao i radnjama bilo kojeg lica postoje bitna obilježja krivičnog djela iz nadležnosti ovog tužilaštva, tako da ukoliko ocijeni da je potrebno formirati predmet povodom bilo kojeg slučaja, javnost će biti blagovremeno obaviještena - kazali su iz podgoričkog VDT-a CdM-u.
Događaju je prisustvovao i mitropolit crnogorsko-primorski Joanikije. Za sada se tim povodom nijesu oglašavali organizatori skupa, niti predstavnici Srpske pravoslavne crkve.

Više državno tužilaštvo: Pratimo dešavanja povodom Bogojavljanja u Podgorici

Zamjenik izvršnog direktora Aerodroma Petar Radulović nije falsifikovao ispravu koju je priložio kada je konkurisao za tu funkciju prije četiri godine, piše <a href="https://www.dan.co.me/vijesti/ekonomija/presuda-osnovnog-suda-radulovic-nije-falsifikovao-ispravu-5333755">Dan</a>.&nbsp;
Tako je presudio sudija Osnovnog suda Borko Lončar, rješavajući po optužnom predlogu Osnovnog državnog tužilaštva u Podgorici.
Radulović je, zajedno sa izvršnim direktorom firme Vir metaloprerada Darkom Đondovićem, bio optužen za krivično djelo falsifikovanje službene isprave.
– Na osnovu člana 373, stav 1, tačka 2 Zakonika o krivičnom postupku, oslobađaju se optužbe da su neutvrđenog datuma u junu 2021. godine, u Podgorici, okrivljeni Darko Đondović, kao odgovorno lice – direktor u privrednom društvu VIR metaloprerada d.o.o. iz Podgorice, svjestan svog djela, čije je izvršenje htio i znajući da je njegovo djelo zabranjeno, svojim potpisom i službenim pečatom ovjerio službenu ispravu sa neistinitim sadržajem, na način što je potpisao potvrdu koju je izdalo to privredno društvo na osnovu zahtjeva okrivljenog Petra Radulovića, bez oznake i bez datuma, a u kojoj je navedeno da je okrivljeni Petar Radulović bio angažovan kao rukovodilac Sektora za proces prerade hardoks metala i glavni koordinator za analizu tržišta u periodu od 1. marta 2014. godine do 31. decembra 2017. godine, iako je znao da on nije bio zaposlen u tom privrednom društvu, niti takav sektor postoji u tom privrednom društvu, a koju potvrdu je okrivljeni Petar Radulović, svjestan svog djela, čije je izvršenje htio i znajući da je njegovo djelo zabranjeno, u junu 2021. godine u Podgorici, upotrijebio kao pravu tako što ju je priložio uz dokumentaciju za radno mjesto zamjenika izvršnog direktora Aerodromi Crne Gore a.d. Podgorica, a koje je objavljeno javnim konkursom od 31. maja 2021. godine, iako je znao da su u tu potvrdu unijeti neistiniti podaci, u cilju dokazivanja postojanja uslova za to radno mjesto, pa je nakon sprovedenog postupka izabran na to radno mjesto i sa njim je zaključen ugovor o radu broj 03/1-3422 od 15. juna 2021. godine – piše u presudi sudije Lončara, u koju je "Dan" imao uvid.
Sud je utvrdio da Đondović nije učinio krivično djelo falsifikovanje službene isprave iz člana 414, stav 3, u vezi stava 1 Krivičnog zakonika Crne Gore, a okrivljeni Petar Radulović krivično djelo falsifikovanje isprave iz člana 412, stav 2, u vezi stava 1 Krivičnog zakonika Crne Gore.
ODT je optužni predlog pokrenulo po prijavi Biljane Knežević, nekadašnje savjetnice izvršnog direktora, a sadašnje predsjednice Nezavisnog sindikata Aerodroma Crne Gore. Nakon što je Radulović izabran za zamjenika izvršnog direktora, ona je pokrenula spor kojim je tražila da se njegovo imenovanje poništi jer, kako tvrdi, on ne ispunjava uslove konkursa.
Knežević tvrdi da Radulović nema pet godina radnog iskustva na rukovodećim pozicijama. Spor oko poništenja odluke o izboru Radulovića stopiran je zbog postupka u kom se utvrđivalo da li je isprava falsifikovana ili ne.
Radulović je radio u firmi čije je sjedište u Nikšiću od 2014. do 2017. godine, ali bez ikakvog ugovora. Nije imao ni ugovor o radu, niti ugovor o volontiranju. Ostale dvije godine na rukovodećim funkcijama pravdao je pozicijom zamjenika direktora Pokreta za promjene, partije u kojoj je njegov otac Branko Radulović bio visoko pozicioniran.
U postupku pred Osnovnim sudom, kako piše u presudi, nije utvrđeno da je Đondović ovjerio neistinitu službenu ispravu, niti je Radulović, kao pravu, upotrijebio ispravu sa neistinitim navodima. Nije dokazano ni da su Đondović i Radulović kritične prilike postupali sa umišljajem, pa ih je sud oslobodio optužbe za krivična djela koja im se stavljaju na teret.

Presuda Osnovnog suda: Radulović nije falsifikovao ispravu

Predstava „Gidionov čvor“, u režiji Ivana Vanje Alača, prema tekstu Džone Adams, biće izvedena večeras, u utorak 20. januara, u 20 sati na Sceni Studio Crnogorskog narodnog pozorišta. Za izvođenje su rasprodate sve ulaznice.
Riječ je o duodrami u kojoj uloge tumače Dubravka Drakić i Kristina Obradović, a predstava se bavi savremenim i osjetljivim temama poput funkcionisanja školskog sistema, slobode izražavanja, vršnjačkog nasilja i uloge pojedinca unutar društvenih i institucionalnih okvira. Glas iz off-a tumači Petar Jovović.
Prevod i adaptaciju teksta potpisuju Mila Jakšić Šajtinac i Uglješa Šajtinac, dramaturg je Stefan Bošković, scenografiju je uradila Ivanka Vana Prelević, dok je za kostime zadužena Gordana Bulatović. Izbor muzike potpisuje reditelj Ivan Vanja Alač, dizajn tona Mladen Nikčević, a izvršna producentkinja je Nela Otašević.
Više informacija o repertoaru i aktivnostima Crnogorskog narodnog pozorišta u 72. sezoni dostupno je na zvaničnom sajtu cnp.me, kao i putem biletarnice, društvenih mreža Facebook i Instagram, te Viber kanala CNP-a.
Ponosni prijatelj Crnogorskog narodnog pozorišta u 2025. godini je Crnogorska komercijalna banka.

Tag: aneksija-1918