Danas je u Kijevu strašno jutro. Brutalni ruski udari su uništili čitave stambene zgrade, oštetili škole i bolnice. Ima ranjenih i ubijenih civila, kazao je Andrij Sibiha, ministar vanjskih poslova Ukrajine.
Ispod ruševina se još uvijek nalaze ljudi.
- Vjerovatno je došlo vrijeme da se svedu na nulu svi rokovi dati Putinu da pokaže konstruktivan pristup. Predsjednik Donald Tramp je bio vrlo velikodušan i veoma strpljiv sa Putinom, pokušavajući da pronađe rješenje - smatra ukrajinski šef diplomatije.
Sibiha je poručio da Putin ovo radi namjerno.
- Njega ne zanimaju bilo kakvi pokušaji da se zaustave ubistva. On teži samo uništavanju i ubijanju. Jer cijelo postojanje ovog ratnog zločinca počiva na ovom besmislenom ratu koji ne može da dobije, ali odbija da završi. Mora stati pred lice pravde - tvrdi on.
Došlo je vrijeme da, kako je dodao, Putin osjeti bol i posljedice svog izbora.
- Vrijeme je da se izvrši maksimalni pritisak na Moskvu. Vrijeme je da se usklade sve sankcije. Vrijeme je da se do mira dođe snagom - zaključio je Sibiha.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Ukrajinski šef diplomatije: Došlo je vrijeme da se svedu na nulu svi rokovi dati Putinu

Ruske snage su tokom prethodna tri dana napale Ukrajinu sa oko hiljadu raketa i bespilotnih letilica, izjavio je ukrajinski šef diplomatije Andrij Sibiha.
Tri osobe povrijeđene su u Ukrajini u napadu ruskih dronova na jugu i jugoistoku zemlje, saopštili su ukrajinski zvaničnici.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski izjavio je da je procjena ukrajinskih obavještajnih službi da ruski predsjednik Vladimir Putin i njegovo uže okruženje nemaju namjeru da okončaju rat protiv Ukrajine.
Zelenski je naglasio da izvori i povjerljivi obavještajni podaci pokazuju da Putin ne razmatra okončanje rata.
- Nema dokaza da ozbiljno razmatraju mir ili diplomatiju. Naprotiv, postoji mnoštvo dokaza koji ukazuju na to da pripremaju nove ofanzivne operacije. Rusija računa na produženi rat. Ovo je očigledan znak nepoštovanja svih u svijetu koji traže mir i rade na tome da diplomatija bude efikasna - istakao je Zelenski.
On je pozvao je na uvođenje oštrijih sankcija Moskvi, istakavši da se samo silom može izdejstvovati pravda.
Generalni sekretar NATO Mark Rute poručio je da će Alijansa nastaviti da podržava Kijev, kako bi mu osigurala odbranu i spriječila dalju agresiju.
Velika Britanija, Francuska, Sjedinjene Američke Države i Njemačka ukinule su ograničenja u pogledu dometa oružja koje su isporučile Ukrajini. To znači da Kijev sada može da napada položaje na ruskoj teritoriji oružjem dugog dometa, objavio je njemački kancelar Fridrih Merc.
I francuski predsjednik Emanuel Makron ocijenio je da Tramp sada bolje razumije "razmjere laži" ruskog predsjednika o Ukrajini.
Portparol Kremlja Dmitrij Peskov je, u međuvremenu, naveo da je rusko granatiranje odgovor na napade Kijeva na civilne ciljeve, ali da Moskva gađa isključivo vojne objekte.
Ocijenio je i da ukidanje ograničenja na korišćenje oružja dugog dometa predstavlja opasan potez Zapada i novu eskalaciju sukoba.

Ukrajinski šef diplomatije: Ruske snage tokom prethodna tri dana napale Ukrajinu sa oko hiljadu raketa i bespilotnih letilica

Ukrajinski ministar spoljnih poslova Andrij Sibiha rekao je da je razgovarao sa specijalnim izaslanikom SAD Kitom Kelogom o načinima za postizanje pravednog i trajnog mira u sukobu sa Rusijom.
Kelogova posjeta Kijevu dolazi u diplomatski teškom trenutku za Ukrajinu nakon što je američki predsednik Donald Tramp okončao političku izolaciju ruskog lidera Vladimira Putina učestvujući u bilateralnim razgovorima sa Moskvom.
- Potvrdio sam spremnost Ukrajine da postigne mir i našu viziju za neophodne korake - naveo je Sibiha na mreži X.
On je rekao Kelogu, koji je doputovao u ukrajinsku prijestonicu, da su bezbjednost Ukrajine i transatlantska "nedjeljive".
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski planira sastanak sa Kelogom u četvrtak. Izaslanik se već sastao sa vrhovnim komandantom ukrajinske vojske, šefovima obavještajnih i specijalnih službi.

1250x600

1084x550

Ukrajinski šef diplomatije razgovarao sa američkim izaslanikom o "trajnom miru"

Ruski dronovi i projektilima gađali su u subotu energetsku infrastrukturu i druge civilne objekte u gradovima širom Ukrajine u jednom od najvećih ruskih vazdušnih napada, izjavio je u nedjelju ukrajinski ministar spoljnih poslova, dok je susjedna Poljska podigla vojne avione.
- Rusija je izvela jedan od najvećih vazdušnih napada: dronovi i rakete na mirne gradove, usnule civile, kritičnu infrastrukturu. To je pravi odgovor ratnog zločinca (ruskog predsjednika Vladimira) Putina svima koji su ga nedavno zvali i posjetili. Potreban nam je mir kroz snagu, a ne smirivanje - napisao je ukrajinski ministar spoljnih poslova Andrij Sibiha.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski rekao da je Rusija lansirala oko 120 raketa i 90 dronova u, kako je opisao, "masovnom" kombinovanom vazdušnom udaru na energetsku infrastrukturu Ukrajine, prenio je Ukrajinski servis Radija Slobodna Evropa.
- Meta neprijatelja bila je naša energetska infrastruktura širom Ukrajine. Nažalost, ima oštećenja na objektima od udara i otpadaka - naveo je on u izjavi na društvenim mrežama.
Eksplozije su zabilježene rano u nedjelju u prijestonici Kijevu, kao i drugim gradovima širom zemlje, uključujući Odesu na obali Crnog mora i grad Zaporižje na jugoistoku zemlje. Ruski raketni napad bio je usmjeren na elektroenergetsku infrastrukturu širom Ukrajine, zbog čega je došlo do preventivnih prekida u snabdjevanju, rekao je ukrajinski ministar energetike Herman Haluščenko.
Rusija je izvela masivni napad dok se njena invazija na Ukrajinu približava svom 1000. danu. Rusija troši ogromne količine oružja i ljudskih života da bi ostvarila male, ali postojane teritorijalne dobitke.
Ukrajina se dotle muči da smanji gubitke, održi moral i ubijedi saveznike da, uz veću vojnu pomoć, može da preokrene situaciju. Novoizabrani predsjednik SAD Donald Tramp rekao je da bi mogao brzo da okonča rat, iako je nejasno kako.
Grupa sedam (G7) vodećih industrijalizovanih zemalja u subotu je ponovila "nepokolebljivu podršku Ukrajini koliko god je potrebno" u njenoj borbi protiv ruskih snaga.
Napad Rusije na Ukrajinu u nedjelju podstakao je susjednu Poljsku da podigne avione.
- Zbog masivnog napada Ruske Federacije krstarećim raketama, balističkim projektilima i bespilotnim letilicama na objekte koji se nalaze, između ostalih, u zapadnoj Ukrajini, poljska i saveznička letilica počela je da djeluje u našem vazdušnom prostoru - navela je operativna komanda oružanih snage Poljske na mreži Iks (X).
Poljska vojska je navela da je "aktivirala sve raspoložive snage i resurse kojima raspolaže, podigla par dežurnih lovačkih aviona, a kopneni sistemi protivvazdušne odbrane i radarskog izviđanja dostigli su najviši stepen pripravnosti".
Poljski premijer Donald Tusk napisao je na mreži Iks (X) da rat Kremlja protiv Ukrajine neće biti završen telefonskim razgovorom, pošto je prije nekoliko dana njemački kancelar Olaf Šolc razgovarao telefonom s Putinom.
- Niko neće zaustaviti Putina telefonskim razgovorima. Napad sinoć – jedan od najvećih u ovom ratu – dokazao je da telefonska diplomatija ne može da zameni stvarnu podršku cijelog Zapada Ukrajini - napisao je Tusk.
Zelenski je na društvenim mrežama rekao da je Rusija iskoristila različite vrste dronova, uključujući iranske Šahede, kao i krstareće, balističke rakete i balističke rakete koje se lansiraju iz aviona. Ukrajinske odbrambene snage su oborile 140 vazdušnih meta, rekao je on.
Raketni napad je uslijedio poslije napada dronova na glavni grad Ukrajine. Krov stambene zgrade zapalio se u Kijevu posle pada ostataka drona, a najmanje jedna osoba je povrijeđena, saopštili su gradski zvaničnici na Telegramu.
Kombinovani napad dronovima i raketama bio je najsnažniji u posljednja tri mjeseca, izjavio je šef kijevske vojne administracije Sergej Popko.
Vazduhoplovstvo Ukrajine izdalo je upozorenje o vazdušnim napadima širom svih regiona zemlje oko šest sati ujutro po lokalnom vremenu, upozoravajući na napad.
Kijev takođe nastoji da onemogući dalje dobitke Rusije unutar Ukrajine i da zadrži rusku teritoriju koju je zauzeo u Kurskoj oblasti.
Guverner Kurske oblasti Aleksej Smirnov rekao je u nedjelju da je jedna osoba – lokalni novinar – ubijena, dok su dvije povrijeđene u udaru ukrajinske bespilotne letilice. Njegovi navodi nisu mogli biti nezavisno potvrđeni.

Rusija izvela veliki napad na Ukrajinu usmjeren na energetsku infrastrukturu

Slanje vojske Sjeverne Koreje da pomogne Rusiji u ratu protiv Ukrajine predstavljalo bi ogromnu opasnost od dodatne eskalacije sukoba, izjavio je danas ukrajinski ministar spoljnih poslova Andrij Sibiha, dok je francuski šef diplomatije Žan Noel Barno na zajedničkoj konferenciji za medije u Kijevu rekao da bi to odvelo sukob i novu fazu.
Nacionalna obavještajna služba Južne Koreje u petak je saopštila da je Sjeverna Koreja već poslala 1.500 pripadnika svojih specijalnih snaga u Rusiju, prenosi Politiko.
I Moskva i Pjongjang su to demantovali, a generalni sekretar NATO Mark Rute rekao je u petak da ne može da potvrdi izvještaje da su sjevernokorejski vojnici aktivno angažovani u ratu u Ukrajini.
- Ovo je ogromna prijetnja dalje eskalacije ruske agresije i veliki je rizik da rat izađe iz sadašnjih razmjera i granica - rekao je Sihiba.
Baro je istakao da bi takav potez signalizirao da Moskva ima problema u ratu i dodao da bi to sukob gurnulo u novu fazu i dodatnu eskalaciju.
On je obećao podršku ukrajinskom planu za okončanje rata sa Rusijom, rekavši da će raditi sa ukrajinskim zvaničnicima kako bi obezbijedio i međunarodnu podršku „planu pobjede“, koji je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski predstavio ove sedmice.
- Pobjeda Rusije bi gurnula međunarodni poredak ka haosu i zato bi trebalo da uradimo sve da najveći mogući broj zemalja okupimo oko plana Zelenskog - kazao je Baro.

Sibiha: Slanje sjevernokorejske vojske da pomogne Rusiji predstavlja opasnost od eskalacije sukoba

Montenegro is still awaiting observer status in the European Union Agency for Fundamental Rights (FRA). Expectations were that this would happen by the end of last year, but it has not yet occurred. Among the countries of the region, Albania and North Macedonia currently hold observer status.
As Minister of Human and Minority Rights Fatmir Đeka told Portal ETV, Montenegro launched an institutional initiative at the end of 2024 to obtain observer status in the European Union Agency for Fundamental Rights (FRA), headquartered in Vienna. This initiative has received strong political and institutional support within the European Union, particularly in the context of negotiations under Chapters 23 and 24.
<h2>A key political signal from Brussels</h2>
At a session of the EU-Montenegro Joint Consultative Committee (JCC), held in Brussels in November 2024, the President of the European Economic and Social Committee (EESC) Olivier Röpke openly called on Montenegro to join the FRA as an observer.
- Montenegro, as a frontrunner in negotiations with the European Union, should become an observer in the Fundamental Rights Agency - Röpke said, stressing the importance of the rule of law, good neighbourly relations, and the protection of minority rights.
<h2>Institutional steps taken by Montenegro</h2>
• 29 November 2024 - Montenegro’s Mission to the EU in Brussels submits a proposal for observer membership in the FRA.
• 3 December 2024 - The Ministry of Foreign Affairs, through the Directorate General for the European Union, formally forwards a letter regarding the initiative.
• 23 December 2024 - The Ministry of Human and Minority Rights confirms its support for the initiative and announces concrete steps.
- We will undertake all necessary measures and activities to achieve this goal - Minister Đeka said in a statement to the ETV Portal.
<h2>What would observer status specifically mean for Montenegro?</h2>
Observer status in the FRA would enable Montenegro to:
• become involved at an early stage in mechanisms for monitoring the state of human rights in the European Union,
• gain access to expert analyses and recommendations in the areas of combating discrimination, minority rights, gender equality, and access to justice,
• provide additional momentum to reform processes under Chapters 23 and 24,
• strengthen Montenegro’s credibility as a Western Balkans leader in the EU enlargement process.
- Observer status would confirm our clear commitment to European values and provide additional institutional support for reforms - Minister Đeka told Portal ETV.
<h2>Good neighbourly relations and regional significance</h2>
One important aspect of this initiative is the improvement of good neighbourly relations, particularly with Croatia, especially in matters concerning the status of the Croatian minority and issues of justice.
- This is a platform that enables open dialogue and the addressing of sensitive issues in line with European standards - the minister emphasized.
In addition to all EU member states, observer status in the European Union Agency for Fundamental Rights is already held by Albania, North Macedonia, Iceland, Liechtenstein, and Norway.

Đeka: Brussels has supported Montenegro’s initiative for observer status in the Fundamental Rights Agency - relations with Croatia an important step toward the goal

Ako se u prvom dijelu dana uzme dovoljno ugljenih hidrata nema potrebe kasnije posezati za njima, jer ih organizam ne traži - rekla je u emisiji Srećan dan, na Televiziji E, magistrica farmacije i master ishrane i suplementacije Dajana Švraka-Milutinović.
Da bi imali dobar metabolizam i dobru energiju, kaže Švraka-Milutinović, tokom dana potrebna je početna energija koju donosi dobar start koji uključuje sve makronutrijente - ugljene hidrate, proteine i masti.
- Doručak bi trebalo da bude snaga i energija za cijeli dan, a kafa na prazan želudac može ženama da napravi hormonski problem podižući kortizol, hormon stresa, a tokom noći dolazi do dehidratacije i unošenje kafe je dodatan diuretik, tako da je obavezno prvo obična voda, a onda nešto ubacite prije početka dana - rekla je Švraka-Milutinović.
Kaže da gladovanje i preskakanje obroka nijesu dobar način, jer ogromne pauze između obroka dovode do problema sa inzulinskom rezistencijom i dijabetesom koji je postao globalni problem.
- Ne moramo da jedemo tačno na sat, da se držimo nekih strogih pravila, ali gledamo da na neka tri četiri sata nešto unesemo, što znači ako ne možemo baš da ručamo neka to bude neka užina - istakla je Švraka-Milutinović.
Ako se tokom jutarnjih sati ne unese dovoljna količina ugljenih hidrata dešava se, kaže ona, da se tokom večernjih sati uzima velika količina hrane, kad bi trebalo da budu laganiji proteinski obroci sa nešto vlakana.&nbsp;
- Ono što je moja preporuka jeste da ako možemo da izbjegavamo gluten, iz prostog razloga što će nam on povećati zapaljenske procese u organizmu, a sa druge strane i to je pomoć našoj štitnoj žlijezdi i zbog toga bi dobro bilo ako već unosimo žitarice i hljeb da to bude bezglutensko, a kada je u pitanju voće problem je što mi uzimamo dosta voća da pravimo mikseve različite, a treba da gledamo da je voće nižeg glikemijskog indeksa, u smislu da su to jabuke, kivi, možda pomorandža, bobičasto voće koje je isto zdravo i ako ga uzimamo u kombinaciji sa orašastim sporije će da diže glikemiju, samo bih to uvijek preporučila u prvom dijelu dana kao neku užinu ili uz doručak, prije ručka, a u drugom dijelu dana opet da ostavimo više za proteine i nešto manje ugljenih hidrata - zaključila je Švraka-Milutinović.

Švraka-Milutinović: Doručak bi trebalo da bude snaga i energija za cijeli dan

Ako se tokom ove nedjelje zaokruže sve neophodne procedure već naredne sedmice možemo očekivati još jednu međuvladinu konferenciju na kojoj ćemo zatvoriti još jedno pregovaračko poglavlje, saopštila je ministarka evropskih poslova Maida Gorčević.
- Naime, u pitanju je poglavlje kojim je rukovodilo Ministarstvo finansija – poglavlje 32. Odnosno, Finansijski nadzor, koje je, zaista, bilo spremno prethodne godine, ali, kao što znate, procedure koje imaju Evropska komisija, ali i članice imaju u svojim državama, zahtijevaju dodatno vrijeme - saopštila je ministarka Gorčević za TVCG u Briselu.
Kako je istakla, crnogorska delegacija imala je danas niz sastanaka sa predstavnicima Evropske komisije na temu, prije svega, vladavine prava i obaveza koje imamo za dva ključna poglavlja, odnosno poglavlja 23. i 24.
- Ono što zaista jeste uvjeravanje sa crnogorske strane je da ćemo ispuniti sve neophodne obaveze koje se očekuju na ovom putu, a sa druge strane Evropska komisija očekuje snažniju borbu protiv organizovanog kriminala i korupcije, odnosno očekuje od nas osnaživanje graničnih prelaza i, na kraju krajeva, jačanje našeg pravosuđa - rekla je Gorčević, prenosi portal RTCG.
Kako je kazala, sve ono što smo radili u prethodnoj godini prepoznato je od strane Evropske komisije.
- Ali ono što se od nas očekuje jeste još snažnije i još veće zalaganje kako bismo 2028. godine postali dvadesetosma članica. Međutim, ono što me e posebno radovalo danas tokom sastanaka sa predstavnicima Evropske komisije jeste dodatna činjenica, odnosno informacija, da ako se tokom ove nedelje zaokruže sve neophodne procedure, već naredne sedmice možemo očekivati još jednu međuvladinu konferenciju na kojoj ćemo zatvoriti još jedno pregovaračko poglavlje. U pitanju je poglavlje kojim je rukovodilo Ministarstvo finansija – poglavlje 32. Finansijski nadzor – za koje je, zaista, bilo spremno prethodne godine, ali, kao što znate, procedure koje imaju Evropska komisija, ali i članice imaju u svojim državama, zahtijevaju dodatno vrijeme - kazala je Gorčević.
Ona je naglasila da je to još jedan podsticaj za Crnu Goru i našu administraciju.
- Ali, na kraju krajeva, i nastavak svih onih rezultata koje smo imali u decembru mjesecu kada smo zatvorili pet pregovaračkih poglavlja, tako da i početak 2026. godine bude u duhu evropskih integracija, kako bismo sva pregovaračka poglavlja zatvorili do kraja ove godine - navela je Gorčević.
Navedimo i da bi brzo zatvaranje ovog poglavlja predstavljalo važan korak u ambicioznom planu Vlade da do kraja 2026. godine zatvori sva preostala poglavlja, čime bi se otvorio put ka punopravnom članstvu u EU do 2028. godine.
Poglavlje 32 tiče se usvajanja međunarodno prihvaćenih standarda javne unutrašnje finansijske kontrole, standarda eksterne revizije i najboljih praksi EU i njhove primjene na cijeli javni sektor. Sistem unutrašnjih finansijskih kontrola doprinosi unapređenju discipline i transparentnosti u korišćenju nacionalnih i sredstava EU. Osim toga, ovim poglavljem se reguliše i zaštita finansijskih interesa EU i zaštita eura od falsifikovanja.
Do sada je Crna Gora privremeno zatvorila 12 od ukupno 33 pregovaračka poglavlja (posljednjih pet u decembru 2025. – poglavlja 3, 4, 6, 11 i 13).
Zvaničnici u Podgorici i Briselu ocjenjuju da je tempo pregovora ubrzan u posljednje dvije godine, ali upozoravaju da izazovi predstoje – posebno poglavlja 23 (pravosuđe i temeljna prava) i 24 (pravda, sloboda i bezbjednost.
Premijer Milojko Spajić i ministarka Gorčević više puta su ponovili da je cilj realan, uz punu posvećenost reformama i nacionalno jedinstvo oko evropskog puta.
Evropska komisija i komesarka za proširenje Marta Kos nedavno su pohvalile Crnu Goru kao predvodnika među kandidatima, ali su istakli da brzina napretka zavisi od konkretnih rezultata na terenu.

Gorčević: Ako se završe procedure novo poglavlje zatvaramo naredne sedmice

Dok se za brojne ključne sektore sredstva ograničavaju ili pravdaju „fiskalnom disciplinom“, budžet Skupštine kontinuirano raste - bez jasnih kriterijuma, mjerljivih efekata i ozbiljne javne rasprave, naveli su iz Centra za građansko obrazovanje na Iks mreži.
Kako su istakli, izdvajanja iz državnog budžeta za rad Skupštine Crne Gore bilježe kontinuiran rast od 2021. godine, a prema planu za 2026. godinu dostići će 15,63 miliona eura.
Prema podacima koje navode na mreži Iks, budžet parlamenta iznosio je 8,78 miliona eura 2021. godine, da bi već naredne godine bio povećan na 9,99 miliona, što predstavlja rast od 13,9 odsto. Trend rasta nastavljen je i 2023. godine, kada je izdvojeno 10,95 miliona eura (+9,6 odsto), dok je u 2024. godini budžet uvećan na 11,39 miliona eura (+4 odsto).
Kako stoji u objavi CGO-a, najveći skok zabilježen je 2025. godine, kada su sredstva povećana na 14,49 miliona eura, odnosno za 27,2 odsto u odnosu na prethodnu godinu. 
Za 2026. godinu, ističu, planirana su izdvajanja od 15,63 miliona eura, što predstavlja dodatni rast od 7,8 odsto.
Ukupno povećanje budžeta Skupštine u periodu od 2021. do 2026. godine iznosi približno 78 odsto.
- Ostaje ključno pitanje: da li ovakav budžetski rast prati i stvarni napredak u odgovornosti, transparentnosti i kvalitetu rada najvišeg zakonodavnog tijela? - zaključili su iz CGO-a.

Tag: andrij-sibiha