Čestitke igračima za drugo poluvrijeme, ali i Spartaku koji je odigrao odličan meč - poručio je trener Košarkaškog kluba Budućnost Voli Andrej Žakelj nakon što je njegov tim u Subotici pobijedio rezultatom 84:82.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 66.6%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fsport%2Fbuducnost-voli-osvojila-suboticu&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Kaže da su u početku imali problema sa Spartakom.
- Igra modernu košarku, vrlo agresivnu, s čim smo na početku imali problema. U odbrani nije bilo odgovornosti, bilo je mnogo lakih poenja, ušli smo u meč bez koncentracije, a ovako kvalitetan tim kao Spartak je to kaznio. Probudili smo se nekoliko minuta prije poluvremena, počeli da igramo bolje, a na kraju smo srećno i zasluženo dobili utakmicu, jer smo u drugom poluvremenu igrali mnogo bolje odbranu - ocijenio je Žakelj.
Za njih je, kaže, svaki meč sad borba za prvo i drugo mjesto.
- Tako da su nam bitne pobjede. Sada smo to ostvarili, ali ima mnogo stvari u kojim bismo morali da budemo bolji. Pobijedili smo, to je najbitnije - naveo je on.
Problem je, kaže, bio fokus.
- Spartak je agresivan u oba pravca, nijednom timu nije lako protiv njega ako nije fokusiran. Njegova igra nam malo manje odgovara, ali kada smo fokusirani i radimo ono što smo dogovarali možemo da igramo protiv svakoga - poručio je Žakelj.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Žakelj: Spartak nam ne odgovara, ali možemo sa svakim kad smo fokusirani

Svaki tim ima 12 igrača, ili više, 12 ih je u timu. Svaki je drugačiji karakter, nekima prija kritika i onda daju više od sebe, nekima ne smiješ ništa da kažeš, mekaniji su, ne znači da je loš igrač, već da je takav karakter. Sve to uklopiti u jednu cjelinu nije lako. Sve više trener mora biti psiholog, nego trener. Sve više su igrači i njihovi karakteri drugačiji nego prije 20 godina, kad se samo peglalo, peglalo. Sad je sve drugačije. Treba razgovor, treba priča, moraš da znaš sve o igraču, odakle je, kakvo je imao djetinjstvo, kako se ponaša u svlačionici, van terena, da li izlazi ili ne, sve su to neke smjernice - kazao je u emisiji Srećan dan, na Televiziji E, košarkaški trener Andrej Žakelj.
Prvi kup je osvojio sa Koprom Primorskom u Sloveniji, prisjeća se, i pošto je klub bio pred gašenjem taj trofej je imao još veći značaj.
- Mi smo igrali sa šest, sedam igrača, koji nijesu otišli, koji su ostali tamo, i ja kao asistent trenera sam preuzeo ulogu prvog trenera Kopra i iznenadili smo Cedevitu Olimpiju u finalu. Taj kup mi je baš drag, jer brzo posle toga sve se ugasilo, svako svojim putem. Što se tiče Crne Gore- Superkup Aba lige sa Derbijem, ja mislim da je iznenađenje bio za sve, i za nas, iskreno. Mislim da je bio septembar, malo smo, možda, iskoristili i što ostali timovi nijesu ušli u formu. To je bio prvi malo veći trofej za SC Derbi, i za mene kao trenera. Ja se nadam da ću ja, i moj tim da nastavimo u tom izdanju - rekao je Žakelj.
Bilo koje takmičenje da je aktuelno, kako je kazao, prisutan je pritisak, koji koristi da se ne opusti, jer kad se čovjek opusti onda, kako kaže, glava ne radi na 100 posto.
- Ja to pokušavam i na igrače da prenesem, neki pozitivan pritisak, da se nauče da rade pod pritiskom, jer, po mom mišljenju, samo tako možeš da napreduješ. Kako treneri, tako i igrači. Godina i po je otkako sam u Budućnosti, i mislim da nam za sada dobro ide. U Crnoj Gori je evidentni pritisak, traže se rezultati, samo pobjeda, nije lako, ali to je sastavni dio našeg posla i moramo sa tim, na neki način, &nbsp;da se bavimo, da radimo, a ako ne možeš onda nijesi za taj posao - istakao je Žakelj.
Porijeklom je iz Postojne, malog grada od desetak hiljada, tamo je rođen i počeo prve košarkaše korake, prisjeća se on, zatim je preselio u Ljubljanu da igra i studira.
- Postojnu svi znaju zbog Postojnske jame, svi je znaju, baš je to atrakcija, sve više i više. Novi vlasnik Postojnske jame je sve digao na viši nivo, tako da je svake godine više stranaca, pogotovu stranaca, jer nije jeftino za balkanske narode, ali je zbog toga mnogo stranaca i za sada djeluje da će interesovanje samo rasti. Bio sam samo dva, tri puta unutra, sli jeste jedan nevjerovatan prirodni fenomen. Pozivam sve koji imaju priliku da vide to - poručio je Žakelj.
Igrao je košarku sa ocem Luke Dončića i prisjeća se da je Luka bio dečkić kad je došao na trening i šaljivo kaže kako je smetao po terenu.
- Kasnije je Luka kao mlad počeo u Olimpiji da igra, ja sam tada bio trener tamo, jeste ja u seniorima, a on u pionirima, nijesmo se tu puno vidjali, ali preko jesmo. I otac Luke Dončića je bio veoma talentovan. Malo luda glava, ali pozitivan lik, vrlo energičan, kao i sin. Mada sin ima mnogo više talenta, definitivno sportska familija - kaže Žakelj.
Ljudi, prema njegovim riječima, vide samo rezultat, ali doći do utakmice, do sistema koji se igra, odbrane i napada i sve to poklopiti - nije lako.
Sagovornik emisije Srećan dan kaže da je veliki problem današnjice mobilni telefon, jer igračima odvlači pažnju i šaljivo kaže da ne slušaju šta trener priča.
- Svaki tim ima 12 igrača, ili više, 12 ih je u timu. Svaki je drugačiji karakter, nekima prija kritika i onda daju više od sebe, nekima ne smiješ ništa da kažeš, mekaniji su, ne znači da je loš igrač, već da je takav karakter. Sve to uklopiti u jednu cjelinu nije lako. Sve više trener mora biti psiholog, nego trener. Sve više su igrači i njihovi karakteri drugačiji nego prije 20 godina, kad se samo peglalo, peglalo. Sad je sve drugačije. Treba razgovor, treba priča, moraš da znaš sve o igraču, odakle je, kakvo je imao djetinjstvo, kako se ponaša u svlačionici, van terena, da li izlazi ili ne, sve su to neke smjernice - zaključio je Žakelj.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3Dh0AvOjknYqQ&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Žakelj: Trener mora biti i psiholog

Plašio sam se da ćemo nakon teškog puta do Poljske i nazad energetski pasti u drugom poluvremenu, ali reakcija je bila odlična, momci su dali i posljednji atom snage, dok je i fokus bio na nivou. Čestitam igračima, velika pobjeda za nas - poručio je trener Košarkaškog kluba Budućnost Voli nakon što su seriju pobjeda nastavili i večeras protiv Dubajia (89:78), u 15. kolu AdmiralBet ABA lige.
To je, kaže Žakelj, motivacija i za sljedeću utakmicu.
- Jer je ritam veoma težak. Kontrolisali smo skok, imali ih više u napadu i iz toga izvukli lake poene - mislim da smo zasluženo pobijedili, a Dubaiju želim sve najbolje u nastavku sezone - naveo je on.
Slovenački trener još jednom je mislima bio uz Cetinje.
- Još jednom u ime kluba želim da izrazim saučešće svima koji su pogođeni tragedijom od prije nekoliko dana - naglasio je Žakelj.

Žakelj: Velika pobjeda, igrači su dali i posljednji atom snage

Velika je stvar za Crnu Goru što je naša reprezentacija napravila kontinuitet učešća na velikim takmičenjima - poručio je trener Budućnost Voli Andrej Žakelj.
- Crnogorska košarka ima i sadašnjost i budućnost. Svake godine učestvuje reprezentacije na prvenstvima Evrope i svijeta. To je pokazatelj da se radi dobro i da ima talenata - naveo je on.
Dodaje da bi možda trebalo malo više da se ulaže u mlade.
- Ali uvijek su tu finansijski problemi i to nije lako. Crna Gora je za ovako malu zemlju, veoma talentovana država koja ima košarkaški potencijal - istakao je Žakelj.

Žakelj: Velika je stvar što naša reprezentacija ima kontinuitet učešća na velikim takmičenjima

Nakon četiri godine u Podgorici, kao trener SC Derbija i potom Budućnosti, Andrej Žakelj osjeća se kao kod kuće u glavnom gradu Crne Gore.
U intervjuu za Meridian Sport Žakelj je govorio o 2024. godini, planovima za sljedeću, favoritima u Evroligi i NBA, kao i najvećoj reklami za zemlju iz koje dolazi, Luki Dončiću.
Budućnost je u godini koja je na izmaku osvojila trofej šampiona Crne Gore, poražena je u polufinalu ABA lige poslije majstorice sa Partizanom koja je bila pod lupom javnosti zbog sudijskih odluka na štetu ''plavih'', a podbacila je u Evrokupu, kao i domaćem Kupu, gdje je trofej predala SC Derbiju.
- Mislim da smo najbolju košarku igrali u prva tri mjeseca, gdje smo vezali 10 pobjeda u ABA ligi. U polufinalu protiv Partizana smo bili blizu plasmana u finale, ali znamo šta se sve desilo u trećoj utakmici. Međutim, na kraju je sezona u ABA ligi bila uspješna za Budućnost. Poslije naporne sezone bilo je veoma teško osvojiti domaći šampionat sa samo sedam-osam igrača, ali smo uspjeli u tome. Generalno, nikada nisam zadovoljan, a ostaje žal i zbog rezultata u Evrokupu. Izgubili smo Kup, ali je jako teško igrati tri meča dan za danom sa malim fondom igrača”- rekao je Andrej Žakelj.
Budućnost ove sezone igra odlično u ABA ligi, ali je opet problem Evrokup. “Plavi” će 2025. godinu dočekati na vrhu u društvu Crvene zvezde i Partizana sa identičnim skorom.
- Tek smo na polovini sezone, ima mnogo da se igra. Svi imaju oscilacije. Mislim da smo igrali bolje na početku sezone, nego sada. Možemo da budemo zadovoljni skorom u ABA ligi, ali se nadam da ćemo u Evrokupu krenuti da igramo bolje- poručio je Žakelj.
Nedavno je plejmejker Budućnosti Mekinli Rajt u intervjuu za Meridian Sport najavio da “plavi” imaju šampionske ambicije, što su demonstrirali pobjedom na parketu Partizana, ali strateg Podgoričana spušta loptu na zemlju.
- Mislim da su Partizan i Zvezda korak ili dva ispred ostalih što se tiče rostera, broja igrača, da ne pričam o budžetu kakva je to razlika. Smatram da neki tim može da ih poremeti jer imaju težak raspored. Mislim da smo oba meča protiv njih odigrali na visokom nivou, nadam se da će tako biti i u sljedećim utakmicama- nada se slovenački stručnjak.
Dobro je upućen u stanje domaće košarke. Ustakao je da je velika stvar za Crnu Goru to što je naša reprezentacija napravila kontinuitet učešća na velikim takmičenjima.
- Crnogorska košarka ima i sadašnjost i budućnost. Svake godine učestvuje reprezentacije na prvenstvima Evrope i svijeta. To je pokazatelj da se radi dobro i da ima talenata. Možda bi trebalo malo više da se ulaže u mlade, ali uvijek su tu finansijski problemi i to nije lako. Crna Gora je za ovako malu zemlju, veoma talentovana država koja ima košarkaški potencijal- kaže Žakelj.
Kada razgovarate sa nekim iz Slovenije o košarci, neizbježna tema je Luka Dončić. Košarkaški čarobnjak u dresu Dalasa, podiže renome svoje zemlje u košarkaškom svijetu.
- Luka Dončić je velika reklama za Sloveniju. Svi znaju da je velika zvijezda. Najbolji je naš košarkaš u istoriji, iako je još mlad i pred njim je još dosta godina na parketu. Nadam se da će biti zdrav i da će postići mnogo dobrih stvari, kako bi se još dugo pričalo o njemu. Vjerujem da će zbog njega dosta djece početi da se bavi košarkom. Mnogo znači za renome Slovenije u košarkaškom svijetu- pohvalio je Dončića trener Budućnosti.
Žakelj prati i dešavanja u evropskoj košarci, a kada je NBA u pitanju, priznaje da intenzivnije prati tek kada dođe odlučujući dio sezone.
- Volim i pratim košarku, ona mi je posao i hobi. Imam sreću da radim to što volim. Pratim sve evropske lige kada imam vremena. Naročito gledam Evroligu. Iskreno, nisam najveći ljubitelj NBA. Uglavnom pratim kada dođe plej-of, kada se igra bolje i ozbiljnije. Mislim da je Boston jedan od najboljih u NBA, a što se Evrolige tiče, iznenađenje je Pariz, koji igra brzu košarku i neugodni su za protivnike. Dosta je timova koji mogu da dođu do vrha, ima još mnogo utakmica, a kada su u pitanju favoriti, ističu se Panatinaikos i Olimpijakos- kazao je Žakelj.

Žakelj: Talentovani ste za košarku, još imam puno da dam Budućnosti

Moram da uputim čestitke na račun svojih igrača, jer su uspjeli da se izbore i slave. Pobjeda je jedino što se piše - poručio je trener Budućnosti Andrej Žakelj nakon što su njegovi košarkaši večeras u Čačku pobijedili ekipu Borca rezultatom 88:82.
Žakelj dodaje da su u napornom ritmu.
- Nije nam bilo lako, ali smo ipak uspjeli da dođemo do trijumfa - istakao je on.

Žakelj: Pobjeda je jedino što se piše

Košarkaši Budućnost Volija igraće sjutra u Podgorici protiv španske Gran Kanarije utakmicu drugog kola A grupe Eurokupa. 
 
Budućnost je sezonu na evropskoj sceni počela porazom u Istanbulu od Bešiktaša 94:76, dok je Gran Kanarija pred svojim navijačima slavila protiv Trenta 84:81. 
 
Protivnik podgoričkog tima je učesnik Evrolige, koji je prije dvije sezone osvojio Eurokup. 
 
Biće to 13. međusobni duel podgoričkog i tima iz Las Palmasa. 
 
Budućnost je zabilježila dva trijumfa, oba pred svojim navijačima. 
 
Trijumfovala je u evroligaškom duelu, u sezoni 2018/2019, a bila je bolja i februara ove godine i slavila 90:77. 
 
Trener Andrej Žakelj kazala je da je bitan meč za podgorički tim i da mora da pokaže reakciju nakon poraza u Istanbulu. 
 
- Pokazali smo reakciju u subotu protiv Splita, moramo tako da nastavimo. Gran Kanarija je nezgodna ekipa sa dobrom atletikom, agresivnošću sa dorbim indivindualcima. Čeka nas težak posao uz neke probleme koje imamo, ali moramo da stisnemo zube i uz pomoć navijača dobijemo prvu domaću utakmicu u Evropi - rekao je Žakelj. 
 
Komentarišući roster tima koji sa klupe predvodi slovenački stručnjak Jaka Lakovič, on je istakao da je Gran Kanarija zadržala većinu igrača od prošle sezone. 
 
- Tu se posebno izdvaja Endrju Albisi i on je motor tima. Doveli su Dže Tomasona i Kelaba Holmsija na pozicijama dva i tri, a ispod koša Majka Tobija i Džordža Kondita. Na četvrci ne smijemo da zaboravimo Džona Šurnu, koji je neugodan, atipičan igrač. Iskusna ekipa, ali mi imamo svoj zadatak, tako da ćemo sve napraviti da pobijedimo - rekao je Žakelj. 
 
Duel u dvorani Morača počeće u 19 sati.

1250x600

1084x550

Budućnost Voli sjutra dočekuje Gran Kanariju

Primirje postignuto uz posredovanje SAD-a između Indije i Pakistana uglavnom se održava, uprkos tome što su se dvije strane međusobno optuživale za kršenje u satima nakon što je potpisano.
Indija i Pakistan su se složili oko trenutnog prekida neprijateljstava 10. maja, nakon što je najveće rasplamsavanje borbi između nuklearno naoružanih susjeda u posljednjih nekoliko godina izazvalo strahove od rata velikih razmjera.
Američki predsjednik Donald Tramp objavio je 10. maja da su se Indija i Pakistan dogovorili o "potpunom i trenutnom prekidu vatre", nakon "duge noći razgovora" uz posredovanje SAD-a, što su potvrdili i zvaničnici te dvije države.
Pakistanski ministar vanjskih poslova Išak Dar potvrdio je odmah Trampovu objavu o prekidu vatre, u sukobu koji je nastao nakon napada u indijskom Kašmiru prije dvije sedmice u kojem je ubijeno 26 hinduističkih turista.
Indijski ministar vanjskih poslova Vikram Misri naveo je takođe da je visoki pakistanski vojni zvaničnik popodne nazvao njegovog indijskog kolegu i da su se dogovorili "da će obje strane zaustaviti svu vatru i vojne akcije na kopnu, u vazduhu i na moru".
Uprkos razgovorima o prekidu vatre, Indija i Pakistan su se međusobno optuživali za kršenja sporazuma u narednim satima.
Misri je rekao da je Islamabad više puta kršio sporazum, a eksplozije su se čule u Srinagaru u Kašmiru pod indijskom upravom, prema BBC-u.
- Posljednjih nekoliko sati bilo je ponovljenih kršenja dogovora do kojeg smo došli ranije večeras - rekao je Misri, dodajući da su indijske snage "dobile uputstva da se oštro pozabave kršenjima sporazuma".
Pakistansko ministarstvo vanjskih poslova optužilo je Indiju za kršenja i reklo da pakistanske snage "rukovode situacijom s odgovornošću i suzdržanošću".
Međutim, situacija se čini smirila kasnije, 11. maja, a izvještaji ukazuju na to da se prekid vatre uglavnom održava.
U sjevernom gradu Kupvara, u Kašmiru pod indijskom upravom, blizu Linije kontrole - de fakto granice s dijelom sporne regije koji kontroliše Pakistan - stanovnici su izrazili oprezno olakšanje.
Međunarodni lideri su pozdravili ovaj napredak.
Američki državni sekretar Marko Rubio rekao je da su se vlade Indije i Pakistana složile "da započnu razgovore o širokom spektru pitanja na neutralnom mjestu". U objavi na mreži X od 10. maja, Rubio je rekao da su on i potpredsjednik Džej Di Vens bili u kontaktu s visokim indijskim i pakistanskim zvaničnicima tokom prethodnih 48 sati.
Generalni sekretar UN-a Antonio Gutereš smatra sporazum o prekidu vatre "pozitivnim korakom i nada se da će sporazum doprinijeti trajnom miru i podstaći okruženje koje pogoduje rješavanju širih, dugogodišnjih problema između dvije zemlje".
Prekid vatre uslijedio je nakon sedmica eskalacije nasilja koje je započelo nakon smrtonosnog napada 22. aprila u Kašmiru, kojim upravlja Indija, a u kojem je ubijeno 26 civila, većinom hinduističkih turista. Indija je za napad okrivila militante sa sjedištem u Pakistanu, a vlasti te države negirale su bilo kakvu povezanost.
Incident je izazvao niz napada, uključujući prijavljene napade raketama i dronovima, prekogranično granatiranje i sajber napade.
Indija i Pakistan, koji su stekli nezavisnost od Velike Britanije 1947. godine, vodili su ratove velikih razmjera 1948, 1965. i 1971. godine, te ograničeni sukob 1999. godine. Centralno pitanje ostaje Kašmirska dolina, koju Indija smatra svojim sastavnim dijelom, dok Pakistan to vidi kao "nedovršenu agendu podjele" potkontinenta.
Kašmir je podijeljen između tri susjeda s nuklearnim oružjem, pri čemu Indija kontroliše oko 45 odsto, Pakistan oko 35 odsto, a Kina - nakon kratkog rata s Indijom 1962. godine - preostalih 20 odsto.

Indija i Pakistan poštuju primirje nakon prvobitnih optužbi o kršenju

Auto-putem Princeza Ksenija je od početka ove godine prošlo 860,8 hiljada vozila, pokazuju podaci sa sajta Monteputa.
Auto-putem je u prošloj godini prošlo 2,87 miliona vozila, u 2023. godini 2,29 miliona, a u 2022. godini 1,14 miliona.
Prioritetna dionica auto-puta Bar-Boljare otvorena je svečano 13. jula 2022. godine, a narednog dana je puštena u saobraćaj.
Prvih sedam dana putarina je bila besplatna. Nakon toga, ona za motore iznosi 1,5 eura, za putnička vozila 3,5, a za kamione i autobuse 17 eura.
Ukupna dužina prve dionice auto-puta je 41,5 kilometara, sa 20 mostova na glavnoj trasi, devet mostova na rampama petlji, dva nadvožnjaka, osam podvožnjaka, 7,2 kilometra betonskih zidova, kao i 16 dvocijevnih tunela.
Dionica ima četiri petlje, sa naplatnim rampama, na kojim se ostvaruje veza auto-puta sa postojećim stanjem, a to su – Smokovac, Pelev Brijeg, Veruša i Mateševo.
Maksimalna brzina kretanja ograničena je na 100 kilometara na sat.

Auto-putem prošlo 860,8 hiljada vozila

Opozicioni pokret Preokret zatražio je da se Statutom Podgorice zabrani mogućnost da se gradski vodovod privatizuje ili da pod koncesiju jer se, kako ističu, u Crnoj Gori "sve više postupa lakonski" prema prirodnim resursima.
- Ne bi bilo iznenađujuće da neki potencijalni ili stvarni investitor u nekom ugovoru, ili kroz neki vid obezbjeđenja ili koncesije, dođe do upravljanja ili vlasništva nad vodovodom - kaže za Radio Slobodna Evropa odbornik Preokreta Mirza Krnić.
O tome će se raspravljati 15. maja na sjednici podgoričkog parlamenta.
Podgorički Vodovod se inače suočava sa višemilionskim gubicima, a gradonačelnik Saša Mujović početkom godine nije isključio mogućnost stečaja u tom gradskom preduzeću.
Inicijativa dolazi u vrijeme osporavanja sporazuma Crne Gore sa Ujedinjenim Arapskim Emiratima. Sporazum otvara put za, između ostalog, investiranje na prostoru zaštićenih područja kao što su ulcinjska plaža i njeno zaleđe.
Vlast na gradskom i državnom nivou čine partije premijera Milojka Spajića, vicepremijera Alekse Bečića i predsjednika Skupštine Andrije Mandića.
<h2>"Sa vodom kao resursom nema igre"</h2>
Mirza Krnić ističe da je, prema njihovim saznanjima, bilo razgovora stranih investitora sa vlastima na državnom nivou na temu preuzimanja podgoričkog Vodovoda.
U tom scenariju je, dodaje, pominjano i objedinjavanje vodovoda u centralnoj regiji, koja obuhvata šest gradova i u kojoj živi gotovo polovina crnogorskog stanovništva.
Za novinara i ekologa Vuka Vujisića, potencijalna privatizacija vodovoda u Crnoj Gori bila bi crvena linija "čiji bi pokušaj oborio bilo koju Vladu".
- Sa vodom kao resursom nema igre. Odluka o privatizaciji bi se smatrala najvećom izdajom javnog interesa i države - rekao je on.
Iz Ministarstva poljoprivrede i vodoprivrede i gradske uprave nisu odgovorili na upit RSE razmatra li se privatizacija Vodovoda.
Iz Vodovoda su za RSE kratko kazali da nisu upoznati "sa namjerama i planovima koji podrazumijevaju mogućnost koncesije, javno-privatnog partnerstva ili privatizacije".
Međutim, nisu odgovorili da li je bilo interesovanja investitora.
<h2>Šta piše u inicijativi?</h2>
Preokret traži da se u Statut Glavnog grada uvrsti odredba kojom se za oblast vodosnabdijevanja zabranjuje mogućnost koncesioniranja, javno-privatnih partnerstava ili privatizacije - bilo potpune ili parcijalne.
Ističu da su u prošlosti podgoričke vlasti punile budžete između ostalog i prodajom imovine u njenom ili vlasništvu njenih preduzeća.
- U situaciji smo da djelujemo proaktivno kada je zaštita ovog resursa u pitanju, kako bi se onemogućila bilo čija namjera da u nedostatku novca ili koruptivne prilike, u bližoj ili daljoj budućnosti, posegne za njenom privatizacijom - kaže Krnić za RSE.
Upozorava da bi glavni cilj privatnih vlasnika bila maksimizacija profita i da bi to moglo ugroziti pristup vodi najugroženijim kategorijama stanovništva.
Voda je, naime, Rezolucijom Ujedinjenih nacija prepoznata kao osnovno ljudsko pravo, javno dobro a ne roba.
Poveljom Evropske unije o osnovnim pravima propisano je i da voda za piće mora biti svima dostupna a usluge vodosnabdijevanja priuštive.
<h2>180 vodovoda ponovo u vlasništvu lokalnih vlasti</h2>
U inicijativi Preokreta se ističe i da su iskustva više evropskih prijestonica - poput Pariza, Berlina, Budimpešte i Sofije - pokazala rezultate privatizacije.
- Višestruki i konstantni rast cijena vodosnabdijevanja koji nije bio praćen ulaganjima ili podizanjem kvaliteta usluga, uz netransparentno upravljanje i znatne ekološke hazarde - navedeno je u inicijativi.
Upravo zbog toga su mnogi od gradova vratili vodovode u javno vlasništvo.
Samo u periodu od 2000. do 2014. vodovodne sisteme u svoje vlasništvo vratilo je 180 gradova širom svijeta, rezultati su studije Transnacionalnog instituta.
Direktor organizacije Aqua Publica Europea Milo Fiaskonaro ističe da javno vlasništvo - gradsko ili državno - podrazumijeva da se prihodi reinvestiraju u sistem vodosnabdijevanja.
- U slučaju privatnog upravljanja, dio ovih prihoda se isplaćuje akcionarima, što znači veće tarife za potrošače ili niže investicije - kazao je on.
Cilj privatnih kompanija je, prema njegovim riječima, da planiraju investicije koje će se "isplatiti" tokom trajanja ugovora, a ne na duži period.
Aqua Publica Europea je organizacija koja okuplja vodovodne kompanije u javnom vlasništvu.
<h2>Vodovod u višemilionskom minusu</h2>
Podgorički Vodovod posljednje tri godine, prema finansijskim iskazima, posluje sa minusom.
U 2025. godinu ušao je sa dugom od preko 7,7 miliona eura, od čega se gotovo polovina odnosi na neuplaćene poreze za više od 550 zaposlenih.
Problem je, prema riječima gradonačelnika Podgorice Saše Mujovića, i što je otprilike četvrtina zaposlenih tog gradskog preduzeća svakog mjeseca na bolovanju.
Osim toga, gubici na mreži su čak 54,4 odsto.
- Pedeset odsto vode otekne negdje, ne znate gdje - kazao je gradonačelnik Mujović gostujući na TV Adria.
I pored ovih problema, podgorički Vodovod najavljuje da će godinu završiti u milionskom plusu.
Željenom rezultatu bi trebalo da 'doprinese' i poskupljenje vode od januara za 40 odsto.
Crna Gora, prema posljednjem popisu, ima malo više od 620.000 stanovnika, od čega 180.000 u glavnom gradu.

Preokret: Statutom Podgorice zabraniti mogućnost privatizacije vodovoda

U vili ambasadora Švajcarske u Ujedinjenim nacijama danas su nastavljeni pregovori Kine i Amerike, s ciljem okončanja trgovinskog rata između ove dvije zemlje.
Prema pisanju Rojtersa, juče su razgovori između američkog ministra trgovine Skota Besenta i kineskog dopremijera He Lifenga trajali čak osam sati.
Ipak, nije bilo konkretnih rezultata, a učesnici, koji uključuju i predstavnika za trgovinu SAD-a Džejmisona Grira, nisu davali izjave o ishodu prvog dana razgovora.
Očekuje se da će ova runda pregovora u Švajcarskoj trajati još danas, kada će biti poznato više detalja o tome da li su razgovori urodili plodom.
Podsjetimo, trgovinski rat između Kine i SAD-a počeo je kada je američki predsjednik Donald Tramp unilateralno uveo carine na robu iz Kine.
Peking je ubrzo odgovorio uvođenjem svojih carina, što je dovelo do trgovinskog rata koji je kulminirao sa carinama od više od 100 odsto na robu iz obje zemlje.
Ipak, Tramp je juče, nakon prve runde razgovora, rekao da će potencijalno smanjiti američke carine na "ispod 80 odsto", mada nije dijelio više detalja o pregovorima.

Nastavljaju se pregovori Amerike i Kine u Švajcarskoj: Bez konkretnih rezultata

U svom dobro poznatom maniru Demokrate su juče nastavile sa crtanjem meta medijima - ovaj put još direktnije - pošto su objavili fotografiju glavnog i odgovornog urednika Televizije E Draška Đuranovića propraćenu gnusnim optužbama i pokušajem diskreditacije njegovog rada. Ovu hajku je prije samo dva dana, na Dan slobode medija, pokrenuo njihov poslanik Momčilo Leković nazivajući Televiziju E, Portal Analitku, Antenu M i M portal „slugama i zaštitnicima mafije“. To što su brojne nevladine organizacije ukazale da je ovo opasna i nedopustiva retorika koja, osim direktnog pritiska na slobodu medija, predstavlja i potencijalni atak na bezbjednost novinara, Demokrate, koje inače rukovode sektorom bezbjednosti, izgleda, nijesu shvatile ozbiljno. Do njih nijesu doprle ni riječi njihove partijske kolegenice - ministarke kulture i medija Tamare Vujović da nosioci političke i ekonomske moći moraju razumjeti da slobodni mediji nijesu prijetnja - već stub demokratije. Ne samo da ih upozorenja i ukazivanja Sindikata medija, Instituta za medije Crne Gore, Medijskog savjeta za samoregulaciju, Centra za građansko obrazovanje (CGO), Centra za demokratsku tranziciju (CDT), NVO 35mm i drugih na činjenicu da Leković slobodu medija ugrožava upravo na dan kad bi ona trebalo da se praznikuje, nijesu dotakla - no su otišle korak dalje personalizujući javno žigosanje i obračunavajući se sa jednim čovjekom. Tako su Demokrate, i ovog puta, u duhu autoritarnih i zarobljenih sistema u potpunosti zanemarile činjenicu da je ključna uloga medija u demokratskom društvu upravo da nadgleda rad vlasti, ukazuje na njihove nezakonite postupke, zlupotrebe, korupciju i druge štetne pojave koje ugrožavaju javni interes. To sve i staje u tačkama koje su Demokrate navele u ataku na Đuranovića pokušavajući da diskredituju njegov i rad medija u kojem je urednik - izvlačeći ga iz konteksta: nepoštovanje zakona i etičkih principa posljednjih pet godina, pokušaj nezakonite smjene generala Zorana Lazarevića, selektivno postupanje Tužilaštva i hapšenja na osnovu Skaj prepiski koje su tajni operativni podaci kojima pristup ima jedino šef Specijalnog policijskog odjeljenja Predrag Šuković, a koje se, uprkos tome, bez ikakvih problema objavljuju u glasilima bliskim vlasti.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025050515054_091fd2795b288fb8474946ecd8f82c6621a14685bf2ca0696472e9711e30f993.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025050515054_091fd2795b288fb8474946ecd8f82c6621a14685bf2ca0696472e9711e30f993" data-rendition-name="original" width="892" height="1600" loading="lazy" alt="Napad na Draška"> <figcaption>Skrinšot(Photo: Demokrate/Fejsbuk)</figcaption> </figure>  Upravo su TV E, Đuranović i nekada „Pobjeda“ u kojoj je do ljeta prošle godine bio glavni i odgovorni urednik, istraživačkim radom do detalja osvijetlili sve ove maligne pojave koje bi, u suprotnom, ostale sakrivene od očiju javnosti. No, ovakvi potezi Demokrata, čiji cilj nije argumentovana polemika ili demantovanje informacija - nego stvaranje atmosfere straha, odvraćanje od daljeg istraživanja i kontrolisanja narativa u javnom prostoru - već su viđeni. Na isti način su se branili i od protesta studentske grupe „Kamo śutra“ koje su zahtijevale smjene njihovih kadrova u bezbjednosnom sektoru nakon tragedije na Cetinju 1. januara u kojoj je ubijeno 13 ljudi, samo dvije i po godine nakon što se u istom gradu, u naselju Medovina, dogodilo masovno ubistvo u kojem je takođe ubijeno 10 Cetinjana. Ova grupa je u Podgorici organizovala više protesta i blokada saobraćaja sa kojih su jasno poručili da je neophodno da ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović i potpredsjednik Vlade za bezbjednost i odbranu Aleksa Bečić, koji dolaze iz redova Demokrata, daju ostavke - ili da ih premijer Milojko Spajić smijeni. Zbog tog zahtjeva su se našli na udaru ove partije u kojoj su ih optuživali da iza njih stoje kriminalci, organizovane kriminalne grupe, ljudi koji su pritvoreni u Spužu, ali i Demokratska partija socijalista (DPS). Juče su kriminalci i DPS-ovci za Demokrate bili članovi „Kamo śutra“ koji traže pravdu, danas je to novinar Draško Đuranović. No, ni u Pokretu Evropa sad nijesu daleko od plasiranja ovakvih narativa - pa su za njih to i Cetinjani koji su nastavili ono što su započeli studenti - koji blokiraju saobraćaja na Kruševom ždrijelu - i time, prema mišljenju njihovog partijskog direktora Vlada Bojovića „ugrožavaju turističku sezonu“. Sjutra ili danas to, svakako, može biti bilo ko od nas - dokle god je Tužilaštva koje nosi specijalne naočare - i vidi izričito što i vlast - ili se o njihovo djelovanje oglušuje.

Demokrate otišle korak dalje u crtanju meta: Objavili fotografiju Draška Đuranovića uz gnusne optužbe i pokušaj diskreditacije osnovnih postulata medija

Ekipe Crnogorskog elektroprenosnog sistema nastavile su sa gradnjom dalekovoda 400kV Lastva – Pljevlja i postavljaju metalne stubove u zoni Đurđevića Tare, ali, kako je Portalu ETV kazao predsjednik Udruženja raftera i predstavnik mještana nastanjenih u zoni Nacionalnog parka „Durmitor“ Veljko Ostojić, još nijesu ušli na privatna imanja. U više navrata mještani su blokirali most na Đurđevića Tari u znak protesta što je trasa dalekovoda kroz njihovo selo, poslije čega su radovi stali, ali su ponovo nastavljeni početkom aprila. &nbsp;Neka zaobiđu selo - Mi ne zaustavljamo projekat gradnje dalekovoda, znamo da je od velikog značaja, ali imaju rješenje – podzemni kabal ili da zaobiđu selo. Ja im neću dozvoliti prolazak preko moje zemlje. Tu mi je i restoran koji držim od 2001. godine i to bi značilo uništenje za moj biznis u koji sam ulagao godinama. Meni pare ne trebaju i ne mogu im pomoći milioni da prođu preko mojeg zemljišta – kategoričan je Ostojić.&nbsp; Tvrdi da predstavnici CGES-a „dolaze na podmukao i hinjski način da ubjeđuju mještane i nude veliki novac“.&nbsp; - Poručujem im da se manu ćoravog posla, neka zaobiđu selo ili idu podzemno. Kad može kroz Italiju podzemno i Lastvu Grbaljsku šest kilometara, može i kroz Taru dva-tri kilometra. Moraju da shvate da ne dozvoljavamo uništenje sela. Jer, ako prođe dalekovod kroz srce sela, možemo da se iselimo. Izumrijeće turizam u Tari koji je u procvatu – naglašava Ostojić ukazujući i na činjenicu da znatan broj domaćinstava ima pčele, a da bi dalekovod za njih bio poguban.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250508060556_4d49d341ac5c1540c25ede0c952b3f1f3f366c4b913eac3229c024f69e301a29.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250508060556_4d49d341ac5c1540c25ede0c952b3f1f3f366c4b913eac3229c024f69e301a29" data-rendition-name="original" width="900" height="471" loading="lazy" alt="Veljko Ostojić"> <figcaption>Veljko Ostojić(Photo: TV Pljevlja)</figcaption> </figure>  Raniji ministar energetike Saša Mujović obećavao je mještanima da će država pokušati da nađe alternativno rješenje da dalekovod zaobiđe selo, dok je bivši ministar prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine Janko Odović najavljivao mogućnost ukopavanja kabla ispod sela. Sve je ostalo samo na obećanjima. Mještani su podnijeli tužbu protiv CGES-a, a suđenje je zakazano za 23. maj. <h2>&nbsp;Traže brojeve katastarskih parcela</h2> Iz ove elektroenergetske kompanije nijesu odgovorili na pitanja koja smo im poslali još 19. aprila, a, između ostalog, pitali smo ih kako će se odnijeti prema protestima mještana i da li je moguća druga trasa, odnosno da dalekovod ne prolazi kroz Đurđevića Taru i koliko bi to poskupilo projekat. Za razliku od njih iz Ministarstva prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine odgovorili su nam da je CGES dozvolu za gradnju dalekovoda Lastva – Pljevlja dobio još 5. novembra 2014. godine. - Da bi se dao odgovor na postavljeno pitanje mještana Đurđevića Tare da li je ovo ministarstvo dalo dozvolu da trasa dalekovoda Lastva – Čevo – Pljevlja, dijelom prođe i kroz Đurđevića Taru, potrebno je da isti dostave brojeve katastarskih parcela i katastarskih opština u kojim se te parcele nalaze, a koje čine selo Đurđevića Taru, te da se dostavljeni podaci uporede sa lokacijom predmetnog dalekovoda obrađenom u idejnom projektu – istakli su oni u odgovorima na naša pitanja.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250508060556_d2530840b3d36ec71d3f1a5303b9e9c90d3fe60afd14cbc26e69aef71d52ea91.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250508060556_d2530840b3d36ec71d3f1a5303b9e9c90d3fe60afd14cbc26e69aef71d52ea91" data-rendition-name="original" width="1118" height="745" loading="lazy" alt="Mještani prošle godine organizovali proteste"> <figcaption>Mještani prošle godine organizovali proteste(Photo: Portal Analitika)</figcaption> </figure>  Objasnili su i kako je CGES-u građevinska dozvola izdata u skladu sa odredbama Zakona o uređenju prostora i izgradnji objekata („Sl. List CG“ br. 51/08, 34/11, 35/13 i 33/14), na osnovu: UT uslova, idejnog projekta, izvještaja o reviziji idejnog projekta, polisa osiguranja projektanta i revidenta. CGES je dozvolu dobio, kako piše u odgovorima, i na osnovu dokaza o pravu svojine, odnosno drugom pravu na građevinskom zemljištu (u konkretnom slučaju, to su odluke o utvrđivanju javnog interesa za eksproprijaciju nepokretnosti radi izgradnje dalekovoda 400kV Lastva - Pljevlja sa pripadajućim elaboratima eksproprijacije i ugovorima o prodaji nepokretnosti), kao i akta ove kompanije „u kojem je sadržano mišljenje o mogućnosti izmjene trase na prelazu preko Đurđevića Tare“. - Naglašavamo da prema važećem Zakonu o uređenju prostora i izgradnji objekata u tom periodu, građevinska dozvola na idejni projekat nije zahtjevala prethodno izdatu ekološku saglasnost, već je investitor istu morao da pribavi prije izrade glavnog projekta. U slučaju kada se građevinska dozvola izdavala na idejni projekat, investitor na osnovu takve dozvole nije smio započinjati gradnju samog objekta, nego je mogao da vrši samo pripremne radove. Da bi počeo gradnju, morao je uraditi glavni projekat, izvršiti reviziju istog i pribaviti sve saglasnosti od tehničkih organa i institucija – saopštili su Portalu ETV iz Ministarstva prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine. Iz Ministarstva nijesu odgovorili na pitanje da li su urađene sve analize, prije svega uticaja na životnu sredinu i zdravlje ljudi, i kakvi su nalazi, kako će se odnijeti prema protestima mještana, te da li je moguća druga trasa, odnosno da dalekovod ne prolazi kroz Đurđevića Taru. Bez odgovora su nas ostavili i na pitanje da li su razgovarali sa vlastima Opštine Pljevlja, a nakon što je Skupština opštine ovog grada u decembru 2023. godine usvojila je zaključke kojima se od „Crnogorskog elektroprenosnog sistema traži da odmah obustavi izgradnju 400 kilovoltnog dalekovoda Lastva-Čevo-Pljevlja u dijelu trase koja prolazi kroz selo Đurđevića Tara“.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025050807050_0a2d37f4295d0573c570fa9a3e79597be7a088d4c97acdbc73423f691de81132.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025050807050_0a2d37f4295d0573c570fa9a3e79597be7a088d4c97acdbc73423f691de81132" data-rendition-name="original" width="960" height="600" loading="lazy" alt="CGES"> <figcaption>U CGES-u ćute(Photo: Pobjeda/Dragan Mijatović)</figcaption> </figure>  <h2>&nbsp;Muk i u SDT</h2> Kako smo ranije objavili, sada ćuti i predsjednik Opštine Pljevlja Dario Vraneš, koji je bio jedan od najžešćih zagovornika izmještanja trase i poručivao 2023. da dalekovod neće kroz sela koja pripadaju pljevaljskoj opštini.&nbsp; Na njegovu inicijativu Skupština opštine Pljevlja 8. decembra jednoglasno je usvojila zaključke o neophodnosti izmještanja trase dalekovoda Lastva-Čevo-Pljevlja, u dijelu koji prolazi kroz teritoriju Pljevalja. Vraneš nije odgovora na pitanja Portala ETV, ali je za precizan odgovor uskratio i odbornika Demokratske partije socijalista Marka Tošića koji ga je na sjednici lokalnog parlamenta 27. marta pitao što je bilo sa zaključcima iz 2023, ali i podsjetio ga da je tada saopštio odbornicima da mu razni lobiji i druge grupe nude značajne sume novca, stanove i druge nekretnine i da mu prijete smjenom ukoliko se ne odustane od zaključaka koje je inicirao. Vraneš mu je kratko odgovorio da ne zna da li je neko uzeo pare, te da zna da on i njegovi saradnici nijesu. Kazao je i da su uradili sve što je bilo do njih. - Skupština opštine Pljevlja će preduzeti sve zakonom i Ustavom predviđene mjere u cilju zaštite ljudskih i imovinskih prava svojih građana od negativnog uticaja izgradnje ovog objekta – pisalo je, pored ostalog, u zaključcima iz decembra 2023, koje, očito niko nije shvatio ozbiljno, pa ni sami inicijator Vraneš. Na pitanja Portala ETV ćute i u Specijalnom državnom tužilaštvu, a pitali smo ih da li su formirali predmet nakon javnog priznanja predsjednika Opštine Pljevlja da je žrtva ucjena, prijetnji, pokušaja podmićivanja. Koliko je 2023. Dario Vraneš te pritiske shvatao ozbiljno svjedoči i njegova rečenica izgovorena nakon što je inicirao da Skupština opštine donese zaključke. - Poslije današnjeg dana ću možda biti i smijenjen, ali bih volio da moj nasljednik bude dosljedan u interesu svih Pljevljaka – poručio je tada Vraneš.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025050807050_493bc44b0a863174ffa83ecafc967fbc71e123eafe6f27db84506362d1a27c6a.png" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025050807050_493bc44b0a863174ffa83ecafc967fbc71e123eafe6f27db84506362d1a27c6a" data-rendition-name="original" width="1072" height="837" loading="lazy" alt="Dario Vraneš"> <figcaption>Dario Vraneš(Photo: PV novine)</figcaption> </figure>  Specijalni tužioci, međutim, sudeći po tome da smo ostali uskraćeni za odgovore, nikada nijesu ozbiljno shvatili Vranešove tvrdnje da je izložen opasnim pritiscima i prijetnjama. Dalekovod Lastva-Čevo-Pljevlja, kako je ranije saopšteno, dio je evropskog projekta Transbalkanskog energetskog koridora od Rumunije, Srbije, Crne Gore do Italije. Od Evropske unije dobio je status PECI (Projekat od interesa za Energetsku zajednicu).  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025050807050_b54f4f22476f7d29c6363b9e6c2944cdebdf5e43b6de66206a41d0d3edb4c281.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="2025050807050_b54f4f22476f7d29c6363b9e6c2944cdebdf5e43b6de66206a41d0d3edb4c281" data-rendition-name="original" width="900" height="600" loading="lazy" alt="SDT"> <figcaption>Iz SDT ne odgovaraju na pitanja(Photo: RTCG)</figcaption> </figure>

Ostojić: Dolaze na podmukao i hinjski način da ubjeđuju mještane i nude veliki novac

Bivši policijski funkcioner Zoran Lazović u Višem sudu iznio je odbranu i negirao je sve navode optužnice i istakao da specijalni tužilac Miloš Šoškić protiv njega i bivšeg glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića vodi politički proces koji su osmislili moćnici van Crne Gore iz svijeta politike, diplomatije biznisa i kriminala a izvođača tih "radova" su u Crnoj Gori.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fpocinje-sudenje-lazovicu-katnicu-i-cadenovicu-pravna-bitka-da-se-utvrdi-da-li-je-postupak-politicki-montiran-proces-ili-su-organizovali-kriminalnu-grupu-kako-bi-pomagali-kavackom-klanu&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
U detaljnoj odbrani Lazović je izanalizirao svaku stavku optužnice i naglasio da su neosnovani navodi tužioca Šoškića da je osnovao kriminalnu organizaciju, zloupotrebio službeni položaj pomogao bilo kojoj osobi koja je počinila krivično djelo niti je to neko od njega tražio.&nbsp;
Dodao je da tokom svoje dugogodišnje karijere nikada od bilo kojeg sudije, tužioca ili kolege nije tražio da se nekom pomogne, nagalašavajući da nikada nije upoznao nijenog člana porodice Duška Roganovića, koji slovi za viskopozioniranog člana kavačke kriminalne grupe. Ponovio je da od njega niko nije tražio da pomogne Roganoviću.
Bivši policijski funkcioner demantovao je i navode SDT-a da je on skinuo zabranu ulaska Veljku Belivuku i Marku Miljkoviću, srpskim državljanima, objašnjavajući da to nije njegova nadležnost niti je on to tražio od Enisa Bakovića tadašnjeg pomoćnika direktora Uprave policije za sektor kriminalistike. Kategorično je odbacio i navode tužioca da je prao novac i da je imao ilegalno oružje objašnjavajući da je sve prihoda od poljoprivred prijavio Agenciji za sprečavanje korupcije.
- U spisima predmeta nema dokaza da sam izvršo bilo koje krivično djelo, ne postoji nijedna poruka, nijedna fotografija, audio ili vidio zapis, nijedan usmeni niti pismeni nalog - moje činjenje ili nečinjenje koje bi me moglo povezati sa bilo kojim navodom optužnice - kazao je Lazović.
On je na početku rekao da mu je teško iznijeti odbranu s obzirom na ambijent u kakvom mu se sudi, te da iako je izgubio vjeru u Sud i Tužilaštvo - smatra da postoje časni pojedinci u sudstvu.
Ukazao je da Apelacioni sud dodao pritvorski osnov po tački 4 iako je Viši sud pravosnažnim rješenjem naveo da to ne stoji.
- Vrhovni sud mi je stavio radnje za koje me Tužilaštvo nije ni teretilo. Vijeće Višeg suda je prvobitno vratilo optužnicu protiv mene da bi je na kraju potvrdilo, to ne mogu razumjeti - kazao je Lazović.
<h2>Platforma za iživljavanje</h2>
Pravo na odbranu mu je, kako je naveo, formalno obezbijeđeno.
- Meni je unaprijed presuđeno i to nijesam zaslužio ni kao čovjek ni kao profesionalac - kazao je Lazović.
Dodao je da njegova porodica i on prolaze pakao.
Na sva pitanja sudskog vijeća, advokata i optuženih rekao je da će odgovarati, ali ne i na pitanja tužioca.
- Ne plašim se pitanja tužioca ali je riječ o jednostranom postupku- političkom procesu. Ovdje imamo selektivnu pravdu, demonstraciju sile i moći, protkanu mržnjom. Prepoznajem naloge &nbsp;tužiočevih prijatelja i moćnika i neke formulacije rečenica sa Portala Aktuelno pominju se i u optužnici - ispričao je Lazović.
Dodao je da su istražitelji prilikom pretresa njegovog imanja koristili najsavremnije kamere kao da je terorista i da su ušli u svaku bačvu za rakiju i u staklenk i podrum.
- Vjerujem da su tajno i grobnice otvarali. Oskrnavili su mi imanje i grobove - kazao je Lazović ističući da se tužilac ponašao inkvizitorski.
Ako tužilac ima išta ljudskosti, prema riječima Lazovića, neće moći zaspati do kraja života.
- Kao što je rekao moj prijatelj i advokat Zoran Piperović poštenije bi mu bilo da me je ubio nego što je ovo uradio. Nemam dilemu da je politički proces u pitanju. Jasno mi je zbog čega sam meta. Demonstracija moći, &nbsp;sile neće me uplašiti, promijeniti - kazao je Lazović, dodajući da će se boriti da dokaže svoju nevinost.
On je istakao i da je tužilac Šoškić osmislio posebnu "platformu za iživljavanje nad njegovom porodicom i nad njim".
<h2>Optužbe političara - za sve i svašta</h2>
Lazović je ponovio da mu se sudi u skupštinkim klupama, pojedini političari pokušavaju da ga "optuže za sve i svašta" a pojedinci su izjavljivali da ne poštuju pretpostavku nevinosti u njegovom slučaju.
- Optuživali su me i da sam kriv za stanje u Ustavnom sudu, za studentske proteste, da sam nekad formalni a nekad neformalni šef Đukanoviću (Milu) - naveo je bivši policijski funkcioner dodajući da ga još nijesu jedino optužili za proteste u Srbiji.
U detaljnoj odbrani Lazović je ukazao i da je tužilac Šoškić a sve da bi izazvao njegovu reakciju naveo u obrazloženju za &nbsp;pritvor: da bi se lakše odrekao porodičnih veze i pobjegao.
- Udario mi je na čast, obraz, poštenje. Nemam od koga da bježim. Crna Gora je moja sudbina - rekao je Lazović.
On je naglasio i da ga do ovog postupka niko nikada nije pozvao ni na informativni razgovor, protiv njega nije nikada podnijeta prekršajna prijava a kamoli da se bavio krivičnim djelima.
<h2>Procesuirao 96 kavčana i 14 škaljara</h2>
Lazović je ispričao i da je Sektor kojim je rukovodio tokom 2020. podnio &nbsp;30 krivičnih prijava i 26 dopuna izvještaja, te i da je procesuirano 96 osoba iz kavačke kriminalne grupe - a 14 iz škaljarskog klana.
Prema njegovim riječima, u tom periodu bilo je pet zaštićenih svjedoka &nbsp;i svi su bili u postupcima protiv kavačke kriminalne grupe.
Detaljno je iznio i podatke koji ogranci ta dva klana su razbijena.
Lazović je pred vijećem sudije Veljka Radovanovića rekao da su tužioci i istražitelji " kopali po njegovom životu" ali on nema skrivene račune, nema skijališta, ugostiteljske objekte, hacijende, privatne firme, nije boravio na Maldivima, Dubaiu...
- Jasno se vidi kako sam stekao imovinu - ukazao je Lazović.
Tri ili četiri mjeseca prije njegovog hapšenja iz najbližeg okruženja tužioca Šoškića dobio je informaciju da će biti lišen slobode i označen da je organizator kriminalne grupe kako bi ostao u zatvoru do kraja života.
<h2>Riječi sa Portala Aktuelno prepoznaje u optužnici</h2>
Sve ovo je, kako je objasnio, potvrdio je Zoran Bećirović kada je napao novinarku Anu Raičković kada je izgovorio "pokojni Lazović i Katnić".
Neke riječi sa Portala Aktuelno prepoznaje, kako kaže, i u optužnici.
Kada su do njega stigle informacije da planiraju da ga uhapse on je sa advokatom Nikolom Martinovićem zatražio prijem kod glavnog specijalnog tužioca Vladimira Novovića da im je na raspolaganju 24 sata, kako nije bilo nikakve reakcije obratio se i vrhovnom državnom tužiocu &nbsp;Miloradu Markoviću.
- Jasno mi je bilo da se radi o kordiniranoj akciji - kazao je Lazović.
<h2>Kako penzioner da bude šef GST?</h2>
Ponovio je da ne postoji nijedan dokaz protiv njega i da tužilac ima pravo da sumnja, ali da nema pravo da sprovodi misiju moćnika i da vodi politički proces.
Visoki policijski funkcioner objasnio je i da krivično djelo stvaranja kriminalne organizacije tužiocu Šoškiću trebalo je zbog tačke četiri da bi ga što duže" držao u pritvoru".
- Ja sam penzionisan i kako penzioner da bude šef glavnom specijalnom tužiocu za kojeg ne postoje autoriteti? Da nije žalosno bilo bi smiješno - rekao je Lazović.
On je ukazao i da niko od saslušanih policajaca nije rekao nijednu ružnu riječ za njega. Podsjetio je i tužiteljka Sanja Jovićević protiv njega odbacila kao neosnovanu krivičnu prijavu i tu odluku je potvrdilo i Vrhovno državno tužilaštvo.
Lazović je podsjetio i da je za vrijeme dok je premijer bio Zdravko Krivokapić, ali i Dritan Abazović, dobio status štićene ličnosti zbog ugrožene bezbjednosti.
- Ne bi valjda ANB, Uprava policije i Abazović obezbjeđivali mene kao organizatora kriminalne grupe - naglasio je Lazović.
<h2>Milić obavijestio Pavićevića o Belivuku i Miljkoviću, a on Žižića - koji je to prenio Lazoviću</h2>
On je kazao i da ga je o ulasku Belivuka i Miljkovića obavijestio načelnik Odsjeka Milorad Žižić, a da je njemu taj podatak saopštio Milovan Pavićević, načelnik Centra bezbjednosti Podgorica.
Pavićevića je o tome, kako kaže, informisao Veselin Milić načelnik policijske Uprave za Beograd.
Lazović je naglasio da je Žižiću saopštio da Belivuk i Miljković budu pod nadzorom 24 sata i da se evidentiraju svi njihovi kontakti.
On je naveo i da su spriječene četiri likvidacije - Belivuka, Miljkovića, Marka Ljubiše Kana i Slobodana Kašćelana.
Svi od policijskih starješina su potvrdili da je riječ o uspješnoj policijskoj akciji o kojoj će se, kako dodaje, sigurno izučavati i na fakultetima za bezbjednost.
Lazović je naveo i da da nije bio upoznat sa izjavom Milana Kankaraša, niti je imao uvid u nju, a nije to bilo ni u njegov nadležnosti.
<h2>I Katnić i Čađenović negiraju krivicu</h2>
Danas na početku suđenja tužilac Šoškić je pročitao optužnicu protiv Katnića i Lazovića i optužni akt protiv Saše Čađenovića.
Nakon toga svi optuženi su rekli da ne priznaju krivično djelo i da će iznijeti odbranu.
Bivši glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić &nbsp;kazao je da neće odgovarati na pitanja tužioca Šoškića jer je bio dužan da istinito i potpuno utvrdi činjenice one koje teret optužene ali i one koje idu u njihovu korist.
- Šoškić je falsifikovao dokaze i skrivao ih je - kazao je Katnić.
Dodao i da je protiv Saše Čađenovića podignuta samo jedna optužnica 7. juna 2023. te i da ga tužilac Šoškić vezuje &nbsp;za pročitanu optužnicu protiv njega i Lazovića što je nedopustivo.
<h2>Čađenović kao "rezervni" član OKG</h2>
Na to je advokat Zoran Piperović, jedan od branilaca Lazovića, rekao da je to odbrana apostrofirala i u fazi potvrđivanja optužnice na ovo što dana ukazao i Katnić.
- Čađenović počinje da "djeluje" kada &nbsp;Lazoviću i Katniću prestaje radni odnos odnosno po prestanku službe. Odbrana ne zna što bi mogla da pita Čađenovića u kom svojstvu jer on u OKG ostaje sam, nema niko osim njega. Da banalizujem pravno da li je Saša Čađenović pitan da li je dobrovoljno prihvatio da bude član okg Zorana Lazovića? Da li je Čađenović prošao kontrolu optužnice da bude učesnik - nije. Od starta nemate organizovanu kriminalnu grupu. Zato vidimo zašto je Čađenović izopšten iz ove optužnice i " visio" kao rezervni član okg - ukazao je Piperović.
On je istakao da je Lazoviću sa namjerom stavljeno da je organizator kriminalne organizacije a sve zbog pritvora.
- Godinu čami u pritvoru. Napravili ste predmet vijeka a ovdje ništa nema od predmeta vijeka. Ovdje nema organizovane kriminalne grupe.Čađenović nije prošao procesno ono što je morao proći -zaključio je advokat Piperović.
Suđenje se nastavlja 30. maja kada će Lazović odgovarati na pitanja vijeća i advokata.
Vijeće Višeg suda, krajem januara, vratilo je SDT- u optužnicu na ispravku ukazujući na ključne propuste. Optužni akt osporen je iz više pravnih razloga dovodeći u pitanje čak i optužbu za stvaranje kriminalne organizacije u kojoj nijesu poznate ni njeni članovi, niti vrijeme stvaranja. Osporen je i dio optužnog akta kojim se Lazoviću stavlja na teret zabrane ulaska Veljku Belivuku i Marku Miljkoviću u Crnu Goru jer takva pisana zabrana nije ni postojala u Ministarstvu unutrašnjih poslova. Umjesto prvobitnih 297 stranica tužilac Šoškić je predao optužnicu ispravljenu ali sada na 300 strana.
Iz ispravljenog optužnog akta, kako je naš mediji pisao, očigledne su brojne nejasnoće i kontradiktornosti.&nbsp;
Skoro 10 mjeseci nakon što su uhapšeni Katnić i Lazović postupajući tužilac naprasno je saznao kada je navodno formirana kriminalna organizacija jer mu je sudsko vijeće ukazalo da u optužnom aktu nema vrijeme stvaranja kriminalne organizacije, da se ne zna broj članova u ispravljenoj optužnici. Šoškić je utvrdio datum ali ne baš precizno. U ispravljenom optužnom aktu navodi da je Lazović u martu 2020. godine organizovao kriminalnu organizaciju čiji su pripadnici istovremeno postali Katnić, optuženi tužilac Saša
Čađenović, Petar Lazović kao i druga neidentifikovana lica a koje je djelovala od organizovanje pa nadalje. Šoškić je tražio spajanje optužnice protiv Lazovića i Katnića sa onom protiv tužioca Čađenovića, što je Viši sud prihvatio.
Katnić i Lazović terete se da su svoje službene položaje podredili kavačkoj kriminalnoj grupi i da su i radili u njihovom interesu.
Portal ETV i Televizija E, ekskluzivno su objavili brojne poruke sa kriptovanih telefona pune prijetnji protiv Katnića, Lazovića i Čađenovića upravo od osoba iz redova kavačke kriminalne grupe.
Te komunikacije nijesu bile plod interesovanje, niti se pominju, niti ih ima optužnici tužioca Šoškića podignutoj protiv Lazovića, Katnića ali ni u potvrđenoj optuženoj protiv Čađenovića.&nbsp;
Nijedna od poruka u kojima se direktno prijeti likvidacijom Katniću, Lazoviću i Čađanoviću nijesu sadržane u 300 strana ispravljenoj optužnici tužioca Šoškića.

LAZOVIĆ: Ne bi me valjda ANB, UP, Krivokapić i Abazović obezbjeđivali da sam organizator kriminalne grupe, ne postoji nijedan dokaz za Šoškićeve optužbe

Penzioner iz Nikšića, Esad Trubljanin, obratio se Televiziji E jer mu je policija, kako tvrdi, pretresala stan zbog objave na društvenim mrežama. Trubljanin kaže da je zbog toga morao da potraži ljekarsku pomoć, jer je, kao srčani bolesnik, doživio stres nakon upada policije.&nbsp; Dodaje da mu i dalje nije jasno zašto je trideset policajaca moralo da bude ispred njegove zgrade samo zbog komentara, te da je akcja bila - filmska.&nbsp; Zaključak pretresa stana: ništa nije pronađeno.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250509210528_509c231875c667df335e5b5cb82d08baa8fce3335e92acf8a2626c2f68e248b9.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250509210528_509c231875c667df335e5b5cb82d08baa8fce3335e92acf8a2626c2f68e248b9" data-rendition-name="original" width="754" height="407" loading="lazy" alt="dokument"> </figure>  - Juče dok sam odmarao neko je zalupao i zvonio, a ja sam najprije pomslio da se ćerka šali. Kad sam otvorio vrata ugledao sam trideset policajaca &nbsp;koji su pitali: Jesi li ti Esad Trubljanin? Kad sam odgovorio potvrdno, svi su uglas povikali "Ura", kao da sam &nbsp;u najmanju ruku Pablo Eskobar - priča Trubljanin. Pretresom, kako kaže, nije ništa pronađeno, a tek je u stanici policije saznao pravi razlog pretresa. - Tamo mi inspektor kaže da moram dati izjavu povodom neke objave na Fejsbuku. Ja sam pitao kakve veze ima onaj pretres sa trideset policajaca i interventnom, sa objavom na Fejsbuku? - kaže Trubljanin. Pojašnjava da je objava bila vezana za proteste ljudi na Cetinju, odnosno na Kruševom ždrijelu. - Ja te proteste redovno pratim na mrežama, podržavam i obavezno stavim neki komentar - ističe Trubljanin. Kako proizilazi iz zapisnika, Trubljanin je ostavio uvrjedljiv komentar na račun direktora Uprave policije Lazara Šćepanovića, ali se postavlja pitanje da li je bilo potrebe da se izvede akcija tolikog obima i upad u njegov stan. Trubljanin je morao da potraži il ljekarsku pomoć, jer je kao srčani bolesnik doživio stres, te najavljuje da će pravdu potražiti pred pravosudnim organima. - Angažovaću advokate i tužiću direktora policije, i načelnika OB Nikčić i sve policajce koji su bili tu, &nbsp;zato sam tražio razgovor kod sudije - poručuje Trubljanin. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DuKbeCIq672E&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> &nbsp;

Tag: andrej-zakelj