Premijer i predsjednik Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) Andrej Plenković večeras je ponovo osudio incidente u Splitu i Zagrebu i poručio da zakon ulice neće proći.
- Mi smo ti koji smo brana normalne i uključive Hrvatske, nasuprot svim onima koji nastoje da ostvare svoje političke ciljeve, nekakvim kvazi pokušajem destabilizacije parlamentarne većine, što neće proći jer parlamentarna je većina stabilna - rekao je Plenković poslije sjednice stranačkog vrha u Zagrebu.
On je naglasio da HDZ "zagovara kulturnu, civilizovanu, uključivu Hrvatsku, društvo koje je stabilno, samopouzdano, sigurno u sebe nakon što je ostvarilo pobjede u Domovinskom ratu, obezbijedilo teritorijalni integritet, izgradilo svoje institucije, ostvarilo sva međunarodna postignuća u EU i NATO".
Plenković je ponovo optužio stranke ljevice i krajnje desnice za snažnu polarizaciju društva i to tako što ljevica, kako je rekao, optužuje HDZ, vladu i njega za istorijski revizionizam i ustaštvo, a stranke s krajnje desnice ih, zbog uključive politike prema pravima nacionalnih manjina, pa i srpskoj, proglašavaju nositeljima "nekakve jugosrpske revizije".
Premijer je ponovo oštro osudio napad na srpsku nacionalnu zajednicu tokom kulturne manifestacije u Splitu prošle sedmice, kao i onaj u Zagrebu koji je nazvao "krajnje neprimjerenim događajem".
Premijer je, međutim, ocijenio da je neprimjeren i izbor Dejana Medakovića za temu izložbe srpske manjine u Zagrebu, ali ne dio vezan uz umjetnost i kulturu, već uz aktivnosti i funkciju u SANU.
- Ne kažem da ne treba srpska manjina u Hrvatskoj da ima aktivnosti bilo kojeg karaktera, ali neke teme vezane uz Medakovića su politički loše odabrane i nisu doprinijele smirivanju tenzija - ocijenio je Plenković.
Na pitanje o inicijativi gradonačelnika Vukovara da se odloži izložba "Srpkinja" u Vukovaru zbog održavanja Dana sjećanja na žrtve Vukovara 1991, Plenković je odgovorio da se "nije bavio sadržajem izložbe" i da želi da sve manjine imaju prava da njeguju svoj identitet i kulturu, kao i da je na svakome da razmisli koje sadržaje uvrštava u svoje programe.
On je takođe rekao da je u kontaktu s predstavnikom srpske manjine Miloradom Pupovcem i ponovio da su sve aktivnosti srpske zajednice bezbjednosno pokrivene da ne bi došlo do situacija koje su, istakao je, "više za sramiti nego za ponos".
- Nije realno da se ulica zbiva, a da država gleda skrštenih ruku - zaključio je Plenković.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Plenković o incidentima u Zagrebu i Splitu: Zakon ulice neće proći

Premijer Hrvatske Andrej Plenković izjavio je danas da je incident u Splitu grubo kršenje prava manjina i dodao da je za sada jedan od napadača uhapšen, dok se za ostalima traga.
- Ovo je grubo kršenje prava manjina, napad na srpsku manjinu u Hrvatskoj, i to mahom na djecu i starije osobe. Nema mjesta u Hrvatskoj za zakon ulice - kazao je Plenković na vanrednoj konferenciji za novinare u Zagrebu.
On je ocijenio da je takvo ponašanje potpuno neprihvatljivo i da nema veze sa zaštitom dostojanstva Domovinskog rata niti sa osjećanjima hrvatskih branitelja.
Plenković je odbacio kritike da njegova vlada toleriše istorijski revizionizam i ustaštvo, te je pozvao tužilaštvo da reaguje.
Premijer je rekao da je u incidentu učestvovalo oko stotinu osoba i potvrdio da je među njima bilo članova navijačke grupe „Torcida“. Dodao je da je zasad jedna osoba identifikovana i uhapšena, a policija radi na pronalaženju ostalih.
- O ovom incidentu mislim sve najgore što mogu misliti. To je u suprotnosti sa našim zakonima - naglasio je premijer Hrvatske.
Plenković je sinoć na mreži X osudio incident u Splitu, gdje je grupa od više desetina huligana, mahom maskiranih i u crnoj odjeći, spriječila otvaranje kulturne manifestacije srpske nacionalne manjine. Neki od njih su uzvikivali ustaški pozdrav „Za dom spremni“.
Incident su danas oštro osudili i predsjednik Zoran Milanović, kao i više ministara, političkih stranaka i pojedinaca.
Izvjestilac Evropskog parlamenta za Srbiju, evroposlanik Tonino Picula, ocijenio je nedopustivim napad maskiranih huligana na Dane srpske kulture u Splitu.
- Kultura nije privilegija, već temelj zajednice i mjesto gdje se grade mostovi, a ne zidovi - napisao je Picula na mreži X.
On je istakao da očekuje brzu i oštru reakciju institucija i dodao da Hrvatska mora biti zemlja tolerancije, a ne ekstremizma.
Uprkos incidentu, kulturna manifestacija Dani srpske kulture, u organizaciji „Prosvjete“, nastavljena je danas otvaranjem izložbe In Magica Mundi Budimira Dimitrijevića.

Plenković: Incident u Splitu je grubo kršenje prava manjina, počela hapšenja

Premijer Hrvatske Andrej Plenković danas je saopštio da nema nikakvih saznanja o tome da je afrička svinjska kuga rezultat specijalnog rata protiv Hrvatske.
Ministar poljoprivrede Hrvatske David Vlajčić je u utorak, 23. septembra, izjavio novinarima u Osijeku da ne može da isključi tezu da se protiv Hrvatske vodi "specijalni rat" afričkom svinjskom kugom.
Kazao je da je u Hrvatskoj ta bolest bila stavljena pod kontrolu od 2023, a da su se "žarišta zaraze ove godine stvorila u Srbiji gdj se bolest rapidno širila, a potom se kod nas pojavljuju tačkasta žarišta. Sami zaključite. Ništa ne želim da isključim", rekao je Vlajčić.
Plenković je na pitanje novinara o tvrdnjama koalicionih partnera u Vladi iz desničarskog Domovinskog pokreta, odgovorio da "nemamo nikakvih saznanja ni dokaza da se radi o bilo kakvom specijalnom ratu", prenio je N1 Zagreb.

Plenković: Nemam saznanja da je afrička kuga dio specijalnog rata protiv Hrvatske

Hrvatski premijer Andrej Plenković prisustvovao je u Jajcu obilježavanju 30. godišnjice operacije Maestral, u kojoj su Hrvatska vojska i Hrvatsko vijeće odbrane uz podršku Armije BiH oslobodile veliki dio jugozapadne Bosne, uključujući grad Jajce, ocijenivši je ključnom za slamanje srpske agresije i okončanja rata.&nbsp;
- Operacija Maestral bila je ključna operacija i zajednička akcija Hrvatskoga vijeća odbrane, Hrvatske vojske uz podršku Armije BiH, a slijedom drugih oslobodilačkih operacija u Bosni i Hercegovini i Hrvatskoj, posebno veličanstvene vojno-policijske operacije Oluja, koja je zadala ključan udarac Miloševićevom režimu i politici stvaranja velike Srbije - rekao je Plenković.
Pritom je hrvatski premijer naveo da se danas posebno važno prisjetiti svih hrvatskih branitelja koji su dali život za slobodu Bosne i Hercegovine i za slobodu Hrvatske u gradu Jajcu 'koji je kroz istoriju bio kraljevski hrvatski grad'.&nbsp;
Dodao je da su uspjesi u zapadnoj Bosni bili plod Splitske deklaracije koju su potpisali hrvatski predsjednik Franjo Tuđman i predsjednik BiH Alija Izetbegović. Plenković je rekao kako Hrvatska i danas nastavlja dugoročnu podršku Bosni i Hercegovini, osobito jačanju jednakopravnosti Hrvata.
- Te operacije omogućile su Dejtonski mirovni sporazum koji je donio mir Bosni i Hercegovini i cijelom prostoru koji obuhvata i Hrvatsku i Bosnu i Hercegovinu. Nastavak podrške Bosni i Hercegovini i jednakopravnosti Hrvata ostaje naš prioritet - &nbsp;rekao je premijer.
Operacija Maestral, koja se odvijala od 8. do 17. septembra 1995. godine, bila je ključna za oslobađanje nekoliko gradova u zapadnoj Bosni, Šipova, Drvara i Jajca. U ovoj operaciji poginulo je 74 vojnika, dok je 226 ranjeno.
Snage Hrvatske vojske i Hrvatskoga vijeća odbrane su nedugo nakon operacije Maestral započele i operaciju Južni potez tokom koje su stigle na 20 kilometara od Banja Luke te prisilile srpske snage na okončanje rata, pregovore koji su okončani u Dejtonu, piše Hina.

Plenković: Operacija Maestral zadala ključan udarac politici stvaranja velike Srbije

Bivša ministarka vanjskih poslova Hrvatske Vesna Pusić u intervjuu za "Večernji.hr" upozorava na opasnosti normalizacije ustaštva u Hrvatskoj. Ona je kazala i da je Srbija neko vrijeme preuzela ulogu disruptora na Balkanu, naročito prema Crnoj Gori i u manjoj mjeri Bosni i Hercegovini, zbog čega je platila određenu cijenu.
Večernji.hr: Što će biti sa Srbijom?
Pusić: Jedno se vrijeme činilo da je Srbija od Rusije preuzela ulogu disruptora na Balkanu, naročito u odnosu prema Crnoj Gori, a u nešto manjoj mjeri i prema BiH, zbog čega je platila određenu cijenu. Potpora članstvu u EU u Srbiji sa 60 odsto na početku pregovora pala je na današnjih 30-ak. U međuvremenu se vlast u Beogradu počela suočavati s građanskom pobunom, što takođe mijenja perspektivu Srbije.
Večernji.hr: Premijer Plenković tvrdi da je Srbija na rubu građanskog rata. Slažete li se s tom ocjenom?
Pusić: Nadam se da do toga neće doći jer to je uvijek tragedija za zemlju i društvo, kako god završila. Mislim da je Srbija na rubu ozbiljnog prevrata, a mislim da to misle, bez obzira na to što govore, i vrhovi vlasti u Srbiji, koji se organizacijski i finansijski pripremaju za to. Iako se često kao problem spominje činjenica da su i studentski protesti obilježeni nacionalističkom ideologijom, ne treba zaboraviti da je temeljna ideja ovog pokreta rođena u okrilju mlade, građanske Srbije. To je važan znak. Često se čuje i kritika da u tom pokretu nema vođa, što otvara pitanje ko će preuzeti vlast. Mislim da je tu riječ o promjeni novog doba. U vrijeme naše mladosti nije bilo društvenih mreža i takvih mogućnosti komunikacije, što znači da su takvi pokreti uvijek morali imati nekoga prepoznatljivog lidera poput Havela ili Walesa, a kad bi vlasti zatvorile Havela, time bi blokirale i pokret. To danas više ne postoji. Današnje tehnologije otvaraju posve nove mogućnosti organizovanja, a u tom pokretu u Srbiji postoji niz potencijalnih lidera, koje ćemo i vidjeti kada budu raspisani izbori.
Večernji.hr: Očito je da EU ima dvostruka mjerila kada je riječ o Ukrajini i Gazi. Kako se to odražava na vjerodostojnost Evropske unije, koja se pokušava profilirati kao glavna globalna zaštitnica međunarodnog prava i poretka temeljenog na pravilima?
Pusić: Jako loše. To dovodi u pitanje principijelnost i dosljednost EU. Kada je o Gazi riječ, najveća i najvažnija evropska zemlja, Njemačka, boji se zbog traume holokausta osuditi Netanjahuov režim i genocid što ga taj režim provodi u Gazi. Zahvaljujući ekstremističkim snagama u sadašnjoj izraelskoj vladi, Izraelu se dogodilo valjda najveće prokletstvo koje ga je moglo snaći. Izrael je počeo provoditi politiku kakvu su prema Židovima provodili njihovi smrtni neprijatelji. Zbog kolektivne odgovornosti za genocid nad Židovima u Evropi, jer taj genocid nisu provodili samo nacisti nego i njihovi pomagači, među kojima je i ustaški režim u Hrvatskoj, Evropa nije imala hrabrosti osuditi jedan režim s obzirom na to da je ovo djelo konkretnog režima, a ne izraelskog naroda u cjelini. Možda će imati snage za to jednom u budućnosti, ali onda će, na žalost, biti prekasno, a Evropa će ponovno nositi breme kolektivne krivnje zbog nečinjenja.
Večernji.hr: Možemo li dolazak šefice palestinske diplomatije u Hrvatsku i njen prijem na najvišoj razini protumačiti kao početak postupnog prestrojavanja hrvatske politike prema priznanju Palestine?
Pusić: Činjenica da se Vlada odlučila za takav potez upućuje na to.
Večernji.hr: Treba li Hrvatska priznati Palestinu?
Pusić: Moram priznati da sam promijenila mišljenje o tom pitanju. Prije sam smatrala da je najprije potrebno realizovati rješenje s dvije države, a onda donijeti odluku o priznanju. Međutim, danas, kada se to rješenje čini nedohvatljivim, čin priznanja više ne predstavlja insistiranje na promjeni empirijske situacije, nego je to simbolički čin potpore narodu koji je ostavljen na milost i nemilost režimu koji ga uništava.
Večernji.hr: Spomenuli ste ustaški režim. Kako objašnjavate aktuelnu normalizaciju ustaštva i ustaške simbolike u zemlji?
Pusić: Mislim da je to apsolutni eksces koji šteti Hrvatskoj i hrvatskim građanima. Nema pristanka i prihvatanja normalizacije ustaštva. Mislim da je u toj situaciji iznimno važno to što je Hrvatska u svojoj istoriji imala alternativu, antifašizam, na koji se mora osloniti i koji joj je donio pobjedu u Drugom svjetskom ratu. Pokušaji rehabilitacije ustaštva, po mom mišljenju, nemaju nikakve veze s istorijom, NDH, Pavelićem i ustašama, nego s ekstremnom desnicom danas u Hrvatskoj. To je povezano s tipom politike koja se pokušava progurati u Hrvatskoj, politikom bigotnosti, isključivosti, agresije, nasilja i straha, svega onoga što narušava pristojno demokratsko društvo, u kakvom građani ove zemlje imaju pravo živjeti. Rehabilitacija ustaštva danas je zagovaranje takve budućnosti, a ne opravdavanje prošlosti. A takvu budućnost nećemo i ne želimo!
Večernji.hr: Ima li to veze s Plenkovićevim koaliranjem s radikalnom desnicom i izbacivanjem Srba iz vladajuće većine?
Pusić: Pretpostavljam da će Plenković i HDZ reći da je to bila nužda iako takvu nuždu ne priznajem, ali činjenica je da je Plenković koaliranjem s ekstremnom desnicom, odnosno Domovinskim pokretom, koji se uglavnom sastoji od bivših HDZ-ovaca, tu stranku razbio i bitno oslabio. Međutim, kada su oni koji finansijski i organizacijski stoje iza toga vidjeli da priča s Domovinskim pokretom nije uspjela, odlučili su ideju prepakirati u određenu vrstu kontrakulture, ponovno okupljenu iza popularnog pjevača. I sada je sličan sadržaj umotan u atraktivniji celofan. U naše vrijeme imali smo rock, punk i druge oblike kontrakulturne, a danas na sceni ne postoji ništa slično. I taj prostor sada pokušava popuniti ovaj pobunjenički kontrakulturni pokret, koji se okuplja oko jednog pjevača. Iako na Hipodromu sigurno nije bilo pola miliona ljudi, nego dvostruko manje, a i polovina njih stigla je iz inostranstva, stvorena je fama kao da je pola hrvatskog društva i cjelokupna mladost Hrvatske dio tog pokreta, premda to nije tačno.
I Plenković je napravio pogrešan potez kada su se on i njegovi saradnici pokušali ukrcati na taj voz, koji je poprimio oblike novog društvenog fenomena. Umjesto da predvodi, činilo se da slijedi, čime je poslao poruku da nema kontrolu nad situacijom, što je stvorilo atmosferu nesigurnosti i straha u društvu. Koliko god je Plenković napravio uslugu Hrvatskoj neutralizirajući ekstremnu desnicu kao političku stranku, sada je isti politički i ideološki projekt u formi kontrakulturnog pokreta preplavio Hrvatsku.

Vesna Pusić: Rehabilitacija ustaštva danas nije opravdavanje prošlosti, već zagovaranje budućnosti straha, nasilja, agresije

Rekonstukcija Vlade - te dvije riječi stvorile su buru u parlamentarnoj većini. Ali i veliku muku za premijera Milojka Spajića, pa je veliko pitanje da li će se i kada realizovati dokument koji je u drugoj polovini avgusta podijeljen članovima Predsjedništva PES-a. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250904180932_7593be1450eeee44c1ae541bcb538668b0158d9ca3cc89b4393ba997435e7cff.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250904180932_7593be1450eeee44c1ae541bcb538668b0158d9ca3cc89b4393ba997435e7cff" data-rendition-name="original" width="2560" height="1706" loading="lazy" alt="GLAVNI ČOVJEK PARLAMENTARNE VEĆINE: Andrija Mandić, predsjednik Skupštine Crne Gore "> <figcaption>GLAVNI ČOVJEK PARLAMENTARNE VEĆINE: Andrija Mandić, predsjednik Skupštine Crne Gore(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  ULOGA ANDRIJE MANDIĆA &nbsp; Prema informacijama Televizije E, Demokrate Alekse Bečića pokušavaju da podignu ulog i imali su konsultacije sa ključnim čovjekom parlamentarne većine - Andrijom Mandićem. Zaprijetili su da će u slučaju smjene njihovih ljudi - i ministra odbrane Dragana Krapovića i ministra unutrašnjih poslova Danila Šaranovića – poslanički klub Demokrata uskratiti podršku kabinetu Milojka Spajića. &nbsp; Spajićeva Vlada može opstati i bez podrške sedmoro poslanika iz kluba Demokratske Crne Gore, ali samo u slučaju da Mandić da ,,zeleno svjetlo” ostalima iz parlamentarne većine, da svi iz posebnih klubova budu saglasni, ali i da svi poslanici manjinskih stranaka budu glasali za sve odluke izvršne vlasti. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250904180940_64a564b4835e5ac33d7f75f40342000a4fd518dae3ef9cc6aa811c27dc0423bc.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250904180940_64a564b4835e5ac33d7f75f40342000a4fd518dae3ef9cc6aa811c27dc0423bc" data-rendition-name="original" width="873" height="567" loading="lazy" alt="PRITISAK NA PREMIJERA: Trio Demokrata - Šaranović, Bečić i Krapović"> <figcaption>PRITISAK NA PREMIJERA: Trio Demokrata - Šaranović, Bečić i Krapović(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  No, ako bi jedan od dva poslanička kluba partija manje brojnih naroda glasao bio uzdržan i makar dva poslanika iz posebnih klubova - 44. Vlada Crne Gore mogla bi da bude oborena u parlamentu. &nbsp; Da Spajiću bude teže da donese odluku o smjeni ministara iz redova Demokrata, potrudio se lično Aleksa Bečić, potežući, kako se to kaže, bratske veze sa Beogradom. &nbsp; RAZGOVOR BEČIĆA I SELAKOVIĆA Aleksa Bečić je preko Vučićevog čovjeka, Nikole Selakovića, tražio da zvanični Beograd preko svojih kanala obavi pritisak na Spajića da ne ulazi u ozbiljniju rekonstrukciju Vlade. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250904180936_96fe3b8fbc3d72101dff0b8171139a610affd68027abbc96216520ef07d3be0d.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250904180936_96fe3b8fbc3d72101dff0b8171139a610affd68027abbc96216520ef07d3be0d" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="VUČIĆEV ČOVJEK: Nikola Selaković, ministar kulture i član Predsjedništva SNS-a"> <figcaption>VUČIĆEV ČOVJEK: Nikola Selaković, ministar kulture i član Predsjedništva SNS-a(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  Bečić se sreo sa Selakovićem 30. avgusta na kongresu Jokovićeve Socijalističke narodne partije i tada je srpskom ministru kulture i članu Predsjedništva Srpske narodne stranke kazao da Demokrate mogu pristati samo na smjenu ministra odbrane Krapovića, ali samo uz obećanje da će mu se naći neko dobro novo mjesto u državnim institucijama. &nbsp; Preko partnerskih službi sadržaj razgovora je evidentiran u Agenciji za nacionalnu bezbjednost i o svemu je informisan premijer i lider PES-a Milojko Spajić. &nbsp; Informacije o sadržaju razgovora Bečića i Selakovića su uznemirile premijera Spajića, jer se pokazuje da Bečić i Bogdanović neće prezati od svih mogućih poteza, samo da bi sačuvali poziciju unutar bezbjednosnog sektora. &nbsp; Zato je za lidera PES-a od vitalnog značaja da procijeni kako kako će se postaviti u sadašnjoj krizi koalicija ,,Za budućnost Crne Gore” Andrija Mandić. PREBROJAVANJE U PES-U Ali je, za političku budućnost premijera i lidera PES-a najvažnija procjena odnosa snaga – u vrhu PES-a, u poslaničkom klubu ali i u Predsjedništvu PES-a. &nbsp;&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250904180936_f87df80b1a5190a7c6608967111002cc361175b3a873de51ba34a5b27b605123.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250904180936_f87df80b1a5190a7c6608967111002cc361175b3a873de51ba34a5b27b605123" data-rendition-name="original" width="2560" height="1709" loading="lazy" alt="KOLIKO SU SLOŽNI: Predsjedništvo PES-a"> <figcaption>KOLIKO SU SLOŽNI: Predsjedništvo PES-a</figcaption> </figure>  Prema informacijama Televizije E, kada je radna verzija rekonstrukcije Vlade podijeljena u avgustu članovima Predsjedništva PES-a, Spajić je dobio od većine pozitivne signale, ali i upozorenje da sve mora da bude prethodno dogovoreno sa Andrijom Mandićem, zbog njegovog uticaja na poslanike parlamentarne većine, ali i poslanike PES-a. &nbsp; I tu je Spajićev novi problem: ni sam nije siguran na koliku podršku može da računa u vrhu sopstvene stranke. &nbsp; Poslanički klub Pokreta Evropa sad je najveći u parlamentu, broji 20 poslanika. Prema procjenama Milojka Spajića i njegovog savjetnika Branka Krvavca, glasanje najmanje pet poslanika bi bilo vrlo problematično u slučaju nekog sporenja sa koalicijom ,,Za budućnost Crne Gore”, jer su njihovi stavovi bliži srpskom politučkom korpusu koji predstavlja Nova srpska demokratija. &nbsp; Svi ti novi detalji poremetili su Spajićev akcioni plan rekonstrukcije. Na nedavno pitanje ambasadora države kvinte o terminu rekonstrukcije i zahvatu promjena ministara, crnogorski premijer nije imao precizan odgovor. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250904180940_bec54d7b3482718b5cb1304710fd3d612d754caa6d6e6b1176ebb2f5ca79b068.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250904180940_bec54d7b3482718b5cb1304710fd3d612d754caa6d6e6b1176ebb2f5ca79b068" data-rendition-name="original" width="780" height="470" loading="lazy" alt="CRNOGORSKA PONUDA NA HRVATSKOM STOLU: Premijetri Spajić i Plenković na Bledu"> <figcaption>CRNOGORSKA PONUDA NA HRVATSKOM STOLU: Premijetri Spajić i Plenković na Bledu(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  ČEKAJUĆI RASPLET &nbsp; Posljednje informacije iz PES-a ukazuju da je Milojko Spajić tokom nedavnog razgovora sa hrvatskim kolegom Andrejem Plenkovićem izrazio spremnost da se isplati odšteta logorašima iz Morinja, da Crna Gora odustane od skidanja ploče koja je svojevremeno postavljena u vojnom kompleksu u Morinju, ali i da se promijeni ime bazena u Kotoru koji nosi ime Zorana Gopčevića, jugoslovenskog vaterpolo reprezentativca ali i čuvara u logoru... &nbsp; Istovremeno, kako prenosi dnevni list Vijesti, Spajić je Plenkoviću predložio da pitanje granice i broda ,,Jadran” ostanu otvorene teme za dalje razgovore dvije strane. &nbsp; &nbsp;Prema izvorima Televizije E iz Spajićevog okruženja, premijer je posredno ponudio i porodici Gopčević da će, ako iskažu zahtjev, neki drugi sportski objekat biti preimenovan, a da bazen u Kotoru nosi ime - Gradski bazen. &nbsp; Za sada nema informacija da bi iko iz porodice Gopčević pristao na taj plan. &nbsp; Sve ove informacije govore da je lider PES-a veoma uzdrman i da više nije tako odlučan da sprovede radiukalniju rekonstrukciju Vlade, čak i ako je riječ o izmjenama unutar parlamentarne većine. &nbsp; Da li to znači da će se rekonstrukcija odgoditi za neka bolja vremena, za sada nema pouzdanih pokazatelja. Čini se da će, kada se vrati iz Sjedinjenih Američkih Država, ministar odbrane Dragan Krapović - jedini zasigurno biti rekonstruisan. &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Draško Đuranović

Siniša Adamović

Spajićev težak izbor: kako prevazići opstrukcije rekonstrukcije?

Predsjednica Skupštine Srbije Ana Brnabić reagovala je na izjavu hrvatskog premijera Andreja Plenkovića da je Srbija na ivici građanskog rata.
Poručila je da je “njihov” strateški cilj da Aleksandar Vučić ne bude na čelu države.
- Plenković govori da je Srbija na ivici građanskog rata. A šta bi drugo? Toliko su to željeli i toliko u to uložili. Znaju da njihov strateški cilj – da Aleksandar Vučić ne bude na čelu Srbije, samo tako mogu ispuniti. Na žalost nekih, i na veliku sreću Srbije i većine njenih građana, čitavog našeg naroda, to niti je tačno, niti će se dogoditi. Da parafraziram jednu našu pjesmu – džaba vam novci, moji sinovci, džaba vam bilo svih Dinka i Mila… Kuharica završila u đubretu (i bukvalno)- napisala je Brnabić na mreži X.

Brnabić Plenkoviću: Džaba vam novci, moji sinovci, džaba vam bilo svih Dinka i Mila…

Na Strateškom forumu u Bledu, hrvatski premijer Andrej Plenković &nbsp;govorio je o političkoj situaciji na Zapadnom Balkanu i izazovima koji prate proces proširenja Evropske unije.
- Srbija je na rubu građanskog rata- rekao je Plenković u panel raspravi s trojicom premijera iz Slovenije, Albanije i Crne Gore na Bledskom strateškom forumu.&nbsp;
Tema panela bila je dalje proširenje Evropske unije, a hrvatski je premijer, iako kao i uvijek naglašava podršku proširenju, naglasio da treba vidjeti i surovu političku stvarnost.
- Imate Sjevernu Makedoniju koja je blokirana. Imate Srbiju s više od dvije godine najvećih, najsnažnijih i najozbiljnijih unutrašnjih nemira i demonstracija, na rubu građanskog rata. Imate Bosnu i Hercegovinu, s Dodikom koji godinama rasteže separaciju ili ne separaciju, i hop, on je vani. Imate Banjsku, koja je 2023. prošla bez ozbiljne opaske ili artikulacije bilo koga u EU, pravimo se da se to nije dogodilo. To je stvarnost. Moramo biti zaista trezveni oko proširenja i mijenjajućeg globalnog konteksta. Ja sam za proširenje, mislim da se svi trude da pristupe, ali trebaju se politički stabilizovati - rekao je Plenković.&nbsp;

Plenković na forumu u Bledu: Oprezno sa proširenjem EU, Srbija je na rubu građanskog rata

Predsjednik Vlade Crne Gore Milojko Spajić na mreži Iks je saopštio da je sastanak s predsjednikom Vlade Hrvatske Andrejom Plenkovićem izraz jasne opredijeljenosti da ove dvije države imaju najbolje moguće odnose.&nbsp;
Oni su se danas sastali na marginama Međunarodne konferencije Bledskog strateškog foruma.&nbsp;
Najbolji mogući odnosi dvije države strateški su interes ne samo Crne Gore i Hrvatske, već i čitavog regiona, ocijenjeno je tokom razgovora.&nbsp;
Prema njegovim riječima, na toj liniji ne izostaje ni snažna podrška Hrvatske evropskoj integraciji Crne Gore.
- A uspjeh Crne Gore na tom putu bio bi važna poruka za čitav region - dodao je Spajić na mreži Iks.&nbsp;
Kako je navedeno u saopštenju, dalji evropski put Crne Gore bio je tema razgovora, kao i planovi za zatvaranje poglavlja na Međuvladinoj konferenciji EU i Crne Gore, koja će se održati do kraja godine.
Još jednom je, kako se dodaje, pozdravljena odluka Vlade Crne Gore da se Dom kulture „Josip Marković” u Lastvi ustupi Republici Hrvatskoj te ukazano da je to gest prijateljstva i spremnosti Crne Gore da u maniru dobrog susjeda rješava sva zajednicki prepoznata otvorena pitanja.&nbsp;
- Upravo u tom duhu nastavljamo da radimo na zajedničkoj budućnosti naših država - kazao je Plenković.
Na sastanku je pružena podrška ministrima vanjskih poslova da kroz redovan dijalog nastave da rade na otvorenim pitanjima, a Ibrahimović i Radman Grlić pozdravili su dosadašnji rad međudržavnih tijela, koja predstavljaju dobru osnovu za postizanje dogovora, te se saglasili da će predstojeća Međuvladina konferencija (EU-CG) biti veoma važna za dalju dinamiku napretka Crne Gore prema punopravnom članstvu.
Bilo je riječi i o intenziviranju ekonomske saradnje, sa naglaskom na investicije, unaprjeđenje trgovinske razmjene i otvaranju novih mogućnosti za poslovnu saradnju u oblastima od zajedničkog interesa.
Sastanku na Bledu prisustvovali su između ostalih i ministarka zdravlja u Vladi Hrvatske, Irina Hristić i ambasadori Boris Grigić i Dragan Tufegdžić.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FMickeySpajic%2Fstatus%2F1962517485804048543&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Spajić: Sastanak s Plenkovićem izraz jasne opredijeljenosti da imamo najbolje moguće odnose

Bilateralni susret premijera Crne Gore Milojka Spajića i njegovog hrvatskog kolege Andreja Plenkovića, održan uoči početka Bledskog strateškog foruma u Sloveniji, završen je bez konkretnog dogovora o otvorenim pitanjima između dvije države, saznaje M portal.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 49.8969%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fplenkovic-sa-spajicem-hrvatska-zeli-da-rjesava-otvorena-pitanja-sa-crnom-gorom&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Izvori M portala tvrde da je Spajić Plenkoviću obećao isporučivanje rezultata po svim pitanjima koja su i dalje otvorena između dvije države, ali sa hrvatske strane i dalje postoji sumnja u Spajićeve riječi, jer su ih već čuli nekoliko puta ranije, bez konkretnih rezultata.
Sastanku su, prema riječima izvora M portala, prisustvovali i hrvatski ministar vanjskih poslova Gordan Grlić Radman i crnogorski ministar vanjskih poslova Ervin Ibrahimović, čije su se uloge znatno razlikovale.&nbsp;
Naime, izvori M portala tvrde da je premijer Spajić najveći dio krivice za neizvršavanje zadataka i nezatvaranje otvorenih pitanja između Crne Gore i Hrvatske pokušavao da svali na resor kojim rukovodi Ibrahimović, dok je Grlić Radman oštro kritikovao generalnu politiku crnogorske Vlade prema susjedima i EU.
Sastanku Spajića i Plenkovića prisustvovao je i Spajićev najbliži saradnik, šef kabineta Branko Krvavac, koji je od Plenkovićevog savjetnika za vanjske poslove Dina Mihanovića tražio da se dva premijerska kabineta direktnije i bliže povežu. Diplomatski, ovaj potez Krvavca je čudan ako se ima u vidu da su Spajić i on na trenutnim funkcijama već dvije godine, a da nijesu uspostavili blisku komunikaciju sa kabinetima predsjednika vlada iz najbližeg okruženja.
Nakon sastanka, Plenković je na društvenoj mreži X objavio da "Hrvatska želi rješavati otvorena pitanja u dobrosusjedskom ozračju, o čemu vodimo redovit dijalog na ministarskoj razini".
- Drago nam je da je riješen status Doma kulture u Donjoj Lastvi, što je važno za hrvatsku manjinu u Crnoj Gori. Očekujemo daljnje iskorake oko nestalih osoba, obeštećenja hrvatskih logoraša, graničnih pitanja i drugih otvorenih bilateralnih tema.
Razgovarali smo o intenziviranju gospodarske suradnje i o dinamici europskog puta Crne Gore, koji podupiremo. Izrazio sam žaljenje zbog velikih požara koji su pogodili Crnu Goru tijekom ljeta. Hrvatska je pružila pomoć u gašenju požara slanjem kanadera Ministarstva odbrane Republike Hrvatske - naveo je Plenković.
Susret Spajića i Plenkovića održan je u atmosferi zategnutih odnosa Crne Gore i Hrvatske, uzrokovanih nekonzistentnom spoljnom politikom crnogorske strane kada je riječ o evropskim integracijama i dobrosusjedskim odnosima.
Hrvatska je krajem prošle godine blokirala Crnoj Gori privremeno zatvaranje jednog pregovaračkog poglavlja, nakon što je crnogorska Skupština na čelu sa Andrijom Mandićem, usvojila rezoluciju o genocidu u Jasenovcu, a potom je otvoren i čitav niz drugih pitanja, poput vlasništva nad školskim brodom "Jadran", doma kulture u Tivtu, spomen ploči u nekadašnjem logoru Morinj, odštete bivšim logorašima, promjene imena bazena u Kotoru...
Prvi odgovor Hrvatske bio je da predsjednika Skupštine Andriju Mandića, potpredsjednika Vlade Aleksu Bečića i poslanika DNP Milana Kneževića proglasi personama non grata u Hrvatskoj, a uslijedilo je i blokiranje privremenog zatvaranja jednog pregovaračkog poglavlja sa EU.
Nakon posljednjih provokacija koje je Hrvatskoj uputio crnogorski ministar odbrane Dragan Krapović, izradom specijalnih značaka za posadu broda "Jadran", a koje i sam nosi u javnim nastupima mada nije član posade, u diplomatskim krugovima se spekuliše da bi upravo on mogao biti naredna persona non grata u Hrvatskoj.
Ovogodišnji jubilarni 20. Bledski strateški forum donosi kuriozitet kada je Crna Gora u pitanju. Naime, prvi put će se na ovom događaju pojaviti dvije delegacije iz Crne Gore, jer je naknadno, pred sam početak Foruma, i predsjednik Crne Gore Jakov Milatović odlučio da bude učesnik.
Prema nezvaničnim informacijama M portala, Milatović je svoje učešće najavio prije nekoliko dana, što je organizatorima stvorilo ozbiljne probleme s obzirom na to da se Bledski strateški forum priprema mjesecima unaprijed.

Susret Spajića i Plenkovića bez konkretnog dogovora

Jedna žena je preminula, dok se druga i dalje bori za život u bolnici, nakon pucnjave koja se sinoć oko 21 sat dogodila u romskom naselju Sitnice u Međimurju u Hrvatskoj.&nbsp;
Portal Index prenosi da je osumnjičeni još u bjekstvu.&nbsp;
Portparol Međimurske policijske uprave Radovan Gačal rekao je da je na žene pucano iz vatrenog oružja i da su obje prebačene u Županijsku bolnicu u Čakovcu, navodi Hina.
- Druga žrtva pucnjave bori se za život s teškim povredama - izjavio je Gačal.

Hrvatska: Jedna žena ubijena u pucnjavi, druga teško ranjena

„Putovanje Italijom“ Slobodana Vukovića je najnovija njegova knjiga u izdanju časopisa Komun@.
- Ovo su u stvari priče u putopisnom okviru, a rukopis koji sadrži Vukovićeva knjiga je putopisna proza, rafinisana, leporeka, poučna i pisana razbokorenom rečenicom koja plijeni - zapisao je, između ostalog, recezent Pero Zubac.
Mnogo što se, kako je ocijenio, da naučiti iz ove knjige - naročito o Njegošu.
- Mene je posebno dotakla. Čitalac se suočava sa opisanim prizorima gradova i predjela sa ličnostima iz Crne Gore u tim prostorima za koje je Slobodan Vuković, duhovito rekao: „Gdje je Crna Gora u Veneciji? Svuđe!” - naveo je on.
Promiču, kako je rekao, pred očima majstorski opisani znameniti italijanski gradovi.
- A posebna vrijednost su opisani susreti sa ljudima, dijalozi, autorske opaske, pitka priča o razgovoru Njegoša sa američkim admiralom. I nepoznata mi, a dragocjena zapisana Njegoševa misao: „Možda je jedino smrt put do najviše tajne, ali to niko nije posvjedočio“. Ja sam iz ove knjige, iz daleka, sa sjevera, bolje upoznao i zavolio Italiju zahvaljujući umijeću putopisanja Slobodana Vukovića - zapisao je Zubac.
S druge strane, prof. dr Sonja Tomović Šundić, koja je takođe recezent Vukovićeve knjige, ističe da je slika Italije iz pera Slobodana Vukovića čarobna.
- Kao što atribut čarobno nosi sve što izađe na svjetlost dana iz njegove stvaralačke radionice. Autor je vrstan publicista, ali posjeduje i dar da svoju putopisnu prozu ispisuje kao prvorazredno književno djelo,sa estetskim dometima i slikovitošću koja plijeni pažnju čitalaca - navela je Tomović Šundić.
Po njenim riječima, on je dočarao italijanske gradove, raskošne tragove Rima, Španske stepenice, Koloseum, njegove prekrasne trgove, fontane, galerije, muzeje, vrevu na ulicama, ali je i živo predstavio i nezaboravnu Veneciju, Bari, Napulj...
- Sve te gradove blagoslovene italske zemlje, toplinu juga i Mediterana. Čitajući njegove putopise imamo priliku da se upoznamo sa jednom od najvećih evropskih kultura, njenom renesansom, barokom i modernom umjetnošću koja Italiju čini vjekovima središtem naše civilizacije. Vuković je rafinirani opservator, njega zanose umjetnička djela, događaji koje pomno prati tokom putovanja, zanimljivi ljudi i pojave, ali i restorani i nacionalna kuhinja, vina i jela koja kuša, i koja mu pomažu da shvati način života, navike i običaje. Sve u svemu pred našim očima iskrsava to krasno podneblje u novom svjetlu, kroz brižljive opise i detalje, ali i inspiraciju i želju da svom unuku Maksimu, koji nosi ime njegovog oca, i koji je krajem Drugog svjetskog rata boravio u Italiji, pokaže veličanstvenu materijalnu i duhovnu zaostavštinu nama susjedne zemlje, od koje nas dijeli morska pučina - napisala je prof dr Tomović Šundić.
Ona takođe navodi takođe da bi „zapisi Vukovića bili nepotpuni bez podsjećanja na Njegoševa putovanja Italijom, o kojima svjedoči Ljuba Nenadović.
- Kao čovjek velikog obrazovanja, pisac nam ukazuje na najfinije spone, unutrašnje veze, pjesnika, i njegov dodir sa umjetnošću, i likovnošću, kolorita i bogatstvom izraza, koje putnike ovog i onog vremena ostavlja bez daha. Sudeći po svemu naša šira javnost će ovim novim djelom Slobodana Vukovića, dobiti štivo pitko za čitanje, prepuno simbola koji se slikovito utiskuju u našu svijest tako da postajemo aktivni sudionici jednog izuzetno nadahnutog načina pripovijedanja - zapisala je, između ostalog, ona.
Inače, Slobodan Vuković rođen je u Beranama 1940. godine, završio je Pravni fakultet, a u novinarstvo je ušao veoma rano, još kao student. Počeo u »Indexu«, listu studenata Novosadskog univerziteta i viših škola Autonomne pokrajine Vojvodine, tada najčitanijem u Vojvodini.
Bio je član prve redakcije lista „Koraci“, glasila Saveza omladine Crne Gore, zatim direktor Informativno-dokumentacionog centra Titograda, glavni i odgovorni urednik neđeljnog lista „Titogradska tribina“, sekretar Matice iseljenika Crne Gore, sekretar Republičke konferencije SSRN Crne Gore, glavni i odgovorni urednik dnevnog lista „Pobjeda“ u dva mandata, glavni i odgovorni urednik Novinske agencije Tanjug u Beogradu.
U društvenom životu Crne Gore učestvovao je više od pola vijeka. Izvještavao iz Ujedinjenih nacija, Sjedinjenih Američkih Država, Kanade, Latinske Amerike, Australije, Kine, Indonezije, Singapura, Rusije, niza evropskih zemalja. Svoje putopisne reportaže objavljivao u NIN-u, „Po- bjedi“, „Politici“, zagrebačkom „Danasu“, sarajevskom „Svijetu“.
Autor je sedamnaest knjiga. Jedan od rijetkih novinara koji je intervjuisao dva generalna sekretara Ujedinjenih nacija. Njegova zbirka „Ljudi i vrijeme“ je prva knjiga intervjua u savremenoj crnogorskoj publicistici.

„Putovanje Italijom“ Slobodana Vukovića u izdanju časopisa Komun@

Protiv F.C. (18) iz Berana podnijeta je krivična prijava zbog sumnje da je iz teretnog vozila za skladištenje biljnih sirovina ukrao 45 vreća.
Njemu se na teret stavlja teška krađa.
- Vrijednost otuđenih predmeta je oko 2.500 eura i osumnjičenih ih je, nakon otuđivanja, prodao na teritoriji opština Rožaje i Berane - dodali su u policiji.

Berancu krivična prijava zbog sumnje da je ukrao 45 vreća biljnih sirovina

U Crnoj Gori u posljednja 24 sata evidentirano je 19 saobraćajnih &nbsp;nezgoda, u kojima su četiri osobe povrijeđene lakše.
Iz Operativno-komunikacionog centra Uprave policije saopšteno je da je u Podgorici evidentirano osam nezgoda, Baru četiri, Danilovgradu tri.
Po jedna nezgoda evidentirana je Cetinju, Herceg Novom, Tivtu i Nikšiću.
Izdata su 384 naloga za uplatu novčanih kazni i podnijeto 49 prekršajnih prijava.
Policija je oduzela šest pari registarskih tablica.

Za 24 sata 19 saobraćajnih nezgoda

Zviždač iz Crnogorskog elektroprenosnog sistema, kojem je skandaloznom odlukom Upravnog suda ukinuta zaštita po inicijativi člana Savjeta Agencije za sprječavanje korupcije Mladena Tomovića, advokata ove elektroenergetske kompanije, nastavlja svoje „sizifovske bitke“ sa institucijama, pa se juče otvorenim pismom obratio vrhovnom državnom tužiocu Miloradu Markoviću i glavnom specijalnom tužiocu Vladimiru Novoviću. Naglasio je da mu je „prevarom i zloupotrebom službenog položaja od strane Mladena Tomovića, člana Savjeta ASK-a, Dušana Drakića v.d. direktora i Kristine Braletić pomoćnice direktora ukinuta zaštita“ koja mu je bila određena mišljenjem prethodnog rukovodstva Agencije. Upozorio je i da osnovano sumnja „da novo rukovodstvo ASK-a ima zaštitu određenih struktura u tužilaštvu“, ukazujući na činjenicu da je specijalni tužilac Miroslav Turković bio član Komisije koja je sprovodila postupak izbora kandidata za Savjet ASK-a i glasao za Mladena Tomovića, iako je imao kompletnu dokumentaciju koja je dokazivala da je on advokat CGES-a u predmetima procesuiranim u slučaju zviždača iz ove kompanije i da je pokrenuo postupak za ukidanje njegove zaštite.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_6ec1bcbb659e5143ea4cd398d9e13fda19b7bb58bc15946fecfde7406e8b094e.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025120407124_6ec1bcbb659e5143ea4cd398d9e13fda19b7bb58bc15946fecfde7406e8b094e" data-rendition-name="original" width="900" height="506" loading="lazy" alt="Mladen Tomović"> <figcaption>PROGONITELJ ZVIŽDAČA: Mladen Tomović(Photo: RTCG)</figcaption> </figure>  Sumnju da neko iz tužilačke organizacije štiti upravu ASK-a potkrijepio je i navodima da je tužilaštvo odbacilo kao neosnovanu njegovu prijavu protiv Mladena Tomovića, Dušana Drakića i Kristine Braletić, nakon što mu je ukinuta zaštita, odnosno status zviždača. Da uprava ASK-a ima zaštitu tužilaštva, prema ocjeni zviždača, potvrdila je i odluka tužioca Dražena Burića da odbije njegovu pritužbu na ovu odluku tužilaštva. Posebno je ukazao na činjenicu da je pritužbu dostavio 4. novembra ove godine, a tužilac je odbacio već poslije dva dana – 6. novembra. DRAKIĆEVO NEPOSTUPANJE Uzbunjivač iz CGS-a u otvorenom pismu objašnjava i da je razlog zbog kojeg je odlučio da se tužiocima obrati javno „drsko, bezobzirno i krajnje nezakonito postupanje v.d. direktora Agencije Dušana Drakića, koji skoro jedanaest mjeseci odbija da postupi po presudi Upravnog suda i u ponovnom postupku riješi“ njegov zahtjev za zaštitu. - To radi u formi obavještenja, na koje nemam mogućnost podnošenja pravnog lijeka, krijući se iza Mišljenja Ministarstva pravde koje se ni formalno, ali ni suštinski ne može primijeniti. Drakić tvrdi da su Agenciji prestale nadležnosti za postupanje po prijavama zviždača, što je djelimično tačno, jer se to odnosi samo na nove zahtjeve, ali ne i na zahtjeve koji su podnijeti u vrijeme važenja prethodnog zakona – kategoričan je zviždač.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_a2f3fabe9e4d76d53a6bfc73b9cb6bead407942059f6ecf25d4541da5b1fcbc1.webp" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025120407124_a2f3fabe9e4d76d53a6bfc73b9cb6bead407942059f6ecf25d4541da5b1fcbc1" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="Dušan Drakić"> <figcaption>ODBIJA DA POSTUPI PO PRESUDI UPRAVNOG SUDA: Dušan Drakić</figcaption> </figure>  Tvrdi da Drakić to radi iz tri razloga. - Prvi - u ponovnom postupku pred Agencijom, morala bi biti donešena ista odluka povodom mog zahtjeva, odnosno moralo bi biti utvrđeno da ispunjavam zakonom propisane uslove za zaštitu zviždača, posebno u svijetlu činjenice da sam u međuvremenu pravosnažnom odlukom Osnovnog suda u Podgorici dokazao da je protiv mene, nakon što sam prijavio sumnju u korupciju, vođen montirani disciplinski postupak i da mi je bila izrečena nezakonita disciplinska mjera – ističe on. Drugi razlog Drakićevog nepostupanja, smatra zviždač, je što bi bile razotkrivene „prevare koje su urađene u postupku pred Upravnim sudom U.br. XXXXX/23 i u postupku pred Osnovnim sudom u Podgorici P.br.XXXX/22“.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_cb35fc554a2e7f850c95c46643b7a0d86fd93cf642e780962017449de6d6ed6e.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025120407124_cb35fc554a2e7f850c95c46643b7a0d86fd93cf642e780962017449de6d6ed6e" data-rendition-name="original" width="670" height="400" loading="lazy" alt="ASK "> <figcaption>ASK</figcaption> </figure>  Treći razlog je, ističe on, taj što „Mladen Tomović, na taj način kupuje vrijeme kako bi obezbijedio da, zloupotrebom javne funkcije koju obavlja, krivične prijave podnešene protiv njegovih vlastodavaca iz CGES-a budu odbačene, a zatim mene proglasi kao nekog ko je sve to izmislio“. HRONOLOGIJA On je u pismu naveo hronoligiju dešavanja od dana kada je podnio prijavu korupcije 2021. do danas, što, kategoričan je, dokazuje da je „član Savjeta ASK-a zloupotrijebio i dalje zloupotrebljava funkciju koju obavlja“. 24.11.2021. godine, podnio sam prijavu korupcije kompaniji. Ova prijava je odbačena kao neosnovana. 09.12.2021. godine, istu tu prijavu podnosim Agenciji za sprječavanje korupcije. 24.05.2022. godine, Agencija za sprječavanje korupcije moju prijavu, nakon prikupljene dodatne dokumentacije i izjašnjenja CGES-a, prosljeđuje Specijalnom državnom tužilaštvu.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_73323d33276e4602d351ce718c7679ebd661208206f7e31924c8cace7c5d0de4.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025120407124_73323d33276e4602d351ce718c7679ebd661208206f7e31924c8cace7c5d0de4" data-rendition-name="original" width="746" height="392" loading="lazy" alt="CGES"> <figcaption>CGES</figcaption> </figure>  20.07.2022. godine, Mladen Tomović zaključuje ugovor sa Crnogorskim elektroprenosnim sistemom. Dakle, nakon što je ASK predao prijavu SDT-u. Od njegovog angažovanja, kao punomoćnika CGES-a, kreću najgora podmetanja i moj progon, koji traje do danas. 26.07.2022. godine, zapošljeni na programu stručnog osposobljavanja D. P. podnosi Zahtjev za promjenu službe, u kojem me lažno optužuje za zlostavljanje na radu. 27.07.2022. godine, zapošljeni u Službi kojom sam rukovodio D. D. podnosi Zahtjev za posredovanje zbog navodnog mobinga, u kojem me, takođe, lažno optužuje. 27.07.2022. i 25.08.2022. godine, Inspekcija za javne nabavke, po smišljenim prijavama, vrši kontrolu dva postupka javne nabavke, na koji se odnosila moja prijava korupcije i sačinjava zapisnike o izvršenom inspekcijskom nadzoru. Mladen Tomović i njegovi vlastodavci iz CGES-a sada „mašu“ ovim zapisnicima i koriste ih kao „dokaz“ da je sve navodno urađeno u skladu sa zakonom, iako znaju da inspekcija nije nadležna da kontroliše navode koji su iznijeti u mojoj prijavi korupcije. DEŠAVANJA NAKON ŠTO SAM LAŽNO OPTUŽEN ZA ZLOSTAVLJANJE NA RADU 08.08.2022. godine, podnosim privatnu tužbu protiv D. P. zbog povrede časti i ugleda, nakon što je prethodno od menadženta firme odbijeno da se njegove optužbe nam moj račun provjere u skladu sa zakonom. I dešavanja u tom postupku su vrlo interesanta, ali da sačekamo odluku Višeg suda u Podgorici, povodom žalbe podnešene na presudu. Smatram bitnim napomenuti da D. D, drugi zapošljeni koji me optužio za mobing, nikada nije pokrenuo postupak dokazivanja njegovih navoda pred sudom. Činjenice da su me u dva dana, dvojica zapošljenih u službi optužila za zlostavljanje, samo potvrđuju smišljeno i sinhronizovano djelovanje prema meni. 13.10.2022. godine izvršni direktor CGES-a Ivan Asanović pokreće montirani disciplinski postupak protiv mene. U tom postupku svjedoči M. M. i D. P. Odbija se moj zahtjev za svjedočenjem R. B, za koju je sam D. P. kazao da je bila prisutna na sastanku na kojem sam ga ja navodno zlostavljao na radu. 30.12.2022. godine izriče mi se nezakonita disciplinska odluka. 15.03.2023. godine, podnosim tužbu Osnovnom sudu u Podgorici radi poništaja odluke kojom mi je bila izrečena disciplinska odluka. 19.05.2023. godine, Agencija za sprječavanje korupcije mi dodjeljuje zaštitu u skladu sa zakonom, zbog vođenja disciplinskog postupka i izricanja disciplinske mjere, što je izričito bilo propisano tada važećim zakonom. Ista zabrana propisana je i novim zakonom. Član 59 stav 1 tačka 4 tada važećeg Zakona o spječavanju korupcije („Sl. list CG“, br. 53/14, 42/17 i 73/23) propisivao je sljedeće: „Zviždač ima pravo na zaštitu ukoliko mu je nanijeta šteta, odnosno postoji mogućnost nastanka štete zbog podnošenja prijave iz člana 44 ovog zakona, a naročito ako je protiv njega pokrenut disciplinski postupak i izrečena disciplinska mjera“. 24.03.2023. godine Osnovnom sudu u Podgorici podnosiom tužbu za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete. 10.06.2023. godine Mladen Tomović podnosi tužbu Upravnom sudu za poništenje Mišljenja Agencije za sprječavanje korupcije, kojim mi je bila određena zaštita. 11.12.2023. godine, Osnovni sud u Podgorici donosi presudu P.Br. XXXX/23, kojom, kao nezakonitu, poništava odluku o izrečenoj disciplinskoj mjeri. DEŠAVANJA PRIJE I NAKON DONOŠENJA PRESUDE UPRAVNOG SUDA CRNE GORE 31.05.2024. godine, Upravni sud Crne Gore dostavlja Agenciji za sprječavanje korupcije zahtjev za dostavljanje odgovora na tužbu Mladena Tomovića (kojom traži da mi se ukine zaštita) i spisa predmeta koji je vođen kod Agencije.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_87a9ace84ca540cede69578dd88109adf698f7ba6544520623ba34f91eeabee8.webp" data-media-id="editor_4" data-image-id="2025120407124_87a9ace84ca540cede69578dd88109adf698f7ba6544520623ba34f91eeabee8" data-rendition-name="original" width="1280" height="960" loading="lazy" alt="Upravni sud"> <figcaption>Upravni sud</figcaption> </figure>  U tom trenutku tadašnja direktorica Jelena Perović se nalazi u kućnom pritvoru. Za vrijeme do kraja njenog mandata (15.08.2024. godine) namjerno joj se ne dostavlja pripremljen odgovor i spisi predmeta po tužbi za ukidanje moje zaštite. Više je nego očigledno da je to organizovao Tomović, uz svesrdnu pomoć pojedinih zapošljenih u Agenciji. 31.07.2024. godine Skupština Crne Gore izglasala je nove članove Savjeta Agencije za sprječavanje korupcije, među kojima je i Mladen Tomović. 23.08.2024. godine, Dušan Drakić imenovan za v.d. direktora Agencije za sprječavanje korupcije. Iako su ga spisi predmeta pripremljeni za Upravni sud sačekali na stolu Dušan Drakić, pod očiglednim uticajem Mladena Tomovića i za njegov interes, namjerno ne dostavlja odgovor na tužbu i spise predmeta Sudu. 11.10.2024. godine, Portal ETV objavljuje tekst u kojem navodi da Dušan Drakić i ASK ne postupaju po zahtjevu Upravnog suda. Istog dana Agencija dostavlja odgovor na tužbu i spise predmeta Upravnom sudu, što je Dušan Drakić prethodno odbijao da uradi skoro 50 dana od njegovog imenovanja na tu funkciju. 21.11.2024. godine Upravni sud zakazuje usmenu raspravu po tužbi Mladena Tomovića. Ovu raspravu on odlaže zahtjevom koji je podnio tog dana... 16.12.2024. godine Upravni sud zakazuje novu, drugu po redu, usmenu raspravu. Tomović tada dostavlja podnesak sa jednom od ranijih presuda ovog suda, tvrdeći da ona dokazuje njegove tužbene navode. Punomoćnica ASK-a na toj usmenoj raspravi, Snežana Đuretić, traži odlaganje iste da bi se upoznala sa podneskom Tomovića. Dakle, zapošljena u ASK-u, kojoj je punomoćje za zastupanje dao direktor ASK-a Dušan Drakić, traži odlaganje, da bi se upoznala sa podneskom koji je dostavio član Savjeta ASK-a. Sve režirano! 10.01.2025. godine Upravni sud Crne Gore poništava Mišljenje ASK-a kojim mi je bila određena zaštita i predmet vraća ovoj instituciji na ponovni postupak i odlučivanje, jer nije mogao pronaći kauzalnu vezu između moje prijave korupcije i štete koja mi je učinjena vođenjem disciplinskog postupka protiv mene (u trenutku donošenja presude Upravnog suda prvostepeno dokazano da mi je bila izrečena nezakonita disciplinska mjera). Iz obrazloženja presude se nedvosmisleno utvrđuje da sudu, očigledno namjerno, nije dostavljena cjelokupna dokumentacija predmeta formiranog kod Agencije za sprječavanje korupcije i to akt ove institucije od 24.05.2025. godine, kojim je moja prijava korupcije proslijeđena SDT-u. 30.01.2025. godine Dušan Drakić dostavlja Obavještenje mom advokatu da neće postupiti po presudi Upravnog suda, navodno jer je stupanjem na snagu novog zakona prestala nadležnost Agencije po ovom pitanju. Ponovo naglašavam, dostavio je pisani akt protiv kojeg nijesam imao mogućnost podnošenja pravnog lijeka. Uz ovaj akt dostavio je mišljenje Ministarstva pravde od 18.10.2024. godine. Pored toga što Mišljenje Ministarstva nije pravno obavezujući akt, u njemu je i decidno navedeno sljedeće: „Shodno uredbi o organizaciji i načinu rada državne uprave Ministarstvo pravde nije nadležno za tumačenje propisa i davanje mišljenja u pogledu njihove primjene i pored činjenice da je isto organ državne uprave koji je izvorno nadležan za primjenu propisa kojim se uređuje sprječavanje korupcije“. 13.02.2025. godine, moji advokati, zbog prethodnog stava Dušana Drakića, Vrhovnom sudu Crne Gore podnose Zahtjev za vanredno preispitivanje sudske odluke, 18.03.2025. godine Osnovnom sudu u Podgorici podnose tužbu za sudsku zaštitu zviždača 03.07.2025. godine, Mladen Tomović u sudskom postupku P.br.XXXX/22, koji je vođen po mojoj tužbi za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete, kao dokaz podnosi Presudu Upravnog suda Crne Gore U.br.XXXXX/23. Ovo pokazuje njegov umišljaj, iz dva razloga. Prvi, znao je na koji način je obezbijedio donošenje ovakve odluke Upravnog suda. Drugi, u završnoj riječi u istom postupku, koja je održana 09.07.2025. godine, na moju konstataciju da je protiv presude Upravnog suda podnešen vanredni pravni lijek, Tomović kaže da se takva akta mogu podnositi samo protiv pravosnažnih odluka. 16.10.2025. godine, Vrhovni sud Crne Gore odbacuje, kao nedozvoljen, Zahtjev za vanredno preispitivanje Presude Upravnog suda, uz obrazloženje: „Članom 352 stav 1 ZPP-a, propisano je da je pravosnažna ona presuda koja se više ne može pobijati žalbom, ukoliko je njome odlučeno o zahtjevu tužbe ili protivtužbe. Kod takve zakonske odredbe, presuda Upravnog suda kojom se poništava osporeni akt i predmet vraća na ponovni upravni postupak, ne stiče pravosnažnost, jer istom nije odlučeno o zahtjevu stranke, odnosno o pravima, obavezama i pravnim interesima bilo kojeg lica. Ovo iz razloga što, kada Upravni sud poništi akt ili drugu upravnu aktivnost protiv koje je bio pokrenut upravni spor (član 56 stav 1 ZUS), predmet se vraća u stanje u koje se nalazio prije nego je poništeni akt donesen, odnosno poništena upravna aktivnost preduzeta. Kako je Upravni sud, pobijanom presudom, poništio upravni akt protiv kojeg je bio pokrenut upravni spor i predmet vratio upravnom organu na ponovni postupak, to ne postoji pravosnažna sudska odluka, kao procesno-pravna pretpostavka za podnošenje zahtjeva za ispitivanje“. Podsjećam da je Tomović presudu Upravnog suda dostavio kao dokaz u postupku pred Osnovnim sudom u Podgorici, za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete i to predstavio kao validnu i konačnu odluku, iako sada vidimo da Vrhovni sud nedvosmisleno kaže: „Kada Upravni sud poništi akt ili drugu upravnu aktivnost protiv koje je bio pokrenut upravni spor (Član 56 Stav 1 ZUS), predmet se vraća u stanje u koje se nalazio prije nego je poništeni akt donešen, odnosno poništena upravna aktivnost preduzeta“. 05.11.2025. godine, moji advokati, nakon ovakvog stava Vrhovnog suda podnose Agenciji za sprječavanje korupcije Zahtjev za postupanje po presudi Upravnog suda Crne Gore U.br.XXXX/23. 24.11.2025. godine, Dušan Drakić v.d. direktora ponovo odbija da postupi po presudi Upravnog suda. Zaista vrijeđa zdrav razum činjenica da se, pored gore citiranog obrazloženja odluke Vrhovnog suda Crne Gore, v.d. direktora Agencije za sprječavanje korupcije Dušan Drakić poziva na Mišljenje Ministarstva u kojem mu je napisano da to ministarstvo nije nadležno za tumačenje propisa i davanje mišljenja u pogledu njihove primjene. BROJNE SUMNJE Zviždač je u pismu Markoviću i Novoviću iskazao sumnju i na mogući nezakoniti uticaj Tomovića na sud u jednom od postupaka koji vodi protiv CGES-a. Istakao je i, pozivajući se na član 68 stav 4 novog Zakona o sprječavanju korupcije, kojim je propisano da je „postupak po tužbi za zaštitu zviždača hitan“, da Osnovni sud u Podgorici još nije postupio po tužbi njegovih advokata za sudsku zaštitu zviždača, koju su podnijeli 18. marta ove godine. Dodao je da je pripremno ročište u tom predmetu zakazano za 19. januar sljedeće godine. -... dakle deset mjeseci od dana podnošenja tužbe. Toliko o hitnosti i zaštiti lica koja prijave sumnju u korupciju – napisao je zviždač iz CGES-a. On smatra da je na osnovu onoga što je saopštio u pismu neupitne dvije činjenice. - Prva, navodi da sam zlostavljao na radu dvojicu zapošljenih su kreirane nakon što je advokat Mladen Tomović zaključio ugovor o pravnom zastupanju sa Crnogorskim elektroprenosnim sistemom AD Podgorica. Očigledno, nijesu mi mogli pronaći najmanju grešku u prethodnom radu, pa su morali montirati lažne optužbe. Druga, Mladen Tomović je počeo da dobija sudske sporove u ime lica protiv kojih sam podnio sumnju u korupciju, nakon njegovog imenovanja za člana Savjeta ASK-a, u čemu mu svesrdnu pomoć pružaju njegovi prijatelji Dušan Drakić i Kristina Braletić. Prethodno je procesnim zloupotrebama i prevarama odugovlačio i odlagao postupke. Pametnome dosta – kategoričan je zviždač. Na kraju pisma je iskazao očekivanje da Marković i Novović ponovo formiraju predmet protiv Mladena Tomovića, Dušana Drakića i Kristine Braletić i da će u tom postupku biti saslušan u svojstvu oštećenog.

Uzbunjivač uvjeren da neko iz tužilaštva „kumuje“ njegovom progonu

Poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Nikola Janović podnio je ostavku na sve funkcije u toj partiji, potvrđeno je Portalu ETV.
Janović je odluku objavio i na mreži X, a dalji angažman u politici nastavlja kao nezavisni poslanik.
- Obavještavam vas da više nijesam član Demokratske partije socijalista Crne Gore. Samim tim, prestaje i moje članstvo u Glavnom odboru. Takođe vas obavještavam da DPS može da raspolaže sa mojim mjestima u tri skupštinska odbora – Odboru za bezbjednost i odbranu, Odboru za antikorupciju i Odboru za međunarodne odnose i iseljenike. Svoje dalje bavljenje politikom nastaviću kao nezavistan poslanik - naveo je Janović u ostavci.
Bez obzira, kako je istakao, na razlike koje u razmišljanjima o budućnosti DPS-a, zahvalio se na korektnoj i sadržajnoj saradnji i svima poželio uspjeh u budućem životu i radu.
- Nastavljam dalje posvećen vrijednostima i idejama u koje bezrezervno vjerujem - poručio je Janović.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FNikolaJanovic%2Fstatus%2F1996633773774155844%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1996633773774155844%7Ctwgr%5E6108ed308730d64b44a3132528d71d68585f33a4%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Janović je bio član Glavnog odbora DPS-a, a do marta ove godine bio je i član Predsjedništva te stranke. Poslaničku funkciju je obavljao od 2020. godine.
Janović je ranije naznačavao da DPS mora da napravi zaokret u djelovanju i razmišljanju i u više navrata imao drugačije stavove od onih koji su dominantni u stranci.
Bio je ministar sporta i mladih od 2016. do 2020. Kao uspješni vaterpolista osvojio je brojne titule, a proglašen za najboljeg sportistu Crne Gore 2013. godine.
Trofejna klupska i reprezentativna karijera je iza legendarne "osmice”. Sa Srbijom i Crnom Gorom je 2005. u Montrealu osvojio svjetsko zlato, sa Crnom Gorom ima dva zlata sa evropskih prvenstava (Budimpešta 2001. i Malaga 2008), kao i dva srebra, u Ajndhovenu 2012. i Beogradu ove godine.
U Barseloni 2013. godine je vodio svoje "ajkule” do srebrne medalje na Svjetskom prvenstvu.

Nikola Janović napustio DPS, ostaje nezavisni poslanik: Nastavljam dalje posvećen vrijednostima i idejama u koje bezrezervno vjerujem

Dva mlada međeda, najvjerovatnije u potrazi za hranom, na obodu šume na raskrsnici u nikšićkom prigradskom naselju Vidrovan kamerom je prije nekoliko dana snimio čitalac Portala ETV.
Kako se vidi na snimku, susret sa čovjekom im baš i ne prija.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2F9MEnMHEmSKg&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div>Dva međeda snimljena kod Vidrovana u Nikšiću</div>
 
U nikšićkom kraju domaćini u okolnim selima, kao i na planini Goliji, od proljeća se suočavaju sa upadima međeda na imanja.
Lovci su čak tražili da se međed skine sa liste strogo zaštićenih životinja, zbog toga što su pravili ogromnu štetu domaćinstvima, ali u Agenciji za zaštitu životne sredine nijesu blagonaklono gledali na tu inicijativu.
Policija je u aprilu uhapsila četvoricu lovaca osumnjičenih da su ubili međeda u selu Brestice nadomak Nikšića. Mještani okolnih sela tada su organizovali proteste i tražili da lovci budu oslobođeni, jer su, kako su tvrdili, divljač odstrijelili na njihov zahtjev.
Ekolozi smatraju da je sve češća pojava međeda u naseljenim mjestima posljedica klimatskih promjena.
Bernska konvencija o zaštiti evropskih divljih vrsta i prirodnih staništa, koju je ratifikovala i Crna Gora, obavezuje države potpisnice na zaštitu mrkog medvjeda.

VIDEO: Međedi se odomaćili u okolini Nikšića

Komisija za nestala lica Vlade Crne Gore saopštila je da su pristigli rezultati DNK analize iz laboratorije Međunarodne komisije za nestala lica (ICMP) iz Haga i izvještaji antropološke obrade skeletnih ostataka, kojim je potvrđen identitet dva člana porodice Klapuh - F.K. i S.K.
To je učinjeno nakon ekshumacije 4. juna ove godine na starom muslimanskom groblju u Nikšiću, u ulici Voja Deretića bb. Antropološki pregledi, kako su dodali, izvršeni su 6. i 7. novembra u Centru za sudsku medicinu Kliničkog centra Crne Gore.
Posmrtni ostaci trećeg člana porodice Klapuh - H.K. nijesu pronađeni, pa je najavljeno ponavljanje pregleda i proširenje zone ekshumacije na istom lokalitetu.
- Posmrtni ostaci preliminarno identifikovanih lica biće predati Institutu za nestale osobe Bosne i Hercegovine, koji će u saradnji sa Tužilaštvom i vještakom sudske medicine sprovesti postupak konačne identifikacije. Nakon toga ostaci će biti predati porodici radi dostojanstvenog ispraćaja i ukopa - navodi se u saopštenju.
Komisija za nestala lica izrazila je zahvalnost svim institucijama i organizacijama koje su dale doprinos ovom procesu - stručnjacima Međunarodne komisije za nestala lica, civilnom sektoru, medijima i drugim partnerima.
- Integrisani pristup potvrđuje važnost institucionalne saradnje u ostvarivanju prava porodica nestalih, kao i značaj primjene savremenih forenzičkih metoda u rasvjetljavanju sudbine žrtava oružanih sukoba na prostoru bivše SFRJ - zaključili su u saopštenju.
Hasan, Ferida i njihova kćerka Sena Klapuh su 1992. godine izbjegli u Crnu Goru iz ratom zahvaćene Foče u Bosni i Hercegovini. Njih su svirepo ubili pripadnici Vojske Republike Srpske 6. jula 1992. u blizini Plužina, na mostu Obrada Cicmila na rijeci Pivi.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fferid-klapuh-za-etv-neko-je-radio-na-tome-da-se-sve-sakrije&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Iz Akcije za ljudska prava (HRA) ranije je poručeno da očekuju da &nbsp;nadležne institucije BiH preduzmu mjere za privođenje pravdi Zorana Vukovića i Radomira Kovača koji su za ovaj zločin još 1996. godine osuđeni u Crnoj Gori.
- Hasana Klapuha, njegovu suprugu Feridu i njihovu kćerku Senu ubila su četvorica pripadnika odreda „Dragan Nikolić" Vojske Republike Srpske, koji su prethodno pristali da ih za novčanu naknadu bezbjedno prevezu iz Bosne i Hercegovine u Crnu Goru. Za ovo ubistvo, kvalifikovano kao ratni zločin protiv civilnog stanovništva, u Crnoj Gori su 1996. godine pravosnažno osuđeni Janko Janjić, Radomir Kovač, Zoran Simović i Zoran Vuković na po 20 godina zatvora, dok je njihov pomagač Vidoje Golubović osuđen na osam mjeseci zbog neprijavljivanja krivičnog djela i izvršilaca. Vidoje Golubović jedini je izdržao izrečenu kaznu. Ostalima je suđeno u odsustvu jer su bili u bjekstvu - naveli su ranije u HRA.
Na sudu je, kako ističu, utvrđeno da su okrivljeni, kada su prešli granicu i stigli blizu Plužina, nadomak brane Mratinje na rijeci Pivi, izveli žrtve iz vozila, pucali u njih i gurnuli ih s mosta visokog oko 100 metara. Nalazi obdukcije pokazali su da su Ferida i Sena bile žive još neko vrijeme nakon ranjavanja.
- I pored brzog otkrivanja ovog zvjerskog zločina, pravda nikad nije zadovoljena – četvorica osuđenih u odsustvu nijesu izdržali ni jedan dan kazne. Simović i Janjić su u međuvremenu preminuli, dok Kovač i Vuković i danas slobodno žive u Foči - naveli su u HRA.&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 62.5%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fhra-ocekujemo-da-bih-konacno-kazni-ratne-zlocince-za-ubistvo-porodice-klapuh-kod-pluzina&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Bosna i Hercegovina bi, kako su ranije naglasili u HRA, morala da preduzme mjere za njihovo krivično gonjenje.
- Jer je njihovo učešće u zločinu jasno dokazano pred crnogorskim sudom potkrijepljeno materijalnim dokazima. Ne postoje pravne prepreke za to, jer Evropska konvencija o prenosu postupka u krivičnim stvarima (čl. 8) dozvoljava BiH da preuzme ovaj slučaj i ponovo im sudi, budući da su njih dvojica državljani BiH. Kovač i Vuković jedino mogu biti privedeni pravdi tako što im se ponovo sudi u BiH, jer u BiH ne mogu izdržavati kaznu izrečenu na osnovu suđenja u odsustvu u Crnoj Gori, a BiH svoje državljane osuđene za ratne zločine ne može izručiti Crnoj Gori - istakli su ranije u ovoj NVO.

Tag: andrej-plenkovic