Međunarodni festival književnosti u Podgorici ove godine biće obogaćeno prisustvom italijanskog pisca Karla Lukarelija koji u glavni grad naročito za ovu priliku stiže na poziv Ambasade te zemlje.
Ambasadorka Andreina Marsela je saopštila da će on, tokom razgovora koji će zajedno sa njom moderirati Vins Galiko, Lukareli govoriti o svom najnovijem djelu - stripu „Žulijan“, čija se radnja odvija u doba Francuske revolucije.
- Strip je ilustrovao Marčelo Manđantini, a scenario je napisao Stefano Fanteli. Upravo na strip, odnosno na devetu umjetnost, Karlo Lukareli posljednjih godina usmijerava svoju pažnju - istakla je Marsela.
To je, kako je kazala, žanr koji je zapravo uvijek koristio, bilo kroz originalne likove koje je on stvorio, poput Kornelija.
- Koji, pošto liči na autora, nekako se smatra njegovim alter egom, zatim brigadira Leonardija i inspektora Koliandra, koji je postao protagonista uspješne televizijske serije; bilo kroz saradnje iz kojih su nastale priče likova poznatih u svijetu stripa, kao što je Zagor, ili Dilan Dog koji je, po mom mišljenju, s obzirom na nijansu „noara“ koja karakteriše djela Karla Lukarelija, gotovo neminovan. &nbsp;Upravo tako, jer se naš autor, od samog početka svoje karijere, bavio krimi žanrom i romanom „noar“, koji su postali njegova odlika, predstavljajući ih na različite načine: od romana do filmova, od televizije i radija do pozorišta, uključujući i gore pomenute stripove - navela je ona.
Iako se bavio prilično popularnim žanrovima, poput detektivskih priča ili trilera, koji su oduvijek privlačili brojnu publiku - toliko popularnih da ih je i televizija prisvojila od njihovog nastanka, dajući osobine izabranih glumaca pojedinačnim likovima autorskih krimi drama - Karlo Lukareli, naglašava Marsela, ipak uspijeva da pristupi ovom žanru na veoma originalan način.
- Zahvaljujući svom suštinskom i pronicljivom stilu, suvom, ali bogatom sugestija, autor uspijeva da prenese čitaoca ili gledaoca u priču, nepopravljivo ga zadivljujući. Stoga, prilika da ovom važnom događaju prisustvuje tako važna ličnost kao što je Karlo Lukareli - pisac, novinar, scenarista, televizijski voditelj, kreator i autor radio podkasta - omogućiće nam da ga iz svih uglova predstavimo Crnogorcima, posebno imajući u vidu njegov plodan rad i široka interesovanja. U tom duhu, i da bismo u potpunosti uvažili prisustvo Karla Lukarelija na Međunarodnom festivalu književnosti u Podgorici, predlažem da zamolite autora da vam ispriča priču. Biće to priča o zločinu i neriješenim misterijama, naravno, u kojoj ćete moći da uživate, zahvaljujući sposobnosti Karla Lukarelija, da vas, jednostavno svojim glasom i mirnim, ali ubjedljivim načinom pripovijedanja, povede za ruku u samu priču, omogućavajući vam da je doživite gotovo iznutra, čak i ako vam je prvi put da ga slušate - navela je ambasadorka.
Ona je sa zadovoljstvom pozvala građane da, u subotu, 4. oktobra, u 19 sati naTrgu Nezavisnosti, prisustvuju predstavljanju stripa „Žulijan“, na crnogorskom jeziku koji je objavio Sekretarijat za kulturu Glavnog grada.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Ambasada Italije na Međunarodnom književnom festivalu: Karlo Lukareli stiže u Podgoricu

Ministarka javnih radova Majda Adžović sastala se danas sa ambasadorkom Italije u Crnoj Gori, NJ.E. Andreinom Marselom, gdje je istaknuto obostrano zadovoljstvo izuzetno snažnim i dinamičnim bilateralnim odnosima Crne Gore i Italije, koji se kontinuirano razvijaju u duhu prijateljstva, savezništva, povjerenja i međusobnog uvažavanja.
Adžović je, kako se navodi u saopštenju, naglasila važnost snažnog partnerstva sa Italijom, kao pouzdanim saveznikom Crne Gore, koji pruža dosljednu podršku ne samo na njenom evropskom putu, već i kroz unapređenje ekonomskih odnosa i podsticanje strateških investicija.&nbsp;
Ona je posebno istakla značaj italijanske podrške procesu proširenja Evropske unije, te pomoći koju dosljedno pruža Crnoj Gori u ostvarivanju punopravnog članstva u EU.
Adžović je upoznala ambasadorku sa ciljevima i nadležnostima novoformiranog Ministarstva, ističući značaj posvećenog djelovanja na planu privrednog razvoja i umreženosti Crne Gore, kao primarnim prioritetima Vlade.
- Formiranjem Ministarstva stvoren je prostor za efikasnije upravljanje ključnim infrastrukturnim i strateškim projektima - kazala je Adžović.
Marsela je naglasila da saradnja između Crne Gore i Italije je veoma snažna i efikasna, ističući da postoji značajan potencijal za dalje jačanje ekonomske saradnje.
Ambasadorka je kazala i da je Italija izuzetno zadovoljna dosadašnjom kooperacijom sa Crnom Gorom, te da ona može i ubuduće računati na punu podršku Italije – kako u ostvarivanju svojih evropskih ambicija, tako i u daljem strateškom razvoju.
Sagovornice su razmijenile mišljenja o organizaciji biznis foruma koji će se održati u narednom periodu, koji bi služio kao platforma za intenzivnije povezivanje poslovnih zajednica Crne Gore i Italije, razmjenu ideja i otvaranje novih investicionih perspektiva.
Razgovarano je i o daljim koracima ka unapređenju strateškog partnerstva, odnosno o inicijativama koje ukazuju na zajedničku posvećenost Italije i Crne Gore održivom razvoju, tehnologiji i rastu.

Adžović - Marsela: Postoji značajan potencijal za dalje jačanje ekonomske saradnje između Crne Gore i Italije

Ukoliko se sprovede, izborna reforma će podići nivo demokratije, ali kada se sagledaju rezultati Odbora za sveobuhvatnu izbornu reformu u protekloj godini i odnos Skupštine može se zaključiti da politička podrška ovoj neizvjesnoj i teškoj reformi izostaje - ocijenjeno je na konferenciji “Izborna reforma kao ključ demokratizacije: Postoji li politička podrška za promjene” u organizaciji Centra za demokratsku tranziciju.
Izvršni direktor ove nevladine organizacije Dragan Koprivica podsjetio je da Odbor za sveobuhvatnu izbornu reformu nije plenumu do sada uputio niti jedan zakon.
- Ovih dana očekujemo prvi nacrt Zakona o finansiranju političkih subjekata i izbornih kampanja, a onda i kvalitetnu i inkluzivnu javnu raspravu. Da bi ovako važne reforme uspjele potreban je naporan rad svih političkih subjekata koji u njoj učestvuju, a ne samo dio njih. Ovdje moram reći da pored kopredsjedavajućih i još par članova/ica energija koja je potrošena na jednu od najvažnijih reformi u društvu nije bila ni blizu potrebnog nivoa - rekao je Koprivica.
Podsjetio je i da Odbor više od tri mjeseca nije zadovoljavao formalne pretpostavke za funkcionisanje.&nbsp;
- Nakon rekonstrukcije vlade i promjenom političke strane Bošnjačke stranke, sastav Odbora nije u skladu sa Odlukom o osnivanju i na njegovim sjednicama se ne mogu donositi valjane odluke. Takođe, dvije članice Odbora prestale su da budu poslanice jer su preuzele funkcije u Vladi. I pored naših javnih apela ovaj problem nije riješen do danas. Čini se da se i u ovakvom odnosu Skupštine može naći dio odgovora da li ima stvarne političke volje za ovu reformu - naveo je Koprivica.
Izborna reforma, kako je kazao, nije proces koji se radi preko noći.
- CDT-u je još u aprilu bilo jasno da rok u kome Odbor treba završiti svoj posao mora biti značajno produžen. Pozdravljamo predlog da novi rok bude 31. decembar 2025. i to smo više puta javno zagovarali. Međutim, ni ovaj rok neće biti ispoštovan ukoliko se ne krene sa napornim i svakodnevnim radom - rekao je Koprivica.
Dodao je da je još jedna konstrukciona greška to što su iz djelokruga Odbora izostavljeni značajni zakoni koji imaju veliku važnost za izborni proces.
- Drago nam je da su uvaženi naši apeli i da je predloženo proširenje, odnosno da dio djelokruga odbora postane i Zakon o izboru predsjednika, ali se nadamo da će se uvažiti i druge naše sugestije i da moramo raspravljati i o Krivičnom zakonu, Zakonu o sprječavanju korupcije, medijskim i mnogim drugim važnim zakonima. Ova reforma se baš zbog toga i zove sveobuhvatna. Smatramo da je zaista krajnje vrijeme da se promijeni pristup ovoj reformi i da se ona stavi u centar parlamentarih dešavanja. Nadam se da će ovu refomu nositi svih 16, a ne samo 4-5 poslanika i poslanica koji su članovi odbora. I to je naša ključna preporuka - naveo je Koprivica.
Ova će reforma, dodao je, biti teška i neizvjesna.&nbsp;
- I u datim političkim okolnostima nije jednostavno biti optimista i vjerovati u njen uspjeh. Kao neko ko četvrti put učestvuje u ovom procesu mogu reći da postoji stotinu načina da ona propadne, a samo jedan da uspije. Potrebna nam je iskrena politička volja. Važno je skrenuti pažnju na još jedan otežavajući momenat vezan za ovu reformu - ukoliko zaista dođe do neophodne depolitizacije izborne administracije, sređivanja registara koji čine birački spisak, uvođenja otvorenih lista ili spovođenja svih lokalnih izbora u jednom danu, to će ujedno značiti da nam je potrebna makar godina ili dvije da se osjete efekti tih promjena, odnosno da nova rješenja zažive u praksi. Planirano je da reforma bude završena do kraja 2025. a redovni parlamentarni izbori su početkom 2027, što znači da se mora planirati vrijeme i za implementaciju novih rješenja - istakao je Koprivica.
Nada se da će Crna Gora imati snage i znanja da sprovede ovaj najvažniji demokratski poduhvat.
- Da ćemo konačno dobiti izborne zakone koji neće favorizovati nikoga, koji će onemogućiti da partitokratija ukine demokratiju kad to želi, kao na primjeru Šavnika, i da izborni proces nikad više neće biti proces zloupotreba, potkupljivanja ili poligon za maligne strane ili domaće uticaje... I naravno, da će se jače čuti glas građanki i građana - poručio je Koprivica.
Ambasadorka Italije Andreina Marsela kazala je da se reforma izbornih zakona radi prije svega zbog Crne Gore.
- Ako to činite zbog članstva u EU, na kraju dana to činite i zbog sebe, ako uzmemo u obzir da je Crnoj Gori cilj da postane naredna članica EU” rekla je ona i citirala Izvještaj o EK o Crnoj Gori u dijelu o izborima kaže da je potrebno zakonski okvir reformisati i usaglasiti sa zakonima EU o izborima, glasanju i pravu na kandidaturu, transparentnost… Crna Gora i EU idu ruku pod ruku kada se radi o ovim pitanjima ali i mnogim drugim. Ne postoji ništa što EU traži od Crne Gore a da ide nasuprot interesima Crne Gore. Izborna reforma, ako se sprovede kako treba, će podići nivo demokratije u državi - rekla je Marsela.
EU je, kao je istakla, zajednica država koje dijele iste vrijednosti.&nbsp;
- Sve što EU traži zemlja će postati više demokratska, pravedna, ljudi će živjeti u zemlji koja je bolja nego prije izborne reforme. Ako želi članstvo do 2028. reforma se mora sprovesti što prije. Potreban je doprinos svih političkih aktera i faktora. Svi treba da pokažu volju za reformom, da su spremni za kompromis i dijalog i pokažu političku zrelost - istakla je Marsela.
Kopredsjedavajući Odbora za sveobuhvatnu izbornu reformu, poslanik Pokreta Evropa sad (PES), Vasiije Čarapić kazao je da je uspjeh EU to što se sastoji od država koje se demokratije, a da je izborna reforma u Crnoj Gori neophodna upravo kako bi se podigao nivo demokratije.&nbsp;
- Građani koji žive u EU mogu očekivati da će njihov sistem da isporuči nešto što je dobro za njih. Potrebna nam je izborna reforma da bismo podigli nivo demokratije, da decentralizujemo upravljanje u zemlji, da damo građanima moć - naveo je Čarapić.
Građani, kako je kazao, treba da znaju kada glasaju za neku partiju da odlučuju i koliko će finansija dati nekoj partiji i da se sve svodi na glasanje.&nbsp;
- Ne mogu da kažem da sam pretjerano zadovoljan demokratijom kod nas, ali način na koji se sprovode izbori pokazao je da možemo da simuliramo neki oblik demokratije na nižem nivou nego što je to u EU, da možemo da smjenjujemo vlast, ona daje neke rezultate. Međutim, možemo da uradimo dodatan iskorak time što ćemo da se bavimo reformom i da to podignemo na nivo kakav je u EU - rekao je poslanik PES-a i podsjetio da Crna Gora ima reformsku agendu te da je EK kao jedan od preduslova stavila reformu izbornog zakonodavstva.
Kopredsjedavajući Odbora ispred Demokratske partije socijalista Nikola Rakočević kazao je da je prije svega, izborna reforma važna za crnogorsko društvo jer će otvoriti neka pitanja koja Odbor neće moći da riješi u ovom sazivu, poput biračkog spiska.
- Od nekih problema pati i region. Izborna reforma je jedan od preduslova za članstvo u EU. Moramo pratiti ono što je regulativa EU, EU ne želi državu u kojoj na bilo koji način može biti sporan izborni proces - rekao je poslanik DPS-a.
On je rekao da su u istoj ravni unutrašnji interes za izbornom reformom i to što nam je ona neophodna na putu ka EU.&nbsp;
- Treba da uradimo sve što naši partneri traže od nas. Nekada ne razumijemo šta su obaveze Crne Gore, mi smo čuli od dijela većine kako oni imaju svoju glavu i kako će uraditi kako oni misle. To ne funkcioniše tako. Iako su evropske integracije dvosmjeran proces, pravila su postavljena. Oni su podigli ljestvicu na najviši nivo, ako Crna Gora želi da bude dio tog društva, moramo da radimo sve da dođemo do tih standarda - kazao je Rakočević.
Čarapić je naveo da je rad Odbora bitan ali da je ključno ono što se desi na plenumu.&nbsp;
- Imam optimizam da ćemo kada stignemo do plenuma sprovesti reformu - rekao je Čarapić.
Dodao je da je, kada se počelo sa reformom izbornih zakona, mislio da je to samo formalnost usaglašavanje sa preporukama ODIHR-a, ali da je očigledno da ta dinamika nije odgovarala svima.
- I zbog toga građani najmanje vjeruju političkim partijama. Zahtjevi su jasni, u pitanju su izmjene zakonodavstva, da se pokaže reformska volja, ali očigledno je da je taj partijski interes prednjačio u prethodnoj godini. To je za mene uzrok slabog rada Odbora. Neophodno je da ti ljudi koji sjede u Odboru imaju reformski duh, da izađu iz partijskog posla, da se pokaže njihov lični karakter, da se izdignu iz onoga što su stranačke i političke vode, da budu reformisti, ja mislim da se to još uvijek nije desilo kod svih - kazao je poslanik Čarapić.
Rakočević je kazao da očekuje da će se do kraja godine usvojiti Zakon o finansiranju partija i kampanja i da tu ne očekuje opstrukcije.
- Ne vjerujem da će se opstruirati, ali ne očekujem učešće svih subjekata. Ne postoji politička volja kod svih subjekata i moramo to konstatovati. Blizu smo da dođemo do nacrta koji održava reformsku namjeru - naveo je Rakočević.
Podsjetio je da će najveći problem biti Zakon o državljanstvu koji, kako je naveo, takođe treba da se rješava samo unutar Odbora.
- Da li stvarno mislite da je u pitanju tolika neozbiljnost ili loša namjera pa se stalno priča o izmjenama tog zakona, koje će se teško usvojiti, ali će se osporiti rad Odbora. Bojim se da će se sljedeće godine naći instrument koji će osporiti rad Odbora. Postoje dvije trećine koje imaju daha za izbornu reformu, dio ih je u parlamentarnoj većini ostatak je u opoziciji - zaključio je Rakočević.
Ambasadorka Italije se osvrnula na demokratiju u Italiji i česte promjene vlasti u toj državi.
- Tačno je da mijenjamo vlast često, ali mi imamo snažne institucije - kazala je Marsela.
Izbori su, kaže, krucijalni elemenat u demokratiji.
- To su, zapravo, osnove. Imamo demokratsku umjesto autokratske vlade ako imamo izbore. Ali izborni proces mora biti slobodan i fer, u suprotnom, to je kao da uopšte nemate izbore. Kada su izbori slobodni i fer volja građana se oslikava u ishodu izbora, vlada ima jasan i legitiman mandat da upravlja, opozicija može da vjeruje i prihvati rezultate. Tada svi pobjeđuju - navela je Marsela.

CDT: Izborna reforma nema dovoljnu političku podršku

Potpredsjednik Vlade Crne Gore za vanjske i evropske poslove Filip Ivanović sastao se danas s ambasadorkom Italije u Crnoj Gori, Andreinom Marselom, a kako je saopšteno iz Vlade, oboje su istakli zadovoljstvo dinamičnim političkim i ekonomskim odnosima između Crne Gore i Italije koji su obilježeni kontinuiranim političkim dijalogom na najvišem nivou.
Tokom razgovora, sagovornici su se osvrnuli na nedavnu posjetu potpredsjednika Vlade i ministra vanjskih poslova Italije, Antonija Tajanija, Crnoj Gori.&nbsp;
- Naglasili su važnost očuvanja pozitivnog zamaha u realizaciji ključnih inicijativa koje su od zajedničkog interesa za obje zemlje. Potpredsjednik Ivanović izrazio je zahvalnost na nedvosmislenoj podršci koju Italija pruža Crnoj Gori, kako u ostvarivanju njenih vanjskopolitičkih ciljeva, tako i u oblasti ekonomskog i investicionog razvoja. Posebno je naglasio značaj podrške Italije procesu proširenja Evropske unije, kao i pomoći koju pruža Crnoj Gori na njenom putu ka članstvu u EU - saopšteno je iz Vlade.
Ivanović je, dodaju, istakao da je Balkan i dalje region od strateškog interesa za Evropsku uniju, a posebno za Italiju, te da bi integracija u EU doprinijela stabilizaciji i prosperitetu cijelog regiona.
Takođe je naglasio važnost pomoći Italije u oblastima unutrašnjih poslova i pravde, te je istakao da su u toku aktivnosti na inteziviranju saradnje sa italijanskom Finansijskom policijom.
- Ambasadorka Marsela potvrdila je punu podršku Italije evropskoj integraciji Crne Gore, naglasivši važnost stabilnosti Zapadnog Balkana za stabilnost cijele Evrope. Prema njenim riječima, ovaj cilj se može najbolje ostvariti kroz evropsku integraciju regiona - ističu u Vladi Crne Gore.
Tokom sastanka je razmatrana i uspješna saradnja Crne Gore i Italije u oblastima obrazovanja, nauke, te projekta podmorskog elektroprenosnog kabla, a konstatovano je da postoji značajan potencijal za dalje unapređenje ovih odnosa.
- Kao jedan od prioriteta u bilateralnoj saradnji, istaknut je nastavak implementacije Sporazuma o strateškoj saradnji između dvije države. Sagovornici su izrazili interes za organizovanje biznis foruma u narednom periodu, koji bi predstavljao odličnu priliku za dodatno povezivanje privrednih zajednica Crne Gore i Italije - zaključuje se u saopštenju.

Ivanović i Marsela: Crna Gora i Italija nastavljaju jačati strateško partnerstvo

Crna Gora i Italija su kroz istoriju snažno povezane, susjedski odnosi su na visokom nivou, međutim uvijek ima prostora da se ekonomska saradnja poboljša, a naš zajednički zadatak je da na tome radimo, stvarajući konekcije sa poslovnom zajednicom i investitorima, konstatovano je prilikom susreta ministra rudarstva, nafte i gasa Admira Šahmanovića i Andreine Marsela, ambasadorke Italije u Crnoj Gori.
Šahmanović je predstavio razvojne projekte i prioritete rada resora, kako u dijelu istraživanja i eksploatacije mineralnih sirovina, tako i u dijelu daljeg razvoja oblasti nafte i gasa.
On je ukazao na neophodnost izrade strategije eksploatacije mineralnih sirovina, koja bi bila usklađena sa planovima države kada je u pitanju izgradnja saobraćajne i energetske infrastrukture.
- Crna Gora raspolaže sirovinama i ima značajne potencijale, ali je veoma je važno da njihovu dalju eksploataciju planiramo, prateći najnovije tehnologije i uz najviše standarde kada je u pitanju zaštita životne sredine - istakao je ministar i dodao da ova oblast ima perpsektivu, ali i puno izazova.
Ambasadorka Italije Marsela je, uz čestitke na imenovanju na poziciju, Šahmanoviću iskazala interesovanje za buduće planove kada su u pitanju i projekti u domenu nafte i gasa, pa je tokom sastanka bilo riječi i o projektu izgradnje gasovoda, čiji bi jedan dio prolazio kroz Crnu Goru, što bi, kako je kazala, pored ekonomskih benefita, za našu državu bilo značajno i sa geopolitičkog aspekta.
- Aktivnosti na ovom projektu se moraju intenzivirati jer Crna Gora od IAP projekta može imati brojne benefite kao što su recimo prihodi od putarine za sami prolazak gasa kroz našu zemlju, mogućnost valorizacije potencijalnih nalazišta u Jadranu, mogućnost diversifikacije energenata u industriji, odnosno smanjenje upotrebe konvencionalnih fosilnih goriva (ugalj, naftni derivati – benzin i dizel) u indrustriji koji umnogome doprinose ukupnom karbonskom otisku - kazala je Marsela.
Jedan od prioriteta, kako su naveli iz resora, na kojem se sada intenzivno radi je i priprema tenderske dokumentacije za rekonstrukciju naftnih rezervoara u Baru, što je jedan od preduslova da Crna Gora obezbijedi naftne rezerve u nastupajućem periodu.
Iz Ministarstva navode da Crna Gora takođe posjeduje i rezervoare u Bijelom Polju, koji se takođe moraju rekonstruisati, te će se nakon Bara i tom pitanju posvetiti posebna pažnja.
- Važan segment ovog resora je i istraživanje nafte i gasa i u tom kontekstu ministarstvo priprema javni poziv za 3D istraživanje crnogorskog podmorja. Otkriće ugljovodonika u podmorju Crne Gore dovelo bi do razvoja nove industrije, čija bi ekonomska dobit nesporno uticala na povećanje standarda i ekonomski razvoj države. Očekujemo da kroz aranžman sa krediblinim partnerima dobijemo podatke i informacije o potencijalima kojima eventualno raspolažemo u ovoj oblasti. Crna Gora ne bi mogla sama finansirati ova izuzetno kompleksna i finansijski zahtjevna istraživanja, zato želimo da zainteresujemo ozbiljne renomirane kompanije iz ove oblasti - zaključio je ministar Šahmanović.
Sastanku je prisustvovao i novoimenovani državni sekretar u ministarstvu Dino Tutundžić.

Šahmanović sa Marselom: Otkriće ugljovodonika u podmorju dovelo bi do razvoja nove industrije

Crna Gora je prelijepa zemlja sa puno potencijala koju treba zaštititi i u koju je potrebno nastaviti s ulaganjima, poručeno je na sastanku ministra ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera Damjana Ćulafića sa ambasadorkom Italije u Crnoj Gori Andreinom Marselom.
Ćulafić je istakao da je cilj da se na najbrži i najbolji način izbore sa nagomilanim problemima, kako bi se važni procesi priveli kraju. Naglasio je da njegov resor obuhvata i razvoj sjevera i održivi razvoj, te da je važno pronaći balans u korišćenju i zaštiti resursa.
Ambasadorka Marsela je informisala ministra Ćulafića o projektu “Green Game”, didaktičkom programu koji već 11 godina uključuje italijanske studente u inicijative vezane za održivost životne sredine i pravilno odvajanje otpada.
Ovaj projekat će, kako su kazali, uskoro proširiti svoje djelovanje i van granica Italije, a biće organizovan drugi put u Crnoj Gori.
- Marsela je uputila Ćulafiću poziv da njegovo Ministarstvo bude dio organizacije ovog projekta, što je on sa zadovoljstvom prihvatio - zaključili su iz Ministrstva ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera i dodali da će nastaviti sa aktivnostima koje imaju za cilj zaštitu i unapređenje životne sredine, te se raduje budućoj saradnji sa Italijom na ovim i sličnim projektima.
&nbsp;

Ćulafić sa Marselom: Pronaći balans između korišćenja i zaštite resursa

Iran je upozorio Donalda Trampa da ne preduzima nikakve akcije protiv vrhovnog vođe zemlje Ajatolaha Alija Hamneija, samo nekoliko dana pošto je američki predsjednik pozvao za okončanje gotovo 40-ogodišnje Hamneijeve vladavine.
- Tramp zna da ako bilo koja ruka agresije bude pružena ka našem lideru ne samo da ćemo isjeći tu ruku već ćemo zapaliti njihov svijet- rekao je general Abolfazi Šekaraši, portparol iranskih oružanih snaga.
Ove izjave uslijedile su pošto je Tramp opisao Hamneija u intervjuu za Politiko u subotu kao "bolesnog čovjeka koji treba da vodi svoju zemlju kako treba i prestane da ubija ljude", i dodao da je "vrijeme da se traži novo vođstvo u Iranu".
Tenzije između SAD i Irana su visoke od kada su iranske vlasti nasilno suzbile demonstracije koje su počele zbog posustale iranske privrede 28. decembra. Tramp je zacrtao dvije crvene linije za Iran - ubijanje mirnih demonstranata i to da Teheran sprovodi masovna pogubljenja poslije demonstracija.
Američki nosač aviona USS Ejbraham Linkoln koji je nedavno bio u Južnom Kineskom moru danas je prošao kroz Malajski moreuz, ključni plovni put koji povezuje Južno kinesko more i Indijski okean, pokazuju podaci koji prate brodove.
Zvaničnik američke ratne mornarice koji nije želio da mu se navede ime rekao je da taj nosač aviona i tri razarača koja ga prate idu ka zapadu.
Iako mornarički i drugi vojni zvaničnici nijesu izričito rekli da grupa brodova ide ka Bliskom istoku, njihovo trenutno usmjerenje i lokacija u Indijskom okeanu znači da su samo nekoliko dana od ulaska u taj region, piše AP.
Ne bi bilo prvi put da grupa vojnih brodova raspoređena u Pacifiku bude premještena na Bliski istok zbog nestablilnosti u tom regionu. Brod Ejbraham Linkoln je preusmjeren ka Bliskom istoku 2024. godine, a prošlog juna je naređeno udarnoj grupi brodova USS Nimic da ide u taj region.
Broj ubijenih na protestima u Iranu dostigao je najmanje 4.484 ljudi, prema Novinskoj agenciji aktivista za ljudska prava čije sjedište je u SAD. Agencija je bila tačna tokom godina demonstracija i nemira u Iranu, i oslanjala se na mrežu aktivista unutar zemlje koja potvrđuje sve prijavljene smrtne slučajeve. AP navodi da nije mogao nezavisno da potvrdi tu cifru.
Iako već danima nije bilo protesta postoji strahovanje da bi broj poginulih mogao znatno da se poveća kako informacije postepeno stižu iz zemlje koja je i dalje pod vladom nametnutom blokadom interneta od 8. januara.
Hamnei je u subotu izjavio da je u protestima poginulo "nekoliko hiljada" ljudi i za to okrivio SAD. To je bila prva naznaka nekog iranskog lidera o razmjeri nastradalih.
Takođe je u protestima uhapšeno 26.127 ljudi prema Agenciji aktivista za ljudska prava, a komentari nekih zvaničnika izazvali su strahovanje da bi neki od privedenih mogli da budu pogubljeni u Iranu.
Šef nacionalne policije general Ahmad Reza Radan rekao je da će oni koji se sami predaju dobiti blaži tretman nego oni koji to ne urade.
- Oni koje su prevarile strane obavještajne službe i koji su postali njihovi vojnici imaju šansu da se predaju. Ako se predaju definitivno će biti smanjenje kazne. Imaju tri dana da se predaju- rekao je Radan i nije objasnio šta će se desiti kad isteknu ta tri dana.

Iran upozorio Trampa da ne preduzima akcije prema Hameneiju

Norveška je upozorila svoje građane da će u slučaju rata s Rusijom vojska moći zaplijeniti privatne kuće i automobile.
Vojni zvaničnici su rekli da je oko 13.500 pisama poslato Norvežanima upozoravajući da bi određena imovina – uključujući nekretnine, vozila, brodove i mašineriju – mogla biti zaplijenjena.
- Zahtjevi su usmjereni na osiguravanje da, u ratnim uslovima, oružane snage imaju pristup resursima potrebnim za odbranu zemlje- saopštila je norveška vojska.
Mjera bi bila važeća godinu dana, a Norvežani su primali slična pisma i prethodnih godina.
- Važnost spremnosti za krizu i rat dramatično je porasla posljednjih godina- rekao je Anders Jernberg, šef organizacije vojne logistike.
Norveška je u najozbiljnijoj političkoj sigurnosnoj situaciji od Drugog svjetskog rata. Naše društvo mora biti spremno za sigurnosne krize i, u najgorem slučaju, za rat. Radimo na značajnom jačanju vojne i civilne spremnosti, dodao je on.

Norveška upozorila građane da će u slučaju rata sa Rusijom zaplijeniti privatnu imovinu

Američka berza negativno je reagovala na najave predsjednika SAD Donalda Trampa da će uvesti dodatne carine evropskim zemljama zbog Grenlanda, a iz istog razloga danas su pale vrijednosti akcija i na evropskim tržištima.
Ubrzo nakon otvaranja berze Dau Džons je pao za 728 poena, ili 1,47 odsto, S&amp;P 500 je pao za 1,4, a Nasdaq Composite za 1,7 odsto, prenio je CNN.
Indeks VIX, poznatiji kao indikator straha, skočio je za 28 odsto, iznad 20, što je nivo koji prvi put od novembra signalizira povećani rizik.
Referentni evropski indeks Stoxx 600, koji prati akcije širom regiona, danas je pao za 1,26 odsto, nakon što je u ponedjeljak imao pad od 1,19 odsto, što mu je bio najgori dan od novembra.
Pored toga, investitori su nastavili takozvanu trgovinu „Prodaj Ameriku“, rasprodajući američki dolar i obveznice. Indeks dolara, koji mjeri snagu dolara u odnosu na šest glavnih svjetskih valuta, pao je za 0,89 odsto, što je ogroman pomak na deviznim tržištima.
Referentni prinos na desetogodišnje američke državne obveznice porastao je na 4,29 odsto i dostigao je najviši nivo od septembra.
U međuvremenu su i vanredni izbori u Japanu potresli tržišta u Aziji, dovodeći do skoka prinosa japanskih obveznica. Nagli porast prinosa u Japanu doprinosi nervozi na tržištu obveznica, a vrši pritisak i na američke državne obveznice.

Pad berze u SAD i Evropi zbog Grenlanda

Poljska vlada odobrila je planove za djelimično ukidanje vanrednih propisa o boravku i socijalnoj pomoći koji su od 2022. vrijedili za Ukrajince izbjegle od rata, pri čemu će se od marta njihova prava postupno prebacivati u redovni pravni okvir za strane državljane, izvijestili su danas poljski dužnosnici.
Portparol vlade Adam Šlapka rekao je da odluka odražava stabilizaciju situacije gotovo četiri godine nakon uvođenja posebnih mjera, neposredno nakon početka ruske totalne invazije na Ukrajinu.
- Nakon gotovo četiri godine situacija je stabilnija. Većina ljudi koji borave u Poljskoj radi, a njihova djeca pohađaju školu. Sada možemo prijeći s privremenih na sustavna rješenja- rekao je Šlapka
Što donose nova pravila?
Prema novim pravilima, Ukrajincima će se odobravati trogodišnje dozvole boravka u skladu s opštim zakonodavstvom o strancima. Pristup javnom zdravstvenom sistemu biće garantovan maloljetnicima, zaposlenima te osobama smještenima u kolektivnom smještaju. Nezaposleni odrasli imaće pravo na zdravstvenu zaštitu pod istim uslovia kao i ostali nezaposleni strani državljani.
- Pravo na korištenje glavnog poljskog dječjeg dodatka ostaće vezano uz sudjelovanje roditelja na tržištu rada- saopštila je vlada.
Kako bi se izbjegli nagli prekidi potpore, uvedene su prijelazne mjere, uključujući dovršetak već odobrenih isplata porodičnih naknada, poravnanje sredstava dodijeljenih lokalnim vlastima te produženje važenja postojećih viza i dozvola boravka do 4. marta sljedeće godine. Mjere u oblasti obrazovanja, poput dodatne nastave poljskog jezika, pripremnih razreda u školama te pojednostavljenih procedura za zapošljavanje nastavnika i međukulturnih asistenata, ostaće na snazi do kraja školske godine 2025./2026.
„Svjesni smo koliko su Ukrajinci važni za naše tržište rada“
Poslodavci su ranije upozoravali da bi ukidanje posebnog zakona moglo negativno uticati na poljsko tržište rada, koje je od 2022. apsorbiralo više od milion radnika iz Ukrajine. Poslovno udruženje Lewiatan ranije je upozorila da bi ograničavanje pojednostavljenih procedura zapošljavanja moglo ozbiljno pogoditi sektore poput građevinarstva i usluga.
Šlapka je rekao da vlada ne očekuje negativne ekonomske posljedice.
- Svi smo svjesni koliko su ljudi koji su došli iz Ukrajine važni za naše tržište rada. Ova rješenja to uzimaju u obzir i ne očekujemo nikakve turbulencije- rekao je.
Poljska trenutno prima najveći broj ukrajinskih izbjeglica u Evropskoj uniji. Ova odluka označava prijelaz s kriznog upravljanja na dugoročnu integraciju, ali i odgovor na sve veći politički pritisak za normalizaciju socijalne potrošnje i sistema pomoći.

Tag: andreina-marsela