Objave na društvenim mrežama u kojima se posljednjih dana ANB dovodi u vezu sa dijeljenjem privatnih prepisku, video i foto sadržaja u potpunosti su netačne, saopšteno je Portalu RTCG iz Agencije za nacionalnu bezbjednost (ANB).
- Agencija odbacuje svaku vezu sa objavama privatnih prepiski, video i foto materijala kojima se ugrožava privatnost građana. Agencija zakonito vrši poslove iz svoje nadležnosti i u potpunosti poštuje ustavom zagarantovana prava. Privatne prepiske i sadržaji koji su predmet komentara nijesu predmet interesovanja Agencije i kao takve ne mogu se dovesti u vezu sa ANB - saopštili su iz ove institucije.&nbsp;
Nevladine organizacije i građanski aktivisti apelovali su ranije na Upravu policije, nadležno državno tužilaštvo i Zaštitnika ljudskih prava i sloboda da bez odlaganja reaguju i preduzmu sve zakonom propisane mjere radi zaštite prava na privatnost Mirjane Pajković, donedavne direktorice Direktorata u Ministarstvu za ljudska i manjinska prava, koja je izložena ozbiljnim oblicima javnog uznemiravanja, pokušajima diskreditacije, zloupotrebe prava na privatnost i linča.
Iz nevladinog sektora posebno upozoravaju na izuzetno opasnu poruku koja se šalje javnosti ukoliko se ovakvi slučajevi tolerišu, da će žene koje su učesnice profesionalnih sporova ili koje prijavljuju određene oblike nasilja i nepravilnosti, biti izložene javnom ponižavanju, osudi i diskreditaciji, bez ikakve institucionalne zaštite.
Odjeljenje za poslove rodne ravnopravnosti, kao institucionalni mehanizam u okviru Ministarstva ljudskih i manjinskih prava, kako su saopštili sinoć, sa posebnom zabrinutošću prati javne reakcije i sadržaje na društvenim mrežama povodom slučaja koji ukazuje na oblike rodno zasnovanog nasilja, uključujući seksualno uznemiravanje, ucjenjivanje, neovlašćeno snimanje, kao i objavljivanje i širenje intimnog sadržaja bez pristanka. Time se nasilje širi, kažu, i na savremene oblike – digitalno nasilje.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

ANB odbacuje svaku vezu sa objavama privatnih prepiski i video materijala

Djecu i porodicu bih i danas povjerio na čuvanje Zoranu Lazoviću - kazao je u Višem sudu bivši direktor Agencije za nacionanu bezbjednost Dejan Peruničić svjedočeći na suđenju nekadašenjem visokom policijskom funkcioneru, bivšem glavnom specijalnom tužiocu Milivoju Katniću i suspendovanom tužiocu Saši Čađenoviću.
Zoran Lazović, Katnić i Čađenović terete se, optužnicom tužioca Miloša Šoškića, da su službene položaje podredili kavačkom kriminalnom klanu što su oni kategorično negirali.
Peruničić je u istrazi i danas pred vijećem sudije Veljka Radovanovića objasnio detalje prelaska Petra Lazovića iz ANB -a u Upravu policije.
- Nije Petar Lazović jedini prešao, bilo je i prije i poslije njegovog premještaja takvih zahtjeva. Zahtjev je stigao od Uprave policije i bio je u pisanoj formi - kazao je Peruničić.
On je na pitanje jednog od Lazovićevih branilaca, advokata Nikole Martinovića kazao da je direktora Agencije bio od avgusta 2015. do novembra 2020.godine.
Objasnio je da sve informacije koje su dobijali operativci morale su biti provjerena iz tri nezavisna izvora.
- To pravilo je za svakoga važilo pa i za Petra Lazovića. Provjere inforamacija su se obavljala hijerarhijski. Petar Lazović je mogao da dođe do saznanja do kojih nijesu mogli drugi službenici. Do tog zaključka smo došli provjeravjući informacije do kojih je dolazio - kazao je Peruničić.
On je na pitanje advokata Martinovića rekao i da nikada od partnerskih ili domaćih službi nije dobio informaciju da Petar Lazović radi protiv interesa ANB-a ili Crne Gore.
Na pitanje Zorana Lazovića, bivši direktor ANB-a je rekao da nikada nijesu razgovarali o prelasku Petra Lazovića u Upravu policije.
-Moja profesionalna saradnja sa Zoranom Lazovićem bila je izuzetna - istakao je Peruničić.
On je na pitanje Lazovića kazao i da dok je bio direktor ANB nije imala saznanja da su Veljko Belivuk i Marko Miljković počinili krivično djelo u Crnoj Gori i da predstavljaju prijetnju po nacionalu bezbjednost države.
- Nijesam imao informaciju da Zoran Lazović na bilo koji način štiti neku organizovanu kriminalnu grupu pa ni kavački klan - decidan je bio Peruničić.
Branilac Zorana Lazovića, advokat Zoran Piperović kazao je da primjećuje da iskaz Peruničića nema dodirnih tačaka sa onim što se njihovom branjeniku stavlja na teret.
-Direktor Agencije za nacionalnu bezbjednost i bivši direktor policije Veselin Damjanović kazali su istu stvar da bi svoju djecu povjerili Zoranu Lazoviću - kazao je Piperović.
Advokat Martinović kazao je da je Peruničić bio najinformisanija osoba u državi i bile su mu na raspolaganju najpouzdaniji izvori.
-Jasno je ukazao da je Petar Lazović bio operativac čiji je posao bio da dolazi do informacija - podataka o organizovanim kriminalnim grupama i to je obavljao uspješno - kazao je Martinović.
Na današnjem ročištu saslušan je i svjedok Milan Damjanović.
Nastavak ročišta zakazan je za 3. 4. 10. i 12. februar za kada je planirano saslušanje preostalih 12 svjedoka među kojima su i visoki funkcioneri Uprave policije Vesko Damjanović, Milovan Pavićević i Milorad Žižić.

Marija Žižić

1250x600

1084x550

PERUNIČIĆ: Djecu i porodicu bih i danas povjerio na čuvanje Zoranu Lazoviću

Ponovno stavljanje Predloga zakona o ANB-u na dnevni red sjednice čiji sadržaj nije unaprijed poznat predstavljalo bi grubo narušavanje demokratske kulture, ocijenili su iz Akcije za ljudska prava (HRA).
"Povodom najavljene nove sjednice Skupštine Crne Gore za sjutra, 30. 12. 2025, za koju dnevni red još uvijek nije utvrđen, Akcija za ljudska prava (HRA) izražava zabrinutost zbog narušavanja principa transparentnosti zakonodavnog procesa. Ovakva praksa, koja otvara vrata donošenju zakona "preko koljena", lako može da uključi i Predlog zakona o Agenciji za nacionalnu bezbjednost (ANB), koji posebno ugrožava ljudsko pravo na privatnost", upozoravaju u saopštenju.
Podsjećaju da je ovaj predlog zakona bio skinut sa dnevnog reda u julu, zajedno sa Zakonom o unutrašnjim poslovima i izmjenama zakona o javnim okupljanjima, posle, ističu iz HRA, ozbiljnih kritika NVO i opozicije, ali da nije formalno povučen iz procedure.&nbsp;
"Predsjednik Skupštine, Andrija Mandić, je saopštio da su predlozi zakona u ovom slučaju skinuti sa dnevnog reda da bi se u poboljšala komunikacija sa javnošću i međunarodnim partnerima. Međutim, o ovom predlogu zakona sa javnošću nije komunicirano, nije održana javna rasprava, niti je javnost informisana o mišljenju Evropske komisije. Isto važi i za amandmane na Zakon o unutrašnjim poslovima, koji su, uprkos tome, u međuvremenu progurani kroz dva skupštinska odbora. U tako netransparentnoj situaciji lako može doći do usvajanja zakona koji ne ispunjavaju standarde zaštite ljudskih prava, koje Crna Gora mora da prihvati prije pridruživanja EU", naglasili su iz HRA.
Imajući u vidu izjave ministra pravde, Bojana Božovića, da nijedan zakon iz nadležnosti Ministarstva pravde neće biti usvojen bez mišljenja Evropske komisije, HRA je saopštila da je danas zatražila od Ministarstva pravde i Ministarstva evropskih poslova objavljivanje mišljenja Evropske komisije o Predlogu zakona o ANB-u i Predlogu zakona o unutrašnjim poslovima.&nbsp;
Javnost, poručuju iz HRA, mora dobiti uvid u usklađenost predloga zakona sa evropskim standardima, od čega neposredno zavisi pridruživanje države EU, što bi trebalo da je prvenstveni opšti interes.
"Ponovno stavljanje Predloga zakona o ANB-u na dnevni red sjednice čiji sadržaj nije unaprijed poznat predstavljalo bi grubo narušavanje demokratske kulture. Zakoni koji utiču na ljudska prava moraju se usvajati isključivo kroz otvoren, inkluzivan i odgovoran proces, da bi se obezbijedilo poštovanje međunarodnih standarda, obaveza Crne Gore prema EU i međunarodnim tijelima za ljudska prava", zaključuju u saopštenju.

HRA upozorava na netransparentnost Skupštine i moguće usvajanje Zakona o ANB bez javne rasprave

Informacije Agencije za nacionalnu bezbjednost (ANB) o zatvorenoj ruskoj zajednici koja živi na Krivošijama, kao i o procedurama i radnjama koje ANB eventualno preduzima povodom toga, označene su kao tajni podaci.
To je odgovor koji je ANB dostavila portalu Standard nakon pitanja u vezi sa kontroverzama koje prate izgradnju privatnog naselja i crkve na Krivošijama, te poslovanjem firme Sveti Benedikt DOO, za koju se sumnja da stoji iza projekta, kao i zatvorene ruske zajednice koja tamo živi.
Standard je ANB pitao o porijeklu novca uloženog u kupovinu zemljišta i izgradnju, eventualnim vezama investitora sa stranim strukturama, o zatvorenosi i organizaciji zajednice koja živi u kompleksu, kao i o bezbjednosnim rizicima za državu i lokalno stanovništvo.
ANB je na ova pitanja dostavila zakonski okvir u kojem postupa, uz jasno naglašavanje da su radnje i metode Agencije, kao i postupanje po konkretnim predmetima, tajni podaci.
- Sredstva i metode propisane Zakonom o ANB koje ANB primjenjuje u radu predstavljaju tajni podatak. ANB je, shodno zakonskim odredbama, dužna da prilikom raspolaganja podacima označenim stepenom tajnosti primjenjuje propisani nivo mjera zaštite podataka i koristi ih isključivo u svrhu radi koje su dostavljeni - navodi se u odgovoru ANB portalu Standard.
Portal Standard je u tekstu „Sveti Benedikt i tajne naselja na Krivošijama: ruske veze i firma bez kapitala u vlasništvu austrijske državljanke Darinke Hrnjez“ ukazao na niz nelogičnosti i sumnjivih okolnosti u vezi sa pomenutom firmom.
Prema zvaničnim registrima, Sveti Benedikt DOO je osnovan 14. marta 2024. godine, registrovan za promet nekretnina, a jedini vlasnik i direktor je austrijska državljanka Darinka Hrnjez. Iako firma nema vidljiv kapital, investitore ni finansijsku podršku i iako je poslovala sa neto negativnim rezultatom kupila je više hiljada kvadratnih metara zemljišta na području Krivošija i započela izgradnju zatvorenog kompleksa, uključujući i vjerski objekat za koji mještani tvrde da je “ruska crkva”.
Prema navodima iz lokalne zajednice i poslanika koji su obilazili lokaciju, u kompleksu živi zatvorena ruska zajednica, a izgradnja je sprovedena mimo jasnih urbanističkih i administrativnih procedura, dok su na parcelama 657/14 i 657/15 (KO Gornje Krivošije / Dragalj) registrovani objekti čije porijeklo i namjena nijesu javno objašnjeni.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 55.4731%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fnenezic-nelegalni-objekti-u-selu-dragalj-podsjecaju-na-one-u-susjednim-zemljama-koje-sluze-za-regrutovanje-i-obuku-vojnika&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

ANB: Informacije o zatvorenoj ruskoj zajednici na Krivošijama nose oznaku „tajno“

Bivša urednica u Novoj Pobjedi, a sada urednica Velikih istraživačkih priča na Portalu ETV, Kaćuša Krsmanović kazala je juče u Osnovnom sudu da tužbu bivšeg generalnog inspektora Agencije za nacionalnu bezbjednost Artana Kurtija doživljava kao pritisak na rad, slobodu govora ali i na profesionalni i lični integritet. Ona je kategorična bila da je riječ o slap tužbi odnosno pokušaju uticaja na medije, atak na njihove finansije i na nezavisno novinarstvo.
Kurti je osim Krsmanović tužio Novu Pobjedu, nekadašnjeg glavnog i odgovornog urednika i izvršnog direktora Nove Pobjede, danas glavnog i odgovornog urednika Televizije E Draška Đuranovića zbog, kako navodi, povrede prava ličnosti i pretrpljenih duševnih bolova nastalih „usljed objavljivanja neistininih i uvredljivih informacija u tekstovima“.
Krsmanović je u detaljnom iskazu navela da u istraživačkim tekstovima koje je radila sa kolegom Đuranovićem fokus priče nije bio Kurti kako to on pokušava predstaviti tužbom, već se isključivo radilo o javnom interesu i onome što su bili potezi tadašnjeg premijera Dritana Abazovića i o tome da se urušava sektor bezbjednosti.
-Tekstovi koji su se odnosili na ograničavajuće faktore za imenovanje tužioca na poziciju generalnog inspektora nesporno su javni interes. O tome se govorilo i na Vladi, o tome su „brujali“ i ostali mediji u Crnoj Gori. Ono što su mediji objavili pa i mi među njima ukazuje na to da prema protokolima ANB-a i zakonskim uslovima on nije mogao biti imenovan na tu funkciju – objasnila je Krsmanović.
Kurtija, kako je kazala, ona i kolega Đuranović nijesu poznavali i prvu informaciju o njemu su dobili 2022. godine kada su im izvori saopštili ono što se naknadno desilo da je on čovjek tadašnjeg premijera Abazovića i da treba da uđe u Agenciju za nacionalnu bezbjednost.
Ona je naglasila da se ne može govoriti o bilo kakvom ličnom odnosu, bilo kakvoj namjeri da lično povrijede i uvrijede Kurtija, već su isključivo bili vođeni javnim interesom – odnosno
pokušajem Abazovića da preuzme potpunu kontrolu nad tajnom policijom i to je bila suština tekstova.
-Događaj koji je potvrdio navode naših tekstova i kredibilnost naših izvora jeste činjenica da je nakon formiranja nove Vlade premijera Milojka Spajića tužilac maltene odmah smijenjen. To je bila jedna od prvih odluka premijera Spajića kada je stupio na funkciju. Mislim da su potvrde kredibiliteta naših izvora i tekstova događaji koji su uslijedili nakono našeg prvog teksta u kojem je tužilac pomenut koliko se sjećam u januaru 2022. godine a već u julu ili avguste te godine ga je premijer Abazović imenovao za generalnog inspektora u ANB-u iako je postojalo žestoko protivljenje dijela ministara odnosno premijerovog kabineta koji su suštinski potvrdili ono čime smo se mi bavili. Premijer je preko Kurtija pokušavao da uspostavi kontroli kakvu takvu u ANB- u - ukazala je Krsmanović.
Ona misli je da tokom njene dugogodišnje karijere ovo prva tužba iako je uradila na stotine tekstova koji se odnose na sektor bezbjednosti i dešavanja u službama Uprave policije i ANB-a i generalno Ministarstva unutrašnjih poslova. To dovoljno govori da su izvori sa kojima komunicira kredibilni i da imaju tačne i precizne informacije.
Na više pitanja Kurtijevog zastupnika, advokata Velibora Markovića da sopšti imena izvora, Krsmanović je rekla da je u pitanju više osoba iz ANB-a, ali da njihova imena neće otkriti, jer su izvori zakonom zaštićeni i novinar ima pravo na zaštitu izvora.
Na pitanje Kurtija kakve on veze ima sa aferama Do kvon, Tunel novinarka Krsmanović je rekla da sve to piše u tekstovima. Kurti i njegov advokat konstatovali su da se Krsmanović poziva ne neimenovane izvore.
Zastupnica Nove Pobjede, advokatica Ana Vujović istakla je da pitanja tužioca i njegovog advokata nemaju veze sa sporom, već su se isključivo bavili pokušajima da saznaju ko su bili izvori Krsmanović i Đuranoviću.
Na pitanje advokatice Milje Đuranović„ da li je Kurti ili neko ko se pominje u tekstovima uputio dematiji“ Krsmanović je navela da nije, osim Mitrovića iz Nikšića koji su oni uredno objavili.
Krsmanović je na pitanje Đuranović saopštila da je na dnevnom nivou u Pobjedi pisala tekstove i da ih Kurti tuži za nekih tridesetak tekstova u kojima se on pominje u dvije godine, što je jasan pokazatelj da on nije bio u fokusu već postupanje Abazovića. Krsmanović je istakla da su informacije provjerene od više izvora.
Advokatica Đuranović konstatovala je da je značajno to što je punomoćnik tužioca kroz postavljanje pitanja potvrdio da je Kurti bio osuđivan. Ona je ukazala da ih je na prethodnom ročištu Kurti uskratio za odgovor na pitanje o osuđivanosti.
Suđenje se nastavlja 26. januara. Proces vodi sutkinja Vesna Banjević.

Krsmanović: Cilj nije bio Kurti lično, već da se ukaže da Abazović želi kontrolu nad ANB -om

Ovaj postupak je samo paravan za političku naručenu diskreditaciju. Nema veze sa pravom i pravdom uz odsustvo ljudskosti, moja porodica je izabrana da bude žrtveno jagnje, kazao je u Višem sudu u odbrani suspendovani službenik ANB-a Petar Lazović.
Specijalno državno tužilaštvo označilo je nekadašnjeg policajca Miletu Ojdanića i bivšeg policajca Ljuba Milovića da su bili na čelu kriminalne grupe koja je odgovorna za više krivičnih djela, između ostalog i za šverc 4,3 tone kokaina.
Lazović je u detaljnoj odbrani kategorično negirao navode optužnice da je radio u interesu kavačke grupe, da je mučio osobe iz suprotstavljenog klana i da ima bilo kakve veze sa švercom droge.
On je kazao da njegove argumente, činjenice nijesu nikada uzete u obzir bez obzira na četiri žalbe koje je usvojio Ustavni sud.
On je naglasio da se postupak vodi sa adrese koja nije sudnica i da se odluke donose da bi se zadovoljili pojedini političari.
- U ovom postupku ništa nije slučajno, niti se radi o greškama ili o neznanju. Vjerujem da se radi o strahu zbog medijskog i političkog pritiska koji ne jenjava na javno mnjenje i od mene prave da "sam gori od crnog đavola" i da sam "kriv za sve i svašta u Crnoj Gori" - decidan je bio Lazović.
On smatra da senzacionalističkim izvještavanjima želi se napraviti neprimjeren pritisak na pravosudne organe, a da bi se otežao njegov položaj i položaj njegove porodice.
- U tome se uspjelo. Najteže mi pada procesuiranje mog oca - kazao je Lazović.&nbsp;
Objasnio je da je radio kao operativac u ANB i da je 2019 godine prešao u Sektor za borbu protiv organizovanog kriminala.
Lazović je rekao da je radio danonoćno i da je upravo Sektor spriječio najteža krivična djela a dosta slučajeva je procesuirano upravo na osnovu njegovih operativnih podataka.
- Ja sam operativac koji je spreman na sve da dođe do određenih podataka za interes države Crne Gore. Spreman sam sve da uradim za Crnu Goru, ali ne i svašta - kazao je Lazović.
Naveo je samo neke od predmeta koji su upravo realizovani na osnovu njegovih informacija - zapljena više od 500 kilograma droge u Hamburgu, realizovanje akcije šverca skanaka na Bojani, sprječavanje likvidacije kod Višeg suda, osujećenje napada na sutkinju Specijalnog odeljenja.
On je naglasio i da je podatke do kojih je dolazio dijelio sa svojim pretpostavljenim, ali o izvorima i informatorima, kako kaže, ne želi da govori zbog njihove zaštite ali i zbog zaštite svoga života.
Optužnicu je ocijenio da je bez utemeljenja, te i da je plod tužilačkog zaključka bez dokaza.
U prilog svojoj tvrdnji da je posao radio odgovorno naveo je i da je operativnim radom došao do više svjedoka saradnika a neki su bili upravo protiv kavačke grupe za koju ga SDT tereti da je radio.
- Postupci protiv mene su iskonstruisani i to je očigledno, jer hoće da me prikažu da sam odgovoran za sve i svašta - smatra Lazović.
On je na pitanje advokata Borivoja Borovića kazao da nikada nije koristio telefone sa skaj aplikacijama.
I optuženi Milan Popović negirao je sve navode iz optužnog akta i ustvrdio da nikada nije boravio u Ekvadoru, niti je učestvovao u prenošenju droge.
SDT je ovom optužnicom osim Milovića, Ojdanića, Lazovića, Popovića obuhvatilo i bivšeg predsjednika opštine Budva Mila Božovića, Ivana Stamatovića, Nebojšu Bugarina, Marka Novakovića, Miloša Mišurovića, Vladimira Bajčetu, Gorana Stojanovića, Dejana Kneževića i Darka Kneževića, Radoja Zvicera i Božidara Jabučanina, Aleksandra Kekovića, Dražena Milovića, Filipa Zindovića, Ivana Nikolića, Tihomira Adzića i Ivana Mijatovića.
Oni se terete za stvaranje kriminalne organizacije, pranje novca, šverc 4,3 tone kokaina i nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija.

Lazović: Postupak nema veze sa pravom i pravdom, moja porodica je izabrana da bude žrtveno jagnje

17.10
16:45h﻿
Sve što je moj drug Žekson sinoć rekao u jednoj TV emisiji, a tiče se uređivačkog novinarstva (recimo, prije i poslije referenduma), a tiče se uticaja pisanja na politiku, na volju birača - legitimno je.
I ništa sporno.
Ali, Aco je dijelom u zatvoru i zbog toga.
Da razmišljam iz vizure nekih tužilaca kada je u pitanju moj kum, onda su sinoć mogli da uhite mog druga Žeksona.
Naravno, ja to ne bi ni u primislima nikad uradio, ja bih samo pozvao Demokrate i ine borce za slobodnu biračku volju da pojasne da li je Žekson sinoć nesto uradio što Aco nije.
Nego.
Ja sam prije dva mjeseca u jednoj od kolumni napisao da će sljedeći premijer biti Andrija Mandić jer će njegova partija 2027. biti najjača na tom političkom krilu. Pa sada neka neko kaže da ja i sinošnji gost u emisiji ne mislimo isto.
Osim oko jedne stvari.
Zna se koje.
Ali, dobro. Gdje svi misle isto, niko ne misli ništa.
Tako je i Mandićeva reakcija na rezultate istraživanja bila očekivana. Posebno kada je rekao da je PES najjača partija. Iako zna da nije. Znam da će kao mudar čovjek spustiti Demokrate jos malo niže da ne bi 2027. godine trazili i ANB.
Kao pametan, zna da Bogdanović samo smeta umjetničkom dojmu vlasti i najradije bi ga pedalirao, ali će ga pustiti da ubuduće on i njegovi upravljaju agrarom.
Tu će najmanje nervirati i ove i one. Dakle, sve redom.
Iako će, na Mandića mislim, on dobiti sve članove i simpatizere PES-a i ovih drugih, znate kojih, do 2030.
Sve.
P.S: Aco je slao poruke svima. Pa i meni. I ja njemu.
I to neka bude dostupno čitaocima, ako neko bude imao volju za tim.
Dopisivao se i sa novinarima svih medija. Bez izuzetaka.&nbsp;
Ja gledao.
Recimo, poruku novinara sa mora "Brate, kako sam ovo napisao".
I ne vidim ništa strašno i neobično u tome.
Ali, ako se u javnosti daju poruke prema nekima, neka se daju sve poruke.
Možda ne bi bilo, u tom slučaju, kontarevolucionarnog djelovanja protiv ustavnog poretka. Ni manje ni više.
P.S.1: Sve što može da se desi je da napadni senzacionalizam proguta senzacionalistu.
P.S.2: Da bi smo mogli biti objekti i subjekti manipulacije, da bi smo mogli manipulisati sami sobom - to nam nikada ne bi palo na pamet. A samomanipulacija je najčešći oblik prilagođavanja svijetu - Pekić (Kako upokojiti vampira).

Zoran Piperović

Gdje svi misle isto, niko ne misli ništa

Bilo bi elementarno korektno i veoma važno kada bi predsjednik države, kao član Vijeća za nacionalnu bezbjednost i Savjeta za odbranu i bezbjednost, rekao na koju ambasadu misli, ocijenio je za Antenu M poslanik SD-a i član Odbora za bezbjednost i odbranu Nikola Zirojević.
Podsjetimo, predsjednik države Jakov Milatović je juče tokom skupštinskog zasijedanja kazao da je direktor ANB-a, Ivica Janović, na tu funkciju naimenovan zato što je brat poslanika PES-a, i to uz pomoć ambasade jedne strane države.
- Jer je kontekst jedan ako se radi o nekoj ambasadi nama partnerske NATO države, pa to možemo razumjeti kao dobronamjeran savjet ili sugestiju da bi bilo dobro da se neki kadar nađe na čelu Agencije za nacionalnu bezbjednost, koja je žila kucavica bezbjednosnog sektora u Crnoj Gori, koja je NATO članica, ili se radi o ambasadi neke države koja potencijalno sprovodi maligni uticaj u Crnoj Gori - poručuje Zirojević.
Poslanik SD-a podsjeća i kako je aktuelni savjetnik predsjednika države, a nekadašnji direktor ANB-a, Dejan Vukšić, izabran za nosioca liste Za budućnost Kotora na lokalnim izborima 2020. godine.
- Pod pokroviteljstvom nekih ambasada za koje smo sigurni da sprovode maligni uticaj u Crnoj Gori. Ja ću podsjetiti da je on imao čak i fotografije iz kampanje sa licem koja se nalazi na Crnoj listi SAD-a, tako da mislim kada govorimo o ovoj temi, a jedan sam od poslanika koji nije glasao za izbor direktora ANB-a i koji je to obrazložio na tadašnjoj sjednici, ipak da je predsjednik države najmanje pozvan da govori o načinu izbora direktora ANB-a - poručuje Zirojević.
Podsjetimo, Milatović je juče pozvao nadležne organe da ispitaju ovaj slučaj.

Zirojević: Milatović da kaže koja ambasada je uticala na izbor Janovića

Crnogorski forum izražava ozbiljnu zabrinutost zbog izjave potpredsjednika Vlade Crne Gore i ministra vanjskih i evropskih poslova Filipa Ivanovića koji je putem društvenih mreža iznio tvrdnju da je u toku „vjerovatno najveća akcija Specijalnog državnog tužilaštva i Specijalnog policijskog odjeljenja do sada“ - u trenutku kada nijedna nadležna institucija nije dala zvanične informacije o toj akciji. To, cijene u Crnogorskom forumu, otvara pitanje na osnovu čega je Ivanović došao do takvog saznanja i da li je tom izjavom prekršio zakonske norme o čuvanju službenih i tajnih podataka.
- Ukoliko je informacija o akciji bila povjerljivog karaktera, a Ivanović je, mimo zakonom utvrđenih procedura, imao pristup tim podacima i javno ih iznio, onda postoji osnovana sumnja da je došlo do neovlašćenog odavanja službene tajne. Zakon o tajnosti podataka, kao i Krivični zakonik Crne Gore, jasno definišu koje informacije se smatraju tajnim i ko smije njima raspolagati. Osim toga, izjava potpredsjednika Vlade u kojoj se unaprijed procjenjuje značaj i razmjer akcije, dok ona još nije zvanično potvrđena, može biti shvaćena kao politički pritisak na pravosudne organe i pokušaj narušavanja njihove nezavisnosti - istakli su u Crnogorskom forumu.
Oni zahtijevaju da nadležne institucije, prije svega Specijalno državno tužilaštvo i Agencija za nacionalnu bezbjednost, utvrde je li potpredsjednik Vlade neovlašćeno došao do osjetljivih informacija, te da li je njihovo iznošenje u javnost moglo ugroziti tok istrage, bezbjednost službenika ili sam ishod akcije.
- Ukoliko se potvrdi da je došlo do curenja podataka ili zloupotrebe službenog položaja, tražimo da se pokrene postupak protiv odgovornih lica u skladu sa zakonom - dodali su u Crnogorskom forumu.
Apeluju i na vršioca dužnosti Vrhovnog državnog tužioca da povede računa da se ovakve akcije i postupci ne sprovode selektivno, jer se stvara utisak da se represivne mjere pretežno primjenjuju protiv funkcionera koji su obavljali dužnosti u vrijeme bivše vlasti, dok se u mnogim drugim slučajevima ne postupa ili se izbjegava reagovanje.
- Kako se ne bi stvarao osjećaj političke pristrasnosti u radu tužilaštva, podsjećamo na brojne situacije i lica koja su trebala biti predmet postupanja Specijalnog ili Osnovnog državnog tužilaštva, a protiv kojih ni do danas nije pokrenut nijedan postupak. Posljednji primjer koji budi sumnju u selektivnost rada tužilaštva jeste slučaj sa spomenikom ratnom zločincu, gdje ni nakon više dana nema reakcije na činjenicu da je spomenik uklonjen pod nerazjašnjenim okolnostima, a da nijedno odgovorno lice nije privedeno da objasni ko je, kada i zašto sakrio ili izmjestio taj spomenik, iako je mitropolit Metodije dao jasne javne izjave koje ukazuju na mogućnost da su lica iz Crkve imala informacije o tome - naveli su oni.
Ovakvo nepostupanje tužilaštva otvara, podvlače u Crnogorskom forumu, ozbiljna pitanja o njegovoj volji da djeluje jednako prema svima, a stvara se i osjećaj da se izbjegava suočavanje sa određenim strukturama, kao što je Srpska pravoslavna crkva.
- To kod građana izaziva duboku nesigurnost i gubitak povjerenja u jednakost pred zakonom. Crnogorski forum podsjeća da se borba protiv organizovanog kriminala mora voditi kroz institucionalne i zakonite mehanizme, bez političkih pritisaka i manipulacija. Javnost ima pravo da bude informisana, ali ne po cijenu kompromitovanja istraga i podrivanja pravnog poretka. Zbog toga zahtijevamo da se u ovom slučaju utvrdi puna odgovornost, bez obzira na funkciju koju neko obavlja, i da se hitno preduzmu mjere kako bi se spriječilo ponavljanje ovakvih situacija u budućnosti - naglasili su oni.
Pozivaju i civilni sektor, medije i međunarodne partnere da pomno prate ovaj slučaj i podrže očuvanje nezavisnosti institucija koje se bave istragama i borbom protiv kriminala.
- Ukoliko ne dobijemo jasne odgovore od nadležnih u najskorijem roku, Crnogorski forum će pokrenuti dodatne inicijative i javne aktivnosti s ciljem zaštite zakonitosti, institucionalnog integriteta i transparentnosti u postupanju državnih organa - zaključili su u saopštenju.

CG forum: Ivanovićeva izjava o „ vjerovatno najvećoj akciji SDT“ može biti shvaćena kao politički pritisak i pokušaj narušavanja njihove nezavisnosti

Direktor Agencije za nacionalnu bezbjednost Crne Gore, Ivica Janović sastao se danas sa Nj.E. ambasadorom Estonije u Crnoj Gori Raulom Tomasom, u cilju razmjene mišljenja o jačanju saradnje u oblasti bezbjednosti i iskustava u borbi protiv savremenih bezbjednosnih izazova, saopšteno je iz ANB-a.
- Ambasador Tomas je naglasio značaj partnerstva Crne Gore sa saveznicima unutar NATO-a, istakavši da Estonija snažno podržava evropski put Crne Gore i njene napore ka punopravnom članstvu u Evropskoj uniji- navodi se u saopštenju.
Iz ANB-a ističu da su sagovornici tokom razgovora iskazali opredijeljenost za dalji razvoj i produbljivanje partnerskih odnosa, u duhu zajedničkih vrijednosti i u skladu sa evropskim bezbjednosnim principima i standardima.

Janović sa Tomasom: Estonija uz Crnu Goru na evropskom putu

U novom izdanju emisije "Budilnik" na Televiziji E otvaramo pitanje da li je inkluzija osoba sa invaliditetom u Crnoj Gori i dalje samo deklarativni cilj ili se zaista sprovodi u praksi u obrazovnim ustanovama širom zemlje.
Donosimo i priču o ugrožavanju zaštićenih prirodnih područja – u Nacionalnom parku Lovćen nesavjesni pojedinci su kvadovima probili i srušili zaštitnu ogradu. Analiziramo kakve posljedice ovakvi postupci ostavljaju po prirodu i da li je postojeći sistem zaštite dovoljno efikasan.
U fokusu je i tema vještačke inteligencije – zašto je AI i dalje tabu u pojedinim državama, te zbog čega postoje velike razlike u njenoj primjeni među zemljama Evropske unije.
Gledaoce Televizije E vodimo i u svijet kulture. U Kulturno-informativnom centru počinje revija najpopularnijih regionalnih predstava „Beo Art“, koja publici donosi najznačajnija ostvarenja savremene pozorišne scene.
Emisiju "Budilnik" pratite na Televiziji E, od sedam do devet sati.

"Budilnik": Inkluzija u obrazovanju, devastacija Lovćena, AI u Evropi i regionalna pozorišna scena

Edvard Šišmakov jedan od ključnih aktera pokušaja terorizma na dan parlamentarnih izbora u Crnoj Gori u oktobru 2026. godine, sada je, za ruske obavještajne službe, zadužen za regrutaciju ljudi sa srpskih univerziteta. To u ekskluzivnom intervjuu za Televiziju E kaže poznati istraživački novinar Hristo Grozev.
Šišmakov, poput ostalih agenata ruskog GRU, nakon što je istraživački tim Bellingcata, na čijem je čelu, 2018. godine otkrio njihove identitete, sada rade rade na regrutaciji novih operativaca, koje odvode u Rusiju.
- Isti ljudi sada obučavaju druge. I ovaj novi talas sabotaža je još teže uočit. Teže je identifikovati nekoga ko nije Rus, a sada radi za ruske specijalne operacije širom Evrope - ispričao je Grozov, koji je do detalja razotkrio uloge ruskih agenata GRU-a Edvarda Šišmakova i Vladimira Popova u pokušaju terorizma u Crnoj Gori. &nbsp;
Dugogodišnji urednik u istraživačkom timu britanskog Bellingcata otkriva i veze ruskih režimskih tajkuna, nekih organizacija ali i političara Demokratskog fronta Andrije Mandića i Milana Kneževića koji su prvom odlukom Višeg suda bili kažnjeni na po pet godina zatvora.
Grozev detaljno objašnjava kako su razotkrili skrivene, ali i paralalne identitete GRU agenata Šišmakova i Popova, ali i model operandi ruske Jedinice 21955 koja je izvela niz operacija u Evropi.
TVE: U serijalu The Christo Files potpuno ste razotkrili agente GRU-a, Eduarda Šišmakova, alias Širokova i Vladimira Moisejeva, alias Popova, kao i veze između ruskih tajkuna, prorežimskih tajkuna i takozvanih nevladinih organizacija u Crnoj Gori, slučaj od septembra do oktobra 2016. i kasnije. Deset godina kasnije, u Crnoj Gori još nema konačne sudske istine o tom slučaju. Prvo je 2019. godine Viši sud osudio ruske agente na 15, odnosno 12 godina zatvora, zajedno sa 11 srpskih državljana i crnogorskih političara Andriju Mandića i Milana Kneževićam, koji su osuđeni na po 5 godina. 2024. godine Viši sud je sve oslobodio. Specijalni tužilac se žalio i sada se čeka odluka o žalbi. Da li ste iznenađeni što još nema konačne presude u tako politički značajnom slučaju?
GROZEV: Iskreno veoma sam iznenađen. 2016. i 2017. godini, Crna Gora se činila kao jedina zemlja na svijetu koja je mogla pravilno procesuirati zločine GRU-a - niko drugi to nije radio do tada. Ono što se kasnije dogodilo u Salisburyju sa Skripaljem bilo je dvije godine kasnije. Crna Gora je bila prva zemlja u kojoj je tužilaštvo provelo zaista, zaista detaljnu i pravilnu istragu, ne samo da su organi za provođenje zakona spriječili zločin koji je ruska GRU pokušavala počiniti infiltrirajući se među organizatore. To je bio savršen primjer profesionalne male zemlje koja provodi vrlo profesionalnu kontraobavještajnu i policijsku operaciju o kojoj mnoge velike zemlje mogu samo sanjati.
Za mene je šok - nakon tog uspjeha, sa toliko prikupljenih i javnosti predstavljenih dokaza, koji su nama i drugim istražiteljima omogućili da pratimo i nezavisno potvrdimo te nalaze. Ali za mene lično, ta istraga je takođe dovela do traga o cijeloj ovoj jedinici ruskih obavještajnih službi i njihovim drugim zločinima u Evropi.
Dakle, nakon 10 godina otkrića šta su ovi ljudi koji su bili u Srbiji i u Crnoj Gori pokušavali srušiti vladu, šta su još radili u Evropi, sva ta ubistva, trovanja i eksplozije. Djeluje nadrealno da se Crna Gora sada povlači i odlučuje reći, oh ne, možda se to nije dogodilo. To mi je nadrealno.
TVE: Vi, kao dio Bellingcata i Insidera, zaista razotkrivate sve u vezi sa GRU agentima. Razotkrivate ne samo Šišmakova i Popova, već i sve one povezane sa njima, a takođe, pišete i objavljujete mnogo članaka o jedinici 21955. Želim vas pitati, da li je ta jedinica još aktivna? Da li postoji uticaj te jedinice? Vidio sam, čitao i pisao o toj temi, imaju bazu u Francuskoj, blizu Švicarske. Dakle, jesu li još uvijek aktivni?
GROZEV: Bili su aktivni širom Evrope. Oko 100 njih putovalo je po Evropi više od decenije, dizalo stvari u vazduh, ubijalo ljude, imali su bazu u Francuskoj, kao što ste rekli. Ali, nakon što su Bellingcat i Insider 2018. godine razotkrili mnoge od njih, ali i ne samo ljude već i kompanije, već i brojeve pasoša koje su koristili, to im je onemogućilo daljnja putovanja, jer su shvatili da su im identiteti otkriveni. Bilo koja agencija za provođenje zakona, bilo koja policija, mogla je pogledati podatke o njihovom prelasku granice i reći, u redu, ovaj tip je već bio ovdje pod ovim brojem pasoša iz ove serije. Čak i ako sada dođe pod novim brojem pasoša, a ne može doći pod novim imenom, jer Schengenski vizni sistem to ne dozvoljava, onda će biti uhvaćeni.
Zato ovi ljudi više ne mogu putovati u Evropu. Putuju na Bliski istok. Putuju u Tursku. Viđamo ih do danas. Ali, šta je GRU uradila kada nisu mogli poslati ove ljude, iste ljude poput Širikova ili Popova, dakle njihove pseudonime? Kada ih nisu mogli njih poslati, koristili su ih za regrutaciju i obuku drugih špijuna, a to su uglavnom ljudi koji nijesu Rusi. Dakle, ono što jedinica 21955 sada radi jeste da se jedan dio ove jedinice bavi pronalaženjem studenata iz različitih dijelova svijeta, dovode ih u Rusiju pod krinkom studiranja tamo, a neki od njih se obučavaju za diverzante.
Na primjer, mogu vam reći nešto što mislim da će vaša publika čuti prvi put, to nijesmo objavili, ali Šišmakov - Širokov je zadužen za regrutaciju ljudi sa srpskih univerziteta. Dakle, to je njegova specijalizacija. I dovodi ih u Rusiju radi regrutacije da barem neki od njih budu operativci. Drugi članovi jedinice odgovorni su za druge zemlje. Jedan član je odgovoran za Uzbekistan, drugi za Kirgistan, treći za Bjelorusiju. Ali to je ono što sada rade. Isti ljudi sada obučavaju druge. I ovaj novi talas sabotaža je još teže uočiti, jer su to mladi neprofesionalni špijuni, a neki od njih to rade za novac, drugi žele biti špijuni, ali je teže identifikovati nekoga ko nije Rus, a sada radi za ruske specijalne operacije širom Evrope, tako da je to ono što oni sada rade.
TVE: Pitaću vas o dvojici Rusa koje ste upravo pomenuli. Popov je bio uključen, koliko znam, u ruskim akcijama u Moldaviji, sličnim onima koje su imali u Crnoj Gori 2016?
GROZEV: To je tačno. 2014. godine, dakle prije operacije u Crnoj Gori, bio je pokušaja izazivanja uličnih protesta i prikazivanja lažne stvarnosti da Moldavija ne želi biti dio Evropske unije. Ukazali smo posebno na tu operaciju. Ali, tokom godina istrage, pronašao sam mnogo gore stvari koje je uradio. Bio je zadužen za eksplozije postrojenja za municiju u Bugarskoj već 2012. i 2013. godine. Zatim je bio uključen i u eksplozije u Češkoj Republici. On je jedan od, rekoa bih, najuspješnijih, GRU operativaca sa velikim mandatom da radi stvari od političkog miješanja do dizanja stvari u vazduh i atentata.
TVE: Dakle, nemate sumnje da ruska država stoji iza cijele te operacije? Da to nijesu neki individualni činovi?
GROZEV: Ne, nema sumnje. Ovi ljudi izvještavaju jednom šefu. Njegovo ime je Andrej Averjanov. Vidimo ovog šefa pored Putina na mnogim, mnogim video snimcima. Vidimo Averjanova kako putuje kao predstavnik Ruske Federacije po svijetu. U telefonskim pozivima koje smo pratili, vidimo sve te ljude, Širokova, Popova, kako svaki dan razgovaraju s Averjanovim, kao dio svog posla. Dakle, ne, ovo nijesu neki odmetnuti operativci, ovo je vladina operacija.
TVE: Nakon što je srpska vlada objavila da su uhapšeni u Srbiji u oktobru 2016. godine, pojavile su se informacije da je Nikolaj Petrušev, koji je bio savjetnik Vladimira Putina i bivši direktor ruske obavještajne službe, došao u Beograd i odveo tu dvojicu i ostale iz ruskih jedinica u Moskvu. Imate li ikakav dokaz o tome?
GROZEV: Da, imamo dokaz. Malo je drugačiji, od načina na koji je tada izvještavano. Ali vidimo da je Patrušev dogovorio putovanje u Beograd na sastanak. I prije nego što je otputovao, dan prije nego što je otputovao, poslali su ove špijune nazad posebnim avionom u Moskvu. I vidimo da su kupili karte usred noći, neposredno prije leta. Dakle, da, jasno je da je dogovor morao biti, pošaljite ove momke, a ja ću doći lično da se izvinim.
TVE: Koliko je danas jak ruski uticaj, ne samo u Evropi, već posebno na Zapadnom Balkanu?
GROZEV: Vrlo je snažan, posebno zato što postoje određeni visoki članovi ruske vojne obavještajne službe koji imaju prijatelje u regiji i razumiju kako ova regija funkcioniše. Postoji jedan viši zamjenik direktora GRU-a, zove se Andrei Ilčenko, koji ima bliskog saradnika, rekao bih, bliskog podređenog, koji je zapravo iz Crne Gore, živi u Moskvi, i koristi ga kao savjetnika o tome kako se miješati u izbore i političke procese u Crnoj Gori.
Uspjeli smo dobiti telefonski imenik ovog, recimo, crnogorskog saradnika GRU-a. I možete zamisliti da su brojevi i imena u ovom telefonskom imeniku vrlo indikativni. Mislim, pored ljudi koji su osuđeni 2019. godine i sada su dio Vlade, nažalost. Vidimo članove Srpske pravoslavne crkve, mnogo proreligijskih nevladinih organizacija, i jasno je da GRU djeluje kroz ove organizacije i ljude.
TVE: Politička scena u Crnoj Gori se promijenila, a većina u parlamentarnoj većini je prosrpska, bliska strankama iz Beograda. Na primjer, predsjednik parlamenta je Andrija Mandić, koji je bio lider Demokratskog fronta u oktobru 2016. Postoji li ikakva mogućnost da takve političke promjene mogu pomoći Rusiji, jer je Crna Gora unutar NATO-a? Dakle, Crna Gora dijeli mnogo povjerljivih informacija sa NATO partnerima. Je li ovakva Crna Gora neka vrsta ruskog ili srbijanskog, ali ruskog špijuna unutar NATO-a, sa ovakvom konstitucijom vlasti?
GROZEV: Teško pitanje. Nijesam Crnogorac, ali sam veoma zabrinut što su ljudi koje vidimo kako putuju u Rusiju, sastaju se sa ruskim obavještajnim agentima, sa članovima vlade i parlamenta, sada u poziciji da imaju pristup povjerljivim državnim informacijama NATO zemlje.
Osim ako se nešto nije promijenilo i sada su, recimo, protiv Rusije zbog rata, možda se to dogodilo i možda se njihov afinitet promijenio, ali barem do kraja 2021. godine, vidimo ove ljude kako putuju u Rusiju i sastaju se s ruskim obavještajnim agentima. To me brine jer je ovo savršena situacija za Rusiju. Kao NATO zemlja, nema potrebe da se Crna Gora izbaci iz NATO-a. Mora ostati. To je u njihovom interesu u NATO-u, ali oni dobijaju povjerljive informacije dijeljenjem s Crnom Gorom kao državom članicom. Dakle, opet, ne mogu tvrditi da oni to rade, ali sam zabrinut jer su ovi ljudi imali veze s ruskim obavještajnim operativcima u prošlosti.
TVE: Decenijama radite vrlo opasan posao. Živite u SAD-u i vjerujem da ste na listi onih prema kojima Moskva nije baš prijateljski raspoložena. Mislite li da ste u opasnoj situaciji, da vam je život ugrožen?
GROZEV: Ne mislim, nego znam da je tako. Znam to zato što se trenutno u Austriji, gdje sam živio 20 godina, gdje se vodi sudski postupak protiv pripadnika lokalne obavještajne službe koji su uhapšeni jer su Rusima prodavali informacije o meni, o mojoj porodici. I kao dio ove istrage, postalo je jasno da su me pratili skoro tri godine, pokušavajući me oteti.
Jedan od tih pokušaja se zapravo dogodio u Crnoj Gori. 2022. godine. Bio sam tamo na konferenciji i ispostavilo se da su provalili u moju hotelsku sobu i pokušali ukrasti moj laptop i telefon. Ali takođe su imali plan da me otmu dok sam bio tamo. Dakle, da, opasnost je uvijek iza ugla. I također u vašoj zemlji 2022. godine. Ali srećom, ništa se nije dogodilo.

Grozev: Ruski agenti koji su učestvovali u pokušaju terorizma u Crnoj Gori danas vrbuju nove agente, Šišmakov zadužen za srpske univerzitete

The police should have intensified surveillance of the accused Miloš Medenica and taken into account the fact that the pronouncement of the verdict had been scheduled, Professor of criminal psychology and security expert Sandi Dizdarević told Portal ETV, commenting on the latest information that inspectors are searching for the son of former President of the Supreme Court Vesna Medenica following the High Court’s decision sentencing him to ten years and two months in prison.
High Court Judge Vesna Kovačević ordered Medenica’s detention yesterday during the delivery of the verdict, but police did not find him at his residential address. Miloš Medenica had been in pre-trial detention from May 2022 until 17 October 2025, when it was lifted and replaced with house arrest. He was released from the Remand Prison because no first-instance verdict had been delivered within three years, and a measure banning him from leaving his apartment was imposed.
Dizdarević explained that supervision over the enforcement of imposed measures falls within the competence of the police, which determines whether the accused is complying with the measures through regular and unannounced - extraordinary - visits.
- There are also additional techniques such as electronic monitoring - an electronic ankle bracelet - where a movement perimeter is defined, and if it is violated, that is, if the accused exceeds the permitted range, an automatic signal is triggered at the police - Dizdarević explained.
Several interlocutors from the security sector explained that Montenegro does not have the technical equipment for electronic monitoring - ankle bracelets. According to them, the police are obliged to implement control measures, visit the residence address, maintain contact with the accused, conduct operational checks and surveillance, and regularly report on this to the court.
Sources from the security sector believe that on the eve of and on the day of the pronouncement of the verdict, the police were obliged to „cover“ the High Court in Podgorica, as well as the address where the accused were staying, both on the ground and operationally, in order to ensure the conditions for the enforcement of the court decision.

Dizdarević: Police should have increased surveillance of Medenica

&nbsp;U Crnoj Gori sjutra će biti pretežno oblačno, povremeno sa slabom kišom.
Kako je saopšteno iz Zavoda za hidrometoerologiju i seizmologiju, u planinama na sjeveru povremeno se očekuje slab snijeg i susnježica, dok će u južnim predjelima padavine biti nešto češće.
Vjetar će biti slab do umjeren promjenljivog smjera.
Jutarnja temperatura vazduha od nula do deset stepeni, najviša dnevna temperatura vazduha od jedan do 14 stepeni.

Tag: anb