Nakon beogradske premijere, održane pred punom salom i publikom koja je film ispratila dugim aplauzom, razgovaramo o ostvarenju koje je s nestrpljenjem čekano i u Crnoj Gori — što potvrđuju i prepune bioskopske projekcije. Jer „Obraz“ nije samo priča o prošlosti, to je film koji nas suočava sa sadašnjošću. Oduševivši publiku i kritiku na gotovo trideset svjetskih festivala, film je osvojio 17 nagrada, uključujući priznanja za najbolji film, režiju, scenario, fotografiju i glavnu mušku ulogu. „Obraz“ je i crnogorski kandidat za nagradu Oscar, a ugledni magazin Variety opisao ga je kao „moćnu istorijsku dramu — zapanjujuću, jezivu i pažljivo detaljnu — koja snažno odjekuje našim savremenim vremenom“. Scenarij za film, u režiji Nikole Vukčevića, potpisuju Ana Vujadinović i Melina Pota, a upravo je za ovaj scenario film nagrađen Srebrnim zmajem na Međunarodnom filmskom festivalu u Saragosi. U središtu filma nalazi se rečenica koja oslikava njegovu suštinu: „Ne mijenja nužda zakon, već obraz.“&nbsp; Upravo se temama ličnog integriteta, odgovornosti i moralnog izbora u svom radu dosljedno bavi Ana Vujadinović, scenaristkinja i dramaturškinja koja je diplomirala dramaturgiju na Fakultetu dramskih umjetnosti na Cetinju, a master studije završila u Beogradu. Debitovala je filmom „Iskra“, koji je bio crnogorski kandidat za nagradu Oscar 2018. godine, a njen autorski put obilježen je radom na filmovima, serijama i pozorišnim projektima u regionu. O toj dilemi, o univerzalnosti moralnog izbora i o tome koliko film danas može biti prostor etičkog preispitivanja, razgovaramo sa Anom Vujadinović. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FreqIzkciMZE%3Fsi%3D4GSKvYsIWlWUN0nF&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Da li se „Obraz“ čita kao balkanska specifičnost ili univerzalni moralni koncept? - Balkanska specifičnost je okolnost koju smo svjesno gradili tokom rada na scenariju i razvoja priče, kroz svijet i odnose naših junaka. Ipak, koncept i tematski okvir u kojem se film kreće jesu univerzalni, što potvrđuje i izuzetno lijep prijem filma na festivalima širom svijeta. „Obraz“ postavlja složena moralna pitanja na koje je teško dati jednoznačne odgovore. Glavni junak nalazi se pred nemogućim izborom, što snažno komunicira s principima antičke tragedije. Vjerujem da se do univerzalnosti najlakše dolazi upravo onda kada je pokušavamo dokučiti kroz ono što nam je blisko, poznato i svojstveno. U ovom slučaju, univerzalno je proizašlo kroz filter autentičnosti podneblja, mentaliteta i kulture, iz kojih je priča i nastala. Upravo ta ukorijenjenost omogućila je publici da se s filmom poveže na intimnom i ličnom nivou. Šta Vam govori činjenica da je priča, duboko ukorijenjena u lokalni kontekst, doživjela globalnu identifikaciju? - Prije svega, govori o iskrenosti u autorskom postupku. Ako se film doživljava kao univerzalan, to znači da emocije, dileme i konflikti nijesu ostali zarobljeni u lokalnom okviru, već su prepoznati kao opšti i duboko ljudski. Za autora, to je najvažnija potvrda da priča funkcioniše i da je uspjela da prevaziđe granice konteksta iz kojeg je potekla.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2026022111028_9fe030ff95fc29430ab5d6d9808ec6f6f77fb43e6ef5f2db5ec724cab4d2dae1.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2026022111028_9fe030ff95fc29430ab5d6d9808ec6f6f77fb43e6ef5f2db5ec724cab4d2dae1" data-rendition-name="original" width="3600" height="2400" loading="lazy" alt='Film "Obraz"'> <figcaption>Premijera filma "Obraz"(Photo: baklar)</figcaption> </figure>  Da li osjećate odgovornost kada kroz film otvarate teme identiteta, časti i društvenog pritiska? - Vjerujem da umjetnici imaju odgovornost da se bave osjetljivim temama i da ukazuju na anomalije na koje smo kao društvo često navikli. U suprotnom, teško je govoriti o smislu stvaralaštva. Teško je racionalno vjerovati u onu romantičnu ideju da umjetnost može promijeniti svijet, ali bez te „naivne“ iluzije sama potreba za stvaranjem gubi smisao. Bavljenje temama koje otvaramo u „Obrazu“ smatram neophodnim, naročito u društvenom i političkom kontekstu u kojem danas živimo. Može li film biti prostor etičkog preispitivanja bez nametanja odgovora? - Kada gledalac izađe iz bioskopske sale s pitanjima koja ga tište i tjeraju na razmišljanje, bez obzira na to da li ima jasne odgovore, film je ispunio svoju osnovnu svrhu. Odgovori nekada dođu kasnije, nekada ne dođu nikada, ali ono što ostaje presudno jesu sama pitanja i naša potreba da se njima bavimo.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2026022111028_224d9fa8da4caffb0f829a8b6cee95ce3db8f2ff5e3fa7d91ec34385cfa223c6.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2026022111028_224d9fa8da4caffb0f829a8b6cee95ce3db8f2ff5e3fa7d91ec34385cfa223c6" data-rendition-name="original" width="2400" height="3600" loading="lazy" alt="Privatna arhiva"> </figure>  Da li vjerujete da film može biti ogledalo društva – i šta nam „Obraz“ danas pokazuje o nama samima? „Obraz“ nas podsjeća koliko se često naš lični integritet sudara s pritiscima sistema i okruženja. Podsjeća nas i koliko lako izopačenost postaje svakodnevica, te koliko olako pravimo kompromise koje umijemo dugo i uvjerljivo da racionalizujemo, često ne shvatajući da upravo te odluke nepovratno definišu ko postajemo. Ako biste morali da izdvojite jednu rečenicu koja opisuje suštinu filma „Obraz“, kako bi ona glasila? - Jedna od replika iz filma glasi: „Ne mijenja nužda zakon, već obraz.“ Ta rečenica sažima ključnu dilemu filma i podsjeća nas na odgovornost koju neosporivo imamo – i prema sebi i prema ljudima oko sebe.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2026022111028_181dfea3d1e75adedbeb5e7249f9117a33abc7d443d964ec60de287c846beed0.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2026022111028_181dfea3d1e75adedbeb5e7249f9117a33abc7d443d964ec60de287c846beed0" data-rendition-name="original" width="1080" height="720" loading="lazy" alt="Ana Vujadinović"> <figcaption>Ana Vujadinović</figcaption> </figure>  Šta biste voljeli da publika ponese iz bioskopa nakon gledanja filma? - Voljela bih da film ostane sa gledaocem i nakon projekcije. Ne kao poruka ili zaključak, već kao tiho zadržavanje i potreba da se sa sobom nešto razjasni, bez žurbe i bez nužne potrebe za objašnjenjima. Autorka teksta: Marina Strugar

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Vujadinović: Ne mijenja nužda zakon, već obraz

Američka vojska izvršila je još jedan napad na brod na istočnom dijelu Tihog okeana, za koji je navela da je prevozio drogu.
Južna vojna komanda Sjedinjenih Američkih Država (SAD) saopštila je na društvenim mrežama da je brod prolazio duž poznate rute za trgovine drogom i da je bio je uključen u operacije trgovine drogom.
Kako je saopšteno, u napadu su ubijene tri osobe, prenosi N1.
&nbsp;Broj poginulih u napadima administracije američkog predsjednika Donalda Trampa na brodove koji navodno prevoze drogu porastao je na najmanje 148.
&nbsp;Od početka septembra prošle godine u Karipskom moru i u Pacifiku su izvedena najmanje 43 napada, a Tramp je rekao da je njegova zemlja u "oružanom sukobu" sa kartelima u Latinskoj Americi.
&nbsp;On je opravdao napade navodeći da im je cilj da se zaustavi doprema droge.

Napad američke vojske na još jedan brod na Pacifiku, ubijene tri osobe

Norvežanin Johanes Hesflot Klebo osvojio je danas zlatnu medalju u trci na 50 kilometara - &nbsp;masovni start, u kros kantriju na Zimskim olimpijskim igrama u Milanu i Kortini.
Do pobjede došao je sa rezultatom dva sata, šest minuta i 44,8 sekundi.
To je njegova šesta zlatna medalja u Milanu i Korini, čime je postavio rekord kao sportista sa najviše osvojenih zlatnih medalja na jednim Zimskim olimpijskim igrama.
Time je nadmašio skoro pet decenija star rekord Amerikanca Erika Hajdena, koji je osvojio pet zlata na ZOI u Lejk Plesidu 1980. godine.
Norvežani su u trci na 50 kilometara ostvarili trostruku pobjedu – srebro je pripalo Martinu Njuengetu, a bronza Emilu Iversenu.
Klebo je povećao i rekord po broju osvojenih zlatnih medalja na Zimskim olimpijskim igrama u karijeri na ukupno 11, računajući tri nastupa na Igrama.
Pobjeda Kleba donijela je Norveškoj 18. zlatnu medalju na Igrama,čime je i dodatno uvećala prednost u ukupnom bilansu odličja, koji sada iznosi 40.
Norveška je već u petak postavila rekord po broju osvojenih zlatnih medalja jedne nacije na jednim Zimskim igrama.

Klebo stigao do šeste zlatne medalje u Milanu i Kortini

Tunel Sozina je od početka godine opslužio 379,63 hiljade vozila.
&nbsp;Prema podacima sa sajta Monteputa, koji gazduje Sozinom, u prošloj godini kroz tunel je prošlo 4,14 miliona vozila.
&nbsp;U 2024. godini kroz tunel je prošlo 3,76 miliona vozila, a 2023. godini 3,5 miliona.
&nbsp;Tunel Sozina otvoren je u julu 2005. godine. Njegova izgradnja koštala je oko 74 miliona EUR, od čega je 50 miliona obezbijedila Crna Gora, dok je 24 miliona obezbijeđeno kreditom Evropske investicione banke (EIB).
&nbsp;Tunel Sozina dugačak je 4,19 hiljada metara i povezuje primorsku regiju sa centralnim dijelom Crne Gore.&nbsp;

Tunel Sozina opslužio 379,63 hiljade vozila

Osnovno državno tužilaštvo u Podgorici odredilo je zadržavanje do 72 sata instruktoru vožnje N. M. zbog osnovane sumnje da je silom preduzeo radnje seksualne prirode prema maloljetnoj učenici, kojima je narušio njen tjelesni integritet.
On se tereti da je izvršio krivično djelo nedozvoljene polne radnje.
- Osumnjičeni se tereti da je krajem maja 2025. u svojstvu instruktora vožnje, zloupotrebom položaja i odnosa zavisnosti prema maloljetnoj oštećenoj, tokom časa obuke u vozilu auto-škole, bez njenog pristanka i primjenom sile, preduzeo radnje seksualne prirode kojima je narušio njen tjelesni integritet - navodi se u saopštenju.

Tag: ana-vujadinovic

Vujadinović: Ne mijenja nužda zakon, već obraz

Napad američke vojske na još jedan brod na Pacifiku, ubijene tri osobe

Klebo stigao do šeste zlatne medalje u Milanu i Kortini

Tunel Sozina opslužio 379,63 hiljade vozila

Instruktoru vožnje zadržavanje zbog sumnje da je silom preduzeo radnje seksualne prirode prema maloljetnoj učenici

Programska šema

PRATITE TVe UŽIVO