Razmatranje žalbi na presudu kojom su biznismen Zoran Bećirović, njegov sin Luka i tjelohranitelj Mladen Mijatović prvostepeno osuđeni zbog nasilničkog ponašanja i napada na novinarku Pobjede Anu Raičković i članove njene porodice, su na čekanju zbog velikog broja predmeta koji se nalaze pred Višim sudom.
Žalbu su izjavili Tužilaštvo i odbrana.
Kako je Pobjedi saopšteno iz Višeg suda, u drugostepenom krivičnom postupku trenutno postoji izrazito veliki obim predmeta u radu, prije sve imajući u vidu mjesnu nadležnost ovog suda.
- U poslednjih godinu dana dvoje sudije se zadužuje predmetima koji kontinuirano pristižu, što značajno utiče na dinamiku rešavanja svih postupaka. Posebno ističemo da se među predmetima nalazi i značajan broj onih koji imaju hitan karakter, te se shodno tome preduzimaju sve raspoložive mere kako bi se obezbedilo njihovo blagovremeno i efikasno procesuiranje, u skladu sa važećim zakonskim rokovima i prioritetima, kazali su Pobjedi iz Višeg suda.
Oni ukazuju i na izražen nedostatak prostornih i ljudskih kapaciteta, što dodatno otežava organizaciju i proces rada, te usporava postupanje u predmetima.
Podsjećamo, Zoran Bećirović napustio je spuški zatvor 13. novembra nakon što je odležao jednogodišnju kaznu zbog nasilništva nad novinarkom Pobjede Anom Raičković i članovima njene familije 10. novembra prošle godine ispred restorana "Gurman“ u podgoričkom naselju Blok pet.
Dva mjeseca ranije iz zatvora je izašao Bećirovićev tjelohranitelj Mladen Mijatović, koji je osuđen na 10 mjeseci zatvorske kazne, takođe, zbog nasilja nad Raičkovićevom i njenom porodicom, piše Adria.
Trećem osuđenom za isto krivično djelo, Bećirovićevom sinu Luki, uslovna kazna istekla je uoči ljeta.
Osuđujuće presude je, 24. aprila, izrekao sudija Osnovnog suda u Podgorici Ilija Radulović.
Dan prije toga, a pet mjeseci nakon napada, Uprava policije je Raičkovićevoj dodijelila policijsko obezbjeđenje.
Stariji Bećirović i Mijatović, obrazložio je tada sudija Radulović, “uporno i dugotrajno su narušavali tjelesni integritet Raičkovićeve”, dok radnje mlađeg Bećirovića “nijesu bile usmjerene na novinarku, već na njeno vozilo”.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Razmatranje žalbi na presudu Bećirovićima i Mijatoviću na čekanju zbog velikog broja predmeta pred Višim sudom

Osnovno državno tužilaštvo još izviđa kako su povjerljivi medicinski podaci novinarke Ane Raičković iz Heliant sistema Kliničkog centra Crne Gore završili u rukama advokata Danila Mićovića, koji je pokušao da ih iznese kao dokaz na suđenju.
- U dosadašnjem dijelu postupka, saslušano je više lica u svojstvu svjedoka, a takođe su preduzete i druge dokazne radnje - rečeno je Pobjedi iz tog tužilaštva.
Istakli su da će, zavisno od rezultata sprovedenog postupka izviđaja, odnosno od pribavljenih dokaza, ovo državno tužilaštvo donijeti odluku u predmetu, o čemu će javnost biti blagovremeno informisana.
S obzirom na to da su povjerljivi, lični podaci procurili prvo iz KCCG, pa ih je neko dao advokatu Mićoviću, koji ih je učinio potpuno javnim, jer je djelove čitao na suđenju otvorenom za javnost, i zdravstvena ustanova i advokat su prekršili zakone.&nbsp;
ODT nije Pobjedi odgovorilo na pitanja da li je u slučaju curenja medicinske dokumentacije tužilaštvo razmatralo odgovornost advokata Danila Mićovića koji je te podatke učinio javnim, te da li je on saslušan tim povodom i u kom svojstvu.
Mićović je branilac Zorana Ćoća Bećirovića, Luke Bećirovića i Mladena Mijatovića koji su prvostepenom sudskom odlukom proglašeni krivim za napad na novinarku Raičković. Zoran Bećirović je osuđen na godinu dana, Mijatović na deset mjeseci a Luka Bećirović je kažnjen sa sedam mjeseci uslovne kazne.&nbsp;
<h2>Etika i ćutnja</h2>
Mićović, koji je i predsjednik Advokatske komore, na ročištu 28. marta sudu je predložio da se izvještaj ljekara specijaliste, čije ime je pročitao, sprovede kao dokaz, a nakon toga komentarisao o kakvim simptomima bolesti se radi, precizirajući dijagnozu.
Sudija Ilija Radulović je to odbio, precizirajući da se radi o nezakonito pribavljenom dokazu.
U ljekarskom izvještaju, koji je Mićović predstavio na javnom suđenju, navedeni su simptomi bolesti, dijagnoza, istorija bolesti, broj zdravstvene knjižice, JMBG, mjesto i adresa stanovanja.
Na ovakav istup predsjednika Advokatske komore, reagovalo je i Društvo profesionalnih novinara, koje je uputilo pritužbu tom tijelu zbog ovakvog kršenja zakona.&nbsp;
- Nikad nijesmo dobili ni protokolarni mejl od Advokatske komore, a kamoli odluku po našoj pritužbi iako se radi o brutalnom kršenju prava na zaštitu ličnih podataka - kazala je Pobjedi Mila Radulović.&nbsp;
Istakla je da DPN posebno zabrinjava činjenica da je to uradio predsjednik Komore.&nbsp;
- On umjesto promovisanja etičnosti u poslu, smatra da cilj opravdava sredstva, odnosno da klijenta brani i nezakonitostima - kazala je ona.
Podsjetila je da bi Advokatska komora trebalo da bude stub vladavine prava.&nbsp;
- Ali ona je u ovoj zemlji visoko. Kritikuju se samo sudije i tužioci, advokati se neosnovano preskaču u tome - smatra Radulović.&nbsp;
Na sajtu Advokatske komore postoji Kodeks profesionalne etike advokata, ali je taj dokument usvojen na Osnivačkoj skupštini Advokatske komore Jugoslavije, na sjednici održanoj 16. januara 1999. godine.
U tom jedinom dokumentu koji tretira etiku Advokatske komore Crne Gore, iako je nevažeći jer se odnosi na državu koja više ne postoji, piše da advokat smije da koristi samo dopuštena i časna sredstva, te da ne smije da sudjeluje ili pomaže u nedozvoljenom pribavljanju dokaza. Navodi se da interes i nalog klijenta nijesu opravdanje za kršenje zakona, Statuta i Kodeksa.&nbsp;
<h2>Spriječiti - a ne liječiti</h2>
Osim advokata Mićovića, za kršenje zakona i curenje podataka odgovoran je i Klinički centar Crne Gore, na što je jasno upozorio i ombudsman u svom mišljenju, koji je kazao da su time ozbiljno prekršena prava na privatnost, što je poljuljalo povjerenje u zdravstveni sistem. Iako KCCG tvrdi da nije moguće utvrditi ko je pristupio kartonu i odštampao izvještaj, institucija je proglašena odgovornom jer nije obezbijedila sistem zaštite ličnih podataka, čime je omogućila prisvajanje i pokušaj zloupotrebe povjerljive dokumentacije pred sudom
KCCG je utvrdio, pomoću informacionog sistema Heliant, koji koriste medicinski radnici, da je izvještaj odštampan sa naloga doktorice koja radi u Institutu za bolesti djece, a koja je bila na bolovanju. Doktorica je upravi kazala da nije nikoga ovlastila da koristi njenu šifru. 
 Na pitanja Pobjede o tome da li su preduzeli mjere kako bi ubuduće zaštitili podatke pacijenata, te da li smatraju da postoji odgovornost osoblja zaduženog za upravljanje samim sistemom, iz KCCG su odgovorili da su sprovedene mjere kako bi se spriječila moguća upotreba podataka pacijenata suprotno zakonskim odredbama.
Iz KCCG su Pobjedi kazali da su sa svim zaposlenima potpisani ugovori o povjerljivosti podataka, čime je predviđena obaveza čuvanja poslovne tajne i čuvanja informacija o zdravstvenom stanju pacijenata, pa će se zaposleni, premaprimljenim informacijama odnositi s visokom dozom povjerljivosti i tajnosti koje neće otkriti nijednoj trećoj strani bez pisane saglasnosti ovlašćenog lica KCCG.&nbsp;
Osim toga, u KCCG važe i drugi akti koji regulišu odgovornost po pitanju povjerljivosti podataka, a iz KCCG pojašnjavaju da je to definisano i Ugovorom o radu, Etičkim kodeksom i Pravilnikom o kućnom redu Kliničkog centra Crne Gore.
- Pored toga, naloženo je svim korisnicima periodično mijenjanje šifri za pristup podacima sa uputstvima i instrukcijama za pravilnu upotrebu i onemogućavanje upotrebe šifri od strane drugih lica – kazali su Pobjedi iz KCCG, pojašnjavajući kakve su sigurnosne mjere preduzeli.
Kada je riječ o zaštićenosti informacionog sistema, pojašnjavaju da se Heliant nalazi na posebnoj hardverskoj platformi i da je izdvojen od ostalog dijela informacionog sistema KCCG.&nbsp;
- Heliant informacioni sistem ima implementirane standarde za zaštitu informacionog sistema. Oni su sertifikovani standardom EURO REK2 koji je specifičan zakonodavni okvir ili „standard“ za implementaciju i sprovođenje zaštite podataka o ličnosti u skladu sa pravilima EU – ističu iz KCCG.&nbsp;
Iz najveće zdravstvene institucije ističu da su svjesni da i pored svih uvedenih mjera, uvijek postoji rizik od zloupotrebe podataka.
- Naročito imajući u vidu da se informacioni sistem na mjesečnom nivou koristi za obradu podataka više desetina hiljada pacijenata, na oko 1.000 radnih jedinica – ukazali su iz KCCG.&nbsp;
Ombudsman je u mišljenju dao preporuku KCCG da u skladu sa zakonskim propisima preduzme odgovarajuće mjere i radnje kako bi se utvrdile sve okolnosti u vezi neovlašćenog pristupa i objavljivanja ljekarskog izvještaja i ukoliko nađe da ima osnova da pokrene postupke za utvrđivanje disciplinske odgovornosti. Preporučeno je da KCCG implementira stroge kontrole pristupa ličnim podacima te da unaprijedi tehničke mjere zaštite podataka, uključujući korišćenje višefaktorske autentifikacije, enkripciju podataka i redovno ažuriranje sigurnosnih protokola.&nbsp;
Traženo je od KCCG da organizuje obuke za zaposlene o pravilima zaštite podataka i prepoznavanju potencijalnih prijetnji, kako bi se smanjila mogućnost sličnih incidenata u budućnosti.&nbsp;
Prema Pravilniku o zaštiti ličnih podataka KCCG, svako ko obrađuje lične podatke dužan je da izvrši propisane procedure i mjere zaštite podataka i zaštitu informacija koje je znao ili je upoznat sa njima u svom radu. Prije stupanja na dužnost, gdje se obrađuju lični podaci, zaposleni treba da daju posebnu izjavu, koja se odnosi na obavezu zaštite ličnih podataka. Iz potpisane izjave mora biti jasno da je lice upoznato sa odredbama ovog pravilnika i ZOPL, izjava mora da sadrži pouku o posljedicama povreda. Kršenje odredbi predstavlja disciplinsku povredu, za koje će biti pokrenut adekvatan disciplinski postupak.
Ugovori sa zaposlenima o čuvanju podataka su potpisani tek nakon slučaja curenja podataka novinarke Raičković, a kako je navedeno u Pravilniku, KCCG je obavijestio tužilaštvo o tome kako su podaci i odakle odštampani. Ipak, KCCG nije sproveo nijedan disciplinski postupak po ovom pitanju.

KCCG uveo ugovore o tajnosti, advokatu Mićoviću odgovornost ne traže

Ustavni sud usvojio je žalbu Zorana Bećirovića i Mladena Mijatovića, koji su 11. novembra prošle godine fizički brutalno napali novinarku Pobjede Anu Raičković i članove njene porodice, jer cijene da su protivustavno u pritvoru proveli 32 dana bez pisanog rješenja na koje su mogli da izjave žalbu.
- Javno saopštavanje odluke o produženju pritvora nakon objavljivanja presude, bez uručivanja pisanog rješenja duže od 30 dana, protivno je Ustavu. Ustavni sud Crne Gore usvojio je ustavnu žalbu Z.B. i M.M, kojima je sudija Osnovnog suda u Podgorici nakon izricanja presude za napad na novinarku A.R, produžio pritvor. Oni su 32 dana proveli u pritvoru bez pisanog rješenja na koje su mogli da izjave žalbu - saopšteno je iz Ustavnog suda.
Sud je utvrdio da je Osnovni sud 24. aprila odluku o produženju pritvora saopštio javno, dok je okrivljenima pismeni otpravak rješenja dostavljen tek 26. maja u Upravi za izvršenje krivičnih sankcija - više od mjesec nakon izricanja presude.&nbsp;
- Osnovni sud u Podgorici se izjasnio da je odluka o produženju pritvora izrečena istovremeno sa osuđujućom presudom, u punoj sudnici pred brojnim prisutni građanima, o čemu su mediji izvijestili javnost - naveli su &nbsp;u Ustavnom sudu.
Ustavni sud je ocijenio da usljed propusta Osnovnog suda da odmah izradi i dostavi pismeni otpravak rješenja o produženju pritvora, nije postupljeno u skladu sa zahtjevom hitnosti propisanim Ustavom Crne Gore.
- Navedeno znači da nije u skladu sa načelom zakonitosti stav suda da javno objavljivanje rješenja znači i da je okrivljeni sa istim upoznat, s obzirom na to da je okrivljeni stvarno onemogućen u korišćenju pravnog lijeka u konkretnom slučaju - navodi se u odluci suda.&nbsp;
Ustavni sud je odbacio žalbe Bećirovića i Mijatovića u dijelu u kojem su tvrdili da nije postojala osnovana sumnja i posebne okolnosti za produženje pritvora.

Ustavni sud usvojio žalbu Zorana Bećirovića i Mladena Mijatovića jer im nije dostavljeno pisano rješenje o pritvoru

Zaštitnik ljudskih prava i sloboda Crne Gore utvrdio je da je Klinički centar Crne Gore prekršio pravo pacijentkinje na privatnost, nakon što je ljekarski izvještaj novinarke Ane Raičković dospio u javnost.&nbsp;
Ljekarski izvještaj štampan je sa računara radnice KCCG koja je bila na bolovanju, a sistem Kliničkog centra ne omogućava provjeru s koje IP adrese je dokument odštampan, što otežava utvrđivanje odgovornog, prenosi CdM.&nbsp;
Institucija Ombdusmana preporučuje unapređenje zaštite podataka i disciplinske mjere protiv odgovornih.
Raičković je u pritužbi navela da je 28. marta ove godine tokom ročišta u Osnovnom sudu u Podgorici došlo do zloupotrebe izvještaja ljekara specijaliste dermatovenerologije Kliničkog centra Crne Gore. Izvještaj je priložio advokat odbrane u krivičnom postupku protiv četvorice okrivljenih zbog napada na nju, iako datira nekoliko mjeseci prije napada i nema veze sa samim događajem.
Odbrana okrivljenih Zorana i Luke Bećirovića, Mladena Mijatovića i Ljubiše Dukića, koji se terete za napad na Raičković, advokati Danilo Mićović i Marta Šćepanović zloupotrijebila je lične podatke novinarke Pobjede time što su sudiji Iliji Raduloviću priložili izvještaj ljekara specijaliste iz Kliničkog centra Crne Gore i zatražili da se sprovede kao dokaz.
Predsjednik Advokatske komore Mićović predložio je da se izvještaj ljekara specijaliste, čije ime je pročitao, sprovede kao dokaz, a nakon toga komentarisao o kakvim simptomima bolesti se radi, precizirajući dijagnozu. U ljekarskom izvještaju, koji je Mićović predstavio na javnom suđenju, navedeni su simptomi bolesti, dijagnoza, istorija bolesti, broj zdravstvene knjižice, JMBG, mjesto i adresa stanovanja, čime je evidentno prekršio Zakon o zaštiti podataka ličnosti.
Zaštitnik podsjeća da lični podaci pacijenata spadaju u privatni život i njihova zaštita je od ključnog značaja za očuvanje povjerenja u medicinsku struku.
- Otkrivanje povjerljivih zdravstvenih informacija bez saglasnosti pacijenta predstavlja kršenje člana 8 Evropske konvencije o ljudskim pravima i člana 27 Zakona o pravima pacijenata - navodi se.
Domaći zakon, uključujući Zakon o zaštiti podataka o ličnosti i Zakon o zdravstvenoj zaštiti, predviđa strogu zaštitu medicinskih podataka.
- Posebne kategorije podataka, kao što su informacije o zdravstvenom stanju pacijenata, mogu se obrađivati samo uz izričitu saglasnost osobe kojoj se podaci odnose - ističe se.
U konkretnom slučaju, podnositeljka pritužbe nije dala saglasnost za objavljivanje izvještaja, a Klinički centar nije mogao dokazati postojanje drugog pravnog osnova za njegovo objavljivanje.
Služba za kontrolu kvaliteta KC CG utvrdila je da je došlo do “curenja” podataka i povrede Zakona o pravima pacijenata.
Zaštitnik konstatuje da je Služba za kontrolu kvaliteta Kliničkog centra Crne Gore naknadno sprovela postupak utvrđivanja okolnosti pod kojima je došlo do distribuiranja ljekarskog izvještaja javnosti.
- Po sprovednom postupku utvrđeno je da je predmetni izvještaj štampan sa naloga QQ dana 29.5.2024. godine koja je i obavila ovaj ljekarski pregled, a zatim i sa naloga WW dana 26. marta 2025. godine koja se u vrijeme štampanja izvještaja nalazila na bolovanju a prema njenoj izjavi nije nikog ovlastila da može da koristi njenu šifru u njenom odsustvu. Međutim, takođe je utvrđeno da kroz informacioni sistem Heliant nije moguće provjeriti sa koje IP adrese računara se štampa neki izvještaj, to u konkretnom slučaju nije moguće utvrditi koje lice je štampalo ovaj izvještaj - navodi se u izvještaju.
Zaštitnik je zaključio da je došlo do kršenja člana 8 Konvencije, jer Klinički centar nije osigurao djelotvornu zaštitu podataka i spriječio neovlašćen pristup.
- Objavljivanje podataka trećim licima bilo je moguće zbog neadekvatnih zaštitnih mehanizama - ukazuje Zaštitnik.
Preporuke Zaštitnika Kliničkom centru Crne Gore su da se utvrde sve okolnosti neovlašćenog pristupa i pokrenu eventualni disciplinski postupci.
Takođe, KCCG se preporučuje da primijeni stroge kontrole pristupa osjetljivim podacima, uključujući višefaktorsku autentifikaciju i enkripciju, ali i da organizuje obuke za zaposlene o zaštiti podataka i prepoznavanju potencijalnih prijetnji.

Ombudsman: KCCG prekršio pravo Raičković na privatnost

Osnovno državno tužilaštvo (ODT) u Podgorici još izviđa ko je predsjedniku Advokatske komore Danilu Mićoviću dostavio ljekarsku dokumentaciju novinarke Pobjede Ane Raičković, koju je on pokušao da uvrsti kao dokaz u postupku protiv njegovih branjenika Zorana Bećirovića, Luke Bećirovića, Mladena Mijatovića i Ljubiše Dukića, kojima je u aprilu presuđeno za nasilničko ponašanje.
To je Pobjedi juče saopšteno iz ODT-a uz obrazloženje da se predmet nalazi u postupku izviđaja.
- U dosadašnjem dijelu postupka saslušana su određena lica. U cilju zaštite toka postupka u ovom trenutku nije moguće davati više informacija - kazali su Pobjedi iz tužilaštva.
Prethodno, Zaštitnik ljudskih prava i sloboda utvrdio je da je Klinički centar Crne Gore (KCCG) odgovoran za curenje ličnih podataka novinarke Raičković te da je njena medicinska dokumentacija poslata sa naloga doktorke Instituta za bolesti djece.
- Prikupljanjem podataka utvrdili su da je predmetni izvještaj štampan kroz informacioni sistem Heliant sa naloga dr Marine Đaletić 29. maja 2024, koja je obavila ovaj ljekarski pregled, zatim sa naloga dr Veselinke Đurišić 26. marta 2025. godine - saopštio je ranije ombudsman.
KCCG je, potom, zatražio izjašnjenje od direktora Instituta za bolesti djece, gdje je doktorka Đurišić zaposlena, o tome zašto je sa njenog računara štampan izvještaj. Ono što je dodatno frapantno u cijelom slučaju jeste što je dr Đurišić, u vrijeme kada je izvještaj štampan, bila na bolovanju, pa je nesumnjivo utvrđeno da je njen računar zloupotrijebljen. Ona je direktoru Instituta za bolesti djece kazala da nikoga nije ovlastila da može da koristi njenu šifru u odsustvu.
Sve prikupljene informacije nakon toga proslijeđene su Upravi policije na dalje postupanje.
Advokat Mićović je na ročištu koji se protiv Zorana i Luke Bećirovića, Mladena Mijatovića i Ljubiše Dukića vodio pred Osnovnim sudom, pokušao da novinarkinu medicinsku dokumentaciju uvrsti kao dokaz, na ročištu održanom 28. marta. Sudija Ilija Radulović odbio je Mićovićev zahtjev jer je dokumentacija nezakonito pribavljena.
U ljekarskom izvještaju, koji je Mićović predstavio na javnom suđenju, navedeni su simptomi bolesti, dijagnoza, istorija bolesti, broj zdravstvene knjižice, JMBG, mjesto i adresa stanovanja, čime je evidentno prekršen Zakon o zaštiti podataka ličnosti.
Prema izvještaju koji je ombudsman dobio od KCCG u kome se kao datum pristupa podacima vidi 26. mart, i terminu suđenja na kome su podaci izneseni – 28. mart, zaključuje se da su nezakonito prikupljeni dva dana prije suđenja.
<h2>Povrijeđeno pravo na privatnost</h2>
Nakon neuspjelog pokušaja advokata Mićovića da se zaštićeni podaci Raičković uvrste kao dokaz na suđenju, Agencija za zaštitu ličnih podataka pokrenula je postupak da utvrdi kako su podaci novinarke Pobjede, koji se tiču njenog zdravstvenog kartona, došli u posjed neovlašćenih lica.
Međutim, postupak je prekinut kada se u slučaj uključilo Osnovno državno tužilaštvo.
Pored toga, Društvo profesionalnih novinara (DPNCG) dostavilo je pritužbu Advokatskoj komori Crne Gore na postupanje advokata Mićovića i Marte Šćepanović, ali odgovor nijesu dobili.
Ombudsman je, u međuvremenu, utvrdio da je prekršen član 8 Evropske konvencije, te da lični podaci koji se odnose na pacijente pripadaju njegovom ili njenom privatnom životu, a da čuvanje ili otkrivanje takvih podataka nužno ulazi u područje primjene člana 8 Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava.
Posebno su istakli da KCCG nije ispunio zakonsku obavezu čuvanja tajnosti podataka, te da objavljivanje podataka predstavlja povredu prava privatnosti iz prostog razloga što nijesu postojali djelotvorni i efikasni mehanizmi da do takve situacije ne dođe.
- Samim tim KCCG nije izvršio svoju zakonsku obavezu čuvanja tajnosti podataka i zaštite privatnosti podnositeljke, što je za posljedicu imalo odavanje podataka trećim licima, navodi se u izvještaju Zaštitnika.
<h2>Osuđujuća presuda za napadače</h2>
Zbog napada na Raičković i članove njene porodice koji se dogodio 10. novembra prošle godine ispred restorana „Gurman“ biznismen Zoran Bećirović osuđen je na godinu zatvora, dok je njegov tjelohranitelj i službenik MUP-a Mladen Mijatović osuđen na deset mjeseci zatvora i u međuvremenu je napustio Istražni zatvor. Bećirovićev sin Luka uslovno je osuđen na sedam mjeseci, dok je Ljubiša Dukić oslobođen. Presuda još nije pravosnažna.
Zoranu i Luki Bećiroviću je u toku prekršajni postupak zbog omalovažavanja policajaca 10. novembra u stanici policije. Protiv Mladena Mijatovića, za kojeg je ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović saopštio da nije znao da je radio u MUP-u, u toku je disciplinski postupak.
Uprava policije dodijelila je policijsku zaštitu Raičković, pet mjeseci nakon napada.

Još utvrđuju ko je Mićoviću dostavio ljekarsku dokumentaciju Raičković

Da bi sve učestalije rodno zasnovano nasilje nad novinarkama &nbsp;bilo adekvatno kažnjavano, u krivično, medijsko i zakonodavstvo koje se odnosi na zabranu diskriminacije i na rodnu ravnopravnosti, treba unijeti odredbe o seksizmu.
To je zaključak &nbsp;jučerašnjeg &nbsp;panela „Novinari i jednakost: rodno zasnovani napadi na novinarke“, u kome su učestvovale novinarke, civilne aktivistkinje, političarke, državna tužiteljka i predstavnici OEBS-a.
- Inicijativu o seksistički zasnovanom nasilju nad novinarkama najprije ćemo podnijeti na Predlog izmjena Krivičnog zakonika Crne Gore, koji je na ekspertizi Evropske komisije. Predlog izmjena KZ-a već predviđa oštrije kazne za napade na novinare, ali smatramo da to nije dovoljno sa aspekta zabrinjavajućeg trenda rasta rodno zasnovanog nasilja nad novinarkama, posebno verbalnog nasilja u online sferi - saopšteno je.&nbsp;
Krivičnim zakonikom, kako se dodaje, &nbsp;bi trebalo da se definiše koje su profesije od javnoga značaja, što je novinarstvo svakako, pa bi u tom smislu trebalo obezbjediti i zaštitu za sve žene koje obavljaju javne poslove, jer je online nasilje postalo sveprisutno.
- Preporukom Savjeta Evrope o sprječavanju i borbi protiv seksizma CM/REC (2019), seksizam je definisan kao svaki čin, gest, vizuelno predstavljanje, izgovorene ili pisane riječi, praksu ili ponašanje zasnovano na ideji da je osoba ili grupa osoba inferiorna zbog svog pola, koja se javlja u javnoj ili privatnoj sferi, bilo onlajn ili oflajn, sa ciljem ili svrhom da se, između ostalog, naruši njihovo dostojanstvo i uspostavi i održi sistem rodnih stereotipa - navodi se u saopštenju Društva profesionalnih novinara Crne Gore.
Podaci Vrhovnog državnog tužilaštva, kako navode, dostavljeni DPNCG, pokazuju da je Državno tužilaštvo &nbsp;prošle godine formiralo 14 predmeta napada na novinare od čega je devet za novinarke. Za šest mjeseci ove godine od devet formiranih predmeta, šest se tiču novinarki.
Statistika Uprave policije takođe svjedoči da se povećava broj online prijetnji novinarima (na društvenim mrežama i putem komentara na portalima), pa ih je za prva četiri mjeseca bilo pet od ukupno prijavljenih šest.
Među novinarkama koje su bile meta rodno zasnovanih napada, zbog posla koji rade, su Ana Raičković (Pobjeda), Itana Kaluđerović (TVE), Dragana Šćepanović (Vijesti), koje su o tome govorile na panelu.
Seksističke i rodno zasnovane uvrede i prijetnje Ani Raičković i Dragani Šćepanović u komentarima na portalu Aktuelno, tužilaštvo tretira kao prekršaj. Zbog prijetnje Itani Kaluđerović na Facebooku da “pripazi na metak", &nbsp;tužilaštvo je podnijelo krivičnu prijavu koju je sud međutim odbacio i prekršajno kaznio počinioca. On je međutim krivično procesuiran zbog napada na policiju.
- Dodatan šok sam doživjela kad smo se sreli u Tužilaštvu. On je u izjavi rekao da nije mislio da mi prijeti nego je, nakon tragedije na Cetinju, htio da me upozori da možda metak ne zaluta, neko ga je naučio. Rekao je da nije znao da sam novinarka. Podsmijehnuo mi se kad me je ugledao u hodniku, što je nešto što ću se sjećati kad ga vidim i prokomentarisao da se digla buka kao da je počinio državni udar - rekla je.
Dragana Šćepanović rekla je da je rodno nasilje koje ja trpjela, kroz komentare na portalu Aktuelno, pored nje, uticalo i na njenu porodicu.&nbsp;
- U patrijahalnim, tradicionalnim i malim sredinama, taj vid nasilja postaje još izraženije i ostavlja posljedice i na međuljudske odnose, a može značajno da naruši i lični i profesionalni ugled - navela je.
Ana Raičković je rekla da se nakon što je dobila policijsku pratnju osjeća bezbednije, ali ne i bezbjedno. Omalovažavanje i vrijeđanje nje kao novinarke takođe ne prestaje u komentarima portala, čiji je vlasnik fizički napao.
Državna tužiteljka Ivana Petrušić Vukašević rekla je da je neophodmo unaprijediti zakonodavni okvir, jer tužioci dolaze u situaciju da neki događaj bude simpromatičan kao krivično djelo, ali da ga oni ne mogu tako tretirati jer nemaju zakonski osnov.
Kazala je da se seksistički i mizogini komentari tretiraju kao prekršaj i pozvala novinare, političarke i civilne aktivistikinje da prijavljuju svaki događaj koji doživljavaju kao napad jer kontinuirano ponavljanje određenog negativnog ponašanja na kraju može biti krivično djelo proganjanja.
Direktorica NVO Ženska akcija Slavica Striković rekla je da 30 godina radi na podizanju svijesti o rodnoj ravnopravnosti i da je iskustvo pokazalo da samo oštra kaznena politika daje rezultate.
- Mi smo mentalitet koji kroz kazne mijenja ponašanje - rekla je, podsjećajući na slučajeve „užasnog govora mržnje i želje da im se naudi“ poslanicama Aleksandri Vuković Kuč i Draginji Vuksanović Stanković.
Pored oštrije kaznene politike predložila je veću žensku solidarnost i stalnu edukaciju novinara i urednika oko izvještavanja bez predrasuda i stereotipa, ukazujući na važnu ulogu medija u oblikovanju javnog mnjenja.
Ona je, kao i većina učesnika panela, ukazala na veću odgovornost za širenje govora mržnje od strane javnih funkcionera, zalažući se da za njih budu oštrije sankcije jer imaju veći uticaj od običnih građana.
Poslanica DPS-a Aleksandra Vuković Kuč, koja je u više navrata bila meta mizoginije, predložila je da novinari dobiju status službenog lica. Rekla je da bi krivičnim zakonodavstvom trebalo propisati dvostruku ugroženost za novinarke, po osnovu posla od javnog značaja i po osnovu identiteta.
- Došli smo do dna - rekla je ona, navodeći da je zadovoljna jer je izmjenama KZ-a koji je ne ekspertizi u EK, predviđeno krivično djelo teški govor mržnje.
Potpredsjednica GP URA Milena Vuković ukazala je da političari ne razumiju ovu problematiku i da im nije jasno zašto je isticanje ljepote, umjesto znanja i profesionalnog integriteta, uvredljivo za žene.
Više učesnika kritikovalo je nedavno izjavu poslanika Demokrata Borisa Bogdanovića, koji je targetirao pojedine medije i novinare, optužujući ih da rade za kriminalne klanove. To je na žalost stara praksa, koji nijesu prekinuli ni sadašnji zvaničnici.
Društvo profesionalnih novinara Crne Gore sa NVO UZOR i Hans Sjedel fondacijom sprovodi projekat “Efektivna prevencija i zaštita novinara”, zahvaljujući finansijskoj podršci Evropske Unije i Ministarstva javne uprave.&nbsp;
NVO UZOR je u okviru istog projekta izradio Vodič za zaštitu novinarki, koji sadrži analizu pravnog okvira i preporuke ( <a href="https://uzor.me/vodic-za-zastitu-novinarki" target="_blank">https://uzor.me/vodic-za-zastitu-novinarki</a>).

Inicijativa: U zakone uvesti seksitički zasnovano nasilje nad novinarkama

Viši sud odbio je kao neosnovanu žalbu na rješenje o produženju pritvora Zoranu Ćoću Bećiroviću i njegovom tjelohranitelju i službeniku MUP-a Mladenu Mijatoviću koji su nepravosnažno osuđeni na godinu i deset mjeseci zatvora zbog napada na novinarku Pobjede Anu Raičković.
Žalbu na rješenje o produženju pritvora Bećiroviću i Mijatoviću podnijeli su braniteljka okrivljenih, advokatica Marta Šćepanović i advokat Danilo Mićović, zbog, kako su naveli, bitne povrede odredaba krivičnog postupka, povrede Krivičnog zakonika, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, povrede Ustava Crne Gore, povrede člana 5 Evropske konvencije o ljudskim pravima.
U rješenju Višeg suda se navodi da žalbe nijesu osnovane.
- Viši sud u Podgorici je, na sjednici vijeća, ispitao pobijano rješenje i cijenio navode izjavljenih žalbi, te razmotrio cjelokupne spise predmeta, pa je utvrdio da je prvostepeni sud dao detaljne i jasne razloge o odlučnim činjenicama - navodi se u obrazloženju Višeg suda.
Po ocjeni ovog vijeća, prvostepeni sud je pravilno ocijenio da postoje posebne okolnosti koje opravdavaju produženje pritvora. Iako Zoran Bećirović ranije nije pravosnažno osuđivan, po ocjeni ovog suda, to ne znači da on neće počiniti djelo kojim prijeti ili ponoviti krivično djelo pa se stoga moraju uzeti u obzir okolnosti koje se tiču njegove ličnosti i njegovog ponašanja u odnosu na oštećenu Raičković.
- Ovakvo ponašanje okrivljenog Bećirovića, za koje postoji osnovana sumnja, upućuje na zaključak da ispoljena količina bezobzirnog ponašanja, prije svega u odnosu na oštećenu Raičković, a sve u vezi sa obavljanjem njenog novinarskog posla, kao i ozbiljnost upućene prijetnje, ukazuje da je okrivljeni ispoljio visok stepen namjere da tu prijetnju i ostvari, pa sve navedeno, i po ocjeni ovog vijeća, a nasuprot navodima izjavljene žalbe, predstavlja posebne okolnosti koje ukazuju da će okrivljeni, u slučaju boravka na slobodi izvršiti krivično djelo kojim prijeti ili ponoviti krivično djelo. Upravo navedene okolnosti razložno opravdavaju da se zarad opšteg interesa, osnovna ljudska prava pojedinca ograniče, pri čemu je riječ o ograničenjima koja su u skladu sa zakonom i u skladu sa načelom proporcionalnosti, pa je ova odluka u konačnom upodobljena sa međunarodnim standardima i praksom Evropskog suda za ljudska prava - stoji u obrazloženju rješenja Višeg suda.
Bez uticaja su, kako je pojašnjeno, žalbeni navodi da okrivljeni Zoran Bećirović do sada nije osuđivan, da je nenasilan, i sa ozbiljnim privatnim poslovima i investicijama u zemlji i inostranstvu, pa se zaključuje kako ne može postojati opasnost da će okrivljeni izvršiti bilo koje krivično djelo koje bi ugrozilo teško stečenu poslovnu reputaciju i ugled.
– Kod svih prethodno navedenih činjenica, okolnosti pod kojima se kako se to osnovano sumnja odigrao kritični događaj, prijetnji koje je okrivljeni uputio oštećenoj, ukazuju da opasnost od ponavljanja djela nije prošla, odnosno da nije prošla opasnost da će okrivljeni izvršiti krivično djelo kojim prijeti. Naprotiv, ukazuju da su narušeni i konfliktni odnosi koji su kako se osnovano sumnja i doveli do ove životne situacije, i dalje postoje, a tim prije i opasnost od ponavljanja djela, odnosno opasnost da će okrivljeni izvršiti krivično djelo kojim prijeti. Po ocjeni ovog vijeća, svrha navedenog pritvorskog osnova ne bi se mogla ostvariti nekom drugom zakonskom mjerom iz čl.163 ZKP-a, odnosno mjera pritvora javlja se kao nužna, navedeno je u obrazloženju.
Sudija Ilija Radulović je 24. aprila izrekao presudu okrivljenima za napad 10. novembra prošle godine ispred restorana „Gurman“ u Bloku pet.
Sin Bećirovića, okrivljeni Luka Bećirović osuđen je na sedam mjeseci uslovne kazne, dok je Ljubiša Dukić oslobođen optužbe da je počinio krivično djelo.
- Sud je poklonio vjeru iskazu Ane Raičković koja je u odnosu na veći dio događaja zaista detaljno i jasno predstavila što se sve dešavalo u noći napada i iskaz je u bitnom utvrđen pregledanjem video-snimka - objasnio je sudija Radulović.
Naglasio je i da je njen iskaz potvrđen video snimkom koji je sačinila svojim telefonom, u kojem su se jasno čule riječi koje su joj okrivljeni izgovarali.
Uprava policije dodijelila je policijsku zaštitu Raičković, pet mjeseci nakon napada.

Postoji opasnost da bi Bećirović i Mijatović puštanjem na slobodu ponovo napali Raičković

Klinički centar Crne Gore (KCCG) odgovoran je za curenje zaštićenih podataka iz zdravstvenog kartona novinarke Pobjede Ane Raičković, koji su došli do Danila Mićovića, branioca optuženih za nasilničko ponašanje nad Raičković i članovima njene porodice.
To se navodi u odgovoru koji je Institucija Zaštitnika ljudskih prava i sloboda (Ombudsman) donijela na pritužbu Sindikata medija Crne Gore.
Advokat Mićović je, u postupku koji se zbog krivičnog djela nasilničko ponašanje vodio protiv Zorana i Luke Bećirovića, Mladena Mijatovića i Ljubiše Dukića, pokušao da novinarkinu medicinsku dokumentaciju uvrsti kao dokaz na ročištu održanom 28. marta. Sudija Ilija Radulović odbio je Mićovićev zahtjev.
Nakon toga, KCCG je, po zahtjevu Sindikata medija, utvrdio da je došlo do povrede prava Ane Raičković, dok je podgoričko Osnovno državno tužilaštvo formiralo predmet po službenoj dužnosti kako bi ispitao ko je Mićoviću dostavio zaštićene podatke.
<h2>Dokumentacija poslata sa računara doktorke koja je na bolovanju</h2>
Ombudsman je, na zahtjev Sindikata medija Crne Gore, 28. marta pokrenuo ispitni postupak na rad KCCG-a. Klinički centar je nakon toga obavijestio Zaštitnika da su sproveli postupak utvrđivanja okolnosti pod kojima je ljekarski izvještaj distribuiran javnosti.
- Prikupljanjem podataka utvrdili su da je predmetni izvještaj štampan kroz informacioni sistem Heliant sa naloga dr Marine Đaletić 29.05.2024. koja je obavila ovaj ljekaski pregled, zatim sa naloga dr Veselinke Đurišić 26.03.2025 - saopštio je Ombudsman.
Naveo je da je KCCG zatražio izjašnjenje od direktora Instituta za bolesti djece, gdje je doktorka Đurišić zaposlena, o tome zašto je sa njenog računara štampan izvještaj.
- On je naveo da se dr Đurišić za vrijeme štampanja izvještaja nalazila na bolovanju, a na kojem se nalazi i dalje. Takođe, ista je direktoru Instituta navela da nikoga nije ovlastila da može da koristi njenu šifru u odsustvu - navodi se.
Iz KCCG-a su Ombudsmanu kazali i da kroz informacioni sistem nije moguće provjeriti sa koje IP adrese računara se štampa neki izvještaj, pa da nije moguće utvrdititi ko ga je štampao.
KCCG je takođe sve prikupljene informacije proslijedio Upravi policije na dalje postupanje.
<h2>Prekršen član 8 Evropske konvencije</h2>
Zaštitnik je podsjetio da lični podaci koji se odnose na pacijente pripadaju njegovom ili njenom privatnom životu, a da čuvanje ili otkrivanje takvih podataka nužno ulazi u podrčuje primjene člana 8 Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava.
Zaštitnik smatra da otkrivanje izvještaja ljekara specijaliste, koji sadrži vrlo osjetljive i lične podatke, predstavlja miješanje u pravo pacijentkinje na poštovanje privatnog živaota.
Ombudsman je dalje konstatovao da ni KCCG nije osporio da do takvog curenja podakta došlo. Ipak, istakao je i da ta zdravstvena ustanova mora osigurati da su posebne kategorije podataka, kao što su podaci koji se odnose na zdravstveno stanje, na odgovarajući način zaštićeni od neovlašćenog pristupa, objavljivanja i zloupotrebe.
- Po ocjeni Zaštitnika, praktična i efikasna zaštita, kako bi se isključila svaka mogućnost neovlašćenog pristupa na prvom mjestu, ovdje nije pružena. Zaštitnik ne može a da ne zaključi da je u relevantnom trenutku KCCG propustio svoju pozivitnu obavezu prema članu 8 stav 1 Konvencije da osigura poštovanje privatnog života podnositeljke pritužbe. Stoga je došlo do kršenja člana 8 Konvencije”.
<h2>KCCG nije ispunio zakonsku obavezu čuvanja tajnosti podataka</h2>
Ombudsman je zaključio da objavljivanje podataka predstavlja povredu prava privatnosti iz prostog razloga što nisu postojali djelotvorni i efikasni mehanizmi da do takve sitaucije ne dođe.
- Samim tim KCCG nije izvršio svoju zakonsku obavezu čuvanja tajnosti podataka i zaštite privatnosti podnositeljke, što je za posljedicu imalo odavanje podataka trećim licima - dodaje Zaštitnik.
Po mišljenju Zaštitnika, nesporno je da podaci iz privatnog života Raičković vode porijeklo iz baze podataka KCCG-a, kao rukovodioca zbirke ličnih podataka.
- Iako ovaj organ nakon sprovedenog postupka nije mogao identifikovati lice koje je štampalo ovaj izvještaj, teško je dati drugo objašnjenje osim da je KCCG uopšteno uzevši dozvolio da takvo curenje bude moguće, čime se uključuje njegova odgovornost - naveo je Ombudsman pozivajući se i na presudu Evropskog suda za ljudska prava u slučaju M.D. protiv Španije od 28.06.2022.
<h2>KCCG da postroži pristup zbirkama ličnih podataka građana</h2>
Zaštitnik je u preporukama KCCG-u naveo da ta zdravstvena ustanova treba da utvrdi sve okolnosti u vezi neovlašćenog pristupa i objavljivanja ljekarskog izvještaja, te da, ukoliko ima osnova, pokrene postupke za utvrđivanje disciplinske odgovornosti.
KCCG-u se preporučuje da primijeni stroge kontrole pristupa zbirkama ličnih podataka, te unaprijedi tehničke mjere zaštite podataka – uključujući korišćenje višefaktorske autentifikacije, enkripciju podataka i redovno ažuriranje sigurnosnih protokola.
Ombudsman je preporučio i da KCCG organizuje obuke za zaposlene o pravilima zaštite podataka i prepoznavanju potencijalnih prijetnji, kako bi se smanjila mogućnost sličnih incidenata u budućnosti.

Ombudsman: KCCG odgovoran za curenje zaštićenih podataka novinarke Ane Raičković

Kolašinac Vukota Popović, poslovni saradnik i prijatelj biznismena Zorana Bećirovića 28. marta mobilnim telefonom krišom je fotografisao vještaka neuropsihijatrijske struke Željka Golubovića dok je sjedio ispred kancelarije Osnovnog suda, kako bi kada sretne njegovu suprugu, sa kojom je u rodbinskoj vezi „dokazao da ga dr Željko nije prepoznao“. Novinarka Pobjede Ana Raičković i njene dvije koleginice slučajno su se „našle“ na fotografiji i nijesu bile predmet njegovog interesovanja, jer, kako je Popović kazao, nije znao ko su one.&nbsp;
Interesantno je da je Popović tvrdio da nije znao ko je Raičković, a pratio je i ranije suđenje bliskom prijatelju i poslovnom saradniku Zoranu Bećiroviću koji je tada bio u pritvoru pet mjeseci zbog napada na novinarku i članove njene porodice u novembru prošle godine. &nbsp;
Raičković je nakon saznanja da je Popović fotografisao prijavila nadležnima ovaj događaj, navodeći da ne zna zbog čega je Popović fotografisao, ali da je to uradio krijući i na mjestu gdje je to zabranjeno. Kazala je da se osjećala neprijatno zbog toga, jer je to uradio krišom, a ni motiv joj nije poznat, s obzirom na činjenicu da je njena fotografija dostupna u medijima koji su izvještavali o ovom događaju.&nbsp;
Osnovno državno tužilaštvo je odbacilo krivičnu prijavu, obrazlažući da se u toku izviđaja nije moglo sa sigurnošću utvrditi da je Popović namjenski fotografisao Anu Raičković, s obzirom da iskaz Željka Golubovića potvrđuje navode prijavljenog i samu prirodu i postavku ljudi na fotografiji.&nbsp;
- U konkretnom slučaju prijavljeno djelo nije krivično djelo koje se goni po službenoj dužnosti, već bi se eventualno moglo raditi o krivičnom djelu neovlašćeno fotografisanje iz člana 174 stav 1 Krivičnog zakonika, koje se goni po privatnoj tužbi - navodi se u rješenju Osnovnog tužilaštva.&nbsp;
U obrazloženju tužilaštva se navodi da je Popović, dok je čekao početak suđenja, primijetio svog prijatelja dr Željka Golubovića, koji je sjedio za stolom, a pored njega su sjedjela tri ženska lica, koje ne poznaje.&nbsp;
- Pozdravio se sa Golubovićem, ali ga on nije prepoznao, pa se vratio na svoje mjesto, nakon čega je izvadio telefon i fotografisao Golubovića, a u namjeri kada sretne njegovu suprugu, da joj kaže da ga Željko nije prepoznao, a kao dokaz da joj pokaže njegovu fotografiju, za koju je naveo da je pokazao policijskom službeniku, a na kojoj se između ostalog, nalaze i tri ženske osobe - piše u rješenju tužilaštva.&nbsp;
Kako se dodaje, Raičković je prvi put vidio na nekom od prethodnih suđenja i od njega joj ne prijeti nikakva opasnost.&nbsp;
Pojasnio je da je kasnije sreo Golubovića i da mu se on obratio riječima: „Bale, izvini, ja te nijesam prepoznao, nešto sam pisao, a i dugo se nijesmo vidjeli“.&nbsp;
Golubović je naveo da mu je prišao muškarac u zelenoj maskirnoj jakni i pružio mu ruku, ali da mu je on rekao da se vrati na svoje mjesto. Nakon toga prišla mu je druga osoba i saopštila da je to Bato Majov, misleći na njegovog oca sa kojim je on obavljao praksu, jer je otac Vukote Popovića bio čuveni internista.
Istakao je da je nakon toga zamolio tu osobu da se izvini Popoviću i kaže mu da ga nije prepoznao.&nbsp;
Popović je dugogodišnji blizak saradnik i prijatelj Zorana Bećirovića koji je nepravosnažno osuđen na godinu zatvora zbog napada na Raičković i članove njene porodice 10. novembra prošle godine, ispred restorana „Gurman“.&nbsp;
Bio je izvršni direktor kompanije „DL Montenegro“, a trenutno je na čelu nekoliko kompanija čiji je krajnji vlasnik „Caldero Trading“ – Bećirovićeva kompanija koja je bila uključena u njegovu kupovinu zemljišta od bivše predsjednice Vrhovnog suda Crne Gore Vesne Medenice.
„Caldero Trading“ bila je pod lupom crnogorskih medija zbog serije sumnjivih transakcija, koje su bile predmet brojnih istraživačkih tekstova.
Pored toga, Popović je svjedočio pred sudom u vezi sa fizičkim &nbsp;napadom na, sada pokojnog, Dragana Bećirovića u Kolašinu 2008. godine. Popović je kao prvobitno ispričao ko je sve učestvovao u napadu, da bi kasnije promijenio iskaz.
Dragan Bećirović ubijen je 10. aprila 2011. godine u Budvi, a zbog tog zločina uhapšen je Marko M. Šaranović Danilovgrađanin, koji je u zatvoru od 2015. godine.

Popović tvrdi da je fotografisao vještaka Golubovića jer su prijatelji, a da su Raičković i dvije novinarke ,,slučajno upale u kadar“

Agencija za zaštitu ličnih podataka donijela je rješenje kojim se prekida postupak nadzora, dok Osnovno državno tužilaštvo ne okonča postupak i utvrdi ko je predsjedniku Advokatske komore Danilu Miićoviću dostavio ljekarsku dokumentaciju novinarke Pobjede Ane Raičković, koju je on dostavio sudu, pokušavši da je uvrsti kao dokaz u postupku protiv njegovih branjenika Zorana Bećirovića, Luke Bećirovića, Mladena Mijatovića i Ljubiše Dukića, kojima je nedavno presuđeno za nasilničko ponašanje.
U obrazloženju rješenja Agencije za zaštitu ličnih podataka se navodi da su od Sindikata medija Crne Gore dobili inicijativu u kojoj se navodi da je 28. marta u Osnovnom sudu u Podgorici, došlo do ozbiljne zloupotrebe izvještaja ljekara specijaliste kada je advokat odbrane priložio izvještaj, koji datira nekoliko mjeseci prije napada, te nije ni na koji način povezan sa samim napadom.
- Curenjem ovako povjerljivih informacija iz KCCG, na štetu novinarke Raičević, grubo je prekršeno njeno pravo na privatnost, koje je zagarantovano članom 27 Zakona o pravima pacijenata, navodi se u inicijativi Sindikata medija Crne Gore.
Iz AZLP se pozivaju na član 73 Zakona o zaštiti podataka, kojim je propisano da se na postupak i način vršenja nadzora, obaveze i ovlašćenja kontrolora i druga pitanja od značaja za vršenje nadzora shodno primjenjuju propisi kojima je uređen inspekcijski nadzor i upravni postupak.
- Članom 104 stav 2 Zakona o upravnom postupku propisano je da ovlašćeno službeno lice mora prekinuti upravni postupak kad se prethodno pitanje odnosi na postojanje krivičnog djela. Postupak se mora prekinuti i kad je prethodno pitanje već predmet postupka pred nadležnin sudom, odnosno drugim organom. Saglasno stavu 5 ovog člana Zakona propisano je da se o prekidu upravnog postupka zbog rješavanja prethodnog pitanja donosi rješenje, precizirali su iz AZLP.
Savjet Agencije nalazi da zakonska odredba iz čl. 104 st. 2 Zakona o upravnom postupku nesumnjivo obavezuje organ, koji vodi upravni postupak, da prekine isti saznanjem da će pokrenuti postupak pred Osnovnim državnim tužilaštvom. Pojašnjeno je da bi nastavak postupka nadzora od strane ove agencije, mogao imati direktan uticaj na postupak koji je u toku, a koji bi bio suprotan načelu pravne sigurnosti i efikasnosti, kao i načelu supsidijarnosti.
Podsjetimo, advokat Mićović predložio je da se izvještaj ljekara specijaliste, čije ime je pročitao, sprovede kao dokaz, a nakon toga komentarisao o kakvim simptomima bolesti se radi, precizirajući dijagnozu.
U ljekarskom izvještaju, koji je Mićović predstavio na javnom suđenju, navedeni su simptomi bolesti, dijagnoza, istorija bolesti, broj zdravstvene knjižice, JMBG, mjesto i adresa stanovanja, čime je evidentno prekršio Zakon o zaštiti podataka ličnosti.
Zbog napada na Raičković, njenog sina Uroša Gagovića i vjerenika Toma Arapovića koji se dogodio10. novembra prošle godine ispred restorana „Gurman“, biznismen Zoran Bećirović osuđen je godinu zatvora, dok je njegov tjelohranitelj i službenik MUP-a Mladen Mijatović osuđen na deset mjeseci zatvora. Bećirovićev sin – Luka uslovno je osuđen na sedam mjeseci, dok je Ljubiša Dukić oslobođen.
Zoranu i Luki Bećiroviću je u toku prekršajni postupak zbog omalovažavanja policajaca 10. novembra u stanici policije.
Protiv Mladena Mijatovića, za kojeg je ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović saopštio da nije znao da je radio u MUP-u, u toku je disciplinski postupak.
Raičković je dan prije izricanja presude okrivljenima dodijeljena policijska pratnja.

Čekaju da ODT utvrdi ko je dostavio ljekarsku dokumentaciju Mićoviću

Demokratska partija socijalista upućuje čestitke građanima Zete na uspješno iskazanoj volji na referendumu, imajući u vidu ostvarenu izlaznost, saopštio je Šef kluba odbornika DPS-a Zeta Miroslav Boljević.
Kako je dodao Boljević,, Demokratska partija socijalista nije vodila kampanju, jer ni na koji način nije željela da interpretira argumentaciju dvije strane iste medalje – partija koje su trenutno na vlasti u Crnoj Gori.
- Već sada, a uvjereni smo da će to biti još izraženije u narednim danima, svjedočimo pokušajima lokalnih lidera i Demokratske narodne partije da rezultate referenduma predstave kao svoj politički trijumf i kao pokazatelj navodne podrške koju imaju u Zeti, iako to nikako ne odgovara realnom stanju- rekao je Boljević.
Prema njegovim riječima, sigurni su da, da ovo pitanje nije bilo politički obojeno, izlaznost bi bila znatno veća.
Boljević je istakao da glas naroda svakako treba poštovati i dati mu adekvatno mjesto i težinu u daljim pregovorima, ali se ipak nadaju kompromisu, jer ne žele ni da pomisle na drugačije scenarije.
Na kraju, kako je saopštio Boljević, žele da istaknu da bez Demokratske partije socijalista ovaj referendum ne bi imao potrebnu većinu. Dajući legitimitet ovom procesu, poslali smo jasnu poruku podrške mještanima Botuna i Gornje Zete, poštujući njihovu zabrinutost i njihovu borbu.

Boljević: DPS dao legitimitet ovom procesu, poslali smo jasnu poruku podrške mještanima Botuna i Gornje Zete

Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp osudio je danas napad na jevrejsku zajednicu na plaži Bondaj u Sidneju opisavši ga kao „čist antisemitski napad“, dodajući da Jevreji u SAD ne treba da se plaše da proslave Hanuku.
- To je očigledno bio antisemitski napad- rekao je Tramp tokom božićne proslave u Bijeloj kući.
Istovremeno, američki predsjednik je istakao da Jevreji u SAD koji obilježavaju Hanuku ne treba da budu zabrinuti za svoju bezbjednost.
- Slavite ponosno. Budite ponosni na to ko ste- naglasio je Tramp u izjavi za Foks njuz.

Tramp: Napad u Sidneju čist antisemitizam, Jevreji u SAD da se ne plaše

Komesar policije australijske države Novi Južni Vels Mal Lanjon izjavio je da policija ne traga za trećim napadačem na plaži Bondi u Sidneju u kojem je poginulo najmanje 16 osoba, uključujući jedno dijete, kao i da su dvojica napadača otac i sin.
Lanjon je rekao da su dvojica naoružanih napadača bili otac i sin, stari 50, odnosno 24 godine, prenio je Skaj njuz.
Naveo je da je oca ubila policija, dok je sin u bolnici u kritičnom stanju.
Lanjon je istakao da je utvrđeno da je otac imao dozvolu za nošenje šest komada vatrenog oružja otprilike deceniju i da je šest komada oružja pronađeno na licu mjesta.
Broj poginulih u napadu na plaži Bondi tokom proslave jevrejskog praznika Hanuke porastao je na 16, uključujući jedno dijete, izjavio je ministar zdravlja Novog Južnog Velsa Rajan Park.
On je za televiziju ABC rekao da broj ubijenih uključuje i jednog od dvojice napadača. Istakao je da je 38 ljudi povrijeđenih u napadu i dalje u bolnici.
Prethodno je saopšteno da je danas u pucnjavi na pripadnike jevrejske zajednice koji su se okupili da bi proslavili praznik Hanuku na plaži Bondi u Sidneju poginulo najmanje 12 osoba, među kojima i jedan od dvojice napadača, dok je 29 ljudi ranjeno.

Sidnej: Policija ne traga za trećim napadačem, počinioci otac i sin

Predsjednik Demokratske narodne partije Milan Knežević zadovoljan je zbog skoro stoprocentnog rezultata nakon referenduma na kojem su građani Zete rekli ,,ne“ gradnji postrojenja u Botunu.
- To je najbolji odgovor svima onima koji su mislili da postrojenje treba graditi u Botunu. Za one kojima ovaj referendum nije pravno obavezujući poručio bih neka grade postrojenje u njihov obor. Za nas je pravno obvezujući i, što se tiče građana Zete i Botuna, neće ga graditi u Botunu- poručio je Knežević.
Jedan od predstavnika mještana Botuna Jagoš Bećirović iskazao je veliku zahvalnost zbog podrške Zećana, a posebno zbog velike izlaznosti i podrške Botunjana.
- Ovdje smo u industrijskoj zoni KAP-a, u veseloj atmosferi proslavljamo pobjedu- kazao je Bećirović.&nbsp;
Podsjetimo, prema riječima predsjednika Opština Zeta Mihaila Asanovića, samo dva stanovnika Botuna podržala su gradnju postrojenja u tom mjestu.

Knežević: Za one kojima referendum nije obavezujući, neka grade postrojenje u svoj obor

Savremeni međunarodni poredak ulazi u fazu dubokog i dugoročnog preslaganja, obilježenu slabljenjem dosadašnjeg liberalnog međunarodnog poretka, rastućim rivalstvom velikih sila i sve izraženijom fragmentacijom političkih i bezbjednosnih struktura Zapada. Sjedinjene Američke Države sve otvorenije redefinišu svoje globalne prioritete, pomjerajući fokus sa normativnog upravljanja međunarodnim odnosima ka zaštiti sopstvenih strateških interesa. U tom procesu, Evropa se sve češće posmatra kroz prizmu pojedinačnih država, a ne kao jedinstven politički i bezbjednosni projekat, što dodatno narušava unutrašnje jedinstvo Evropske unije i produbljuje razlike među njenim ključnim akterima.
<h3>Evropska unija u potrazi za bezbjednosnim i geopolitičkim identitetom</h3>
Dok se Sjedinjene Američke Države, prema novoj Strategiji nacionalne bezbjednosti, sve više oslanjaju na neposredne nacionalne interese i selektivno angažovanje, Evropska unija i dalje traga za koherentnim bezbjednosnim i geopolitičkim identitetom, bez jedinstvenog odgovora na rat u Evropi, migracione pritiske, energetsku bezbjednost, privrednu otpornost i zajedničku odbranu. Istovremeno, Rusija i Kina, različitim sredstvima i intenzitetom, nastoje da se strateški pozicioniraju u promijenjenom globalnom okruženju, dok regionalne sile koriste nastalu fragmentaciju kako bi proširile sopstveni uticaj. U takvom geopolitičkom vrtlogu nastaje strateški vakuum, a iskustvo pokazuje da takvi vakuumi nikada ne ostaju prazni.
<h3>Balkan ostaje zona kontrolisane nestabilnosti</h3>
U tim okolnostima, Balkan ostaje definisan kao zona hronične, ali kontrolisane nestabilnosti. Zapad sve rjeđe poseže za dubinskim političkim intervencijama, a sve više se oslanja na hoc upravljanje krizama i sprečavanje njihove eskalacije. Za Crnu Goru to znači da bezbjednost više ne može biti posmatrana kroz prizmu spoljnog tutorstva, već kao rezultat sopstvene institucionalne otpornosti, strateške dosljednosti i međunarodnog kredibiliteta, uz jasnu svijest o vlastitoj poziciji u regionalnom i širem geopolitičkom okruženju.
I pored unutrašnjih slabosti i brojnih izazova, Evropska unija ostaje ključni politički i razvojni okvir dugoročne stabilnosti Crne Gore. Njena vrijednost ne ogleda se samo u ekonomskim i regulatornim standardima, već u sposobnosti da obezbijedi strateško sidrenje, predvidivost i institucionalnu konsolidaciju države u složenom bezbjednosnom okruženju Zapadnog Balkana. U tom smislu, evropska dimenzija crnogorske politike neodvojiva je od pitanja nacionalne bezbjednosti.
<h3>NATO garancija bezbjednosti Crne Gore</h3>
Istovremeno, NATO ostaje temeljna i nezamjenjiva garancija bezbjednosti Crne Gore. Međutim, priroda savremenih bezbjednosnih prijetnji se suštinski mijenja. Klasični vojni rizici sve više ustupaju mjesto složenim hibridnim izazovima, uključujući sajber napade, informacione i psihološke operacije, ekonomske pritiske i instrumentalizaciju identitetskih i društvenih podjela. Posebnu dimenziju ovih izazova predstavljaju klimatske promjene, čije je posljedice Crna Gora već dobrano osjetila. Ekstremne snježne padavine, katastrofalne poplave i razorni požare više puta su paralisali funkcionisanje države i nanijeli značajnu štetu.
Dodatni izvor ranjivosti predstavlja unutrašnja politička i društvena polarizacija, naročito kada se identitetska i vjerska pitanja instrumentalizuju u svrhu kratkoročnih političkih ciljeva. U uslovima oslabljenih institucija, takve podjele lako prerastaju iz političkog u direktno bezbjednosno pitanje. One potkopavaju društvenu koheziju, narušavaju povjerenje u institucije i otvaraju prostor za maligni spoljašnji uticaj. Produžena polarizacija ne samo da smanjuje kapacitet države za strateško djelovanje, već i usporava evropsku integraciju, posebno u kontekstu smanjene pažnje Sjedinjenih Američkih Država i ključnih država članica Evropske unije prema Zapadnom Balkanu.
Stabilnost Crne Gore neposredno je povezana sa institucionalnom stabilnošću njenog okruženja, prije svega Bosne i Hercegovine i Kosova. Svako slabljenje državnih kapaciteta u tim sredinama nosi potencijal prelivanja rizika kroz bezbjednosne, migracione i kriminalne tokove. Zbog toga je za Crnu Goru od suštinske važnosti da vodi proaktivnu regionalnu politiku, zasnovanu na saradnji, ali i na jasnom strateškom pozicioniranju unutar evroatlantskog bezbjednosnog prostora.
<h3>Maligni strani uticaji izazov za obavještajno-bezbjednosni sistem</h3>
Jedan od najozbiljnijih unutrašnjih izazova ostaje ranjivost obavještajno-bezbjednosnog sistema. Iskustva iz prethodnog perioda ukazuju na ograničene kapacitete za rano prepoznavanje i prevenciju bezbjednosnih rizika, uključujući maligni strani uticaj i djelovanje stranih obavještajnih struktura. Riječ je o sistemskom izazovu koji zahtijeva jačanje kontraobavještajne komponente, depolitizaciju sektora, unapređenje analitičkih i procjenjivačkih sposobnosti, kao i izgradnju efikasnih mehanizama ranog upozoravanja.
U kontekstu evropskih integracija i regionalne dinamike, bezbjednost i kontrola granica dobijaju dodatni strateški značaj. Efikasno upravljanje granicama podrazumijeva dugoročno planiranje ljudskih resursa, kontinuiranu obuku, tehničko opremanje i snažnu međusektorsku koordinaciju. Ova oblast predstavlja jedan od ključnih testova institucionalne zrelosti i bezbjednosne pouzdanosti države.
<h3>Odliv stanovništca utiče na dugoročnu stabilnost</h3>
Pored klasičnih bezbjednosnih pitanja, demografski trendovi i ekonomska bezbjednost sve snažnije utiču na dugoročnu stabilnost Crne Gore. Odliv stanovništva, starenje populacije i strukturne ekonomske ranjivosti direktno utiču na održivost institucija, kapacitete sistema bezbjednosti i ukupnu otpornost društva, te se moraju tretirati kao integralni dio bezbjednosnog planiranja.
U takvom međunarodnom i regionalnom okruženju, diplomatija dobija proširenu i suštinsku bezbjednosnu dimenziju. Njena uloga prevazilazi tradicionalnu diplomatsku reprezentaciju i obuhvata aktivno upravljanje reputacijom države, pravovremeno signaliziranje bezbjednosnih rizika partnerima i očuvanje međunarodnog povjerenja. Nedovoljno koordinisana ili reaktivna diplomatija u ovim okolnostima može postati dodatni izvor ranjivosti.
Zaključno, kako se smanjuje intenzitet spoljnog političkog i bezbjednosnog pokroviteljstva, raste značaj unutrašnje institucionalne snage Crne Gore. Evropska orijentacija, članstvo u NATO-u, otpornost obavještajno-bezbjednosnog sistema, efikasno upravljanje granicama, regionalna stabilnost, demografska i ekonomska održivost, snažna društvena kohezija i aktivna diplomatija moraju se posmatrati kao međusobno povezani elementi jedinstvenog bezbjednosnog okvira. Puna integracija sistema nacionalne bezbjednosti, uz jasno definisane nadležnosti, procedure odlučivanja i upravljanja krizama, predstavlja imperativ institucionalne efikasnosti i dugoročne otpornosti države.
Vrijeme je za strateško otrežnjenje – jer niko neće rješavati naše probleme.

Crna Gora u novom geopolitičkom vrtlogu

Predśednik Srbije Aleksandar Vučić predložio je Evropskoj komisiji genijalnu ideju - da EU primi u članstvo istovremeno sve zemlje Zapadnog Balkana. Drugim riječima, da nijedna zemlja Zapadnog Balkana nikada ne uđe u EU. Ako je neka zemlja predvodnik u kršenju ljudskih prava, suspenziji svih demokratskih principa, uzurpaciji sudstva i svih institucija od strane jednog čovjeka i klike oko njega, posebno institucija sile, predvodnik u suspenziji Ustava i zakona, kontroli medija, zloupotrebi međudržavnih ugovora i lex specialisa u korupcione svrhe, enormnog bogaćenja lojalista vođi, predśedniku Vučiću iz vrha vlasti, upotrebi paramilitarnih, mafijaških grupa, uglavnom kontroverzne prošlosti, u sprovođenju terora nad građanima i falsifikovanju izbornih procesa ... onda je to Srbija. I ne samo to, očigledno je da ne postoje ni naznake da će se nešto promijeniti u dogledno vrijeme, s obzirom na to da u Srbiji nije u pitanju ulog gubitak vlasti, već gubitak slobode. Srbija je do sada otvorila 16 od 34 poglavlja i zatvorila samo dva, nauku i obrazovanje u godinama 2016/17, bez nade da će u skorije vrijeme otvoriti bilo koje poglavlje, a pogotovu da će neko zatvoriti. Posebno najvažnija poglavlja, kao što su - „Poravosuđe i osnovna prava“, „Pravda, sloboda i bezbjednost“, „Javne nabavke“, „Bezbjednost hrane, veterinarska i fitosanitarna politika“, „Živoitna sredina“, „Spoljna politika“, „Finansijska kontrola“, mada ni sa ostalima ne stoji baš najbolje. Srbija se trenutno nalazi u vanrednom stanju, veliki broj građana nezadovoljstvo manifestuje uličnim protestima i zahtjevom za vanrednim izborima, jer je sve više vidljivije da aktuelna vlast Aleksandra Vučića ne uživa većinsko povjerenje građana Srbije. Vlast se uglavnom brani silom policije i paramilitarnih, maskiranih huligana, koji, pod zaštitom policije neometano vrše nasilje nad građanima, novinarima i poslanicima opozicije.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251214081216_d42e91bf91d013e9d87a250cdb1c7e70e3d25084b4898066f21c6fd57d21183b.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251214081216_d42e91bf91d013e9d87a250cdb1c7e70e3d25084b4898066f21c6fd57d21183b" data-rendition-name="original" width="800" height="600" loading="lazy" alt="vučić"> <figcaption>VLAST BRANI SILOM POLICIJE I MASKIRANIH, PARAMILITARNIH HULIGANA: Aleksandar Vučić</figcaption> </figure>  &nbsp;PRIJETI BANKROT Jasno je da vlast Aleksandra Vučića nije opredijeljena za pristupanje EU, njoj odgovara samo status kandidata, jer joj to omogućava povlašćen odnos u trgovini sa EU, s obzirom na to da je srpska ekonomija veoma zavisna od trgovačkih veza sa EU, a i veliki broj investicija dolazi iz zemalja EU, koji su investirali u Srbiju upravo zato da bi mogli prodavati svoje proizvode na tržištu EU. Gubitak statusa kandidata za Srbiju bi značilo ekonomsku katastrofu. Politika Aleksandra Vučića sa međudržavnim, koruptivnim ugovorima sa Kinom i UAE, bliski odnosi sa Moskvom i neiskreni pregovori sa EU kao da sve više gubi manevarski prostor i od Srbije se sve više zahtijeva da se odredi u spoljnoj politici i prestane sa śeđenjem na više stolica. U potonje vrijeme Srbija pokušava iskoristiti vladavinu Donalda Trampa u Americi, ne bi li se dodvorila ovoj zemlji, ali se čini da ta politika nema mnogo uspjeha, bez obzira na poltronisanje Srbije njenom predsjedniku i njegovoj bližoj rodbini. Zahvaljujući politici Aleksandra Vučića i stalnoj medijskoj torturi, popularnost EU u Srbiji je prilično ispod 50%, što je čini vrlo nepouzdanim partnerom u budućim pregovorima o integraciji, bez obzira na to ko će činiti vlast.&nbsp; Simptomatično je da na studentskim protestima, čija se lista smatra respektabilnim protivnikom Vučićevoj listi, zastava EU nije poželjna, za razliku od ruskih crkvenih zastava, kandila, popova i ljubljenja popovskih ruku. Kao da Srbija luta u svojoj spoljnoj politici bez obzira ko će činiti vlast. Hazardske igre samog Aleksandra Vučića oko sankcija od strane Amerike NIS-u i rafineriji u Pančevu, čiji je većinski vlasnik ruski Gasprom, odluka o čekanju 50 dana na rasplet hoće li Rusi promijeniti stav o prodaji svog djela firmi prihvatljivoj Americi, te mogućnost uvođenja sekundarnih sankcija Srbiji, ne izaziva veliku reakciju kod građana. Kao da je ljubav prema Rusiji i želja da joj se ne zamjeri jača od katastrofalnih posljedica koje mogu pogoditi Srbiju ukoliko se blokira platni promet Narodne banke Srbije i banaka koje i dalje posluju sa NIS-om. Blokada platnog prometa Narodne banke Srbije značilo bi da Srbija ne može povlačiti sredstva iz inostranstva niti izvršavati svoje obaveze prema ino partnerima. Drugim riječima, prijeti joj i bankrot u platnim odnosima sa inostranstvom. &nbsp;SIMULACIJA REFORMI Na nivou vodvilja je prepiska premijera Crne Gore Milojka Spajića i predśednika Srbije Aleksandra Vučića, u kojem Vučić svoju nakaradnu politiku pokušava zamijeniti pričom o crkavanju komšijske krave. Umjesto da shvati da on ubija tu kravu, Vučić pokušava pričom o ulasku svih zemalja Zapadnog Balkana istovremeno u EU, pretvoriti u zlonamjeru prema Srbiji drugih kandidata koji imaju ogromnu naklonost EU za prijem. To da li i te zemlje zaslužuju tu privilegiju veliko je pitanje.&nbsp; Ogromna naklonost zemalja EU i želja da realizuju namjeru da prime bar jednu zemlju, bez obzira na to da li se ta zemlja istinski reformiše ili samo simulira, čitav proces pristupanja Crne Gore i ispunjavanje zadatih uslova svelo je na puku formu. Borba protiv korupcije se mjeri brojem uhapšenih, a da se ne ulazi u suštinu da li za to postoje osnovi, ili se radi o pukom revanšizmu i tužilačko–sudskoj farsi. Da li se iko iz EU zainteresovao za tužilačko–sudsku farsu oko procesa protiv Milivoja Katnića, bivšeg glavnog specijalnog tužioca, njegovog zamjenika Saše Čađenovića i nekadašnjeg pomoćnika direktora policije za borbu protiv organizovanog kriminala Zorana Lazovića? Da li su iz EU uopšte svjesni da će svi koji učestvuju u tom progonu jednog dana krivično odgovarati, umjesto što ih tapšu po ramenima i dijele im nagrade?&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251214081216_7c3b08fc0ff06ce23904fa0900805adbecafb2f4fea9c638f92f2b41c62f8798.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251214081216_7c3b08fc0ff06ce23904fa0900805adbecafb2f4fea9c638f92f2b41c62f8798" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt="spajić"> <figcaption>NAKLONOST EU PREMA CRNOJ GORI: Milojko Spajić u Briselu (Foto: Vlada Crne Gore)</figcaption> </figure>  Imaju li u EU svijest da su najprivrženiji članstvu u EU i evropskim vrijednostima u Crnoj Gori upravo u opoziciji, a da vlast čini većina koja je proruska, koja je neiskrena u EU integracijama, da ona donosi formalno tražene zakone bez namjere da ih primjenjuju, da je glavna karakteristika većine u vlasti samovolja i autokratija, nepoštovanje zakona, procedura i demokratrskih principa? Onog momenta kada su čelnici EU i zemalja koje ih čine primili Andriju Manddića u zvaničnu pośetu, oni su abolirali Ratka Mladića, Radovana Karadžića i Slobodana Miloševića, jer je Mandić autentični predstavnik te politike. Slike kapele Karađorđevića koje im poklanja uvreda su za svakog građanina lojalnog Crnoj Gori, demokratu, patriotu, antifašistu i prihvatanje je politike velikosrpstva koja je odgovorna za hiljade mrtvih i zatvorenih Crnogoraca nakon 1918. godine od strane srpske vojske, odgovorna za saradnju sa fašističkim okupatorom u Drugom svjetskom ratu i stotine hiljada mrtvih, desetine hiljada osakaćenih, milione raseljenih i desetine hiljada silovanih u ratovima devedesetih godina prošlog stoljeća.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251214081216_983f72292b4e9ec3bbfe6802039bf8dd1922bba54df531cee668af92d477e22d.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20251214081216_983f72292b4e9ec3bbfe6802039bf8dd1922bba54df531cee668af92d477e22d" data-rendition-name="original" width="1320" height="733" loading="lazy" alt="slika"> <figcaption>ISTORIJSKI REVIZIONIZAM: Andrija Mandić poklonio sliku „Njegoševe kapele“ predsjedniku Donjeg doma parlamenta Ujedinjenog Kraljevstva Lindziju Hojlu </figcaption> </figure>  &nbsp;REVIZIONISTIČKA AGENDA U Crnoj Gori se proganjaju građanski aktivisti koji s pravom protestuju zbog urušavanja svih institucija, protiv urušavanja najvažnijih crnogorskih nagrada koje se uručuju za nepostojeće knjige čovjeku koji je notorni neprijatelj nezavisne Crne Gore, dok policija izigrava eskort profašističkim, paramilitarnim nacistima koji ulicama Podgorice šire mržnju prema drugim narodima. Dok god jedna sekta drži bezbjednosni sektor u svojim partijskim rukama Crna Gora ne može biti demokratska, niti dio bezbjednosti demokratskog svijeta., Bezbjednosne službe drže đeca Slobodana Miloševića i učenici Aleksandra Vulina, te je teško od njih očekivati poštovanje zakona i spoljnopolitičkog opredjeljenja, a tek je nemoguće očekivati demokratsku i pristojnu komunikaciju. Samo im fali inteligencija Jelene Nedović, jer bi se svojim biserima dobro uklopila među crkvene Kmere iz Demokrata. Dobro je da je preživjela vladavinu DPS-a, jer te golgote koje je ona prošla u jednim patikama, dok je svirala dvije hramonike, to je teror koji je teško bilo izdržati.&nbsp; Takođe, najnovija revizionistička agenda u istoriografiji najčešće je svojevrsni bastardni produkt reakcionarnih i klerofašističkih ideja, duboko ukorijenjenih u svjesnim i namjenskim istorijskim obmanama. Istorijski revizionizam je u krugovima Crkve Srbije i srpskog naroda jedan od ključnih mehanizama kojim se želi izgraditi novo kolektivno śećanje, kao temelj još intenzivnijeg velikosrpskog nacionalizma i klerofašizma i pretvaranja Crne Gore u duhovnu i istorijsku koloniju Srbije. Aleks Devin, engleski publicista i prijatelj Crne Gore, piše 1919. godine: „...što se tiče Crne Gore, njena slavna istorija i prošlost neće nikad biti ugašene ni jednim diplomatom, ma ko on bio, niti nasiljem. Istorija se piše polako ali sigurno, a crnogorska, za vrijeme velikog rata, nije ništa drugo nego jedan niz besprimjernih nepravdi. Ali će pravda pobijediti, a čelični i duhom veliki crnogorski narod, podići će glavu, sam odlučiti o svojoj sudbini i uskrsnuti iz mučeništva u kome je sad“. Nemam što dodati riječima Aleksandra Devina, sem da to neće biti ništa novo u istoriji Crne Gore. Tvrd je orah voćka čudnovata! No to se neće desiti samo od sebe. Svi crnogorski patrioti moraju dići glas protiv srbizacije Crne Gore od današnje vlasti, progona svih crnogorskih kulturnih i naučnih institucija, revizije bliže i dalje prošlosti, fašizacije Crne Gore... Vlast koja vodi dijalog isključivo unutar sebe, koja je obesmislila i uništila sve oblike nezavisne kontrole, koja je uništila institucije, podjelu vlasti, parlamentarnu kontrolu i parlamentarni život, zarobila medije, koja je uvela brutalnu partitokratiju u sve pore društvenog i političkog života, koja novčano stimuliše anticrnogorske institucije, a proganja crnogorske, sprovodi nasilje prema građanskom otporu i koja umjesto pluralizma podstiče agresiju prema neistomišljenicima, nije ništa drugo do totalitarna vlast. Možda EU ima oportune razloge da žmuri na to, mi na to nemamo pravo!

Patriote moraju zajedno protiv pretvaranja Crne Gore u duhovnu i istorijsku koloniju Srbije

Juče smo imali priliku da u dnevnim novinama Vijesti pročitamo detalje sa saslušanja Ranka Ubovića koje je održano u Specijalnom državnom tužilaštvu (SDT). Novinarkama ovog medija Jeleni Jovanović i Biljani Nikolić je neko iz Specijalnog državnog tužilaštva dao zapisnik sa saslušanja Ubovića, sa određenim ciljem.
To je saopštio predsjednik Crogorske kulturne mreže (CKM) Aleksandar Damjanović i dodao da su, između ostalog, novinarke Vijesti u tekstu fokus stavile na sina Ranka Ubovića zbog kupovine kompanije Bemax čija prodaja, kako navodi, državi nikakvu štetu nije nanijela.
- Lično me ne čudi što novinarke Jovanović i Nikolić ne poštuju starocrnogorski postulat da se čovjeku bez obzira o čemu se radilo nikad ne napada porodica. Na pitanje ko je dao zapisnik o saslušanju građanima koji mu plaćaju obezbjeđenje, gorivo, telefon, putovanja i mjesecnu zaradu koja iznosi više hiljada eura odgovor treba da da specijalni državni tužilac Vladimir Novović - rekao je Damjanović.
Gospodin Novović kao prvi čovjek SDT-a ima obavezu da, kako je kazao, zaštiti privatnost svakog građanina koji dode na saslušanje bez obzira koje vjere, nacije boje kože i političkog uvjerenja bio.
- Tužilac Vladimir Novović bi trebalo da zna da građane koji plaćaju njegov rad vise zanima šta se dešava sa krivičnim prijavama koje su podnijete protiv premijera Milojka Spajića, za kojeg se sumnja da je oštetio državni budžet nego li kako je sin Ranka Ubovića kupio Bemax. Da ne budem od crnogorske javnosti pogrešno shvaćen, nije mi cilj da stanem u zaštitu Ranka Ubovića, jer je on pokazao da sebe i te kako može odbraniti od pokušaja SDT da ga neosnovano drži u pritvoru, već želim da ukažem da curenje informacija iz SDT-a urušava ugled Crne Gore i nanosi štetu pravdi - naveo je Damjanović.
U svakoj ozbiljnoj zemlji za ovakav tekst novinarke Jovanović i Nikolić bi, dodaje se, bile privedene na saslušanje radi nanošenja štete tužilaštvu i državi.
- Bez obzira radilo se o Ranku Uboviću ili nekom drugom građaninu ovaj gest SDT-a je neprimjeren i zaslužuje osudu javnosti. Javno pitam gospodina Vladimira Novića kako očekuje da građanin moze imati povjerenje u rad SDT-a, kada informacije sa saslušanja izalaze u medijima? Važno je da tužilac Novović zna da se u svijetu kompanije koje zapošljavaju hiljadu ljudi kao Bemax poštuju i ako kojim slučaju budu predmet nekog izviđaja o njihovom ugledu dok se ne proglase krivim se vidi dobro računa - navodi se u saopštenju.
Dio beneficija u kojima uživa po funkciji Vladimir Novović se, dodaje se, između ostalih finasira od poreza koji u crnogorski budžet uplaćuje Bemax.
- Finalno, slučajno ili ne SDT plasira u javnost priču u kojoj se spominje Bemax neposredno pred početak otvaranja ponuda za nastavak izgradnje auto puta - stoji u saopštenju Damjanovića.

Damjanović: Novović da objasni kako su ''Vijesti'' dobile informacije sa saslušanja Ubovića

Na sastanku opštinskog tima za vanredne situacije pored Darija Vraneša predsjednika opstinskog tima za vanredne situacije sastanku su prisustvovali i njegov zamjenik Bogdan Bojović rukovodilac službe zaštite i spašavanja opštine Pljevlja, Dana Krezović rukovodilac opštinske službe za zaštitu životne sredine,lekari iz zdravstvenih ustanova iz Pljevalja, predstavnik EPCG, kao i predstavnik meteorolške službe u Pljevljima.
U svom obraćanju Vraneš je izjavio da se opšinski tim za vanredne situacije sastao po hitnom postupku zbog sinoćnih alarmantnih prekoračenja sumpor dioksida u vazduhu u gradu od kojih su najveća iznosila 805 mikrograma po metru kubnom.utros u 9 časova predsjednik Vraneš je razgovarao sa direktoromAgencije za zaštitu životne sredine Milanom Gazdićem koji je tvrdio da je situacija izuzetno ozbiljna i da je osnovni uzrok zagađenja rad te Pljevlja, jer se juče u toku dana i tokom noći magla visoko podigla iznad dimnjaka termoelektrane, a TE P ljevlja počela rad bez osumporavanja i da je to osnovni uzrok drastričnog zagađenja.
Vraneš poziva EPCG da prestane da prestane sa eksperimentima nad građanima opštine Pljevlja, jer je u Pljevljima situacija neizdrživa, jer se ovde ljudi guše, kao i stotine djece U svakom slučaju tražimo da se struka izjasni i da se sve radi po zakonu. Ako se utvrdi da jedan dio zagađenja tražimo da se ukine potpuno plaćanje struje u zimske mjesece za građane Pljevalja.Uz to mjerna stanica u Gagovića imanju je servisirana upravo ovih dana tako da ovih dana nije ni mjerila podatke za PM čestice.
Dana Krezović rukovodilac službe za zaštitu životne sredine opštine Pljevlja tvrdi da odavno radi na ovom poslu i da nikad nije bila ovakva situacija što se tiče praga prekoračenja sumpor dioksida.Radi se o alarmantnom stanju, posebno što će i narednih dana meteoroška situacija biti slična. S obzirom da smo vidjeli da je termoelektrana na neki način najveći krivac, jer je dimnjak termoelektrane u magli i da je izuzetno visok invezioni sloj magle,Krezović je uputila apel EPCG da termoelektrana zastane sa radom dok je ovakva situacija u Pljevljima, jer postoji mogućnost smrtnih slučajeva kod velikog rasta štetnih koncentracija za zdravlje ljudi.
Operativni tim opštine Pljevlja na čelu sa predsjednikom će svakako predložiti mjere u skladu sa kratkoročnim akcionim planom za sumpor dioksid za Pljevlja sa obavještenjem stanovništvu kako da se ponaša u ovakvoj situaciji.
Dr Biljana Čarkilović načelnica Higijensko-epidemiološke službe Doma zdravlja Pljevlja apeluje na građane Pljevalja, posebno oni iz osjetljivih grupa da prilikom velikog zagađenja vasduha ne bi trebali da borave na otvorenom prostoru.Školska djeca i u prijepodnevnim i poslepodnevnim smjenama su takođe izložena udisanju izuzetno visokih štetnih materija iz vazduha,pa bi moguće bilo neophodno dok trajeva ovakva situacija prekinuti nastavu. Trebalo bi razmotriti mogućnost da se svim grupama u vrtiću i svakom odjelenju u školama donira makar po jedan aparat za prečišćavanje vazduha, a to važi i za sve fiskulturne sale u kojima treba postaviti više prečišćivača vazduha,zavisno od kvadrature objekta.
Dr Maja Terzić, pedijatar iz Dječijeg odjelenja opšte bolnice Pljevlja tvrdi da je stanje u dječijem odjelenju opšte bolnice kritično. Odjelenje je popunjeno, čak ima djece iz Pljevalja koja su poslata za Podgoricu i nalaze se na intezivnoj njezi, a od sve primljenje djece polovina njih su na kiseoniku zbog respirotornih problema.Radi se o danonoćnoj borbi.
Prestavnik EPCG je izjavio da TE Pljevlja radi sa smanjenim kapacitetom, ali je potvrdio da pogon za osumporavanje još nije u funkciji iako je planiran u okviru ekološke rekonstrukcije TE Pljevlja.
Predstavnik meteoroške službe makar za par narednih dana nije imao ohrabrujućih podataka u vezi promjene vremenskih prilika što pogoduje temperaturnim inverzijama.
U toku rada opštinskog tima za Vanredne situacije putem telefona prisutni su mogli čuti i mišljenje Gordane Đukanović, rukovodioca u službi Agencije za zaštitu životne sredine Crne Gore koja je veoma objektivno u skladu sa strukom govorila o razlozima ovako alarmantne ekološke i zdravstvene situacije u Pljevljima.

Tag: ana-raickovic