Prvi solistički koncert talentovanog mladog gitariste Petra Nikolića biće održan u okviru desetog Međunarodnog festivala Dani gitare u Podgorici u utorak, 9. decembra, u velikoj sali KIC-a „Budo Tomović”, u 20 sati. Program koncerta za solo gitaru činiće djela poznatih kompozitora među kojima su Heitor Villa-Lobos (Etude No. 11 i 7), Ángel Villoldo (arr. Dyens - El Choclo), Johann Sebastian Bach (Preludium-Presto from Suite BWV 996), Francisco Tárrega (Recuerdos de la Alhambra), Vittorio Monti (Czardas), Astor Piazzolla (Libertango), Isaac Albéniz (Asturias, Sevilla) i Anonimo (Spanish Romance). Petar Nikolić (2009) iz Crne Gore jedan je od najperspektivnijih mladih gitarista u Evropi. Gitaru svira od ranog djetinjstva, a trenutno je učenik drugog razreda Srednje muzičke škole ‚,Vasa Pavić“ u Podgorici, u klasi profesora Marka Prentića.&nbsp; Godine 2025. Petar je predstavljao Crnu Goru na međunarodnom takmičenju „Virtuosos Talent Show” u Budimpešti, gdje je osvojio specijalnu nagradu žirija. Njegove nastupe ocjenjivali su Plácido Domingo, José Carreras, Hauser, Dimash i druge svjetske zvijezde klasične muzike. U aprilu 2025. godine učestvovao je na svečanom „Virtuosos Gala Concertu” u koncertnoj sali ‚,Franz Liszt“ u Budimpešti, gdje je kao solista svirao sa Simfonijskim orkestrom Mađarskog radija, dobijajući ovacije publike. Tim nastupom postao je najmlađi crnogorski gitarista koji je ikada svirao sa simfonijskim orkestrom. U avgustu iste godine nastupio je i kao solista sa Južnočeškom filharmonijom na festivalu u Češkom Krumlovu.&nbsp; Tokom protekle godine Petar je osvojio 14 nagrada na međunarodnim i domaćim takmičenjima u Crnoj Gori, Srbiji, Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj, Grčkoj i Mađarskoj. Zahvaljujući brojnim nagradama, međunarodnim priznanjima i impresivnim koncertima, Petar Nikolić već sada se izdvaja kao jedan od najtalentovanijih mladih gitarista u Evropi. U drugom dijelu večeri, tačnije od 20:45 koncert će prirediti ugledni španski gitarista Huan &nbsp;Lorenco (Juan Lorenzo) i poznata flamenko plesačica An Sinel (Anna Sinel). Program koncerta donosi spoj gitarskog recitala posvećenog flamenko velikanima i plesnog segmenta ispunjenog ritmovima snažnog izraza. Huan Lorenco (Juan Lorenzo) flamenko gitarista zauzeo je istaknuto mjesto na evropskoj koncertnoj sceni. Tokom više od dvije decenije intenzivnog umjetničkog rada upriličio je oko 2.000 koncertni hnastupa, sarađujući sa nekim od najznačajnijih imena međunarodnog flamenka - gitaristima José Luis Postigo, Víctor Monge „Serranito”, Manitas de Plata, Merengue de Córdoba, Manolo Franco, Óscar Herrero; pjevačima José de la Tomasa, Segundo Falcón, Carmen Sánchez, Feliz de Lola, Javier Hidalgo; kao i plesačima José Greco, Antonio Márquez, Manolo Marín, Joaquín Grilo, El Junco, Juan Ortega, Joaquín Ruiz, Miguel Ángel Espino, Antonio Castro, Carmen Reina i drugima. Sa grupom „Flamenco Libre” koju je osnovao 1996. nastupao je u Italiji, Španiji, Francuskoj, Njemačkoj, Švajcarskoj, bivšoj Jugoslaviji, Tunisu, SAD i Rusiji. Godine 1997. učestvovao je u snimanju video projekta „La Feria de Abril” u flamenko instituciji „Fundación Cristina Heeren” u Sevilji, odakle je krenula velika evropska turneja. Realizovao je 2010. godine za „Guitart International Flamenco Edition” revolucionarni projekat - novu ediciju, reviziju i transkripciju prvog koncertnog repertoara za flamenko gitaru, originalno snimljenog 1936. godine, koji je označio početak flamenko koncertnog izvođenja. Tom prilikom dobio je originalnu gitaru Ramóna Montoye, najvećeg flamenko gitariste svih vremena, korišćenu za to istorijsko snimanje. Aprila 2013. godine izveo je ovaj repertoar na Univerzitetu u Sevilji, održavši koncert u sjedištu „Cátedra de Flamencología”, najprestižnije institucije na svijetu posvećene flamenko studijama. Koncert u „Casa de la Guitarra Auditorium” u Sevilji, u okviru festivala „Homenaje a losgrandes maestros de la Historia de la Guitarra Flamenca”, značajne manifestacije na kojoj nastupaju najistaknutiji flamenko gitaristi održao je 2013. godine. Trenutno je profesor na Konzervatorijumu u Terniju, gdje drži prvu službeno priznatu katedru za flamenko gitaru.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251207091232_56a4d6221dc49a1af6c320b6ddcea7d9509193a8099a402ca86c31a86ebe2373.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251207091232_56a4d6221dc49a1af6c320b6ddcea7d9509193a8099a402ca86c31a86ebe2373" data-rendition-name="original" width="964" height="643" loading="lazy" alt="Huan Lorenco"> <figcaption>Huan Lorenco(Photo: KIC "Budo Tomović")</figcaption> </figure>  An Sinel (Anna Sinel) je španski ples studirala kod nekih od najpoznatijih majstora, među kojima su Reyes Orozco, Alicia Márquez, Ángeli Olga Pericet, Christian Lozano, Aida Gómez, Isabel Quintero, Dolores Giménez, Paloma Gómez, Mercedes Ruiz, Lucía Díez, Pastora Galván, Tamara López, Úrsula López, Belén Maya, Ana Morales i Maripaz Lucena, na školama „Amor de Dios” i „Conservatorio Superior de Danza de Madrid”. Dobitnica je stipendije Akademije Sociedad de Baile Español. Zahvaljujući saradnji sa Sherrill Wexler, Conchitom del Campo i Theom Dantesom, diplomirala je sa najvišim ocjenama kao instruktorka plesa, specijalizovana za španski ples. U Rimu je bila članica španske plesne grupe „La Cueva” pod vođstvom Marie Ire, gdje je takođe radila kao asistentkinja koreografa. Sa ansamblom je nastupala u više rimskih pozorišta, uključujući „Sala Umberto” i „Teatro dell’Angelo”, u predstavama kao što su „Todo cambia”, „Sami e gitani”, „Fantasia” i „Gracias a la Vida”. Kasnije je angažovana u predstavi „Os Quiero” u režiji Antonija Márqueza.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251207091236_0aea5aa2dfb345c3468a94a037652856c222ff866dcf4fca96a5b2e23110a37f.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251207091236_0aea5aa2dfb345c3468a94a037652856c222ff866dcf4fca96a5b2e23110a37f" data-rendition-name="original" width="639" height="963" loading="lazy" alt="An Sinel"> <figcaption>An Sinel(Photo: KIC "Budo Tomović")</figcaption> </figure>  Festival „Dani gitare u Podgorici” organizuju NVO Gitara i Aspekt Medija d.o.o. uz podršku Ministarstva kulture i medija Crne Gore, Sekretarijata za kulturu Glavnog grada, Ambasade Italije, Italijanskog kulturnog centra, Ambasade Španije, apoteke Gušmirović i KIC-a „Budo Tomović”. Ulaznice se po cijeni od pet eura mogu kupiti svakog radnog dana na biletarnici KIC-a (od devet do 20 sati), a broj za informacije i rezervacije je 020 664 237.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1084x550

thumbnail

Petar Nikolić i flamenko duo Lorenzo-Sinel u utorak u KIC-u

Crna Gora je ustavom jasno definisala crnogorski jezik kao službeni jezik države, uz ravnopravnu službenu upotrebu bosanskoga, hrvatskoga, srpskoga i albanskoga jezika. Tvrdnja da Crna Gora „ne priznaje srpski jezik“ predstavlja grubu dezinformaciju, saopšteno je iz Fakulteta za crnogorski jezik i književnost (FCJK) i Crnogorskoga PEN centra.&nbsp;
Oni su reagovali povodom objave na zvaničnom nalogu „Serbia in English“, koji vodi Kancelarija za javnu i kulturnu diplomatiju Vlade Republike Srbije.&nbsp;
Prema njihovoj ocjeni, u toj objavi se svjesno plasiraju dezinformacije i grubo falsifikuje ustavni i pravni okvir jezičke politike Crne Gore.
- Fakultet za crnogorski jezik i književnost i Crnogorski PEN centar izražavaju ozbiljnu zabrinutost zbog miješanja druge države u ustavno uređenje i suvereno pravo Crne Gore da uređuje sopstvenu jezičku i obrazovnu politiku. Da je riječ o politički motivisanom narativu, nedvosmisleno potvrđuje i elementaran uvid u važeći ustavni i zakonski okvir Crne Gore - istakli su u saopštenju.&nbsp;
Srpski jezik u Crnoj Gori, kako podvlače, ima ustavno garantovanu službenu upotrebu i široku institucionalnu prisutnost u obrazovanju, medijima i javnom životu.&nbsp;
- Jasno je da problem nije u nepostojanju prava, već u kontinuiranim političkim pokušajima da se ospori postojanje crnogorskoga jezika i potkopa kulturni i identitetski suverenitet Crne Gore - naglašavaju iz FCJK-a i Crnogorskoga PEN centra. &nbsp;
Ovakav istup, kako dodaju, sa zvaničnih naloga Vlade Republike Srbije predstavlja još jedan primjer politički motivisane instrumentalizacije jezika kroz ironiju i mim-kulturu, čime se svjesno banalizuje i zamjenjuje argumentacija propagandnim dośetkama, uz normalizaciju neozbiljnoga i manipulativnoga pristupa državnoj komunikaciji.
Podśećaju, kako kažu, da evropske vrijednosti ne podrazumijevaju nametanje identitetskih modela drugim državama, već poštovanje njihove ustavne strukture, kulturne raznolikosti i prava na samoodređenje.&nbsp;
- Evropski put Crne Gore zasniva se upravo na tim principima, a ne na prihvatanju političkih pritisaka ili revizionističkih narativa - naveli su u saopštenju.&nbsp;
Prema njihovim riječima, kontinuirani napadi na crnogorski jezik jasno ukazuju na nastojanja da se ospori njegov međunarodni legitimitet i onemogući njegova buduća afirmacija, uključujući i status službenog jezika Evropske unije, iako je crnogorski jezik već međunarodno prepoznat kao ravnopravan član porodice slovenskih i svjetskih jezika, potvrđen u relevantnim lingvističkim publikacijama i vodećim svjetskim institucijama, uključujući Kongresnu biblioteku u Vašingtonu.&nbsp;
- Ironično je da bi srpski jezik vjerovatno bio bliže tom cilju da su makar dio energije koju su uložili u negaciju crnogorske kulture usmjerili na stvarno unapređenje demokratskih, pravnih i evropskih standarda u samoj Republici Srbiji. U tom kontekstu, jasno poručujemo da crnogorski jezik nije predmet pregovora, anketa niti spoljnopolitičkih komentara. On je istorijska, kulturna i savremena činjenica, potvrđena kulturnim nasljeđem, živom jezičkom praksom, naukom i, u krajnjem, najvišim pravnim aktom države Crne Gore - zaključuje se u saopštenju FCJK-a i Crnogorskoga PEN centra.&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 87.1667%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fambasador-srbije-pozvan-na-razgovor-u-mvp-crne-gore-zbog-objave-na-zvanicnom-nalogu-vlade-srbije&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Crnogorski jezik nije predmet pregovora niti spoljnopolitičkih komentara; Tvrdnja da Crna Gora „ne priznaje srpski jezik“ gruba dezinformacija

Služenje obaveznog vojnog roka u Srbiji će početi ili u decembru 2026. ili u martu 2027. godine.
To je, između ostalog, najavio predsjednik ove zemlje Aleksandar Vučić, prenosi Radio Slobodna Evropa (RSE).&nbsp;
Naveo je da odluka o početku vojnog roka zavisi od spremnosti kapaciteta i vojnih objekata.
- Tu odluku ćemo uskoro donijeti, u narednih mjesec ili dva, i ići pred Skupštinu i krenuti sa evidentiranjem vojnih obveznika - rekao je on danas nakon sastanka sa vojnim čelnicima o stanju i analizi sposobnosti Vojske Srbije za 2025. godinu.
Vojni rok će, napominje Vučić, trajati 75 dana.
- Moramo da spremimo sve objekte. Imamo dovoljno pušaka i čizama ali postoje neke stvari koje još nisu potpuno spremne - kazao je on.
Prema njegovom mišljenju, Srbija mora da obnovi regrutne centre, unaprijedi i obnov ambulante...
- To su važna pitanja jer želimo da to spremno dočekamo i da ti mladi ljudi vojsku provedu u najboljim uslovima. Da steknu potrebnu odgovornost i ozbiljnost, kao i odnos prema patriotizmu - izjavio je on.
Uvođenje obaveznog vojnog roka mora da izglasa parlament donošenjem zakona. Predstavnici tamošnjih vlasti su proteklih godina u više navrata najavljivali vraćanje vojnog roka. Ideja je konkretizovana u januaru 2024. Tada je Generalštab Vojske Srbije pokrenuo inicijativu i predložio predsjedniku uvođenje vojnog roka.
Vučić je potom, u septembru iste godine, potpisao saglasnost da se u Srbiju vrati obavezni vojni rok. Od njegovog ukidanja, 1. januara 2011. godine, u vojsku se ide samo dobrovoljno.
Vraćanje obaveznog vojnog roka je u oktobru 2025. izglasala je i susjedna Hrvatska.
Među zemljama koje nisu ukidale obavezan vojni rok su: Švajcarska, Norveška, Danska, Finska, Austrija, Turska, Estonija, Grčka, Kipar, Ukrajina, Rusija i Belorusija.

Vučić: Obavezni vojni rok od decembra 2026. ili marta 2027.

Njemački automobili su statusni simbol i za 1,45 milijardi Indijaca. Zato su njemački proizvođači s nestrpljenjem dočekali trgovinski sporazum sa Indijom i drastično niže carine. Ipak, ni Indija nije lako tržište.
Indija je najmnogoljudnija država na svijetu. U proteklim godinama ostvarila je impresivan ekonomski rast od prosječno šest do sedam odsto godišnje, stope rasta o kojima druge države mogu samo sanjati, piše Dojče vele (DW).
U Indiji postoji sve brojnija srednja klasa i mlado stanovništvo koje postaje sve imućnije.
„Zbog toga je novi sporazum o slobodnoj trgovini sa EU za njemačku automobilsku industriju sigurno prilika da otvori novi pristup tržištu“, smatra Konstantin Gal, savjetnik u firmi EY Parthenon.
„Indiji su potrebni terenci“
U prvoj fazi, carine na određene uvozne automobile, koje sada iznose i do 110 odsto, trebalo bi da se smanje na 40, a kasnije i na deset odsto. To bi se trebalo odnositi na kvotu od 250.000 vozila godišnje. Na auto-dijelove carine bi trebalo potpuno da se ukinu nakon pet do deset godina.
Frank Švope s Visoke škole za menadžment u Kelnu smatra da je to važna osnova za njemačke proizvođače automobila kada je riječ o otvaranju novih tržišta i pronalaženju kupaca.
„SUV vozila u Indiji su potrebna, kao i robusniji automobili, jer putevi u Indiji su daleko od evropskih standarda“, naveo je Švope.
Šta sa fabrikama u samoj Indiji?
Indija je već odavno važno tržište za svjetsku automobilsku industriju. Potražnja je ogromna, a zemlja bi sve više mogla da postane tržište poput SAD ili Kine.
Stručnjak za automobilsku industriju Kristof Štirmer oprezniji je: po njemu, za njemačke proizvođače to je „dvosekli mač“ – novim trgovinskim sporazumom može se podstaći direktan izvoz u Indiju.
„S druge strane, kompanije poput Audija već su otvorile fabrike u Indiji koje čekaju proširenje. To opet postavlja pitanje smisla uvoza vozila iz Evrope“, kazao je Štirmer.
I Indijci sve više voze „na struju“
Elektromobilnost u Indiji danas ima veliku ulogu, jer je zagađenje vazduha u nekim gradovima ozbiljan problem.
„Indija počinje sa sektorima koji su najvažniji za saobraćaj, dakle sa malom i mikromobilnošću“, kaže Štirmer.
To uključuje skutere, motocikle i brojne trokolice „tuk-tuk“ koje se koriste širom zemlje. I autobusi voze na struju.
„U nekim gradovima već su u potpunosti prešli na električne autobuse. Slediće ih i drugi. To je u Indiji centralna strategija“, dodao je.
Država to podstiče, postoje poreske olakšice i subvencije.
Mnoštvo domaćih vozila i „Japanaca“
Teško je procijeniti u kojoj mjeri njemački proizvođači mogu profitirati od rasta tržišta u Indiji. U novom sporazumu o slobodnoj trgovini ne spominju se poreske olakšice za uvezena električna vozila.
Domaći i japanski proizvođači dominiraju tržištem. Suzuki i Honda u Indiji imaju velike pogone, ulažu milijarde u nove fabrike i razvoj modela. Snažno napreduju i južnokorejski proizvođači poput Hjundaija i Kije.
Vlada, s druge strane, podstiče domaće proizvođače:
„Vlada želi da ti proizvođači prvi udovolje potrebama mladog i rastućeg tržišta“, objašnjava Gal.
Frank Švope ipak ostaje optimista:
„Smatram da ima dovoljno prostora i za njemačke proizvođače.“
Sporazum je prilika da se ponovo pozicioniraju na tržištu koje postaje sve zahtjevnije. S tim se slaže i Gal:
„U predstojećim godinama to će za njemačke proizvođače sigurno biti tržište koje ne smiju izgubiti iz vida.“

Njemački automobili pojeftinjuju nakon sporazuma EU–Indija

Premijer Velike Britanije Kir Starmer sastao se danas u Pekingu sa kineskim liderom Si Đinpingom, gdje su dogovorili više sporazuma - a među njima i onaj prema kom će građani Ujedinjenog Kraljevstva koji idu u Kinu poslovno ili kao turisti, moći da putuju bez vize za boravke kraće od 30 dana.
Starmer je rekao da je sastanak, koji je trajao sat i 20 minuta, bio produktivan i da je donio „stvarne, konkretne rezultate“.
Građani Ujedinjenog Kraljevstva koji putuju u Kinu poslovno ili kao turisti moći će da putuju bez vize za boravke kraće od 30 dana. Time se UK usklađuje sa drugim zemljama, uključujući Francusku, Njemačku i Austriju.
Nije naveden datum kada će ovaj bezvizni režim stupiti na snagu, ali se vlada nada da će se to desiti što je prije moguće, prenosi BBC.

Postignut dogovor: Državljani Velike Britanije putovaće bezvizno u Kinu

Hronika

Leković pripojio Šćepanovića Demokratama

Politika

Grozev: Ruski agenti koji su učestvovali u pokušaju terorizma u Crnoj Gori danas vrbuju nove agente, Šišmakov zadužen za srpske univerzitete

Zogović: Vukićević i ja sjutra podnosimo ostavke

SDT oduzelo predmet cetinjskom sudu uoči završnih riječi; Đukanović: Tužilaštvo mora imati visok nivo poštovanja prema porodicama žrtava

Tag: an-sinel

Petar Nikolić i flamenko duo Lorenzo-Sinel u utorak u KIC-u

Crnogorski jezik nije predmet pregovora niti spoljnopolitičkih komentara; Tvrdnja da Crna Gora „ne priznaje srpski jezik“ gruba dezinformacija

Vučić: Obavezni vojni rok od decembra 2026. ili marta 2027.

Njemački automobili pojeftinjuju nakon sporazuma EU–Indija

Postignut dogovor: Državljani Velike Britanije putovaće bezvizno u Kinu

Programska šema

PRATITE TVe UŽIVO