Državno tužilaštvo Crne Gore treba da nastavi da postupa samostalno i nezavisno, oslobođeno bilo kakvih pritisaka - ocijenjeno je tokom sastanka vrhovnog državnog tužioca Milorada Markovića sa ambasadorkom Francuske u Crnoj Gori An-Mari Maske.
Marković je poručio da Tužilaštvo mora postupati profesionalno i u skladu s najvišim međunarodnim standardima, kako bi borba protiv kriminala i korupcije bila efikasna.
Kako je saopšteno iz Vrhovnog državnog tužilaštva, on je naglasio da građani Crne Gore mogu biti sigurni u pravdu i zakonitost postupanja institucija samo ako Tužilaštvo djeluje profesionalno i nezavisno, bez političkih ili bilo kakvih drugih uticaja.
- Francuske institucije su pouzdan partner Državnom tužilaštvu na putu ka evropskim integracijama i jačanju vladavine prava - istakla je ambasadorka Maske.
Ambasadorka je izrazila snažnu podršku nezavisnom radu crnogorskog tužilaštva, koje je presudno za jačanje povjerenja građana u demokratskom društvu, ističući da je zadovoljna dosadašnjom saradnjom koja daje konkretne i vidljive rezultate.
- Sagovornici su se saglasili da pravda mora biti jednaka i dostižna za svakog građanina Crne Gore - zaključili su u VDT-u.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Marković - Maske: Snažna podrška nezavisnom radu Tužilaštva

Ambasadorka Francuske u Crnoj Gori An Mari Maske i direktorica Filmskog centra Crne Gore Aleksandra Božović potpisale su sporazum o saradnji koji otvaraju vrata crnogorskoj kinematografiji, ne samo na evropskom, već i na svjetskom tržištu, pružajući crnogorskim filmovima i projektima priliku da se predstave na globalnoj sceni, prenosi PR Centar. Maske je kazala da je veoma srećna što potpisivanjem ovog Sporazuma može da podrži konkretizaciju dogovora potpisanih u Kanu, kojima se unapređuje &nbsp;kinematografska saradnja i koprodukcija između dvije države. - Ideja je da se jačaju saradnja i razmjena između francuskih producenata i producenata sa Zapadnog Balkana. Deset festivala iz regiona su partneri u ovom projektu, među kojima je i veoma uspješan Filmski festival u Herceg Novom - navela je Maske. Istakla je da su nosioci projekata imali priliku da se na ovom festivalu sretnu sa francuskim producentima i predstavnicima francuskih festivala. - Konkretno, mislim na festival Les Arcs iz regiona Alpi, koji predstavlja uvod u Kanski festival. To je bila prilika da radimo na filmskim koprodukcijama - rekla je Maske.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250904110940_235d927b2d7aefc07cf3c82afdb9a28bcd587324144620c066885f4bf00e357a.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250904110940_235d927b2d7aefc07cf3c82afdb9a28bcd587324144620c066885f4bf00e357a" data-rendition-name="original" width="800" height="533" loading="lazy" alt="An Mari Maske"> <figcaption>An Mari Maske(Photo: PR Centar)</figcaption> </figure>  Ambasadorka se zahvalila Filmskom centru Crne Gore, kao i crnogorskim rediteljima. Božović je istakla je da Sporazum potpisan danas potvrđuje podršku Francuske u realizaciji Sporazuma zaključenog ove godine na kanskom festivalu, prvog bilateralnog koprodukcionog ugovora koji je Crna Gora potpisala u oblasti kinematografije. - Na ovogodišnjem, 38. izdanju Filmskog festivala u Herceg Novom, organizovali smo i druge po redu Dane crnogorske filmske industrije „Montenegro Randevu“, gdje smo ugostili projekte sa Zapadnog Balkana, uz podršku Ambasade Francuske i Francuskog instituta u Crnoj Gori, kao i francuske producente - rekla je Božović. Ona smatra da je značaj ove saradnje, koja se intenzivno razvija već tri godine, a koja je najprije krunisana potpisivanjem Sporazuma između Filmskog centra Crne Gore i Francuskog filmskog fonda 2024, a zatim i koprodukcionog ugovora 2025, nemjerljiv. - Iz prostog razloga što crnogorski producenti i reditelji imaju priliku da se susretnu sa francuskim kolegama, predstave svoje projekte i na taj način postanu dio najveće evropske filmske industrije – one u Francuskoj - navela je Božović.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250904110940_61bfe25deae09bf223db02957b68c2deeabc37edcfaf935097e074c57a2f215a.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250904110940_61bfe25deae09bf223db02957b68c2deeabc37edcfaf935097e074c57a2f215a" data-rendition-name="original" width="800" height="533" loading="lazy" alt="Aleksandra Božović"> <figcaption>Aleksandra Božović(Photo: PR Centar)</figcaption> </figure>  Istakla je i da se kroz ovaj Sporazum otvaraju vrata ne samo evropskoj, već i svjetskoj kinematografiji, čime crnogorski filmovi i projekti dobijaju priliku da budu vidljivi na globalnom nivou. - Želim da se zahvalim i najavim nastavak uspješne saradnje koju smo ostvarili kroz projekte realizovane do sada, ali i kroz one koje planiramo u narednom periodu - zaključila je Božović.

Sporazumom se otvaraju vrata crnogorskoj kinematografiji na evropskoj i svjetskoj sceni

Francuski jezik ima posebno mjesto u obrazovnom sistemu Crne Gore, kao jedan od ključnih jezika međunarodne diplomatije, nauke, kulture i ekonomije. To je istakla ministarka prosvjete, nauke i inovacija Anđela Jakšić Stojanović tokom sastanka sa francuskom ambasadorkom u Crnoj Gori, An Mari Maske.
U fokusu razgovora bio je Administrativni sporazum koji su 14. marta zaključili Ministarstvo Evrope i vanjskih poslova Francuske i crnogorsko Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija. Ovaj dokument predviđa promociju i institucionalnu podršku nastavi francuskog jezika u Crnoj Gori.
- Sporazum ima za cilj unapređenje kvaliteta i dostupnosti nastave francuskog jezika u osnovnim i srednjim školama, kao i na univerzitetskom nivou, kroz jačanje kapaciteta nastavnog kadra, razvijanje modernih nastavnih programa i obezbjeđivanje nastavnih materijala u saradnji sa francuskim partnerima - poručeno je iz Ministarstva.
Tokom susreta razgovarano je i o namjeri Crne Gore da stekne status pridruženog člana Međunarodne organizacije frankofonije. Time bi se, kako je ocijenjeno, dodatno potvrdila posvećenost države frankofonim vrijednostima i multilateralnoj saradnji.
Sagovornice su razmijenile mišljenja o narednim koracima u jačanju uloge francuskog jezika i frankofone kulture kroz obrazovne politike i projekte.
Jakšić Stojanović je naglasila značaj francuskog jezika za obrazovni i profesionalni razvoj mladih. 
- Znanje francuskog jezika, kao jednog od ključnih jezika međunarodne diplomatije, nauke, kulture i ekonomije, predstavlja važan segment obrazovanja mladih u Crnoj Gori - kazala je ona. 
Dodala je da učenje francuskog doprinosi otvaranju ka evropskim i svjetskim univerzitetima i tržištima rada, te jača kulturnu i akademsku saradnju sa frankofonim zemljama.
- Francuski jezik nije samo sredstvo komunikacije, već i most ka širokoj međunarodnoj zajednici sa kojom Crna Gora želi da produbi saradnju. U tom smislu, ovaj sporazum predstavlja značajan korak u pravcu izgradnje obrazovnog sistema koji je usmjeren ka međunarodnoj saradnji, jezičkoj raznolikosti i razvoju interkulturalnih kompetencija kod naših učenika i studenata - kazala je ministarka.
Ambasadorka Maske izrazila je zadovoljstvo sve intenzivnijom saradnjom dvije zemlje u oblasti obrazovanja i frankofonije, naglašavajući spremnost Francuske da nastavi da podržava razvoj nastave francuskog jezika i zajedničke projekte u Crnoj Gori.

Jakšić-Stojanović: Znanje francuskog jezika važan segment obrazovanja mladih

Evropski put Crne Gore zahtijeva dosljednost između riječi i djela, posebno od onih koji zastupaju proevropske vrijednosti - poručila je u intervjuu za Antenu M ambasadorka Francuske u Crnoj Gori An Mari Maske komentarišući političke tenzije u Crnoj Gori - od nasilnog sprečavanja demokratskog procesa u Budvi - do zategnutih odnosa sa susjedima i otvorenog miješanja Srbije u unutrašnja pitanja.
Na pitanje o kontroverzama vezanim za nabavku patrolnih brodova, Maske je odgovorila da su pravni okviri Crne Gore i Francuske različiti te da je francuski pristup u skladu s njenim nacionalnim zakonodavstvom i međunarodnim obavezama.
Antena M: Vaš intervju, objavljen u „Vijestima“ 4. januara, nosio je naslov: „Dobro vam ide, ali nema opuštanja“. Vjerovatno je intervju rađen prije novogodišnjih praznika. Smatrate li primjerenim njegovo objavljivanje i citirani naslov u danima žalosti zbog strašne tragedije na Cetinju, tokom koje se još jednom pokazalo da je bezbjednosni sektor Crne Gore u rasulu i nesposoban da adekvatno reaguje i zaštiti živote građana? Osjećate li nelagodu zbog okolnosti u kojima se pojavio intervju sa takvom ocjenom u naslovu?
Maske: Dozvolite mi, najprije, da ponovim da je tragedija koja se dogodila na Cetinju 1. januara, duboko pogodila i Ambasadu Francuske i čitavu Francusku. Kao što vam je svakako poznato, čim je stigla informacija o ovom stravičnom događaju, upućene su snažne poruke saosjećanja i podrške sa zvaničnih adresa (portparol Ministarstva za Evropu i inostrane poslove Republike Francuske), ali i brojnih drugih adresa.
U osnovi, kao i svuda kada se dogodi ovakva tragedija, čiji su uzroci uglavnom i nažalost povezani sa više faktora, moraju se sprovesti detaljne i objektivne istrage kako bi se utvrdili motivi i odgovornosti i djelovalo na način da se to više ne ponovi. Opravdane emocije ne smiju da ustupe mjesto karikiranju ili izvrtanju činjenica, iz poštovanja prema žrtvama i svim stradalima, njihovim bližnjima i širem društvu. 
Intervju na koji mislite dat je ranije. U kontekstu nezavisnog novinarstva, o naslovu i datumu objavljivanja ne odlučuje sagovornik medija.
Antena M: Da li, nakon tragičnog događaja na Cetinju, nakon nasilnog sprečavanja demokratskog procesa formiranja vlasti u Budvi i paralize rada državne Skupštine zbog kršenja Ustava, nakon nastavka kvarenja odnosa sa susjednim državama: Bosnom i Hercegovinom, Hrvatskom i Kosovom i kontinuiranog, otvorenog miješanja Srbije u unutrašnja pitanja Crne Gore, na koje Vlada i predsjednik države ćute, a predsjednik Skupštine i stranke vlasti, koje su ideološki i vrijednosno prosrpske i proruske, ponosno služe interesima Beograda i Moskve, a ne Podgorice i Cetinja... i dalje smatrate da Crnoj Gori „dobro ide“?
Maske: Kao što sam to javno izjavila, Crna Gora je na svom evropskom putu ostvarila značajan napredak, koji se ne može osporiti i koji treba priznati, u suprotnom upuštamo se u pristrasnu i djelimičnu procjenu rezultata.
Takođe, i to sam javno rekla, i stalno ponavljam različitim akterima, do zatvaranja svih poglavlja u pregovaračkom procesu ostalo je da se pređe još dosta napornog puta te stoga nema posustajanja. Svi oni u Crnoj Gori koji žele da njihova zemlja što prije postane članica Evropske unije, a to je velika većina crnogorskog stanovništva, moraju uskladiti svoje riječi sa svojim djelima. To je pitanje odgovornosti. 
Što se tiče Francuske, ona pruža i pružaće podršku evropskim integracijama Crne Gore, po principu zasluga. 
Antena M: U pomenutom intervjuu ocijenili ste da je pitanje nabavke patrolnih brodova, o kojim je Antena M pisala argumentovano i na osnovu stavova stručnjaka iz Crne Gore i regiona, „instrumentalizovano zarad politike“. Da li se u Francuskoj tako etiketiraju novinari koji, u skladu s najboljim profesionalnim standardima, propituju zakonitost i racionalnost trošenja državnog novca?
Maske: Veoma cijenim i poštujem novinarsku profesiju koja postaje sve komplikovanija jer novinari moraju da se snalaze u svijetu u kome se dezinformacija više ne razlikuje od informacije. Neprestano moraju da provjeravaju svoje izvore, rade na njihovoj raznovrsnosti, objektiviziraju svoj rad i predstave ga javnosti kojoj je sve teže i teže prići i ubijediti je, imajući u vidu uticaj društvenih mreža čiji algoritmi već unaprijed formiraju stav korisnika a da on toga nije ni svjestan.
U regionu Zapadnog Balkana, možda čak i više nego drugdje, brojni uticaji se bore za pažnju stanovništva preko društvenih mreža i onih medija koji ne raspolažu kvalitetnim i odgovornim standardima kojih novinari, koji su s pravom proslavili 23. januar u Crnoj Gori, treba da se drže.
Reagujući na insinuacije koje su uveliko kružile i indirektno prozivale moju zemlju, u intervjuu koji je objavljen prošlog septembra, izjavila sam, i ostajem pri tome, da se, nažalost, činilo da su partijske svađe ponekad bile važnije od opšteg interesa, u trenutku kada evro-atlantsko pozicioniranje Crne Gore predstavlja njen strateški cilj (i dio je koalicionog sporazuma) za koji se zalažu kako partije iz vladajuće koalicije tako i opozicija.
Antena M: Kako komentarišete činjenicu da je Vlada CG dala tumačenje prilikom rasprave u Skupštini da su pravni osnov za zaključenje Ugovora o kupovini brodova, Sporazum o saradnji u oblasti odbrane sa Francuskom i Tehnički aranžman, a da nijedan od ovih dokumenata nije imao pravnu snagu prilikom potpisivanja Ugovora?
Maske: Već sam ranije odgovorila na ova pitanja ali ću rado ponoviti jer vaša pitanja pokazuju da je tema i dalje aktuelna,
Francuska i Crna Gora nemaju iste pravne okvire. I jedna i druga zemlja podliježu svom nacionalnom zakonodavstvu, poštujući relevantne međunarodne obaveze, i za ovaj ugovor svaka ima svoj poseban pravni okvir.
Antena M: Da li imate informaciju zbog čega Francuska još nije ratifikovala Sporazum o saradnji i da li znate kada će se to desiti?
Maske: Kao što sam istakla u ranije pomenutom intervjuu, u Francuskoj tehnički sporazum u oblasti odbrane predstavlja pravni instrument koji obavezuje francusku državu u pogledu ovlašćenja francuskog ministra odbrane. Dakle, u Francuskoj ne postoji dodatni postupak ratifikovanja sporazuma. 
Antena M: Da li bi Ministarstvo odbrane Francuske na osnovu istog „pravnog osnova“ moglo bez tendera nabraviti vojnu opremu od privatnih kompqnija iz Crne Gore, bez tendera?
Maske: Svaka zemlja postupa u skladu sa svojim pravnim okvirom. Uostalom, Francuska je jedna od rijetkih zemalja koje raspolažu skoro kompletnom odbrambenom industrijom, odnosno kompetencijama svojstvenim tom sektoru. Ono što mogu da vam kažem je da nema ničeg neobičnog u tome što se za ugovore u sektoru odbrane, koji se tiču nacionalnog strateškog interesa i, stoga, podrazumevaju određeni stepen poverljivosti, bez obzira o kojoj zemlji da se radi, ne moraju privilegovati javni i otvoreni pozivi za tender. To, naravno, ne isključuje procjenjivanje od strane nadležnih organa različitih ponuda kako bi odabrali onu koja najbolje odgovara njihovim potrebama.

Maske: Evropski put Crne Gore zahtijeva dosljednost između riječi i djela

Poglavlje 27 – Životna sredina i klimatske promjene je izuzetno važno u pregovorima države sa Evropskom unijom (EU) i Francuska snažno podržava napore Crne Gore u toj oblasti, poručila je francuska ambasadorka An Mari Maske. 
 
Iz Ministarstva ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera saopšteno je da se resorni ministar Damjan Ćulafić sastao sa Maske i da su razgovarali o nastavku saradnje između dvije zemlje, posebno u oblasti zaštite životne sredine, održivog razvoja i evropskih integracija. 
 
Maske je, kako se navodi, istakla da je Poglavlje 27 izuzetno važno u pregovorima Crne Gore sa EU i da Francuska snažno podržava napore Crne Gore u toj oblasti. 
 
- Crna Gora se i dalje ističe kao najbolji učenik među zemljama kandidatima za članstvo u EU i Francuska je spremna da doprinese još intenzivnijoj saradnji, kroz povećano prisustvo naših eksperata na terenu - rekla je Maske. 
 
Ćulafić je zahvalio na podršci Francuske i naglasio da su Crnoj Gori svakako potrebna dodatna znanja i ekspertiza, posebno u oblastima, kao što su upravljanje otpadom, klimatske promjene i zelena ekonomija. 
 
- Francuska podrška u vidu eksperata biće od velikog značaja za unapređenje naših kapaciteta, posebno kada je riječ o održivim praksama i dostizanju evropskih standarda - dodao je Ćulafić. 
 
Na sastanku su se, kako su naveli iz Ministarstva, sagovornici posebno osvrnuli na novi Zakon o upravljanju otpadom, kategorizaciju otpada, kao i na tretiranje i smanjenje otpada, što predstavlja ključne izazove na putu ka usklađivanju sa evropskom regulativom. 
 
- Razmotrene su i mogućnosti za zajedničke projekte u oblastima reciklaže, obnovljivih izvora energije i unapređenja sistema upravljanja otpadom, kao i saradnja na programima obuke i razmjene stručnjaka - navodi se u saopštenju. 
 
Prema riječima Ćulafića, ti projekti ne samo da će doprinijeti boljoj zaštiti životne sredine, već će imati i dugoročan uticaj na kvalitet života građana i održivi razvoj Crne Gore. 
 
On je, kako je saopšteno, istakao važnost strateške saradnje sa Francuskom na polju ekoloških i razvojnih politika. 
 
- Na kraju sastanka, obje strane su potvrdile zajedničku posvećenost daljem jačanju partnerstva, sa ciljem uspješnog završetka pregovaračkog procesa i što bržeg pristupanja Crne Gore EU - navodi se u saopštenju.

Francuska snažno podržava Crnu Goru na putu ka EU

Na šta prvo pomislite kada čujete - najstarije dijete u porodici? Većina vas prvo pomisli na veliku odgovornost.
Lidija Burić je pravi primjer prvorođenog djeteta, koje čitavog života nosi i svoju i tuđu odgovornost.
Emisiju Linija života možete pratiti petkom od 18 sati.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DIYI7oHVuO0A&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Linija života: Najstarija djeca i velika odgovornost

Jedna žena je preminula, dok se druga i dalje bori za život u bolnici, nakon pucnjave koja se sinoć oko 21 sat dogodila u romskom naselju Sitnice u Međimurju u Hrvatskoj.&nbsp;
Portal Index prenosi da je osumnjičeni još u bjekstvu.&nbsp;
Portparol Međimurske policijske uprave Radovan Gačal rekao je da je na žene pucano iz vatrenog oružja i da su obje prebačene u Županijsku bolnicu u Čakovcu, navodi Hina.
- Druga žrtva pucnjave bori se za život s teškim povredama - izjavio je Gačal.

Hrvatska: Jedna žena ubijena u pucnjavi, druga teško ranjena

„Putovanje Italijom“ Slobodana Vukovića je najnovija njegova knjiga u izdanju časopisa Komun@.
- Ovo su u stvari priče u putopisnom okviru, a rukopis koji sadrži Vukovićeva knjiga je putopisna proza, rafinisana, leporeka, poučna i pisana razbokorenom rečenicom koja plijeni - zapisao je, između ostalog, recezent Pero Zubac.
Mnogo što se, kako je ocijenio, da naučiti iz ove knjige - naročito o Njegošu.
- Mene je posebno dotakla. Čitalac se suočava sa opisanim prizorima gradova i predjela sa ličnostima iz Crne Gore u tim prostorima za koje je Slobodan Vuković, duhovito rekao: „Gdje je Crna Gora u Veneciji? Svuđe!” - naveo je on.
Promiču, kako je rekao, pred očima majstorski opisani znameniti italijanski gradovi.
- A posebna vrijednost su opisani susreti sa ljudima, dijalozi, autorske opaske, pitka priča o razgovoru Njegoša sa američkim admiralom. I nepoznata mi, a dragocjena zapisana Njegoševa misao: „Možda je jedino smrt put do najviše tajne, ali to niko nije posvjedočio“. Ja sam iz ove knjige, iz daleka, sa sjevera, bolje upoznao i zavolio Italiju zahvaljujući umijeću putopisanja Slobodana Vukovića - zapisao je Zubac.
S druge strane, prof. dr Sonja Tomović Šundić, koja je takođe recezent Vukovićeve knjige, ističe da je slika Italije iz pera Slobodana Vukovića čarobna.
- Kao što atribut čarobno nosi sve što izađe na svjetlost dana iz njegove stvaralačke radionice. Autor je vrstan publicista, ali posjeduje i dar da svoju putopisnu prozu ispisuje kao prvorazredno književno djelo,sa estetskim dometima i slikovitošću koja plijeni pažnju čitalaca - navela je Tomović Šundić.
Po njenim riječima, on je dočarao italijanske gradove, raskošne tragove Rima, Španske stepenice, Koloseum, njegove prekrasne trgove, fontane, galerije, muzeje, vrevu na ulicama, ali je i živo predstavio i nezaboravnu Veneciju, Bari, Napulj...
- Sve te gradove blagoslovene italske zemlje, toplinu juga i Mediterana. Čitajući njegove putopise imamo priliku da se upoznamo sa jednom od najvećih evropskih kultura, njenom renesansom, barokom i modernom umjetnošću koja Italiju čini vjekovima središtem naše civilizacije. Vuković je rafinirani opservator, njega zanose umjetnička djela, događaji koje pomno prati tokom putovanja, zanimljivi ljudi i pojave, ali i restorani i nacionalna kuhinja, vina i jela koja kuša, i koja mu pomažu da shvati način života, navike i običaje. Sve u svemu pred našim očima iskrsava to krasno podneblje u novom svjetlu, kroz brižljive opise i detalje, ali i inspiraciju i želju da svom unuku Maksimu, koji nosi ime njegovog oca, i koji je krajem Drugog svjetskog rata boravio u Italiji, pokaže veličanstvenu materijalnu i duhovnu zaostavštinu nama susjedne zemlje, od koje nas dijeli morska pučina - napisala je prof dr Tomović Šundić.
Ona takođe navodi takođe da bi „zapisi Vukovića bili nepotpuni bez podsjećanja na Njegoševa putovanja Italijom, o kojima svjedoči Ljuba Nenadović.
- Kao čovjek velikog obrazovanja, pisac nam ukazuje na najfinije spone, unutrašnje veze, pjesnika, i njegov dodir sa umjetnošću, i likovnošću, kolorita i bogatstvom izraza, koje putnike ovog i onog vremena ostavlja bez daha. Sudeći po svemu naša šira javnost će ovim novim djelom Slobodana Vukovića, dobiti štivo pitko za čitanje, prepuno simbola koji se slikovito utiskuju u našu svijest tako da postajemo aktivni sudionici jednog izuzetno nadahnutog načina pripovijedanja - zapisala je, između ostalog, ona.
Inače, Slobodan Vuković rođen je u Beranama 1940. godine, završio je Pravni fakultet, a u novinarstvo je ušao veoma rano, još kao student. Počeo u »Indexu«, listu studenata Novosadskog univerziteta i viših škola Autonomne pokrajine Vojvodine, tada najčitanijem u Vojvodini.
Bio je član prve redakcije lista „Koraci“, glasila Saveza omladine Crne Gore, zatim direktor Informativno-dokumentacionog centra Titograda, glavni i odgovorni urednik neđeljnog lista „Titogradska tribina“, sekretar Matice iseljenika Crne Gore, sekretar Republičke konferencije SSRN Crne Gore, glavni i odgovorni urednik dnevnog lista „Pobjeda“ u dva mandata, glavni i odgovorni urednik Novinske agencije Tanjug u Beogradu.
U društvenom životu Crne Gore učestvovao je više od pola vijeka. Izvještavao iz Ujedinjenih nacija, Sjedinjenih Američkih Država, Kanade, Latinske Amerike, Australije, Kine, Indonezije, Singapura, Rusije, niza evropskih zemalja. Svoje putopisne reportaže objavljivao u NIN-u, „Po- bjedi“, „Politici“, zagrebačkom „Danasu“, sarajevskom „Svijetu“.
Autor je sedamnaest knjiga. Jedan od rijetkih novinara koji je intervjuisao dva generalna sekretara Ujedinjenih nacija. Njegova zbirka „Ljudi i vrijeme“ je prva knjiga intervjua u savremenoj crnogorskoj publicistici.

„Putovanje Italijom“ Slobodana Vukovića u izdanju časopisa Komun@

Protiv F.C. (18) iz Berana podnijeta je krivična prijava zbog sumnje da je iz teretnog vozila za skladištenje biljnih sirovina ukrao 45 vreća.
Njemu se na teret stavlja teška krađa.
- Vrijednost otuđenih predmeta je oko 2.500 eura i osumnjičenih ih je, nakon otuđivanja, prodao na teritoriji opština Rožaje i Berane - dodali su u policiji.

Berancu krivična prijava zbog sumnje da je ukrao 45 vreća biljnih sirovina

Zviždač iz Crnogorskog elektroprenosnog sistema, kojem je skandaloznom odlukom Upravnog suda ukinuta zaštita po inicijativi člana Savjeta Agencije za sprječavanje korupcije Mladena Tomovića, advokata ove elektroenergetske kompanije, nastavlja svoje „sizifovske bitke“ sa institucijama, pa se juče otvorenim pismom obratio vrhovnom državnom tužiocu Miloradu Markoviću i glavnom specijalnom tužiocu Vladimiru Novoviću. Naglasio je da mu je „prevarom i zloupotrebom službenog položaja od strane Mladena Tomovića, člana Savjeta ASK-a, Dušana Drakića v.d. direktora i Kristine Braletić pomoćnice direktora ukinuta zaštita“ koja mu je bila određena mišljenjem prethodnog rukovodstva Agencije. Upozorio je i da osnovano sumnja „da novo rukovodstvo ASK-a ima zaštitu određenih struktura u tužilaštvu“, ukazujući na činjenicu da je specijalni tužilac Miroslav Turković bio član Komisije koja je sprovodila postupak izbora kandidata za Savjet ASK-a i glasao za Mladena Tomovića, iako je imao kompletnu dokumentaciju koja je dokazivala da je on advokat CGES-a u predmetima procesuiranim u slučaju zviždača iz ove kompanije i da je pokrenuo postupak za ukidanje njegove zaštite.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_6ec1bcbb659e5143ea4cd398d9e13fda19b7bb58bc15946fecfde7406e8b094e.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025120407124_6ec1bcbb659e5143ea4cd398d9e13fda19b7bb58bc15946fecfde7406e8b094e" data-rendition-name="original" width="900" height="506" loading="lazy" alt="Mladen Tomović"> <figcaption>PROGONITELJ ZVIŽDAČA: Mladen Tomović(Photo: RTCG)</figcaption> </figure>  Sumnju da neko iz tužilačke organizacije štiti upravu ASK-a potkrijepio je i navodima da je tužilaštvo odbacilo kao neosnovanu njegovu prijavu protiv Mladena Tomovića, Dušana Drakića i Kristine Braletić, nakon što mu je ukinuta zaštita, odnosno status zviždača. Da uprava ASK-a ima zaštitu tužilaštva, prema ocjeni zviždača, potvrdila je i odluka tužioca Dražena Burića da odbije njegovu pritužbu na ovu odluku tužilaštva. Posebno je ukazao na činjenicu da je pritužbu dostavio 4. novembra ove godine, a tužilac je odbacio već poslije dva dana – 6. novembra. DRAKIĆEVO NEPOSTUPANJE Uzbunjivač iz CGS-a u otvorenom pismu objašnjava i da je razlog zbog kojeg je odlučio da se tužiocima obrati javno „drsko, bezobzirno i krajnje nezakonito postupanje v.d. direktora Agencije Dušana Drakića, koji skoro jedanaest mjeseci odbija da postupi po presudi Upravnog suda i u ponovnom postupku riješi“ njegov zahtjev za zaštitu. - To radi u formi obavještenja, na koje nemam mogućnost podnošenja pravnog lijeka, krijući se iza Mišljenja Ministarstva pravde koje se ni formalno, ali ni suštinski ne može primijeniti. Drakić tvrdi da su Agenciji prestale nadležnosti za postupanje po prijavama zviždača, što je djelimično tačno, jer se to odnosi samo na nove zahtjeve, ali ne i na zahtjeve koji su podnijeti u vrijeme važenja prethodnog zakona – kategoričan je zviždač.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_a2f3fabe9e4d76d53a6bfc73b9cb6bead407942059f6ecf25d4541da5b1fcbc1.webp" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025120407124_a2f3fabe9e4d76d53a6bfc73b9cb6bead407942059f6ecf25d4541da5b1fcbc1" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="Dušan Drakić"> <figcaption>ODBIJA DA POSTUPI PO PRESUDI UPRAVNOG SUDA: Dušan Drakić</figcaption> </figure>  Tvrdi da Drakić to radi iz tri razloga. - Prvi - u ponovnom postupku pred Agencijom, morala bi biti donešena ista odluka povodom mog zahtjeva, odnosno moralo bi biti utvrđeno da ispunjavam zakonom propisane uslove za zaštitu zviždača, posebno u svijetlu činjenice da sam u međuvremenu pravosnažnom odlukom Osnovnog suda u Podgorici dokazao da je protiv mene, nakon što sam prijavio sumnju u korupciju, vođen montirani disciplinski postupak i da mi je bila izrečena nezakonita disciplinska mjera – ističe on. Drugi razlog Drakićevog nepostupanja, smatra zviždač, je što bi bile razotkrivene „prevare koje su urađene u postupku pred Upravnim sudom U.br. XXXXX/23 i u postupku pred Osnovnim sudom u Podgorici P.br.XXXX/22“.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_cb35fc554a2e7f850c95c46643b7a0d86fd93cf642e780962017449de6d6ed6e.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025120407124_cb35fc554a2e7f850c95c46643b7a0d86fd93cf642e780962017449de6d6ed6e" data-rendition-name="original" width="670" height="400" loading="lazy" alt="ASK "> <figcaption>ASK</figcaption> </figure>  Treći razlog je, ističe on, taj što „Mladen Tomović, na taj način kupuje vrijeme kako bi obezbijedio da, zloupotrebom javne funkcije koju obavlja, krivične prijave podnešene protiv njegovih vlastodavaca iz CGES-a budu odbačene, a zatim mene proglasi kao nekog ko je sve to izmislio“. HRONOLOGIJA On je u pismu naveo hronoligiju dešavanja od dana kada je podnio prijavu korupcije 2021. do danas, što, kategoričan je, dokazuje da je „član Savjeta ASK-a zloupotrijebio i dalje zloupotrebljava funkciju koju obavlja“. 24.11.2021. godine, podnio sam prijavu korupcije kompaniji. Ova prijava je odbačena kao neosnovana. 09.12.2021. godine, istu tu prijavu podnosim Agenciji za sprječavanje korupcije. 24.05.2022. godine, Agencija za sprječavanje korupcije moju prijavu, nakon prikupljene dodatne dokumentacije i izjašnjenja CGES-a, prosljeđuje Specijalnom državnom tužilaštvu.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_73323d33276e4602d351ce718c7679ebd661208206f7e31924c8cace7c5d0de4.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025120407124_73323d33276e4602d351ce718c7679ebd661208206f7e31924c8cace7c5d0de4" data-rendition-name="original" width="746" height="392" loading="lazy" alt="CGES"> <figcaption>CGES</figcaption> </figure>  20.07.2022. godine, Mladen Tomović zaključuje ugovor sa Crnogorskim elektroprenosnim sistemom. Dakle, nakon što je ASK predao prijavu SDT-u. Od njegovog angažovanja, kao punomoćnika CGES-a, kreću najgora podmetanja i moj progon, koji traje do danas. 26.07.2022. godine, zapošljeni na programu stručnog osposobljavanja D. P. podnosi Zahtjev za promjenu službe, u kojem me lažno optužuje za zlostavljanje na radu. 27.07.2022. godine, zapošljeni u Službi kojom sam rukovodio D. D. podnosi Zahtjev za posredovanje zbog navodnog mobinga, u kojem me, takođe, lažno optužuje. 27.07.2022. i 25.08.2022. godine, Inspekcija za javne nabavke, po smišljenim prijavama, vrši kontrolu dva postupka javne nabavke, na koji se odnosila moja prijava korupcije i sačinjava zapisnike o izvršenom inspekcijskom nadzoru. Mladen Tomović i njegovi vlastodavci iz CGES-a sada „mašu“ ovim zapisnicima i koriste ih kao „dokaz“ da je sve navodno urađeno u skladu sa zakonom, iako znaju da inspekcija nije nadležna da kontroliše navode koji su iznijeti u mojoj prijavi korupcije. DEŠAVANJA NAKON ŠTO SAM LAŽNO OPTUŽEN ZA ZLOSTAVLJANJE NA RADU 08.08.2022. godine, podnosim privatnu tužbu protiv D. P. zbog povrede časti i ugleda, nakon što je prethodno od menadženta firme odbijeno da se njegove optužbe nam moj račun provjere u skladu sa zakonom. I dešavanja u tom postupku su vrlo interesanta, ali da sačekamo odluku Višeg suda u Podgorici, povodom žalbe podnešene na presudu. Smatram bitnim napomenuti da D. D, drugi zapošljeni koji me optužio za mobing, nikada nije pokrenuo postupak dokazivanja njegovih navoda pred sudom. Činjenice da su me u dva dana, dvojica zapošljenih u službi optužila za zlostavljanje, samo potvrđuju smišljeno i sinhronizovano djelovanje prema meni. 13.10.2022. godine izvršni direktor CGES-a Ivan Asanović pokreće montirani disciplinski postupak protiv mene. U tom postupku svjedoči M. M. i D. P. Odbija se moj zahtjev za svjedočenjem R. B, za koju je sam D. P. kazao da je bila prisutna na sastanku na kojem sam ga ja navodno zlostavljao na radu. 30.12.2022. godine izriče mi se nezakonita disciplinska odluka. 15.03.2023. godine, podnosim tužbu Osnovnom sudu u Podgorici radi poništaja odluke kojom mi je bila izrečena disciplinska odluka. 19.05.2023. godine, Agencija za sprječavanje korupcije mi dodjeljuje zaštitu u skladu sa zakonom, zbog vođenja disciplinskog postupka i izricanja disciplinske mjere, što je izričito bilo propisano tada važećim zakonom. Ista zabrana propisana je i novim zakonom. Član 59 stav 1 tačka 4 tada važećeg Zakona o spječavanju korupcije („Sl. list CG“, br. 53/14, 42/17 i 73/23) propisivao je sljedeće: „Zviždač ima pravo na zaštitu ukoliko mu je nanijeta šteta, odnosno postoji mogućnost nastanka štete zbog podnošenja prijave iz člana 44 ovog zakona, a naročito ako je protiv njega pokrenut disciplinski postupak i izrečena disciplinska mjera“. 24.03.2023. godine Osnovnom sudu u Podgorici podnosiom tužbu za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete. 10.06.2023. godine Mladen Tomović podnosi tužbu Upravnom sudu za poništenje Mišljenja Agencije za sprječavanje korupcije, kojim mi je bila određena zaštita. 11.12.2023. godine, Osnovni sud u Podgorici donosi presudu P.Br. XXXX/23, kojom, kao nezakonitu, poništava odluku o izrečenoj disciplinskoj mjeri. DEŠAVANJA PRIJE I NAKON DONOŠENJA PRESUDE UPRAVNOG SUDA CRNE GORE 31.05.2024. godine, Upravni sud Crne Gore dostavlja Agenciji za sprječavanje korupcije zahtjev za dostavljanje odgovora na tužbu Mladena Tomovića (kojom traži da mi se ukine zaštita) i spisa predmeta koji je vođen kod Agencije.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_87a9ace84ca540cede69578dd88109adf698f7ba6544520623ba34f91eeabee8.webp" data-media-id="editor_4" data-image-id="2025120407124_87a9ace84ca540cede69578dd88109adf698f7ba6544520623ba34f91eeabee8" data-rendition-name="original" width="1280" height="960" loading="lazy" alt="Upravni sud"> <figcaption>Upravni sud</figcaption> </figure>  U tom trenutku tadašnja direktorica Jelena Perović se nalazi u kućnom pritvoru. Za vrijeme do kraja njenog mandata (15.08.2024. godine) namjerno joj se ne dostavlja pripremljen odgovor i spisi predmeta po tužbi za ukidanje moje zaštite. Više je nego očigledno da je to organizovao Tomović, uz svesrdnu pomoć pojedinih zapošljenih u Agenciji. 31.07.2024. godine Skupština Crne Gore izglasala je nove članove Savjeta Agencije za sprječavanje korupcije, među kojima je i Mladen Tomović. 23.08.2024. godine, Dušan Drakić imenovan za v.d. direktora Agencije za sprječavanje korupcije. Iako su ga spisi predmeta pripremljeni za Upravni sud sačekali na stolu Dušan Drakić, pod očiglednim uticajem Mladena Tomovića i za njegov interes, namjerno ne dostavlja odgovor na tužbu i spise predmeta Sudu. 11.10.2024. godine, Portal ETV objavljuje tekst u kojem navodi da Dušan Drakić i ASK ne postupaju po zahtjevu Upravnog suda. Istog dana Agencija dostavlja odgovor na tužbu i spise predmeta Upravnom sudu, što je Dušan Drakić prethodno odbijao da uradi skoro 50 dana od njegovog imenovanja na tu funkciju. 21.11.2024. godine Upravni sud zakazuje usmenu raspravu po tužbi Mladena Tomovića. Ovu raspravu on odlaže zahtjevom koji je podnio tog dana... 16.12.2024. godine Upravni sud zakazuje novu, drugu po redu, usmenu raspravu. Tomović tada dostavlja podnesak sa jednom od ranijih presuda ovog suda, tvrdeći da ona dokazuje njegove tužbene navode. Punomoćnica ASK-a na toj usmenoj raspravi, Snežana Đuretić, traži odlaganje iste da bi se upoznala sa podneskom Tomovića. Dakle, zapošljena u ASK-u, kojoj je punomoćje za zastupanje dao direktor ASK-a Dušan Drakić, traži odlaganje, da bi se upoznala sa podneskom koji je dostavio član Savjeta ASK-a. Sve režirano! 10.01.2025. godine Upravni sud Crne Gore poništava Mišljenje ASK-a kojim mi je bila određena zaštita i predmet vraća ovoj instituciji na ponovni postupak i odlučivanje, jer nije mogao pronaći kauzalnu vezu između moje prijave korupcije i štete koja mi je učinjena vođenjem disciplinskog postupka protiv mene (u trenutku donošenja presude Upravnog suda prvostepeno dokazano da mi je bila izrečena nezakonita disciplinska mjera). Iz obrazloženja presude se nedvosmisleno utvrđuje da sudu, očigledno namjerno, nije dostavljena cjelokupna dokumentacija predmeta formiranog kod Agencije za sprječavanje korupcije i to akt ove institucije od 24.05.2025. godine, kojim je moja prijava korupcije proslijeđena SDT-u. 30.01.2025. godine Dušan Drakić dostavlja Obavještenje mom advokatu da neće postupiti po presudi Upravnog suda, navodno jer je stupanjem na snagu novog zakona prestala nadležnost Agencije po ovom pitanju. Ponovo naglašavam, dostavio je pisani akt protiv kojeg nijesam imao mogućnost podnošenja pravnog lijeka. Uz ovaj akt dostavio je mišljenje Ministarstva pravde od 18.10.2024. godine. Pored toga što Mišljenje Ministarstva nije pravno obavezujući akt, u njemu je i decidno navedeno sljedeće: „Shodno uredbi o organizaciji i načinu rada državne uprave Ministarstvo pravde nije nadležno za tumačenje propisa i davanje mišljenja u pogledu njihove primjene i pored činjenice da je isto organ državne uprave koji je izvorno nadležan za primjenu propisa kojim se uređuje sprječavanje korupcije“. 13.02.2025. godine, moji advokati, zbog prethodnog stava Dušana Drakića, Vrhovnom sudu Crne Gore podnose Zahtjev za vanredno preispitivanje sudske odluke, 18.03.2025. godine Osnovnom sudu u Podgorici podnose tužbu za sudsku zaštitu zviždača 03.07.2025. godine, Mladen Tomović u sudskom postupku P.br.XXXX/22, koji je vođen po mojoj tužbi za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete, kao dokaz podnosi Presudu Upravnog suda Crne Gore U.br.XXXXX/23. Ovo pokazuje njegov umišljaj, iz dva razloga. Prvi, znao je na koji način je obezbijedio donošenje ovakve odluke Upravnog suda. Drugi, u završnoj riječi u istom postupku, koja je održana 09.07.2025. godine, na moju konstataciju da je protiv presude Upravnog suda podnešen vanredni pravni lijek, Tomović kaže da se takva akta mogu podnositi samo protiv pravosnažnih odluka. 16.10.2025. godine, Vrhovni sud Crne Gore odbacuje, kao nedozvoljen, Zahtjev za vanredno preispitivanje Presude Upravnog suda, uz obrazloženje: „Članom 352 stav 1 ZPP-a, propisano je da je pravosnažna ona presuda koja se više ne može pobijati žalbom, ukoliko je njome odlučeno o zahtjevu tužbe ili protivtužbe. Kod takve zakonske odredbe, presuda Upravnog suda kojom se poništava osporeni akt i predmet vraća na ponovni upravni postupak, ne stiče pravosnažnost, jer istom nije odlučeno o zahtjevu stranke, odnosno o pravima, obavezama i pravnim interesima bilo kojeg lica. Ovo iz razloga što, kada Upravni sud poništi akt ili drugu upravnu aktivnost protiv koje je bio pokrenut upravni spor (član 56 stav 1 ZUS), predmet se vraća u stanje u koje se nalazio prije nego je poništeni akt donesen, odnosno poništena upravna aktivnost preduzeta. Kako je Upravni sud, pobijanom presudom, poništio upravni akt protiv kojeg je bio pokrenut upravni spor i predmet vratio upravnom organu na ponovni postupak, to ne postoji pravosnažna sudska odluka, kao procesno-pravna pretpostavka za podnošenje zahtjeva za ispitivanje“. Podsjećam da je Tomović presudu Upravnog suda dostavio kao dokaz u postupku pred Osnovnim sudom u Podgorici, za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete i to predstavio kao validnu i konačnu odluku, iako sada vidimo da Vrhovni sud nedvosmisleno kaže: „Kada Upravni sud poništi akt ili drugu upravnu aktivnost protiv koje je bio pokrenut upravni spor (Član 56 Stav 1 ZUS), predmet se vraća u stanje u koje se nalazio prije nego je poništeni akt donešen, odnosno poništena upravna aktivnost preduzeta“. 05.11.2025. godine, moji advokati, nakon ovakvog stava Vrhovnog suda podnose Agenciji za sprječavanje korupcije Zahtjev za postupanje po presudi Upravnog suda Crne Gore U.br.XXXX/23. 24.11.2025. godine, Dušan Drakić v.d. direktora ponovo odbija da postupi po presudi Upravnog suda. Zaista vrijeđa zdrav razum činjenica da se, pored gore citiranog obrazloženja odluke Vrhovnog suda Crne Gore, v.d. direktora Agencije za sprječavanje korupcije Dušan Drakić poziva na Mišljenje Ministarstva u kojem mu je napisano da to ministarstvo nije nadležno za tumačenje propisa i davanje mišljenja u pogledu njihove primjene. BROJNE SUMNJE Zviždač je u pismu Markoviću i Novoviću iskazao sumnju i na mogući nezakoniti uticaj Tomovića na sud u jednom od postupaka koji vodi protiv CGES-a. Istakao je i, pozivajući se na član 68 stav 4 novog Zakona o sprječavanju korupcije, kojim je propisano da je „postupak po tužbi za zaštitu zviždača hitan“, da Osnovni sud u Podgorici još nije postupio po tužbi njegovih advokata za sudsku zaštitu zviždača, koju su podnijeli 18. marta ove godine. Dodao je da je pripremno ročište u tom predmetu zakazano za 19. januar sljedeće godine. -... dakle deset mjeseci od dana podnošenja tužbe. Toliko o hitnosti i zaštiti lica koja prijave sumnju u korupciju – napisao je zviždač iz CGES-a. On smatra da je na osnovu onoga što je saopštio u pismu neupitne dvije činjenice. - Prva, navodi da sam zlostavljao na radu dvojicu zapošljenih su kreirane nakon što je advokat Mladen Tomović zaključio ugovor o pravnom zastupanju sa Crnogorskim elektroprenosnim sistemom AD Podgorica. Očigledno, nijesu mi mogli pronaći najmanju grešku u prethodnom radu, pa su morali montirati lažne optužbe. Druga, Mladen Tomović je počeo da dobija sudske sporove u ime lica protiv kojih sam podnio sumnju u korupciju, nakon njegovog imenovanja za člana Savjeta ASK-a, u čemu mu svesrdnu pomoć pružaju njegovi prijatelji Dušan Drakić i Kristina Braletić. Prethodno je procesnim zloupotrebama i prevarama odugovlačio i odlagao postupke. Pametnome dosta – kategoričan je zviždač. Na kraju pisma je iskazao očekivanje da Marković i Novović ponovo formiraju predmet protiv Mladena Tomovića, Dušana Drakića i Kristine Braletić i da će u tom postupku biti saslušan u svojstvu oštećenog.

Uzbunjivač uvjeren da neko iz tužilaštva „kumuje“ njegovom progonu

Poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Nikola Janović podnio je ostavku na sve funkcije u toj partiji, potvrđeno je Portalu ETV.
Janović je odluku objavio i na mreži X, a dalji angažman u politici nastavlja kao nezavisni poslanik.
- Obavještavam vas da više nijesam član Demokratske partije socijalista Crne Gore. Samim tim, prestaje i moje članstvo u Glavnom odboru. Takođe vas obavještavam da DPS može da raspolaže sa mojim mjestima u tri skupštinska odbora – Odboru za bezbjednost i odbranu, Odboru za antikorupciju i Odboru za međunarodne odnose i iseljenike. Svoje dalje bavljenje politikom nastaviću kao nezavistan poslanik - naveo je Janović u ostavci.
Bez obzira, kako je istakao, na razlike koje u razmišljanjima o budućnosti DPS-a, zahvalio se na korektnoj i sadržajnoj saradnji i svima poželio uspjeh u budućem životu i radu.
- Nastavljam dalje posvećen vrijednostima i idejama u koje bezrezervno vjerujem - poručio je Janović.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FNikolaJanovic%2Fstatus%2F1996633773774155844%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1996633773774155844%7Ctwgr%5E6108ed308730d64b44a3132528d71d68585f33a4%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Janović je bio član Glavnog odbora DPS-a, a do marta ove godine bio je i član Predsjedništva te stranke. Poslaničku funkciju je obavljao od 2020. godine.
Janović je ranije naznačavao da DPS mora da napravi zaokret u djelovanju i razmišljanju i u više navrata imao drugačije stavove od onih koji su dominantni u stranci.
Bio je ministar sporta i mladih od 2016. do 2020. Kao uspješni vaterpolista osvojio je brojne titule, a proglašen za najboljeg sportistu Crne Gore 2013. godine.
Trofejna klupska i reprezentativna karijera je iza legendarne "osmice”. Sa Srbijom i Crnom Gorom je 2005. u Montrealu osvojio svjetsko zlato, sa Crnom Gorom ima dva zlata sa evropskih prvenstava (Budimpešta 2001. i Malaga 2008), kao i dva srebra, u Ajndhovenu 2012. i Beogradu ove godine.
U Barseloni 2013. godine je vodio svoje "ajkule” do srebrne medalje na Svjetskom prvenstvu.

Nikola Janović napustio DPS, ostaje nezavisni poslanik: Nastavljam dalje posvećen vrijednostima i idejama u koje bezrezervno vjerujem

Dva mlada međeda, najvjerovatnije u potrazi za hranom, na obodu šume na raskrsnici u nikšićkom prigradskom naselju Vidrovan kamerom je prije nekoliko dana snimio čitalac Portala ETV.
Kako se vidi na snimku, susret sa čovjekom im baš i ne prija.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2F9MEnMHEmSKg&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div>Dva međeda snimljena kod Vidrovana u Nikšiću</div>
 
U nikšićkom kraju domaćini u okolnim selima, kao i na planini Goliji, od proljeća se suočavaju sa upadima međeda na imanja.
Lovci su čak tražili da se međed skine sa liste strogo zaštićenih životinja, zbog toga što su pravili ogromnu štetu domaćinstvima, ali u Agenciji za zaštitu životne sredine nijesu blagonaklono gledali na tu inicijativu.
Policija je u aprilu uhapsila četvoricu lovaca osumnjičenih da su ubili međeda u selu Brestice nadomak Nikšića. Mještani okolnih sela tada su organizovali proteste i tražili da lovci budu oslobođeni, jer su, kako su tvrdili, divljač odstrijelili na njihov zahtjev.
Ekolozi smatraju da je sve češća pojava međeda u naseljenim mjestima posljedica klimatskih promjena.
Bernska konvencija o zaštiti evropskih divljih vrsta i prirodnih staništa, koju je ratifikovala i Crna Gora, obavezuje države potpisnice na zaštitu mrkog medvjeda.

VIDEO: Međedi se odomaćili u okolini Nikšića

Komisija za nestala lica Vlade Crne Gore saopštila je da su pristigli rezultati DNK analize iz laboratorije Međunarodne komisije za nestala lica (ICMP) iz Haga i izvještaji antropološke obrade skeletnih ostataka, kojim je potvrđen identitet dva člana porodice Klapuh - F.K. i S.K.
To je učinjeno nakon ekshumacije 4. juna ove godine na starom muslimanskom groblju u Nikšiću, u ulici Voja Deretića bb. Antropološki pregledi, kako su dodali, izvršeni su 6. i 7. novembra u Centru za sudsku medicinu Kliničkog centra Crne Gore.
Posmrtni ostaci trećeg člana porodice Klapuh - H.K. nijesu pronađeni, pa je najavljeno ponavljanje pregleda i proširenje zone ekshumacije na istom lokalitetu.
- Posmrtni ostaci preliminarno identifikovanih lica biće predati Institutu za nestale osobe Bosne i Hercegovine, koji će u saradnji sa Tužilaštvom i vještakom sudske medicine sprovesti postupak konačne identifikacije. Nakon toga ostaci će biti predati porodici radi dostojanstvenog ispraćaja i ukopa - navodi se u saopštenju.
Komisija za nestala lica izrazila je zahvalnost svim institucijama i organizacijama koje su dale doprinos ovom procesu - stručnjacima Međunarodne komisije za nestala lica, civilnom sektoru, medijima i drugim partnerima.
- Integrisani pristup potvrđuje važnost institucionalne saradnje u ostvarivanju prava porodica nestalih, kao i značaj primjene savremenih forenzičkih metoda u rasvjetljavanju sudbine žrtava oružanih sukoba na prostoru bivše SFRJ - zaključili su u saopštenju.
Hasan, Ferida i njihova kćerka Sena Klapuh su 1992. godine izbjegli u Crnu Goru iz ratom zahvaćene Foče u Bosni i Hercegovini. Njih su svirepo ubili pripadnici Vojske Republike Srpske 6. jula 1992. u blizini Plužina, na mostu Obrada Cicmila na rijeci Pivi.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fferid-klapuh-za-etv-neko-je-radio-na-tome-da-se-sve-sakrije&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Iz Akcije za ljudska prava (HRA) ranije je poručeno da očekuju da &nbsp;nadležne institucije BiH preduzmu mjere za privođenje pravdi Zorana Vukovića i Radomira Kovača koji su za ovaj zločin još 1996. godine osuđeni u Crnoj Gori.
- Hasana Klapuha, njegovu suprugu Feridu i njihovu kćerku Senu ubila su četvorica pripadnika odreda „Dragan Nikolić" Vojske Republike Srpske, koji su prethodno pristali da ih za novčanu naknadu bezbjedno prevezu iz Bosne i Hercegovine u Crnu Goru. Za ovo ubistvo, kvalifikovano kao ratni zločin protiv civilnog stanovništva, u Crnoj Gori su 1996. godine pravosnažno osuđeni Janko Janjić, Radomir Kovač, Zoran Simović i Zoran Vuković na po 20 godina zatvora, dok je njihov pomagač Vidoje Golubović osuđen na osam mjeseci zbog neprijavljivanja krivičnog djela i izvršilaca. Vidoje Golubović jedini je izdržao izrečenu kaznu. Ostalima je suđeno u odsustvu jer su bili u bjekstvu - naveli su ranije u HRA.
Na sudu je, kako ističu, utvrđeno da su okrivljeni, kada su prešli granicu i stigli blizu Plužina, nadomak brane Mratinje na rijeci Pivi, izveli žrtve iz vozila, pucali u njih i gurnuli ih s mosta visokog oko 100 metara. Nalazi obdukcije pokazali su da su Ferida i Sena bile žive još neko vrijeme nakon ranjavanja.
- I pored brzog otkrivanja ovog zvjerskog zločina, pravda nikad nije zadovoljena – četvorica osuđenih u odsustvu nijesu izdržali ni jedan dan kazne. Simović i Janjić su u međuvremenu preminuli, dok Kovač i Vuković i danas slobodno žive u Foči - naveli su u HRA.&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 62.5%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fhra-ocekujemo-da-bih-konacno-kazni-ratne-zlocince-za-ubistvo-porodice-klapuh-kod-pluzina&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Bosna i Hercegovina bi, kako su ranije naglasili u HRA, morala da preduzme mjere za njihovo krivično gonjenje.
- Jer je njihovo učešće u zločinu jasno dokazano pred crnogorskim sudom potkrijepljeno materijalnim dokazima. Ne postoje pravne prepreke za to, jer Evropska konvencija o prenosu postupka u krivičnim stvarima (čl. 8) dozvoljava BiH da preuzme ovaj slučaj i ponovo im sudi, budući da su njih dvojica državljani BiH. Kovač i Vuković jedino mogu biti privedeni pravdi tako što im se ponovo sudi u BiH, jer u BiH ne mogu izdržavati kaznu izrečenu na osnovu suđenja u odsustvu u Crnoj Gori, a BiH svoje državljane osuđene za ratne zločine ne može izručiti Crnoj Gori - istakli su ranije u ovoj NVO.

Tag: an-mari-maske