Tradicionalni Diplomatski bazar, sedamnaesti po redu, otvoren je danas u tržnom centru "Big Fashion" u Podgorici. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DSHa04yQ_yQc&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Cilj manifestacija koja iz godine u godinu okuplja ambasade, konzularna predstavništva, međunarodne organizacije i posjetioce iz cijele Crne Gore je prikupljanje sredstava za humanitarne projekte. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DqjzsxuCSwbw&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Ove godine učestvuje 31 ambasada, uključujući i konzularna predstavništva u Crnoj Gori. Izlagači predstavljaju autentične proizvode karakteristične za svoje zemlje, kroz koje će ambasade prikazati bogatstvo svojih kultura i tradicija.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251206131244_d9539aed3654d01223fd3fea7ea20e1c2081b91946699cdcf82492d18270c0c1.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20251206131244_d9539aed3654d01223fd3fea7ea20e1c2081b91946699cdcf82492d18270c0c1" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Diplomatski bazar"><figcaption>Diplomatski bazar(Photo: Portal ETV/M.D.)</figcaption></figure>  Brojni posjetioci u prilici su da probaju hranu iz različitih djelova svijeta, kupe autentične rukotvorine i učestvuju u tradicionalnoj humanitarnoj lutriji.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251206131244_56214a9335b40a6c0071317cc31f47e62a3191ec5d8d9914f2bb82b01d5253d8.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20251206131244_56214a9335b40a6c0071317cc31f47e62a3191ec5d8d9914f2bb82b01d5253d8" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Diplomatski bazar"><figcaption>Diplomatski bazar(Photo: Portal ETV/M.D.)</figcaption></figure>   <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251206131244_57ac4cd8fa8d6ed6c4781eeffd080c84d611d42a7ae14be1455fc7f894fef9c0.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20251206131244_57ac4cd8fa8d6ed6c4781eeffd080c84d611d42a7ae14be1455fc7f894fef9c0" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Diplomatski bazar"><figcaption>Diplomatski bazar(Photo: Portal ETV/M.D.)</figcaption></figure>   <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251206131244_dba231598dcdf02315ee049736dd883b550e0a9f557221b8719b9fecd6b5694e.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="20251206131244_dba231598dcdf02315ee049736dd883b550e0a9f557221b8719b9fecd6b5694e" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Diplomatski bazar"><figcaption>Diplomatski bazar(Photo: Portal ETV/M.D.)</figcaption></figure>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

(FOTO i VIDEO) Kulture svijeta na jednom mjestu: Bogata ponuda i gužve na Diplomatskom bazaru

Crna Gora proširiće postojeću diplomatsku mrežu za još šest ambasada, odlučila je Vlada.
Ambasade će biti otvorene u dvije evropske zemlje - Češkoj i Slovačkoj, dvije bliskoistočne – Kataru i Saudijskoj Arabiji i dvije azijske – Indiji i Japanu.
Odluku je, shodno zakonu, donijela Vlada na predlog Ministarstva vanjskih poslova.
Iz Ministarstva su za Radio Slobodna Evropa pojasnili su da se diplomatska mreža gradi "postepeno i promišljeno" u skladu sa spoljnopolitičkim prioritetima i potrebama ali i finansijskim mogućnostima.
RSE je pitao Ministarstvo zbog čega su izabrali baš te zemlje.
<h2>Zbog čega Češka i Slovačka</h2>
Od sadašnjih tridesetak ambasada Crne Gore, više od 85 odsto je u Evropi.
Vlada je odlučila da svoje evropsko prisustvo proširi i na Češku i Slovačku, saveznice Crne Gore u NATO-u i članice Evropske unije.
Iz Ministarstva ističu da te zemlje snažno podržavaju prijem Crne Gore u EU.
Međutim, posljednje istraživanje javnog mnjenja među članicama EU pokazuje da proširenje generalno podržava manje od polovine Čeha (43 odsto) a malo više od polovine Slovaka (57 odsto).
Kada je u pitanju konkretno prijem Crne Gore, podrška Čeha je na istom nivou a Slovačke je nešto veća, 65 odsto.
Ove dvije zemlje duže od deceniju imaju ambasadore u Podgorici.
- Češki sagovornici često su izražavali očekivanje da će Podgorica, imajući u vidu odlične bilateralne odnose, poštujući reciprocitet, otvoriti Ambasadu u Pragu - navodi se u odgovoru resora vanjskih poslova.
Isti su razlozi i za otvaranje ambasade u Bratislavi.
Otvaranjem ambasada, Vlada vidi šansu za jačanje saradnje u oblastima turizma, energetike, kulture, obrazovanja i investicija.
<h2>Zbog čega Katar i Saudijska Arabija</h2>
Crna Gora u ovom trenutku na Bliskom istoku - oblasti u kojoj živi oko 500 miliona ljudi - ima ambasadu samo u Ujedinjenim Arapskim Emiratima.
Vlada je zato odlučila da diplomatsko prisustvo proširi na Katar i Saudijsku Arabiju, videći šansu za saradnju u oblastima turizma i investicija.
Iz Ministarstva ističu značaj Katara, njegovo strateško partnerstvo sa Sjedinjenim Američkim Državama i razvoj odnosa sa EU.
- U tom kontekstu, Katar ostaje važan faktor u očuvanju stabilnosti i rješavanju kompleksnih regionalnih i globalnih izazova - kazali su u Ministarstvu.
Ova zemlja jedan je od glavnih posrednika u dvogodišnjem ratu u Gazi između Izraela i Hamasa, kojeg su SAD i EU označile kao terorističku organizaciju.
Crna Gora želi da ojača strateško partnerstvo sa Saudijskom Arabijom, za koju u resoru ministra Ervina Ibrahimovića navode da je jedna od najbrže rastućih ekonomija svijeta i važan globalni energetski i politički akter.
Dodaju da je ona središte dva najsvetija mjesta islama - Meke i Medine.
Prema popisu, dvadeset odsto stanovnika Crne Gore je islamske vjeroispovjesti.
Iz Ministarstva ističu da će ambasada "biti od koristi i u pripremama za učešće Crne Gore na Svjetskoj izložbi EXPO 2030, koja će se održati u Rijadu".
Vlada Crne Gore je 2023. podržala Rijad za domaćina EXPO-a, uprkos protivljenju sadašnjeg i bivšeg predsjednika države Jakova Milatović i Mila Đukanovića, koji su smatrali da treba podržati kandidaturu Italije.
Protivljenju se pridružilo više od 20 nevladinih organizacija, ističući probleme sa ljudskim pravima u tom zemlji, sistemsku diskriminaciju žena i masovnu primjenu smrtnih kazni.
Rijad je u tom periodu obećao Crnoj Gori donaciju od tri miliona dolara, koja će biti uložena u rekonstrukciju zagrade državnog fakulteta.
Katar i Saudijska Arabija su među zemljama kojima je Crna Gora ukinula obavezu pribavljanja vize. To je bio povod za kritiku Brisela, iz kojeg su Podgoricu podsjetili na obavezu usaglašavanja sa viznom politikom EU.
Ove dvije države nemaju ambasade u Crnoj Gori.
<h2>Zbog čega Japan i Indija</h2>
Crna Gora u Aziji ima jednu ambasadu - u Kini.
Iz Ministarstva ističu da je "prioritet u širenju" diplomatske mreže Crne Gore na tom kontinentu region koji obuhvata četrdesetak zemalja Indo-Pacifika, prostora Indijskog i Tihog okeana.
- On predstavlja područje sa najvećim ekonomskim potencijalom na svijetu - naveli su.
Jedna od dvije ambasade biće u Japanu.
Crna Gora je posljednjih godina ojačala saradnju sa Japanom posebno od izbora Vlade Milojka Spajića - koji je studirao u toj zemlji i govori japanski.
Spajić je 22. oktobra kazao da su vodeće japanske kompanije - Kawasaki, Toshiba, Mitsubishi, Hitachi - iskazale interesovanje za poslovanje u Crnoj Gori.
Vlada i japanska energetska kompanije JERA potpisale su prošlog mjeseca memorandum o saradnji u cilju istraživanja mogućnosti razvoja terminala za tečni prirodni gas (LNG) i prateće gasne elektrane u Crnoj Gori.
Izgradnji LNG terminala protivi se uprava i stanovništvo grada Bara.
Premijer i šest članova njegove Vlade posjetili su ove godine Japan, gdje se održava međunarodna izložba EXPO 2025.
Druga zemlja u kojoj će biti otvorena ambasada je Indija.
Iz Ministarstva ističu da je Indija, sa najviše stanovnika na svijetu, rastuća svjetska sila.
Zato smatraju da će ambasada u Nju Delhiju osnažiti ekonomske odnose dvije zemlje.
- Biće i podrška sve većem broju zahtjeva za crnogorske vize iz Indije, Bangladeša i Šri Lanke. Ovi zahtjevi uglavnom potiču od sezonskih radnika angažovanih u crnogorskom turističkom sektoru - ističu iz Ministarstva.
Ove dvije zemlje - Indija i Japan - nemaju ambasade u Crnoj Gori.

Crna Gora širi diplomatsku mrežu; MVP: Gradi se postepeno i promišljeno

Očekujemo brzu i potpunu istragu i sudski epilog u ovom slučaju. Nasilju nad novinarima nema mjesta u demokratskom društvu - poručeno je iz Delegacije Evropske unije u Crnoj Gori koja se, zajedno sa ambasadama Njemačke, Francuske, Italije i Sjedinjenih Američkih Država, sastala danas sa novinarima dnevnih listova Pobjeda i Vijesti koji su bili meta napada tokom premještanja spomenika četničkom komandantu i zločincu Pavlu Đurišiću u Gornjem Zaostru.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 62.5%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fnapadnuti-novinari-i-fotoreporteri-pobjede-i-vijesti-ispred-crkve-u-gornjem-zaostru&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Svi akteri, kako su naglasili u objavi na društvenoj mreži Iks, uključujući i vjerske vlasti, moraju poštovati slobodu izražavanja i primjenjivati nultu toleranciju prema prijetnjama i napadima na novinare.
- Ovaj sastanak predstavlja snažnu poruku podrške medijskim slobodama i bezbjednosti novinara u Crnoj Gori, dok međunarodni partneri pozivaju nadležne institucije da adekvatno reaguju i zaštite pravo na slobodno i bezbjedno novinarstvo - naveli su u Delegaciji EU.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fx.com%2FEUAmbME%2Fstatus%2F1955288082564989438&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Delegacija EU i ambasade očekuju brzu istragu i sudski epilog u slučaju napada na reportere u Gornjem Zaostru: Nasilju nad novinarima nema mjesta u demokratskom društvu

Fakultet za crnogorski jezik i književnost (FCJK) uputio je pismo ambasadorima Evropske unije, Sjedinjenih Američkih Država i Ujedinjenog Kraljevstva u Crnoj Gori, izražavajući duboku zabrinutost zbog, kako su rekli, prekomjerne upotrebe sile od strane policije tokom građanskog protesta ispred Vile Gorica.
U pismu, koje je potpisao predsjednik Upravnog odbora FCJK, prof. dr Boban Batrićević, ističe se da je tokom protesta povodom dodjele Trinaestojulske nagrade, u organizaciji NVO Stega, povrijeđen dekan Fakulteta, prof. dr Aleksandar Radoman.
Prema navodima iz pisma, Radoman je mirno stajao ispred policijskog kordona kada su policijski službenici protiv njega upotrijebili biber sprej, i to, kako tvrde iz FCJK, bez ikakvog povoda. On je, usljed posljedica dejstva spreja, završio u Urgentnom centru u Podgorici. Lakše je povrijeđen i saradnik u nastavi FCJK, mr Stefan Todorović, koji je takođe mirno protestovao.
- Ovakav vid brutalnosti nad mirnim građanima ne služi na čast državi koja želi da uđe u EU - navodi se u pismu, u kojem se odgovornost za incident pripisuje ministru policije Danilu Šaranoviću i predsjedniku Skupštine Andriji Mandiću.
Prema navodima FCJK, napadi su sprovedeni po njihovim direktivama.
FCJK je pozvao ambasadore da o incidentu obavijeste svoje vlade i relevantne organizacije za ljudska prava u matičnim državama, ocijenivši događaj kao zabrinjavajući napad na akademsku zajednicu i građanske slobode.

FCJK pisao ambasadorima EU, SAD i UK: Ovakva policijska brutalnost nad mirnim građanima ne služi na čast državi koja želi da uđe u EU

Države regiona donijele su odluku o evakuaciji osoblja ambasada iz Izraela i Irana zbog trenutne bezbjednosne situacije.
Predsjedništvo Bosne i Hercegovine je na vanrednoj sjednici donijelo odluku o privremenom zatvaranju ambasada BiH u Iranu i Izraelu.
Hrvatska je u srijedu najavila da će sprovesti evakuaciju svojih diplomata iz Izraela i Irana, i potvrdila da radi i na repatrijaciji hrvatskih državljana iz tih sukobima pogođenih područja, prenosi Radio Slobodna Evropa.
Ministar vanjskih i evropskih poslova Gordan Grlić Radman kazao je nakon sjednice Vlade kako je odlučeno da Hrvatska, poput drugih zemalja, evakuiše zaposlene u ambasadama u Teheranu i Tel Avivu.
On je naglasio da Hrvatska radi i na evakuaciji, odnosno repatrijaciji hrvatskih državljana iz Izraela i Irana.
Premijer Srbije Đuro Macut razgovarao je danas u Kairu sa ministrom vanjskih poslova, emigracija i dijaspore Egipta Badrom Abdelatijem, o hitnoj evakuaciji državljana Srbije koji se trenutno nalaze u Izraelu, a čiji broj prelazi 2,5 hiljade.
Macut je Abdelatiju zahvalio na punoj i bezuslovnoj podršci Egipta Srbiji u ovom kriznom trenutku, budući da je ta zemlja pomogla u svim neophodnim koracima kako bi se obezbjedila sigurna evakuacija građana Srbije koji se nalaze na teritoriji Izraela.
- Premijer Srbije zahvalio je na solidarnosti i prijateljstvu koje je Egipat pokazao - navodi se u saopštenju Vlade Srbije.
Ministarstvo vanjskih poslova Slovenije saopštilo je da je iz Irana povuklo sve diplomatsko osoblje, uključujući i članove porodica zaposlenih u ambasadi u Teheranu.
U saopštenju se navodi da su sve konzularne usluge za građane u Iranu do daljnjeg obustavljene.
Sjeverna Makedonija evakuisala je prvu grupu od osmoro svojih državljana s teritorije Izraela, koji su u utorak uveče doputovali avionom u Skoplje.
Ministarstvo vanjskih poslova i vanjske trgovine Sjeverne Makedonije u saopštenju je potvrdilo da je prva grupa makedonskih državljana koji su tražili evakuaciju s teritorije Izraela sigurno stigla na aerodrom u Skoplju.
Taj potez uslijedio je u jeku eskalacije vazdušnih i raketnih napada između Izraela i Irana.
Izraelske vlasti su saopštile da je od petka, od početka sukoba, u iranskim raketnim napadima ubijeno najmanje 24 ljudi, a stotine povrijeđeno.
U Iranu je, prema izvještajima iranskih medija, u izraelskim napadima ubijeno 585 ljudi, a više od 1,3 hiljade je ranjeno.

Države regiona evakuišu ambasade iz Izraela i Irana

Državna revizorska institucija (DRI) donijela je negativno mišljenje na usklađenost poslovanja diplomatskih predstavništava Crne Gore u Pekingu, Vašingtonu i Njujorku za 2023. godinu sa propisima i uslovno mišljenje na usklađenost poslovanja Ministarstva vanjskih poslova, stoji u izvještaju koji je objavljen na sajtu DRI.
Kolegijum u sastavu: predsjedavajući Senatom DRI, senator Nikola N. Kovačević – rukovodilac Kolegijuma i senator Zoran Jelić - član Kolegijuma revidirao je materijalno finansijsko poslovanje Ambasade Crne Gore u Kini sa sjedištem u Pekingu, Ambasade Crne Gore u Sjedinjenim Američkim Državama sa sjedištem u Vašingtonu, Generalnog Konzulata Crne Gore u Sjedinjenim Američkim Državama sa sjedištem u Njujorku, Stalne misije Crne Gore pri Ujedinjenim nacijama (UN) sa sjedištem u Njujorku za 2023. godinu, uključujući i aktivnosti Ministarstva vanjskih poslova koje se odnose na poslovanje navedenih predstavništava.
- Revizijom pravilnosti finansijsko-materijalnog poslovanja revidiranih predstavništava utvrđene su neusklađenosti poslovanja sa: Zakonom o državnoj imovini, Zakonom o javnim nabavkama, Uredbom o načinu vođenja evidencije pokretnih i nepokretnih stvari i o popisu stvari u državnoj svojini, Uredbom o uslovima i načinu korišćenja prevoznih sredstava u svojini Crne Gore, Uredbom o načinu sprovođenja nabavki za diplomatska i konzularna predstavništva Crne Gore u inostranstvu, Uputstvom o bližem načinu vršenja popisa pokretnih i nepokretnih stvari u državnoj svojini, kao i sa internim aktima Ministarstva kojim je uređeno poslovanje DKP-a - saopšteno je iz DRI.
Kako dodaju, revizijom pravilnosti finansijskih i drugih radnji Ministarstva vanjskih poslova koje se odnose na poslovanje revidiranih diplomatsko-konzularnih predstavništava su utvrđene neusklađenosti sa Uredbom o uslovima i načinu korišćenja prevoznih sredstava u svojini Crne Gore, Pravilnikom o jedinstvenoj klasifikaciji računa za budžet Crne Gore i budžete opština, Pravilnikom o obliku, sadržini, načinu popunjavanja i dostavljanja jedinstvenog obrasca Izvještaja o obračunatom i plaćenom porezu na dohodak fizičkih lica i doprinosima za obavezno socijalno osiguranje, Uputstvom o bližem načinu vršenja popisa pokretnih i nepokretnih stvari u državnoj svojini, kao i sa internim aktima i procedurama Ministarstva.
- Ministarstvo vanjskih poslova i diplomatska predstavništva Crne Gore u Narodnoj Republici Kini sa sjedištem u Pekingu, Sjedinjenim Američkim Državama sa sjedištem u Vašingtonu i Njujorku (Ambasada, Konzulat i Stalna misija CG pri UN) su dužni da do 17. novembra 2024. godine dostave DRI Akcioni plan za realizaciju preporuka, a do 17. aprila 2025. godine Izvještaj o realizaciji preporuka - navodi se u saopštenju.
Zbog izraženog negativnog mišljenja i utvrđenih nepravilnosti, Izvještaj o reviziji dostavlja se na upoznavanje Odboru za međunarodne odnose i iseljenike Skupštine Crne Gore.
- Predmetni Izvještaj se dostavlja shodno Protokolu o saradnji Vrhovnom državnom tužilaštvu na ocjenu i mišljenje u dijelu koji se odnosi na imovinu Ambasade Crne Gore u Kini - zaključuje se u saopštenju.

DRI dala negativno mišljenje na poslovanje ambasada Crne Gore u Kini i SAD-u

Bivši generalni sekretar NATO i nekadašnji danski premijer Anders Fog Rasmusen je izjavio da Evropa treba snažno da odgovori ekonomskim mjerama ukoliko Vašington uvede carine članicama alijanse koje su uputile vojnike na Grenland.
Rasmusen je ocijenio da insistiranje američkog predsjednika Donalda Trampa da Grenland postane dio SAD predstavlja najveći izazov za NATO od formiranja alijanse 1949. godine, javlja Rojters.
- Ulog je budućnost NATO. Vrijeme laskanja Trampu je prošlo. To ne funkcioniše. Činjenica je da Tramp poštuje samo snagu i silu. I jedinstvo. To je ono što bi Evropa sada trebalo da demonstrira - rekao je Rasmusen u Davosu, tokom Svjetskog ekonomskog foruma.
Rasmusen je naveo da bi trebalo da bude unaprijeđen sporazum između Vašingtona i Kopenhagena iz 1951. godine, kojim bi se dozvolilo da u bazama SAD na Grenlandu bude ojačano prisustvo NATO.
Prema riječima Rasmusena, trebalo bi napraviti sporazum o investicijama, kako bi se američkim i evropskim firmama olakšalo da iskopavaju minerale na Grenlandu i spriječile kineska i ruska ulaganja u kritične sektore na ostrvu.

Rasmusen: Vrijeme laskanja Trampu je prošlo, Evropa treba snažno da odgovori

U Budilniku na Televiziji E provjeravamo što donosi Nacrt programa pristupanja Crne Gore Evropskoj uniji, kada se može očekivati da dobijemo status posmatrača u Agenciji za temeljna prava i što to znači za državu i građane.&nbsp;
Analiziramo i višesedmični zastoj kompanijskih i poreskih registara – koliko takva blokada ugrožava poslovanje privrede?&nbsp;
U fokusu je i Danilovgrad koji bi mogao da se suoči sa brojnim izazovima u komunalnoj djelatnosti - kako odgovoriti na sve veće količine otpada, imaju li potrebnu mehanizaciju i da li postoje održiva rješenja?&nbsp;
Govorićemo i o nedozvoljenom lovu na divlje životinje – na koji način suzbiti krivolov, posebno u blizini naseljenih mjesta i da li institucije imaju kapacitete da efikasno procesuiraju ove slučajeve?&nbsp;
Na kraju, donosimo i priču iz centra grada - kada će biti završena rekonstrukcija Ulice slobode i kako aktuelni radovi utiču na svakodnevno poslovanje trgovinskih radnji i život građana.&nbsp;
Gledajte Budilnik od sedam do devet sati.

U Budilniku o Nacrtu programa pristupanja Crne Gore EU, Agenciji za temeljna prava, zastoju kompanijskih i poreskih registara...

Montenegro is still awaiting observer status in the European Union Agency for Fundamental Rights (FRA). Expectations were that this would happen by the end of last year, but it has not yet occurred. Among the countries of the region, Albania and North Macedonia currently hold observer status.
As Minister of Human and Minority Rights Fatmir Đeka told Portal ETV, Montenegro launched an institutional initiative at the end of 2024 to obtain observer status in the European Union Agency for Fundamental Rights (FRA), headquartered in Vienna. This initiative has received strong political and institutional support within the European Union, particularly in the context of negotiations under Chapters 23 and 24.
<h2>A key political signal from Brussels</h2>
At a session of the EU-Montenegro Joint Consultative Committee (JCC), held in Brussels in November 2024, the President of the European Economic and Social Committee (EESC) Olivier Röpke openly called on Montenegro to join the FRA as an observer.
- Montenegro, as a frontrunner in negotiations with the European Union, should become an observer in the Fundamental Rights Agency - Röpke said, stressing the importance of the rule of law, good neighbourly relations, and the protection of minority rights.
<h2>Institutional steps taken by Montenegro</h2>
• 29 November 2024 - Montenegro’s Mission to the EU in Brussels submits a proposal for observer membership in the FRA.
• 3 December 2024 - The Ministry of Foreign Affairs, through the Directorate General for the European Union, formally forwards a letter regarding the initiative.
• 23 December 2024 - The Ministry of Human and Minority Rights confirms its support for the initiative and announces concrete steps.
- We will undertake all necessary measures and activities to achieve this goal - Minister Đeka said in a statement to the ETV Portal.
<h2>What would observer status specifically mean for Montenegro?</h2>
Observer status in the FRA would enable Montenegro to:
• become involved at an early stage in mechanisms for monitoring the state of human rights in the European Union,
• gain access to expert analyses and recommendations in the areas of combating discrimination, minority rights, gender equality, and access to justice,
• provide additional momentum to reform processes under Chapters 23 and 24,
• strengthen Montenegro’s credibility as a Western Balkans leader in the EU enlargement process.
- Observer status would confirm our clear commitment to European values and provide additional institutional support for reforms - Minister Đeka told Portal ETV.
<h2>Good neighbourly relations and regional significance</h2>
One important aspect of this initiative is the improvement of good neighbourly relations, particularly with Croatia, especially in matters concerning the status of the Croatian minority and issues of justice.
- This is a platform that enables open dialogue and the addressing of sensitive issues in line with European standards - the minister emphasized.
In addition to all EU member states, observer status in the European Union Agency for Fundamental Rights is already held by Albania, North Macedonia, Iceland, Liechtenstein, and Norway.

Đeka: Brussels has supported Montenegro’s initiative for observer status in the Fundamental Rights Agency - relations with Croatia an important step toward the goal

Ako se u prvom dijelu dana uzme dovoljno ugljenih hidrata nema potrebe kasnije posezati za njima, jer ih organizam ne traži - rekla je u emisiji Srećan dan, na Televiziji E, magistrica farmacije i master ishrane i suplementacije Dajana Švraka-Milutinović.
Da bi imali dobar metabolizam i dobru energiju, kaže Švraka-Milutinović, tokom dana potrebna je početna energija koju donosi dobar start koji uključuje sve makronutrijente - ugljene hidrate, proteine i masti.
- Doručak bi trebalo da bude snaga i energija za cijeli dan, a kafa na prazan želudac može ženama da napravi hormonski problem podižući kortizol, hormon stresa, a tokom noći dolazi do dehidratacije i unošenje kafe je dodatan diuretik, tako da je obavezno prvo obična voda, a onda nešto ubacite prije početka dana - rekla je Švraka-Milutinović.
Kaže da gladovanje i preskakanje obroka nijesu dobar način, jer ogromne pauze između obroka dovode do problema sa inzulinskom rezistencijom i dijabetesom koji je postao globalni problem.
- Ne moramo da jedemo tačno na sat, da se držimo nekih strogih pravila, ali gledamo da na neka tri četiri sata nešto unesemo, što znači ako ne možemo baš da ručamo neka to bude neka užina - istakla je Švraka-Milutinović.
Ako se tokom jutarnjih sati ne unese dovoljna količina ugljenih hidrata dešava se, kaže ona, da se tokom večernjih sati uzima velika količina hrane, kad bi trebalo da budu laganiji proteinski obroci sa nešto vlakana.&nbsp;
- Ono što je moja preporuka jeste da ako možemo da izbjegavamo gluten, iz prostog razloga što će nam on povećati zapaljenske procese u organizmu, a sa druge strane i to je pomoć našoj štitnoj žlijezdi i zbog toga bi dobro bilo ako već unosimo žitarice i hljeb da to bude bezglutensko, a kada je u pitanju voće problem je što mi uzimamo dosta voća da pravimo mikseve različite, a treba da gledamo da je voće nižeg glikemijskog indeksa, u smislu da su to jabuke, kivi, možda pomorandža, bobičasto voće koje je isto zdravo i ako ga uzimamo u kombinaciji sa orašastim sporije će da diže glikemiju, samo bih to uvijek preporučila u prvom dijelu dana kao neku užinu ili uz doručak, prije ručka, a u drugom dijelu dana opet da ostavimo više za proteine i nešto manje ugljenih hidrata - zaključila je Švraka-Milutinović.

Tag: ambasade