Nezavisno, nepristrasno, efikasno i profesionalno sudstvo, zasnovano na vladavini prava i međunarodnim standardima, predstavlja jedan od ključnih stubova demokratskog razvoja Crne Gore, borbe protiv organizovanog kriminala i korupcije i jačanja povjerenja građana, zaključeno je na sastanku predsjednice Vrhovnog suda Crne Gore Valentine Pavličić i ambasadorke Sjedinjenih Američkih Država Džudi Rajzing Rajnke.
Predsjednica Vrhovnog suda primila je ambasadorku Rajzing Rajnke u oproštajnu posjetu, povodom završetka njenog sedmogodišnjeg mandata u Crnoj Gori. Tom prilikom, ambasadorka SAD izrazila je zahvalnost i zadovoljstvo dosadašnjom saradnjom sa Vrhovnim sudom, naročito projektima usmjerenim na jačanje pravosudnog sistema, ističući da je ostvaren značajan napredak.&nbsp;
Ambasadorka je ohrabrila nastavak reformi, naglasivši da Sjedinjene Američke Države žele Crnu Goru da vide kao stabilnu, prosperitetnu i jaku državu. Ukazala je i na napredak Crne Gore u procesu pristupanja Evropskoj uniji, izražavajući uvjerenje da će u predviđenom roku postati punopravna članica EU.&nbsp;
Pavličić je zahvalila ambasadorki na uspješnoj i partnerskoj saradnji tokom njenog mandata, ističući da je kroz zajednički rad izgrađeno snažno međusobno povjerenje. Naglasila je da je podrška Sjedinjenih Američkih Država od izuzetno značaja u trenutku kada se crnogorsko sudstvo suočava sa brojnim izazovima, te da je cilj sudskog sistema da djeluje nezavisno, nepristrasno i utemeljeno na međunarodnoj sudskoj praksi, naročito u predmetima organizovanog kriminala i visoke korupcije.
Predsjednica Vrhovnog suda ukazala je na značaj sprovođenja Programa za rješavanje starih predmeta, koji je već dao mjerljive rezultate, kao i na očekivanja javnosti u vezi sa okončanjem najznačajnijih sudskih postupaka u narednom periodu. Istakla je da sudske odluke predstavljaju ključni osnov za sagledavanje postojanja i razmjera organizovanog kriminala i korupcije, te da je u uslovima povećane društvene osjetljivosti posebno važno očuvati integritet i nezavisnost sudijske funkcije.
Na sastanku je ocijenjeno i da stabilan, efikasan i predvidiv sudski sistem predstavlja ključni faktor za jačanje investicionog ambijenta u Crnoj Gori.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Pavličić-Rajzing Rajnke: Povjerenje i partnerstvo nastavljaju se i u budućnosti

Administracija predsjednika SAD Donalda Trampa smjenjuje gotovo 30 karijernih diplomata sa ambasadorskih i drugih mjesta u ambasadama. Prema pisanju američkih medija, među njima je i američka ambasadorka u Crnoj Gori – Džudi Rajzing Rajnke.
To se događa u okviru napora za preoblikovanje američkih diplomatskih predstavništava i postavljenje osoblja za koje se smatra da potpuno podržava Trampove prioritete, oličene u poruci "Amerika na prvom mjestu", piše <a href="https://apnews.com/article/diplomacy-ambassadors-state-department-1a10058998c86e799ce4e5132a99da18" target="_blank">Associated Press</a>.
Šefovi misija u najmanje 29 zemalja obaviješteni su prošle nedjelje da se njihova postavljenja završavaju u januaru, rekla su dva zvaničnika Stejt departmenta koji nijesu željeli da im se navede ime. Oni koji su pogođeni promjenama ne gube svoj posao u spoljnoj službi i vraćaju se u Vašington na druge dužnosti ako žele da ih preuzmu, rekli su ti zvaničnici.
Svi povučeni ambasadori preuzeli su dužnost za vrijeme administrcije predsjednika Džozefa Bajdena, ali su ostali na tim mjestima poslije prvobitne čistke na početku Trampovog drugog mandata u januaru, kada su ciljani uglavnom politički postavljeni namještenici. To se promijenilo u srijedu kada su počeli da dobijaju obavještenja iz Vašingtona da treba da odu, piše Associated Press.
Stejt department nije komentrisao konkretan broj osoblja ili ambasadora kojih se to tiče, ali je saopšteno da se radi o standardnom procesu u svakoj adminsitraciji. Kako je saopšteno, ambasador je "lični predstavnik predsjednika i predsjednikovo je pravo da osigura da ima pojedince u ovim zemljama koji unapređuju njegovu agendu 'Amerika na prvom mjestu'".
Najviše pogođena smjenama je Afrika, gdje su povučeni ambasadori iz 13 zemalja - Burundi, Kamerun, Zelenortska ostrva, Gabon, Obala Slonovače, Madagaskar, Mauricijus, Niger, Nigerija, Ruanda, Senegal, Somalija i Uganda.
Na drugom mjestu je Azija sa promjenama ambasadora u šest zemalja - Fidži, Laos, Maršalska ostrva, Papua Nova Gvineja, Filipini i Vijetnam.
U Evropi smjene su se dogodile u Jermeniji, Sjevernoj Makedoniji, Crnoj Gori i Slovačkoj.
Na Bliskom istoku u dvije države - Alžiru i Egiptu, koliko i u Južnoj i Centralnoj Aziji - u Nepalu i Šri Lanki) i na Zapadnoj hemisferi - u Gvatemali i Surinamu.

Tramp smijenio Rajzing Rajnke

Američka ambasada u Podgorici upozorila je studente da im vize mogu biti poništene, ali i da mogu izgubiti pravo na buduće američke vize ukoliko prekrše uslove studentskog boravka u Sjedinjenim Američkim Državama.
- Ako odustanete od studija, preskačete časove ili napustite program bez obavještavanja škole, vaša studentska viza može biti poništena, a to može uticati i na vaše šanse za dobijanje budućih američkih viza - navodi se u objavi na X-u Ambasade SAD u Podgorici.
Iz Ambasade savjetuju studente da striktno poštuju uslove svoje vize i održavaju status redovnog studenta kako bi izbjegli probleme sa imigracionim vlastima.

Američka ambasada upozorila studente na moguće posljedice u slučaju kršenja uslova boravka u SAD

Ova moderna zgrada nije samo arhitektonsko ostvarenje, već predstavlja stub trajne posvećenosti Sjedinjenih Američkih Država Crnoj Gori, regionu, ali i transatlantskoj zajednici te da predstavlja ulaganje u budućnost i potvrdu partnerstva koje je utemeljeno na povjerenju, kazao je predsjednik Crne Gore Jakov Milatović na ceremoniji otvaranja nove zgrade Ambasade SAD-a u Podgorici.
Prema njegovim riječima, ovaj događaj je mnogo više od jednog svečanog čina.
- On je podsjetnik na istorijski izgrađeno partnerstvo, na iskreno prijateljstvo i zajedničku misiju koju dijele naše dvije zemlje utemeljenu u principima koji nas povezuju. Ideali demokratije, slobode, poštovanja ljudskog dostojanstva i vladavine prava — ti principi ne određuju samo našu unutrašnju politiku, već oblikuju i temelje naše međunarodne saradnje - kazao je Milatović.
Naglasio je da poseban značaj daje i činjenica da se ove godine obilježava 120 godina od uspostavljanja diplomatskih odnosa između Crne Gore i Sjedinjenih Američkih Država.
- Taj rani čin međusobnog poštovanja postavio je temelje partnerstvu koje je kroz godine ojačalo, prolazeći kroz mnoge izazove vremena, i danas stoji kao primjer otpornosti, dosljednosti i aktuelnosti u sve kompleksnijem globalnom okruženju. Tokom čitave naše istorije, a naročito od obnove nezavisnosti 2006. godine, Sjedinjene Američke Države bile su postojan partner i iskren prijatelj Crnoj Gori. Podrška koju smo dobijali u jačanju naših demokratskih institucija, izgradnji transparentne i odgovorne uprave, te na našem evroatlantskom putu, bila je i ostala neprocjenjiva - naveo je Milatović.
Podsjetio je da je saradnja dvije države kao saveznica unutar NATO-a, dostigla do sada nezabilježen nivo.
- Jutros sam imao zadovoljstvo da prisustvujem otvaranju Nato Samita mladih u Budvi. Takođe, uvjereni smo da će, ispunjenjem našeg strateškog cilja — punopravnog članstva u Evropskoj uniji, Sjedinjene Države dobiti još jednog pouzdanog partnera unutar evropske porodice naroda. Naše strateško partnerstvo nastavlja da se širi i produbljuje u oblastima odbrane, ekonomskog razvoja, diverzifikacije energetskih izvora, reforme pravosuđa, digitalne transformacije, inovacija, kulture i obrazovanja, ali prije svega, u izgradnji institucija koje služe javnom interesu. Čvrsto vjerujemo da se snaga jedne države ne ogleda samo u političkim vezama, već i u neposrednim, ljudskim odnosima u onim vezama koje prirodno rastu između naših naroda - kazao je Milatović.
Predsjednik države je ukazao da su, iako različite po veličini i geografskoj poziciji, dvije države duboko povezane kroz vrijednosti koje baštine.
- Vjekovna crnogorska borba za slobodu i nezavisnost u mnogo čemu odražava duh američkog naroda. Danas, kada obilježavamo ovaj važan trenutak, ne samo da se prisjećamo naše zajedničke prošlosti, već gledamo u još svjetliju budućnost. Sjedinjene Američke Države ne vidimo samo kao globalnog lidera, već kao partnera koji razumije važnost odnosa zasnovanih na ravnopravnosti, otvorenosti i zajedničkoj viziji. U ime svih građana Crne Gore, izražavam iskrenu zahvalnost Sjedinjenim Američkim Državama na dosljednoj podršci našoj zemlji. Hvala vam što ste danas ovdje s nama. Neka nam ovaj trenutak posluži kao nova potvrda naše posvećenosti daljem njegovanju partnerstva koje ne poznaje granice ni vremena, partnerstva koje se izražava i u izazovima, i u prilikama. Neka ova Ambasada bude mnogo više od diplomatskog predstavništva, neka bude most između naših naroda, naših institucija i naših zajedničkih težnji. Neka živi prijateljstvo Crne Gore i Sjedinjenih Američkih Država - zaključio je Milatović. .

Milatović: Savezništvo sa SAD-om utemeljeno na povjerenju, vrijednostima i zajedničkoj budućnosti

Snažno podržavamo pravo na mirno, nenasilno okupljanje i slobodu izražavanja kao temeljne vrijednosti demokratskog društva – saopštili su iz Ambasade Sjedinjenih Američkih Država za Portal ETV.&nbsp;
&nbsp;Poručili su da „građani ne bi trebalo da snose posljedice zbog ostvarivanja prava na mirno okupljanje i izražavanje mišljenja“.
- Ambasada Sjedinjenih Američkih Država u Podgorici generalno ne komentariše pojedinačne izjave političara ili političkih partija. Pozivamo sve političke aktere, civilno društvo i medije da pokažu poštovanje prema žrtvama tragičnih događaja na Cetinju i njihovim porodicama, fokusiraju se na oporavak zajednice i rade zajedno kako bi iz ove tragedije izvukli pouke i obezbijedili veću sigurnost građana Crne Gore – saopštili su Portalu ETV iz Ambasade SAD.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Funiverzitetski-profesori-i-saradnici-u-nastavi-podrzali-kamo-sutra&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
U crnogorskoj Prijestonici 1. januara dogodio se drugi masovni zločin za nepunih dvije i po godine, kada je pomahnitali ubica pobio čak 12 osoba, među kojima i dvojicu dječaka, dva rođena brata. Šest kasnije se ubio.
Odgovor policije na ovu krizu bio je, kako sa stanovišta stručnjaka za bezbjednost, tako i ogromnog dijela crnogorske javnosti krajnje neadekvatan, zbog čega je neformalna studentska grupa „Kamo śutra“ organizovala proteste na Cetinju i u Podgorici. Jedan od njihovih zahtjeva je da ostvake podnesu potpredsjednik Vlade zadužen za sektor bezbjednosti Aleksa Bečić i ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 140px; position: relative;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fstudente-podrzalo-169-umjetnika-stvaraoca-kulturnih-radnika&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
To je razjarilo partiju na čijem je čelu Bečić – Demokrate, odakle danima vode odvratnu kampanju protiv studentske grupe „Kamo śutra“, ali i građanki i građana koji su ih podržali na protestima, pokušavajući da ih diskredituju. &nbsp;
U odbrani svojih političkih lidera tvrde kako iza organizacije protesta i zahtjeva za ostavkama stoje bivši predsjednik države Milo Đukanović, „zajedno sa svojim kriminalnim klanovima“, te kompanija Bemaks, biznismen Aco Mijajlović, kao i kavački, škaljarski i ostali kriminalni klanovi u Crnoj Gori. Čak se bave falsifikovanjem, pa su tako objavili fotografiju jedne od učesnica protesta tvrdeći kako je ona kćerka Mijajlovića i na taj način pokušali da potkrijepe svoje tvrdnje da on stoji iza protesta. Ispostavilo se da to nije njegova kćer.&nbsp;
Veoma opasno saopštenje u susret protestu organizovanom u Podgorici, kojim su optužili organizatore da iza njih stoji mafija – kavački i škaljarski kriminalni klan, potpisali su funkcioneri Demokrata - Boris Bogdanović, Zdenka Popović, Nikola Rovčanin, Anđela Vojinović, Duško Stjepović, Albin Ćeman i Momčilo Leković.&nbsp;
Novo saopštenje uslijedilo je poslije protesta, 6. januara, ovog puta sa tezom da iza organizacije stoje Đukanović i bivši policijski funkcioner Zoran Lazović, koji je u pritvoru zbog optužbi da je sarađivao sa mafijom.
U tom saopštenju direktno su targetirali građansku aktivistkinju Maju Gardašević u pokušaju da preko nje dokažu tezu da iza protesta stoji Đukanović, jer postoje fotografije na kojima je ona sa Đukanovićem na nekim događajima. Gardašević je najavila krivičnu prijavu.
-...podsjetićemo vas da je govore držala perjanica Mila Đukanovića, dok su skupu prisustvovali advokati narko kartela, zatim najbliži srodnici bjegunaca koje SDT tereti za monstruozna krivična djela, kao i rukovodioci određenih ugostiteljskih jazbina narko kartela – piše, pored ostalog, u saopštenju Demokrata od 6. januara.
Kao „dokaz“ da iza studentske grupe „Kamo śutra“ stoji Đukanović naveli su i to da je Instagram stranica ove grupe oformljena – u januaru 2025. godine...
Bezbjednosna situacije u Crnoj Gori ozbiljno je narušena, a dva masovna ubistva za nepunih dvije i po godine u kojima je ubijeno čak 22 ljudi, među kojima četvorica dječaka, alarm su da je potrebna hitna reforma policijske organizacije. Pogotovo u svjetlu činjenice da je masovni ubica u cetinjskom naselju Medovina, prije dvije i po godine, ubijao svoje komšije naočigled policije koja nije reagovala, a masovni ubica koji je pobio 12 osoba 1. januara izmicao je policijskoj potjeri čitavih šest sati.
Neformalnu studentsku grupu „Kamo śutra“ danas je podržalo više od 100 univerzitetskih profesora i saradnika u nastavi, kao i blizu 200 kulturnih djelatnika.&nbsp;

Kaćuša Krsmanović

Ambasada SAD: Snažno podržavamo pravo na mirno, nenasilno okupljanje i slobodu izražavanja

Konstruktivan dijalog među svim političkim akterima suštinski je važan za transparentan proces donošenja odluka. Svi treba da uzmu u obzir da je potpuno funkcionalan Ustavni sud ključan za napredak zemlje na njenom euroatlantskom putu – saopšteno je Portalu ETV iz Ambasade Sjedinjenih Američkih Država.
Odluke o mandatu sudija Ustavnog suda, kako su dodali, treba da donesu crnogorske institucije u potpunosti u skladu s Ustavom i zakonima.&nbsp;
Predsjednica Ustavnog odbora Skupštine Crne Gore Jelena Božović (NSD), sinoć je, uprkos burnom protivljenju opozicije, uz podršku članova tog tijela iz vladajuće većine, bez zaključka sjednice Ustavnog suda, jer nije ni održana, praktično konstatovala prestanak funkcije za troje sudija.
Potom je predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić, ne uvažavajući bunt opozicije, konstatovao prestanak funkcije sutkinji Ustavnog suda Dragani Đuranović.
Ovim potezima parlamentarna većina državu je uvela u novi talas institucionalnog haosa i političke krize sa nesagledivim posljedicama.
Sinoć se oglasio predsjednik Udruženja pravnika Crne Gore prof. dr Branislav Radulović koji je poručio da Ustavni sud mora hitno održati sjednicu i decidirano se odrediti da li je skupštinski odbor uzurpirao nadležnosti.
- Ustavni sud bi, u cilju zaštite svoje ustavne funkcije morao hitno održati sjednicu i decidno se odrediti da li je skupštinski Odbor, kao tijelo Skupštine, uzurpirao nadležnosti Ustavnog suda iz čl. 154 stav 3 Ustava Crne Gore i člana 7 stav 2 Zakona o Ustavnom sudu – saopštio je Radulović.
Upozorio je i da zaključak da će „Odbor razgovarati sa Predsjednikom“ o statusa dvoje drugih sudija „ne samo da obesmišljava Ustav i Zakon o Ustavnom sudu, već kao neustavan narušava načelo podjele vlasti i ingerencije Predsjednika Države“.&nbsp;
- Dodatno zabrinjava činjenica da pored uzurpacije nadležnosti Odbor u istoj situaciji donosi dijametralno suprotstavljane odluke i pored principa koji važi još od rimskog prava da se u istoj pravnoj situaciji istovjetno postupa. Ovakvo postupanje narušava pravnu sigurnost i jednakost pred zakonom – poručio je &nbsp;Radulović.
Ocijenio je da je teza „pravo na vladanje“ u potpunosti potisnula načelo vladavine prava, neustavnim postupanjem Odbora i uzurpacijom nadležnosti Ustavnog suda i, nažalost, dobila puno značenje.
Skupštinski Ustavni odbor, nijednim propisom nije ovlašćen da utvrđuje ispunjenost uslova za prestanak sudijske funkcije zbog ispunjenja uslova za sticanje prava na starosnu penziju, sinoć je, ipak, većinom glasova usvojio zaključke da se raspiše oglas za izbor dvoje sudija Ustavnog suda (US) koje bira Skupština, kao i da se razgovara sa predsjednikom Crne Gore Jakovom Milatovićem da on raspiše oglas za izbor još dvoje sudija za koje je on nadležan.
Tim činom je praktično konstatovan prestanak funkcije sudijama Budimiru Šćepanoviću, Desanki Lopičić i Dragani Đuranović.
U rušenju ustavnog poretka Crne Gore direktno je bila umiješana i predsjednica Ustavnog suda Snežana Armenko koja je ranije bez održavanje sjednice Ustavnog suda, obavijestila Božović o godištima rođenja i godinama staža svih članova Ustavnog suda.
U članu 7 Zakona o Ustavnom sudu jasno piše da Ustavni sud, a ne predsjednik ili predsjednica Ustavnog suda, obavještava predlagača (Ustavni odbor Skupštine Crne Gore i Predsjednika) o „ispunjenju uslova za starosnu penziju, odnosno isteku mandata sudije Ustavnog suda šest mjeseci prije ispunjenja uslova za ostvarivanje prava na starosnu penziju, odnosno prije isteka mandata“.
I nedavno penzionisani, bivši Predsjednik Ustavnog suda Milorad Mićo Gogić, sada savjetnik predsjednika Skupštine Andrije Mandića, penzionisan je po slovu Zakona o radu koji propisuje da se u penziju ide sa navršenih 66 godina.
Nakon ustavnog puča u Skupštini, premijer Milojko Spajić pozvao je predstavnike opozicije na sastanak u četvrtak, koji su oni danas odbili.
- Da ste kao predsjednik „pučističke stranke“ zaista željeli razgovor sa predstavnicima parlamentarne opozicije predložili biste svojim poslanicima da zatraže odgađanje sjednice Ustavnog odbora i otvaranje dijaloga sa drugim poslaničkim klubovima u Skupštini Crne Gore povodom eventualnog nastupanja razloga za prestanak funkcije pojedinim sudijama Ustavnog suda - poručili su oni Spajiću.
Istakli su i da je zahvaljujući „organizovanoj opozicionoj akciji propao plan Andrije Mandića da u 'blic krigu' pošalje troje sudija Ustavnog suda u penziju i potpuno blokira tu instituciju“.
Predsjednica Ustavnog suda Snežana Armenko odbila je danas na plenarnoj sjednici da usvoji prijedlog sudija Budimira Šćepanovića, Desanke Lopičić i Faruka Resulbegovića da se predsjedniku države Jakovu Milatoviću pošalje obavještenje o penzionisanju sudije Šćepanovića u maju naredne godine.&nbsp;
Kako smo objavili, sudije koje su bile za dopunu dnevnog reda argumentovale su svoj stav činjenicom da je Ustavni sud u obavezi da na sjednici utvrdi ispunjenost uslova za prestanak funkcije sudiji Ustavnog suda zbog sticanja uslova za starosnu penziju, shodno Zakonu o radu, i da o tome obavijesti ovlašćenog predlagača, kao i da je Ustavni odbor preuzeo ulogu Ustavnog suda, jer je donio zaključak o ispunjenosti uslova za prestanak sudijske funkcije bez prethodno dobijenog obavještenja od strane Ustavnog suda o tome.
Sjednica Ustavnog suda Crne Gore, na kojoj je, saglasno dnevnom redu, bila predviđena 41. tačka za odlučivanje, prekinuta i odlučeno je da se nastavi 25. decembra.&nbsp;

Potpuno funkcionalan Ustavni sud ključan za napredak zemlje na njenom euroatlantskom putu

Iran je upozorio Donalda Trampa da ne preduzima nikakve akcije protiv vrhovnog vođe zemlje Ajatolaha Alija Hamneija, samo nekoliko dana pošto je američki predsjednik pozvao za okončanje gotovo 40-ogodišnje Hamneijeve vladavine.
- Tramp zna da ako bilo koja ruka agresije bude pružena ka našem lideru ne samo da ćemo isjeći tu ruku već ćemo zapaliti njihov svijet- rekao je general Abolfazi Šekaraši, portparol iranskih oružanih snaga.
Ove izjave uslijedile su pošto je Tramp opisao Hamneija u intervjuu za Politiko u subotu kao "bolesnog čovjeka koji treba da vodi svoju zemlju kako treba i prestane da ubija ljude", i dodao da je "vrijeme da se traži novo vođstvo u Iranu".
Tenzije između SAD i Irana su visoke od kada su iranske vlasti nasilno suzbile demonstracije koje su počele zbog posustale iranske privrede 28. decembra. Tramp je zacrtao dvije crvene linije za Iran - ubijanje mirnih demonstranata i to da Teheran sprovodi masovna pogubljenja poslije demonstracija.
Američki nosač aviona USS Ejbraham Linkoln koji je nedavno bio u Južnom Kineskom moru danas je prošao kroz Malajski moreuz, ključni plovni put koji povezuje Južno kinesko more i Indijski okean, pokazuju podaci koji prate brodove.
Zvaničnik američke ratne mornarice koji nije želio da mu se navede ime rekao je da taj nosač aviona i tri razarača koja ga prate idu ka zapadu.
Iako mornarički i drugi vojni zvaničnici nijesu izričito rekli da grupa brodova ide ka Bliskom istoku, njihovo trenutno usmjerenje i lokacija u Indijskom okeanu znači da su samo nekoliko dana od ulaska u taj region, piše AP.
Ne bi bilo prvi put da grupa vojnih brodova raspoređena u Pacifiku bude premještena na Bliski istok zbog nestablilnosti u tom regionu. Brod Ejbraham Linkoln je preusmjeren ka Bliskom istoku 2024. godine, a prošlog juna je naređeno udarnoj grupi brodova USS Nimic da ide u taj region.
Broj ubijenih na protestima u Iranu dostigao je najmanje 4.484 ljudi, prema Novinskoj agenciji aktivista za ljudska prava čije sjedište je u SAD. Agencija je bila tačna tokom godina demonstracija i nemira u Iranu, i oslanjala se na mrežu aktivista unutar zemlje koja potvrđuje sve prijavljene smrtne slučajeve. AP navodi da nije mogao nezavisno da potvrdi tu cifru.
Iako već danima nije bilo protesta postoji strahovanje da bi broj poginulih mogao znatno da se poveća kako informacije postepeno stižu iz zemlje koja je i dalje pod vladom nametnutom blokadom interneta od 8. januara.
Hamnei je u subotu izjavio da je u protestima poginulo "nekoliko hiljada" ljudi i za to okrivio SAD. To je bila prva naznaka nekog iranskog lidera o razmjeri nastradalih.
Takođe je u protestima uhapšeno 26.127 ljudi prema Agenciji aktivista za ljudska prava, a komentari nekih zvaničnika izazvali su strahovanje da bi neki od privedenih mogli da budu pogubljeni u Iranu.
Šef nacionalne policije general Ahmad Reza Radan rekao je da će oni koji se sami predaju dobiti blaži tretman nego oni koji to ne urade.
- Oni koje su prevarile strane obavještajne službe i koji su postali njihovi vojnici imaju šansu da se predaju. Ako se predaju definitivno će biti smanjenje kazne. Imaju tri dana da se predaju- rekao je Radan i nije objasnio šta će se desiti kad isteknu ta tri dana.

Iran upozorio Trampa da ne preduzima akcije prema Hameneiju

Norveška je upozorila svoje građane da će u slučaju rata s Rusijom vojska moći zaplijeniti privatne kuće i automobile.
Vojni zvaničnici su rekli da je oko 13.500 pisama poslato Norvežanima upozoravajući da bi određena imovina – uključujući nekretnine, vozila, brodove i mašineriju – mogla biti zaplijenjena.
- Zahtjevi su usmjereni na osiguravanje da, u ratnim uslovima, oružane snage imaju pristup resursima potrebnim za odbranu zemlje- saopštila je norveška vojska.
Mjera bi bila važeća godinu dana, a Norvežani su primali slična pisma i prethodnih godina.
- Važnost spremnosti za krizu i rat dramatično je porasla posljednjih godina- rekao je Anders Jernberg, šef organizacije vojne logistike.
Norveška je u najozbiljnijoj političkoj sigurnosnoj situaciji od Drugog svjetskog rata. Naše društvo mora biti spremno za sigurnosne krize i, u najgorem slučaju, za rat. Radimo na značajnom jačanju vojne i civilne spremnosti, dodao je on.

Norveška upozorila građane da će u slučaju rata sa Rusijom zaplijeniti privatnu imovinu

Američka berza negativno je reagovala na najave predsjednika SAD Donalda Trampa da će uvesti dodatne carine evropskim zemljama zbog Grenlanda, a iz istog razloga danas su pale vrijednosti akcija i na evropskim tržištima.
Ubrzo nakon otvaranja berze Dau Džons je pao za 728 poena, ili 1,47 odsto, S&amp;P 500 je pao za 1,4, a Nasdaq Composite za 1,7 odsto, prenio je CNN.
Indeks VIX, poznatiji kao indikator straha, skočio je za 28 odsto, iznad 20, što je nivo koji prvi put od novembra signalizira povećani rizik.
Referentni evropski indeks Stoxx 600, koji prati akcije širom regiona, danas je pao za 1,26 odsto, nakon što je u ponedjeljak imao pad od 1,19 odsto, što mu je bio najgori dan od novembra.
Pored toga, investitori su nastavili takozvanu trgovinu „Prodaj Ameriku“, rasprodajući američki dolar i obveznice. Indeks dolara, koji mjeri snagu dolara u odnosu na šest glavnih svjetskih valuta, pao je za 0,89 odsto, što je ogroman pomak na deviznim tržištima.
Referentni prinos na desetogodišnje američke državne obveznice porastao je na 4,29 odsto i dostigao je najviši nivo od septembra.
U međuvremenu su i vanredni izbori u Japanu potresli tržišta u Aziji, dovodeći do skoka prinosa japanskih obveznica. Nagli porast prinosa u Japanu doprinosi nervozi na tržištu obveznica, a vrši pritisak i na američke državne obveznice.

Pad berze u SAD i Evropi zbog Grenlanda

Poljska vlada odobrila je planove za djelimično ukidanje vanrednih propisa o boravku i socijalnoj pomoći koji su od 2022. vrijedili za Ukrajince izbjegle od rata, pri čemu će se od marta njihova prava postupno prebacivati u redovni pravni okvir za strane državljane, izvijestili su danas poljski dužnosnici.
Portparol vlade Adam Šlapka rekao je da odluka odražava stabilizaciju situacije gotovo četiri godine nakon uvođenja posebnih mjera, neposredno nakon početka ruske totalne invazije na Ukrajinu.
- Nakon gotovo četiri godine situacija je stabilnija. Većina ljudi koji borave u Poljskoj radi, a njihova djeca pohađaju školu. Sada možemo prijeći s privremenih na sustavna rješenja- rekao je Šlapka
Što donose nova pravila?
Prema novim pravilima, Ukrajincima će se odobravati trogodišnje dozvole boravka u skladu s opštim zakonodavstvom o strancima. Pristup javnom zdravstvenom sistemu biće garantovan maloljetnicima, zaposlenima te osobama smještenima u kolektivnom smještaju. Nezaposleni odrasli imaće pravo na zdravstvenu zaštitu pod istim uslovia kao i ostali nezaposleni strani državljani.
- Pravo na korištenje glavnog poljskog dječjeg dodatka ostaće vezano uz sudjelovanje roditelja na tržištu rada- saopštila je vlada.
Kako bi se izbjegli nagli prekidi potpore, uvedene su prijelazne mjere, uključujući dovršetak već odobrenih isplata porodičnih naknada, poravnanje sredstava dodijeljenih lokalnim vlastima te produženje važenja postojećih viza i dozvola boravka do 4. marta sljedeće godine. Mjere u oblasti obrazovanja, poput dodatne nastave poljskog jezika, pripremnih razreda u školama te pojednostavljenih procedura za zapošljavanje nastavnika i međukulturnih asistenata, ostaće na snazi do kraja školske godine 2025./2026.
„Svjesni smo koliko su Ukrajinci važni za naše tržište rada“
Poslodavci su ranije upozoravali da bi ukidanje posebnog zakona moglo negativno uticati na poljsko tržište rada, koje je od 2022. apsorbiralo više od milion radnika iz Ukrajine. Poslovno udruženje Lewiatan ranije je upozorila da bi ograničavanje pojednostavljenih procedura zapošljavanja moglo ozbiljno pogoditi sektore poput građevinarstva i usluga.
Šlapka je rekao da vlada ne očekuje negativne ekonomske posljedice.
- Svi smo svjesni koliko su ljudi koji su došli iz Ukrajine važni za naše tržište rada. Ova rješenja to uzimaju u obzir i ne očekujemo nikakve turbulencije- rekao je.
Poljska trenutno prima najveći broj ukrajinskih izbjeglica u Evropskoj uniji. Ova odluka označava prijelaz s kriznog upravljanja na dugoročnu integraciju, ali i odgovor na sve veći politički pritisak za normalizaciju socijalne potrošnje i sistema pomoći.

Tag: ambasada-sad-u-crnoj-gori