Po prognozama ishoda današnjih lokalnih izbora u njemačkoj pokrajini Sjevernoj Rajni-Vestfaliji, Hrišćansko-demokratska unija (CDU) ostaje najjača stranka, slijedi Socijal-demokratska partija Njemačke (SPD), pa krajnje desničarska Alternativa za Njemačku (AfD).
Ovi izbori su i važan pokazatelj raspoloženja prema saveznoj politici Njemačke, piše RTV Dojče vele.
CDU ostaje najjača stranka i sa 34,6 odsto sada je čak malo jača nego na lokalnim izborima prije pet godina.
Premijer Sjeverne Rajne-Vestfalije Hendrik Vist (CDU) izrazio je za Radio ARD veliko zadovoljstvo ishodom: "Izborni cilj je postignut. Mi smo najjača partija, mi smo broj jedan među lokalnim partijama. Rješenja i pragmatična politika hrišćanskih demokrata pokazali su se uspješnim".
SPD je osvojila 22 odsto – što bi bio njen najgori rezultat u istoriji lokalnih izbora u toj industrijskoj pokrajini, najmnogoljudnijoj u Njemačkoj.
AfD bilježi najveće dobitke na ovim izborima: sa danas postignutih 15,3 odsto utrostručila je svoj rezultat iz 2020. godine. Zeleni su najveći gubitnici iako su osvojili 12,9 odsto glasova jer je to minus od 7,6 procentnih poena. Ljevica bilježi 5,3 odsto, a FDP ima 3,3 odsto glasova.
Lokalni izbori u Sjevernoj Rajni-Vestfaliji održavaju se svake pete godine i na njima ne važi cenzus od pet odsto. Pravo glasa ove nedjelje imalo je 13,7 miliona građana starijih od 16 godina koji su birali gradska i opštinska veća, okružne skupštine, gradonačelnike i okružne načelnike u ukupno 427 opština.
Birači su mogli da biraju između 20.000 kandidata koji predstavljaju pet glavnih stranaka, kao i regionalne ili lokalne grupe i nezavisne liste.
Ovi izbori su prvi otkako je nova savezna vlada stupila na dužnost u maju ove godine i važe kao svojevrstan test raspoloženja i za saveznu poltiku u Berlinu.
Po istraživanju instituta Infratest Dimap, 36 odsto birača je navelo da je ekonomska politika bila ključna tema na osnovu koje su se odlučili kome da daju svoj glas. Potom slijedi imigracija/integracija sa 32 odsto.
Javna bezbjednost (24 odsto) i školski sistem (23 odsto) slijedili su kao odlučujući za birače kada su se pitali kome će dati svoj glas.
Zaštita životne sredine i klima bili su važni za svega 19 odsto, dok su saobraćaj (16 odsto), stambeno tržište i kirije (14 odsto) te politika porodice i briga o djeci i tržište rada (13 odsto) našli pri dnu liste.
Najmanje presudno pitanje bilo je upravljanje javnim finansijama u gradovima i opštinama (devet odsto).
Smrt sedam kandidata dijelom ekstremno desničarske Alternative za Njemačku (AfD) tokom predizborne kampanje izazvala je spekulacije na internetu, a oglasio se čak i milijarder i simpatizer stranke Ilon Mask, koji je te smrti nazvao „čudnim".
Kopredsjednica AfD-a Alis Vajdel podstakla je teorije zavjere tako što je podijelila članak penzionisanog ekonomiste Štefana Homburga, u kojem se tvrdi da je broj smrti kandidata AfD-a „statistički gotovo nemoguć".
Međutim, Martin Vincens, lider AfD-a u Sjevernoj Rajni-Vestfaliji, podržao je policiju navodeći da nema dokaza o bilo kakvom zločinu. On je, ipak, sugerisao da nagađanja o mogućim kriminalnim uzrocima smrti odražavaju „nemilosrdnu borbu koju već godinama vlast vodi protiv AfD-a".
Iako je to bio najveći broj smrtnih slučajeva u jednoj partiji uoči ovih izbora, po zvaničnim podacima tokom predizbornog perioda umrlo je i devet kandidata drugih stranaka.
Portparol Izborne komisije Sjeverne Rajne-Vestfalije izjavio je za agenciju DPA da broj umrlih kandidata „nije značajno veći" u poređenju sa ranijim kampanjama.
AfD je posljednjih godina zabilježila svoj najveći rast, postavši druga najsnažnija politička snaga na nacionalnom nivou, poslije demohrišćana. Ali, pošto nijedna stranka ne želi u koalciju sa AfD, ona je trenutno najjača opoziciona partija u Bundestagu, a pod istragom je domaće obavještajne službe zbog sumnje na desničarski ekstremizam.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Dojče vele: CDU ostaje najjača u Sjevernoj Rajni Vestfaliji

Njemački sud je danas odbacio žalbu krajnje desne Alternative za Njemačku (AfD) uloženu zbog procjene domaće tajne službe iz maja ove godine da je AfD, trenutno druga po snazi stranka iza CDU-a, "ekstremno desničarska organizacija".
To znači da je presuda regionalnog upravnog suda u Kelnu, koja je potvrdila klasifikaciju Saveznog ureda za zaštitu ustavnog poretka o AfD-u kao "ekstremno desničarskoj organizaciji", konačna.
Savezni ured, koji je ujedno unutrašnja tajna služba, je početkom maja cijeli AfD, uključujući i sada raspušteni ogranak mladih, proglasio ekstremno desničarskom organizacijom koja širenjem nacionalne i rasne mržnje djeluje protiv ustavnog poretka Njemačke.
Dotad su tako okvalifikovani bili samo ogranci stranke u saveznim pokrajinama Saska, Saska-Anhalt i Tiringija.
Klasifikacija stranke kao ekstremističke omogućuje BfV-u da nadzire AfD metodama tajne službe poput prisluškivanja i infiltriranja doušnika.

Njemačka: AfD je službeno klasifikovan kao ekstremistička stranka

Poslanička grupa desničarske Alternative za Njemačku (AfD) u Bundestagu saopštila je da će tražiti predsjednička mjesta u odborima i mjesto potpredsjednika parlamenta.
Alternativa je sada dvostruko jača nego u prethodnom sazivu parlamenta i ima odgovarajuće zahtjeve, rekao je prvi sekretar poslaničke grupe te stranke Bernd Bauman.
- Sada imamo skoro četvrtinu poslanika i biće veoma teško da nas neka crveno-zelena mejnstrim većina, pa čak i dio Hrišćansko-demokratske unije, još jednom isključe - rekao je Bauman za radio Dojčlandfunk, prenosi dpa.
Od ulaska u Bundestag 2017. godine AfD je jedina poslanička grupa koja nikada nije imala predstavnika u predsjedništvu parlamenta.
U odlazećem sazivu toj stranci su uskraćena i predsjednička mjesta u parlamentarnim odborima, a žalba koju je podnijela Saveznom ustavnom sudu je odbačena.
Na vanrednim parlamentarnim izborima, održanim u nedjelju, Alternativa za Njemačku je osvojila 20,8 odsto glasova i imaće 152 poslanika, skoro dvostruko više nego u prethodnom sazivu, kada je imala 77 mandata.

AfD će tražiti predsjednička mjesta u odborima i mjesto potpredsjednika parlamenta

Konzervativni kandidat za kancelara Fridrih Merc njemačkih demohrišćana (CDU) ponovo je potvrdio svoje odbijanje saradnje s krajnje desnom Alternativom za Njemačku (AfD), uprkos zajedničkom usvajanju prijedloga Bundestaga o migracionoj politici u srijedu.
- Ljudi iz AfD-a sada mogu da trijumfuju kako žele, ali to se neće dogoditi - rekao je u srijedu čelnik CDU-a kojeg mnogi smatraju budućim njemačkim kancelarom, prenosi DPA.
Dan nakon saveznih izbora, glas za AfD "vrijediće ništa", ustvrdio je Merc.
- Oni koji žele promjenu politike treba da glasaju za CDU - dodao je on.
Merc je obnovio ponudu socijaldemokratima (SPD) kancelara Olafa Šolca i Zelenima da razgovaraju o prijedlogu zakona demohrišćana i njihove bavarske sestrinske stranke, Hrišćansko-socijalne unije (CSU), o kojem se glasa u petak.
Merc je rekao da bi se o tome još moglo razgovarati.
- Želim većinu u političkom centru našeg parlamenta - riječi su čelnika CDU-a.
Istakao je da više nije voljan "da ga manjina odvraća od ispravnog glasanja pravu po tom pitanju".
Glavne stranke u Njemačkoj ne žele da sarađuju sa AfD-om i govore o "vatrozidu".
Merc je rekao da vatrozid "nije najbolja riječ", te je dodao: "Ne želim da se požar iza zida proširi cijelom Njemačkom. I zato se okrećemo rješavanju problema koje imamo."
Njemački poslanici su u srijedu uz podršku desničarskog AfD-a prihvatili prijedlog demohrišćanske Unije CDU/CSU za pooštrenje migracione politike, što je izazvalo burne reakcije ostalih stranaka u parlamentu.
Plan u pet tačaka predviđa zabranu ulaska u Njemačku bez adekvatnih putnih isprava i za one koji u Njemačkoj namjeravaju da zatraže azil.
AfD je glasanje o zahtjevu Unije nazvao "istorijskim trenutkom" u Bundestagu.
U Njemačkoj će se u februaru održati prijevremeni parlamentarni izbori.
Prema anketama, 30 odsto birača podržava Uniju CDU/CSU, 20 odsto AfD, a Zelene i SPD oko 15 odsto glasača.

Kandidat za njemačkog kancelara isključio saradnju s desničarskom AfD

Američki milijarder Ilon Mask dao je podršku putem video linka ekstremno desničarskoj stranci Alternativa za Njemačku na predizbornom skupu u gradu Hale u Njemačkoj, gdje su za februar zakazani prijevremeni parlamentarni izbori.
- U redu je biti ponosan što si Njemac. Borite se za svijetlu budućnost Njemačke - rekao je najbogatiji čovjek na svijetu uživo, pred nekoliko hiljada okupljenih pristalica AfD-a.
Mask je ponovio svoju podršku stranci, za koju je rekao da oličava „najbolju nadu za Njemačku“. Milijarder je u govoru hvalio „njemačku naciju koja seže hiljadama godina unazad“.
Prema njegovim riječima, sadašnja vlada „agresivno guši slobodu izražavanja i zbog toga AfD mora da se bori za samoopredjeljenja Njemačke i zemalja Evrope“.
Mask je posljednjih nedjelja komentarisao unutrašnju politiku u Njemačkoj i drugim evropskim zemljama, objavljujući izjave na svojoj onlajn platformi Iks (X), otvoreno podržavajući AfD.
Ta antimigrantska partija je na drugom mjestu po anketama za parlamentarne izbore 23. februara sa oko 20 odsto podrške, iza konzervativaca CDU/CSU koju podržava oko 30 odsto ispitanika.
Mask je ranije nazvao socijaldemokratskog kancelara Olafa Šolca „ludakom i nesposobnim imbecilom“, a predsjednika Franka-Valtera Štajnmajera – tiraninom.

Mask video linkom podržao predizborni skup njemačke ekstremno desničarske stranke AfD

Alternativa za Njemačku (AfD) izabrala je u subotu na stranačkoj konvenciji u istočnonjemačkoj Riesi, koja je počela s nekoliko sati zakašnjenja zbog blokade demonstranata, svoju potpredsjednicu Alis Vajdel za kandidatkinju za kancelarku na predstojećim izborima.
Vajdel, koja je aklamacijom sudionika konvencije potvrđena na mjestu kandidatkinje AfD-a za kancelarsku funkciju, u svom je govoru najavila promjenu u gotovo svim segmentima politike u slučaju preuzimanja vlasti.
Posebno je najavila promjene u migracijskoj politici koje ne isključuju ni masovne deportacije. Ona je najavila zatvaranje njemačkih granica za izbjeglice.
- Vlada na čelu s AfD-om će nepropusno zatvoriti njemačke granice i poslati natrag svakog ilegalnog migranta i onoga ko nema dokumente - rekla je Vajdel.
Najavila je i potpuni obrat klimatske politike u Njemačkoj.
- Porušićemo sve vjetrenjače za dobijanje struje. Dolje s tim sramotnim vjetrenjačama - rekla je Vajdel koja se zalaže i za ponovno aktiviranje ugašenih nuklearnih elektrana u Njemačkoj.
Vajdel, koja je deklarisana homoseksualka, najavila je i rat rodnim studijima i otpuštanje nastavnog osoblja na njima.
Potpredsjednica stranke je najavila borbu za bolji rezultat od onoga što trenutno predviđaju ispitivanja javnog mnjenja.
- Borimo se za rezultat viši od 20 odsto - rekla je Vajdel.
AfD je trenutno na drugom mjestu u istraživanjima javnog mnjenja i blago je porastao sa 19 na 20 odsto u prosjeku nedavnih anketa. Nalazi se iza demokršćanske Unije CDU/CSU koju trenutno podržava oko 30 posto ispitanih te ispred trenutno vladajućih socijaldemokrata koje bi biralo oko 15 odsto birača.
Hiljade ljudi protestiralo je u subotu protiv konvencije krajnje desničarske stranke Alternativa za Njemačku (AfD), blokirajući nekoliko puteva i odgađajući početak sastanka, na kojem je ta stranka započela kampanju za februarske izbore.
Veliko prisustvo policije zabilježeno je u subotu u Riesi, u istočnoj njemačkoj pokrajini Saksoniji, koja je uporište AfD-a.
Dvodnevna konvencija počela je s oko dva sata zakašnjenja jer mnogi delegati nisu stigli na vrijeme zbog blokada.
Policija je saopštila da se najmanje 8.000 demonstranata okupilo ispred gradskog kongresnog centra. Uzvikivali su slogane poput "ne nacistima".

Alis Vajdel izabrana za kandidatkinju AfD-a za kancelarsku funkciju

Desetine njemačkih univerziteta saopštile su u petak da više neće koristiti društvenu mrežu Iks (X) u vlasništvu najbogatijeg čovjeka na svijetu Ilona Maska, navodeći kao razlog etičku zabrinutost.
Više od 60 njemačkih univerziteta i akademskih institucija navelo je u zajedničkom saopštenju da je mreža Iks (X) sada nespojiva s njihovim principima.
- Aktuelni smjer platforme nije kompatibilan s osnovnim vrijednostima tih institucija – otvorenošću prema svijetu, naučnim integritetom, transparentnošću i demokratskim diskursom - navodi se u saopštenju.
Mask je preuzeo platformu, ranije poznatu kao Tviter (Twitter), 2022. godine, poslije čega je otpustio oko 80 odsto njenog osoblja, uključujući i one u timovima za moderiranje sadržaja.
Istraživači navode da se ta društvena mreža pretvorila u utočište za dezinformacije.
Mask je branio promjene u intervjuu za britanski javni servis BiBiSi (BBC) 2023. godine, navodeći da su bile neophodne s obzirom na užasne finansije Tvitera.
Takođe je sebe opisao kao "apsolutistu slobode govora", s popustljivim stavom prema sadržaju na Iksu.
Mask je takođe izazvao kontroverzu u Njemačkoj u četvrtak zbog emitovanja razgovora s Alis Vajdel, liderkom ekstremno desničarske stranke Alternativa za Njemačku (AfD).
Djelovi te partije privukli su pažnju njemačke unutrašnje obavještajne agencije zbog mogućeg desničarskog ekstremizma.
Akademske institucije koje su potpisale saopštenje u petak uključuju berlinski Humbolt univerzitet i brojne fakultete koji su već prestali da koriste Iks, kao što je berlinski Slobodni univerzitet (Freie Universitaet).
- Promjene na platformi Iks čine neodrživom njeno dalje korišćenje - naveli su univerziteti, navodeći kao primjer korišćenje algoritama za podsticanje "desničarskog populističkog" sadržaja.
Dva univerziteta u austrijskom gradu Insbruku takođe su se pridružili saopštenju, u kojem se navodi da povlačenje s Iksa "podvlači napore institucija zarad komunikacije zasnovane na činjenicama i protiv antidemokratskih snaga".
Univerziteti su posljednji u nizu njemačkih institucija koje su objavile da napuštaju Iks.
U četvrtak je Savezni sud pravde naveo da više neće objavljivati na toj mreži, kao i nekoliko sindikata.
Posljednjih mjeseci, druge kompanije i organizacije, kao što su bundesligaški fudbalski tim St Pauli i gigant supermarketa Aldi Nord, takođe su napustili Iks.
Njemačka Vlada je saopštila da zasad ne planira da prestane da koristi tu platformu.
Portparolka Vlade Kristin Hofman rekla je na konferenciji za novinare u petak da su veoma zabrinuti zbog toga kako se Iks razvio, ali u isto vrijeme moraju stalno da odmjeravaju kako da dođu do ljudi kojima inače ne bi mogli da se obrate.
- Zasad smo odlučili da nastavimo da koristimo naše kanale na Iksu, ali to je stalan proces evaluacije - rekla je ona.

Desetine njemačkih univerziteta napuštaju mrežu Iks

Američki milijarder Ilon Mask podržao je njemačku desnu stranku Alternativu za Njemačku (AfD) u tekstu za njemačke novine Velt am Sontag objavljenom u subotu, a u znak protesta urednica rubrike podnijela je ostavku.
U komentaru koji je na njemačkom objavio vodeći list medijske grupe Aksel Springer Mask je proširio svoju objavu na mreži Iks (X) od prošle sedmice u kojoj je naveo da "samo AfD može spasiti Njemačku", piše Rojters.
- Prikazivanje AfD-a ekstremno desnim očito je lažno, s obzirom na to da čelnica stranke Alis Vajdel ima istopolnu partnerku iz Šri Lanke! Zvuči li vam to kao Hitler? Molim vas - napisao je Mask.
Njemačka domaća obavještajna agencija je 2021. klasifikovala AfD kao ekstreman na nacionalnom nivou.
Ubrzo nakon što je članak objavljen na internetu, urednica rubrike Eva Mari Kogel napisala je na Iksu da je podnijela ostavku.
- Demokratija i novinarstvo napreduju kroz slobodu izražavanja. To uključuje suočavanje s različitim stajalištima i njihovu novinarsku klasifikaciju - rekli su za Rojters glavni urednik novina Jan Filip Burgard i Ulf Pošart, koji preuzima dužnost izdavača 1. januara.
Mask je branio pravo da utiče na njemačku politiku zbog svojih "značajnih ulaganja" i podržao AfD uoči parlamentarnih izbora 23. februara iduće godine, do kojih dolazi nakon pada koalicione vlade kancelara Olafa Šolca.
AfD je drugi u anketama i mogao bi spriječiti desni ili lijevi centar da osvoje većinu, ali glavne njemačke stranke obećale su da neće sarađivati s njim na nacionalnom nivou.

Mask podržao desni AfD u njemačkim novinama

Crnogorski PEN centar izražava ozbiljnu zabrinutost zbog načina na koji Ministarstvo kulture i medija, na čelu sa ministarkom Tamarom Vujović, postupa prema Crnogorskom društvu nezavisnih književnika (CDNK), ali i zbog šire slike selektivne primjene zakona, procedura i javnog interesa u oblasti kulture.
- Dok se CDNK, jedna od rijetkih organizacija koja dosljedno zastupa savremenu crnogorsku književnost i kulturni pluralizam, eliminiše s konkursa pozivanjem na navodne proceduralne propuste, u isto vrijeme se Udruženje književnika Crne Gore, čiji predśednik i brojni članovi dosljedno plutaju na valu velikosprske ideologije i ratnohuškačke prošlosti koju su etablirali 90-ih, finansira direktno iz tekuće budžetske rezerve Vlade Crne Gore, dakle izvan redovne konkursne procedure - naveli su u PEN Centru.
Takva praksa, cijene oni, ozbiljno dovodi u pitanje argumentaciju Ministarstva da se odluke donose isključivo na osnovu formalno‑pravnih kriterijuma.
- Posebno zabrinjava činjenica da Ministarstvo pokazuje potpunu administrativnu i inspekcijsku inertnost u slučajevima koji se tiču otvorenog istorijskog revizionizma i javne rehabilitacije zločinačkih ideologija – od neadekvatnog postupanja u vezi sa spomenikom Pavlu Đurišiću, do izostanka reakcije na imenovanje ulice u Pljevljima po Pavlu Bulatoviću, kao i kroz netransparentno i sporno prekrajanje odluka o spomeniku Ristu Radoviću – da o skandaloznoj dodjeli Trinaestojulske nagrade i ulozi Ministarstva u tom sramnom činu i ne govorimo - naglasili su u PEN Centru.
Cijene da, u tom kontekstu, opravdanja Ministarstva o „proceduralnoj dosljednosti“ u slučaju CDNK‑a postaju krajnje neuvjerljiva.
- Crnogorski PEN centar smatra da se ovđe više ne radi o administrativnim greškama, već o sistemskoj pristrasnosti u kulturnoj politici, u kojoj se jedni subjekti strogo formalno eliminišu, dok se drugi politički i ideološki preferiraju direktnim budžetskim intervencijama - jasni us oni.
PEN pita Vujović o kojim kriterijumima se iz tekuće budžetske rezerve finansira jedno književno udruženje.
- Ako su propisi prema svima jednaki, zašto ne primjenjuje zakonske mehanizme u slučajevima javne rehabilitacije fašističkih i ratnohuškačkih figura? - dodali su oni.
Crnogorski PEN centar upozorava i da se ovakvim postupanjem ozbiljno urušavaju principi ravnopravnosti, povjerenja u institucije i demokratski karakter kulturne politike.
- Posebno je zabrinjavajuće što Ministarstvo reaguje na javne prigovore CDNK‑a optužujući ih za narušavanje ugleda, čime se dodatno obeshrabruje svaka legitimna kritika. Umjesto da preispita transparentnost i dosljednost sopstvenih odluka, Ministarstvo pokušava da delegitimiše one koji na te odluke ukazuju. No, ukoliko Ministarstvo kulture i medija zaista brine o svom ugledu, onda mora znati da taj ugled daleko više urušava ćutanje pred spomenicima ratnim zločincima, institucionalna tolerancija simbola fašizma i podrška organizacijama koje baštine ideološko nasljeđe devedesetih od javnog protesta protiv selektivne i politički motivisane raspodjele sredstava u kulturi - jasni su u PEN Centru.
Zaštita kulturnoga pluralizma, antifašističkih vrijednosti i dosljedna primjena zakona ne mogu, podvlače oni, biti selektivne.
- Stoga će PEN nastaviti da javno prati i kritički reaguje na svaki oblik institucionalne pristrasnosti, ideološkog favorizovanja i erozije kulturne autonomije - zaključili su u saopštenju.

PEN Centar: Ministarstvo kulture sprovodi ideološku selekciju u oblasti književnosti

Građani Spuža, Grba i Daljma održaće protestni skup u nedjelju od 10 do 11 sati kako bi ukazali na kršenje ustavnih i zakonom garantovanih prava koja su im, prema njihovim navodima, uskraćena radom farme svinja.
Organizatori navode da je cilj okupljanja zaštita životne sredine i zdravlja stanovnika ovih naselja.
Protest će početi u 10 sati, a od 10.30 do 11 će biti na kružnom toku kod &nbsp;kafane Stoglav, a onda slijedi protestna šetnja od Stoglavа do farme svinja.
Protest organizuje organizacioni odbor građana i NVO za zaštitu životne sredine sredine Grba i Daljma.

U neđelju protest građana Spuža, Grba i Daljma zbog farme svinja

Rad na reformi javne uprave vidimo kao ključni temelj za funkcionalnu vladavinu prava i ekonomsko upravljanje, a ne samo kao tehnički uslov - &nbsp;poručio je ministar javne uprave Maraš Dukaj tokom zvanične posjete Briselu u okviru koje se sastao sa generalnim direktorom Gertom Janom Kopmanom DG ENEST-a.
Potvrdivši snažnu političku posvećenost Vlade Crne Gore punopravnom članstvu u Evropskoj uniji, Dukaj je podsjetio da se fokus reformskih aktivnosti nalazi na ispunjavanju obaveza iz klastera 1 - Temeljna prava.
- Sastanak je bio prilika da se istakne i poseban značaj reforme javne uprave, sa fokusom na proces zapošljavanja u skladu sa kompetencijama i daljem jačanju administrativnih kapaciteta javne uprave - naveli su u MJU.
Kopman je, prema njihovim riječima, posebno potcrtao značaj administrativnih kapaciteta i profesionalne javne uprave.
- Naglasio je da je proces popunjavanja slobodnih radnih mjesta u narednom periodu od krucijalne vaznosti za ispunjavanje završnih mjerila u svim poglavljima. Važno je da CG administracija do septembra naredne godine bude spremna da preuzme obaveze koje proisticu iz clanstva CG u EU - naveli su oni.
Dukaj je naglasio tri ključna stuba reforme - digitalizaciju usluga, profesionalizaciju kadra zasnovanu na sistemu zasluga i optimizaciju uprave. Podsjetio je da Ministarstvo javne uprave predvodi proces digitalne transformacije države, dajući ključni doprinos Poglavlju 10 - Informatičko društvo i mediji, koje je privremeno zatvoreno u decembru 2024. godine.
- U nastavku sastanka ministar Dukaj je izvijestio da je MJU implementiralo obaveze u oblasti digitalne transformacije u kontekstu Plana rasta za Zapadni Balkan. Takođe je informisao da je na posljednjoj sjednici Vlade imenovan vd direktora Agencije za sajber bezbjednost - naveli su u saopštenju.

Dukaj - Kopman: Administrativni kapaciteti javne uprave stub proces pristupanja EU

Preventino edukativna kampanja „Pojas za spas“ biće sprovedena u periodu od 8. do 14. decembra biće sprovedena preventivno edukativna kampanja pod nazivom „Pojas za spas“.
- Ova kampanja koja se realizuje već dugi niz godina ima za cilj podizanje svijesti građana o značaju poštovanja zakonske obaveze korišćenja sigurnosnog pojasa na svim sjedištima u vozilima na kojima su pojasevi fabrički ugrađeni, kao i obaveze korišćenja bezbjednosnih sjedišta za djecu, čija će kontrola upotrebe biti prioritet u radu službenika saobraćajne policije tokom trajanja kampanje - naveli su u Upravi policije.
U okviru kampanje „Pojas za spas“ biće, kažu, realizovane preventivno-edukativne, ali i represivne aktivnosti, uključujući pojačane saobraćajne kontrole na teritoriji cijele države, ali i podjelu 10.000 flajera edukativno-informativnog karaktera.
- Ističemo da zakonske odredbe preciziraju da svi vozači i putnici u vozilu koje ima fabrički ugrađene sigurnosne pojaseve – ili ima mogućnost njihove ugradnje – moraju koristiti pojaseve. Takođe, propisano je da se djeca do pet godina starosti moraju prevoziti u posebno dizajniranom bezbjednosnom sjedištu, odnosno u korpi čvrsto pričvršćenoj sigurnosnim pojasom ili kopčama unutar vozila, osim ako je riječ o javnom prevozu putnika - naveli su u policiji.
Napominju i da je od početka godine preko 42.400 vozača i putnika u vozilu sankcionisano zbog nepoštovanja zakonske obaveze korišćenja sigurnosnog pojasa.
- Što nedvosmisleno ukazuje na neophodnost kontinuiranog podizanja svijesti građana o značaju upotrebe sigurnosnog pojasa, naročito imajući u vidu činjenicu da se od početka godine dogodilo preko 10 saobraćajnih nezgoda u kojima su smrtno stradala lica koja nisu koristila sigurnosni pojas - naveli su u policiji.

Kampanja „Pojas za spas“ od 8. do 14. decembra

Zviždač iz Crnogorskog elektroprenosnog sistema, kojem je skandaloznom odlukom Upravnog suda ukinuta zaštita po inicijativi člana Savjeta Agencije za sprječavanje korupcije Mladena Tomovića, advokata ove elektroenergetske kompanije, nastavlja svoje „sizifovske bitke“ sa institucijama, pa se juče otvorenim pismom obratio vrhovnom državnom tužiocu Miloradu Markoviću i glavnom specijalnom tužiocu Vladimiru Novoviću. Naglasio je da mu je „prevarom i zloupotrebom službenog položaja od strane Mladena Tomovića, člana Savjeta ASK-a, Dušana Drakića v.d. direktora i Kristine Braletić pomoćnice direktora ukinuta zaštita“ koja mu je bila određena mišljenjem prethodnog rukovodstva Agencije. Upozorio je i da osnovano sumnja „da novo rukovodstvo ASK-a ima zaštitu određenih struktura u tužilaštvu“, ukazujući na činjenicu da je specijalni tužilac Miroslav Turković bio član Komisije koja je sprovodila postupak izbora kandidata za Savjet ASK-a i glasao za Mladena Tomovića, iako je imao kompletnu dokumentaciju koja je dokazivala da je on advokat CGES-a u predmetima procesuiranim u slučaju zviždača iz ove kompanije i da je pokrenuo postupak za ukidanje njegove zaštite.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_6ec1bcbb659e5143ea4cd398d9e13fda19b7bb58bc15946fecfde7406e8b094e.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025120407124_6ec1bcbb659e5143ea4cd398d9e13fda19b7bb58bc15946fecfde7406e8b094e" data-rendition-name="original" width="900" height="506" loading="lazy" alt="Mladen Tomović"> <figcaption>PROGONITELJ ZVIŽDAČA: Mladen Tomović(Photo: RTCG)</figcaption> </figure>  Sumnju da neko iz tužilačke organizacije štiti upravu ASK-a potkrijepio je i navodima da je tužilaštvo odbacilo kao neosnovanu njegovu prijavu protiv Mladena Tomovića, Dušana Drakića i Kristine Braletić, nakon što mu je ukinuta zaštita, odnosno status zviždača. Da uprava ASK-a ima zaštitu tužilaštva, prema ocjeni zviždača, potvrdila je i odluka tužioca Dražena Burića da odbije njegovu pritužbu na ovu odluku tužilaštva. Posebno je ukazao na činjenicu da je pritužbu dostavio 4. novembra ove godine, a tužilac je odbacio već poslije dva dana – 6. novembra. DRAKIĆEVO NEPOSTUPANJE Uzbunjivač iz CGS-a u otvorenom pismu objašnjava i da je razlog zbog kojeg je odlučio da se tužiocima obrati javno „drsko, bezobzirno i krajnje nezakonito postupanje v.d. direktora Agencije Dušana Drakića, koji skoro jedanaest mjeseci odbija da postupi po presudi Upravnog suda i u ponovnom postupku riješi“ njegov zahtjev za zaštitu. - To radi u formi obavještenja, na koje nemam mogućnost podnošenja pravnog lijeka, krijući se iza Mišljenja Ministarstva pravde koje se ni formalno, ali ni suštinski ne može primijeniti. Drakić tvrdi da su Agenciji prestale nadležnosti za postupanje po prijavama zviždača, što je djelimično tačno, jer se to odnosi samo na nove zahtjeve, ali ne i na zahtjeve koji su podnijeti u vrijeme važenja prethodnog zakona – kategoričan je zviždač.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_a2f3fabe9e4d76d53a6bfc73b9cb6bead407942059f6ecf25d4541da5b1fcbc1.webp" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025120407124_a2f3fabe9e4d76d53a6bfc73b9cb6bead407942059f6ecf25d4541da5b1fcbc1" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="Dušan Drakić"> <figcaption>ODBIJA DA POSTUPI PO PRESUDI UPRAVNOG SUDA: Dušan Drakić</figcaption> </figure>  Tvrdi da Drakić to radi iz tri razloga. - Prvi - u ponovnom postupku pred Agencijom, morala bi biti donešena ista odluka povodom mog zahtjeva, odnosno moralo bi biti utvrđeno da ispunjavam zakonom propisane uslove za zaštitu zviždača, posebno u svijetlu činjenice da sam u međuvremenu pravosnažnom odlukom Osnovnog suda u Podgorici dokazao da je protiv mene, nakon što sam prijavio sumnju u korupciju, vođen montirani disciplinski postupak i da mi je bila izrečena nezakonita disciplinska mjera – ističe on. Drugi razlog Drakićevog nepostupanja, smatra zviždač, je što bi bile razotkrivene „prevare koje su urađene u postupku pred Upravnim sudom U.br. XXXXX/23 i u postupku pred Osnovnim sudom u Podgorici P.br.XXXX/22“.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_cb35fc554a2e7f850c95c46643b7a0d86fd93cf642e780962017449de6d6ed6e.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025120407124_cb35fc554a2e7f850c95c46643b7a0d86fd93cf642e780962017449de6d6ed6e" data-rendition-name="original" width="670" height="400" loading="lazy" alt="ASK "> <figcaption>ASK</figcaption> </figure>  Treći razlog je, ističe on, taj što „Mladen Tomović, na taj način kupuje vrijeme kako bi obezbijedio da, zloupotrebom javne funkcije koju obavlja, krivične prijave podnešene protiv njegovih vlastodavaca iz CGES-a budu odbačene, a zatim mene proglasi kao nekog ko je sve to izmislio“. HRONOLOGIJA On je u pismu naveo hronoligiju dešavanja od dana kada je podnio prijavu korupcije 2021. do danas, što, kategoričan je, dokazuje da je „član Savjeta ASK-a zloupotrijebio i dalje zloupotrebljava funkciju koju obavlja“. 24.11.2021. godine, podnio sam prijavu korupcije kompaniji. Ova prijava je odbačena kao neosnovana. 09.12.2021. godine, istu tu prijavu podnosim Agenciji za sprječavanje korupcije. 24.05.2022. godine, Agencija za sprječavanje korupcije moju prijavu, nakon prikupljene dodatne dokumentacije i izjašnjenja CGES-a, prosljeđuje Specijalnom državnom tužilaštvu.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_73323d33276e4602d351ce718c7679ebd661208206f7e31924c8cace7c5d0de4.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025120407124_73323d33276e4602d351ce718c7679ebd661208206f7e31924c8cace7c5d0de4" data-rendition-name="original" width="746" height="392" loading="lazy" alt="CGES"> <figcaption>CGES</figcaption> </figure>  20.07.2022. godine, Mladen Tomović zaključuje ugovor sa Crnogorskim elektroprenosnim sistemom. Dakle, nakon što je ASK predao prijavu SDT-u. Od njegovog angažovanja, kao punomoćnika CGES-a, kreću najgora podmetanja i moj progon, koji traje do danas. 26.07.2022. godine, zapošljeni na programu stručnog osposobljavanja D. P. podnosi Zahtjev za promjenu službe, u kojem me lažno optužuje za zlostavljanje na radu. 27.07.2022. godine, zapošljeni u Službi kojom sam rukovodio D. D. podnosi Zahtjev za posredovanje zbog navodnog mobinga, u kojem me, takođe, lažno optužuje. 27.07.2022. i 25.08.2022. godine, Inspekcija za javne nabavke, po smišljenim prijavama, vrši kontrolu dva postupka javne nabavke, na koji se odnosila moja prijava korupcije i sačinjava zapisnike o izvršenom inspekcijskom nadzoru. Mladen Tomović i njegovi vlastodavci iz CGES-a sada „mašu“ ovim zapisnicima i koriste ih kao „dokaz“ da je sve navodno urađeno u skladu sa zakonom, iako znaju da inspekcija nije nadležna da kontroliše navode koji su iznijeti u mojoj prijavi korupcije. DEŠAVANJA NAKON ŠTO SAM LAŽNO OPTUŽEN ZA ZLOSTAVLJANJE NA RADU 08.08.2022. godine, podnosim privatnu tužbu protiv D. P. zbog povrede časti i ugleda, nakon što je prethodno od menadženta firme odbijeno da se njegove optužbe nam moj račun provjere u skladu sa zakonom. I dešavanja u tom postupku su vrlo interesanta, ali da sačekamo odluku Višeg suda u Podgorici, povodom žalbe podnešene na presudu. Smatram bitnim napomenuti da D. D, drugi zapošljeni koji me optužio za mobing, nikada nije pokrenuo postupak dokazivanja njegovih navoda pred sudom. Činjenice da su me u dva dana, dvojica zapošljenih u službi optužila za zlostavljanje, samo potvrđuju smišljeno i sinhronizovano djelovanje prema meni. 13.10.2022. godine izvršni direktor CGES-a Ivan Asanović pokreće montirani disciplinski postupak protiv mene. U tom postupku svjedoči M. M. i D. P. Odbija se moj zahtjev za svjedočenjem R. B, za koju je sam D. P. kazao da je bila prisutna na sastanku na kojem sam ga ja navodno zlostavljao na radu. 30.12.2022. godine izriče mi se nezakonita disciplinska odluka. 15.03.2023. godine, podnosim tužbu Osnovnom sudu u Podgorici radi poništaja odluke kojom mi je bila izrečena disciplinska odluka. 19.05.2023. godine, Agencija za sprječavanje korupcije mi dodjeljuje zaštitu u skladu sa zakonom, zbog vođenja disciplinskog postupka i izricanja disciplinske mjere, što je izričito bilo propisano tada važećim zakonom. Ista zabrana propisana je i novim zakonom. Član 59 stav 1 tačka 4 tada važećeg Zakona o spječavanju korupcije („Sl. list CG“, br. 53/14, 42/17 i 73/23) propisivao je sljedeće: „Zviždač ima pravo na zaštitu ukoliko mu je nanijeta šteta, odnosno postoji mogućnost nastanka štete zbog podnošenja prijave iz člana 44 ovog zakona, a naročito ako je protiv njega pokrenut disciplinski postupak i izrečena disciplinska mjera“. 24.03.2023. godine Osnovnom sudu u Podgorici podnosiom tužbu za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete. 10.06.2023. godine Mladen Tomović podnosi tužbu Upravnom sudu za poništenje Mišljenja Agencije za sprječavanje korupcije, kojim mi je bila određena zaštita. 11.12.2023. godine, Osnovni sud u Podgorici donosi presudu P.Br. XXXX/23, kojom, kao nezakonitu, poništava odluku o izrečenoj disciplinskoj mjeri. DEŠAVANJA PRIJE I NAKON DONOŠENJA PRESUDE UPRAVNOG SUDA CRNE GORE 31.05.2024. godine, Upravni sud Crne Gore dostavlja Agenciji za sprječavanje korupcije zahtjev za dostavljanje odgovora na tužbu Mladena Tomovića (kojom traži da mi se ukine zaštita) i spisa predmeta koji je vođen kod Agencije.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_87a9ace84ca540cede69578dd88109adf698f7ba6544520623ba34f91eeabee8.webp" data-media-id="editor_4" data-image-id="2025120407124_87a9ace84ca540cede69578dd88109adf698f7ba6544520623ba34f91eeabee8" data-rendition-name="original" width="1280" height="960" loading="lazy" alt="Upravni sud"> <figcaption>Upravni sud</figcaption> </figure>  U tom trenutku tadašnja direktorica Jelena Perović se nalazi u kućnom pritvoru. Za vrijeme do kraja njenog mandata (15.08.2024. godine) namjerno joj se ne dostavlja pripremljen odgovor i spisi predmeta po tužbi za ukidanje moje zaštite. Više je nego očigledno da je to organizovao Tomović, uz svesrdnu pomoć pojedinih zapošljenih u Agenciji. 31.07.2024. godine Skupština Crne Gore izglasala je nove članove Savjeta Agencije za sprječavanje korupcije, među kojima je i Mladen Tomović. 23.08.2024. godine, Dušan Drakić imenovan za v.d. direktora Agencije za sprječavanje korupcije. Iako su ga spisi predmeta pripremljeni za Upravni sud sačekali na stolu Dušan Drakić, pod očiglednim uticajem Mladena Tomovića i za njegov interes, namjerno ne dostavlja odgovor na tužbu i spise predmeta Sudu. 11.10.2024. godine, Portal ETV objavljuje tekst u kojem navodi da Dušan Drakić i ASK ne postupaju po zahtjevu Upravnog suda. Istog dana Agencija dostavlja odgovor na tužbu i spise predmeta Upravnom sudu, što je Dušan Drakić prethodno odbijao da uradi skoro 50 dana od njegovog imenovanja na tu funkciju. 21.11.2024. godine Upravni sud zakazuje usmenu raspravu po tužbi Mladena Tomovića. Ovu raspravu on odlaže zahtjevom koji je podnio tog dana... 16.12.2024. godine Upravni sud zakazuje novu, drugu po redu, usmenu raspravu. Tomović tada dostavlja podnesak sa jednom od ranijih presuda ovog suda, tvrdeći da ona dokazuje njegove tužbene navode. Punomoćnica ASK-a na toj usmenoj raspravi, Snežana Đuretić, traži odlaganje iste da bi se upoznala sa podneskom Tomovića. Dakle, zapošljena u ASK-u, kojoj je punomoćje za zastupanje dao direktor ASK-a Dušan Drakić, traži odlaganje, da bi se upoznala sa podneskom koji je dostavio član Savjeta ASK-a. Sve režirano! 10.01.2025. godine Upravni sud Crne Gore poništava Mišljenje ASK-a kojim mi je bila određena zaštita i predmet vraća ovoj instituciji na ponovni postupak i odlučivanje, jer nije mogao pronaći kauzalnu vezu između moje prijave korupcije i štete koja mi je učinjena vođenjem disciplinskog postupka protiv mene (u trenutku donošenja presude Upravnog suda prvostepeno dokazano da mi je bila izrečena nezakonita disciplinska mjera). Iz obrazloženja presude se nedvosmisleno utvrđuje da sudu, očigledno namjerno, nije dostavljena cjelokupna dokumentacija predmeta formiranog kod Agencije za sprječavanje korupcije i to akt ove institucije od 24.05.2025. godine, kojim je moja prijava korupcije proslijeđena SDT-u. 30.01.2025. godine Dušan Drakić dostavlja Obavještenje mom advokatu da neće postupiti po presudi Upravnog suda, navodno jer je stupanjem na snagu novog zakona prestala nadležnost Agencije po ovom pitanju. Ponovo naglašavam, dostavio je pisani akt protiv kojeg nijesam imao mogućnost podnošenja pravnog lijeka. Uz ovaj akt dostavio je mišljenje Ministarstva pravde od 18.10.2024. godine. Pored toga što Mišljenje Ministarstva nije pravno obavezujući akt, u njemu je i decidno navedeno sljedeće: „Shodno uredbi o organizaciji i načinu rada državne uprave Ministarstvo pravde nije nadležno za tumačenje propisa i davanje mišljenja u pogledu njihove primjene i pored činjenice da je isto organ državne uprave koji je izvorno nadležan za primjenu propisa kojim se uređuje sprječavanje korupcije“. 13.02.2025. godine, moji advokati, zbog prethodnog stava Dušana Drakića, Vrhovnom sudu Crne Gore podnose Zahtjev za vanredno preispitivanje sudske odluke, 18.03.2025. godine Osnovnom sudu u Podgorici podnose tužbu za sudsku zaštitu zviždača 03.07.2025. godine, Mladen Tomović u sudskom postupku P.br.XXXX/22, koji je vođen po mojoj tužbi za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete, kao dokaz podnosi Presudu Upravnog suda Crne Gore U.br.XXXXX/23. Ovo pokazuje njegov umišljaj, iz dva razloga. Prvi, znao je na koji način je obezbijedio donošenje ovakve odluke Upravnog suda. Drugi, u završnoj riječi u istom postupku, koja je održana 09.07.2025. godine, na moju konstataciju da je protiv presude Upravnog suda podnešen vanredni pravni lijek, Tomović kaže da se takva akta mogu podnositi samo protiv pravosnažnih odluka. 16.10.2025. godine, Vrhovni sud Crne Gore odbacuje, kao nedozvoljen, Zahtjev za vanredno preispitivanje Presude Upravnog suda, uz obrazloženje: „Članom 352 stav 1 ZPP-a, propisano je da je pravosnažna ona presuda koja se više ne može pobijati žalbom, ukoliko je njome odlučeno o zahtjevu tužbe ili protivtužbe. Kod takve zakonske odredbe, presuda Upravnog suda kojom se poništava osporeni akt i predmet vraća na ponovni upravni postupak, ne stiče pravosnažnost, jer istom nije odlučeno o zahtjevu stranke, odnosno o pravima, obavezama i pravnim interesima bilo kojeg lica. Ovo iz razloga što, kada Upravni sud poništi akt ili drugu upravnu aktivnost protiv koje je bio pokrenut upravni spor (član 56 stav 1 ZUS), predmet se vraća u stanje u koje se nalazio prije nego je poništeni akt donesen, odnosno poništena upravna aktivnost preduzeta. Kako je Upravni sud, pobijanom presudom, poništio upravni akt protiv kojeg je bio pokrenut upravni spor i predmet vratio upravnom organu na ponovni postupak, to ne postoji pravosnažna sudska odluka, kao procesno-pravna pretpostavka za podnošenje zahtjeva za ispitivanje“. Podsjećam da je Tomović presudu Upravnog suda dostavio kao dokaz u postupku pred Osnovnim sudom u Podgorici, za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete i to predstavio kao validnu i konačnu odluku, iako sada vidimo da Vrhovni sud nedvosmisleno kaže: „Kada Upravni sud poništi akt ili drugu upravnu aktivnost protiv koje je bio pokrenut upravni spor (Član 56 Stav 1 ZUS), predmet se vraća u stanje u koje se nalazio prije nego je poništeni akt donešen, odnosno poništena upravna aktivnost preduzeta“. 05.11.2025. godine, moji advokati, nakon ovakvog stava Vrhovnog suda podnose Agenciji za sprječavanje korupcije Zahtjev za postupanje po presudi Upravnog suda Crne Gore U.br.XXXX/23. 24.11.2025. godine, Dušan Drakić v.d. direktora ponovo odbija da postupi po presudi Upravnog suda. Zaista vrijeđa zdrav razum činjenica da se, pored gore citiranog obrazloženja odluke Vrhovnog suda Crne Gore, v.d. direktora Agencije za sprječavanje korupcije Dušan Drakić poziva na Mišljenje Ministarstva u kojem mu je napisano da to ministarstvo nije nadležno za tumačenje propisa i davanje mišljenja u pogledu njihove primjene. BROJNE SUMNJE Zviždač je u pismu Markoviću i Novoviću iskazao sumnju i na mogući nezakoniti uticaj Tomovića na sud u jednom od postupaka koji vodi protiv CGES-a. Istakao je i, pozivajući se na član 68 stav 4 novog Zakona o sprječavanju korupcije, kojim je propisano da je „postupak po tužbi za zaštitu zviždača hitan“, da Osnovni sud u Podgorici još nije postupio po tužbi njegovih advokata za sudsku zaštitu zviždača, koju su podnijeli 18. marta ove godine. Dodao je da je pripremno ročište u tom predmetu zakazano za 19. januar sljedeće godine. -... dakle deset mjeseci od dana podnošenja tužbe. Toliko o hitnosti i zaštiti lica koja prijave sumnju u korupciju – napisao je zviždač iz CGES-a. On smatra da je na osnovu onoga što je saopštio u pismu neupitne dvije činjenice. - Prva, navodi da sam zlostavljao na radu dvojicu zapošljenih su kreirane nakon što je advokat Mladen Tomović zaključio ugovor o pravnom zastupanju sa Crnogorskim elektroprenosnim sistemom AD Podgorica. Očigledno, nijesu mi mogli pronaći najmanju grešku u prethodnom radu, pa su morali montirati lažne optužbe. Druga, Mladen Tomović je počeo da dobija sudske sporove u ime lica protiv kojih sam podnio sumnju u korupciju, nakon njegovog imenovanja za člana Savjeta ASK-a, u čemu mu svesrdnu pomoć pružaju njegovi prijatelji Dušan Drakić i Kristina Braletić. Prethodno je procesnim zloupotrebama i prevarama odugovlačio i odlagao postupke. Pametnome dosta – kategoričan je zviždač. Na kraju pisma je iskazao očekivanje da Marković i Novović ponovo formiraju predmet protiv Mladena Tomovića, Dušana Drakića i Kristine Braletić i da će u tom postupku biti saslušan u svojstvu oštećenog.

Uzbunjivač uvjeren da neko iz tužilaštva „kumuje“ njegovom progonu

Poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Nikola Janović podnio je ostavku na sve funkcije u toj partiji, potvrđeno je Portalu ETV.
Janović je odluku objavio i na mreži X, a dalji angažman u politici nastavlja kao nezavisni poslanik.
- Obavještavam vas da više nijesam član Demokratske partije socijalista Crne Gore. Samim tim, prestaje i moje članstvo u Glavnom odboru. Takođe vas obavještavam da DPS može da raspolaže sa mojim mjestima u tri skupštinska odbora – Odboru za bezbjednost i odbranu, Odboru za antikorupciju i Odboru za međunarodne odnose i iseljenike. Svoje dalje bavljenje politikom nastaviću kao nezavistan poslanik - naveo je Janović u ostavci.
Bez obzira, kako je istakao, na razlike koje u razmišljanjima o budućnosti DPS-a, zahvalio se na korektnoj i sadržajnoj saradnji i svima poželio uspjeh u budućem životu i radu.
- Nastavljam dalje posvećen vrijednostima i idejama u koje bezrezervno vjerujem - poručio je Janović.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FNikolaJanovic%2Fstatus%2F1996633773774155844%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1996633773774155844%7Ctwgr%5E6108ed308730d64b44a3132528d71d68585f33a4%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Janović je bio član Glavnog odbora DPS-a, a do marta ove godine bio je i član Predsjedništva te stranke. Poslaničku funkciju je obavljao od 2020. godine.
Janović je ranije naznačavao da DPS mora da napravi zaokret u djelovanju i razmišljanju i u više navrata imao drugačije stavove od onih koji su dominantni u stranci.
Bio je ministar sporta i mladih od 2016. do 2020. Kao uspješni vaterpolista osvojio je brojne titule, a proglašen za najboljeg sportistu Crne Gore 2013. godine.
Trofejna klupska i reprezentativna karijera je iza legendarne "osmice”. Sa Srbijom i Crnom Gorom je 2005. u Montrealu osvojio svjetsko zlato, sa Crnom Gorom ima dva zlata sa evropskih prvenstava (Budimpešta 2001. i Malaga 2008), kao i dva srebra, u Ajndhovenu 2012. i Beogradu ove godine.
U Barseloni 2013. godine je vodio svoje "ajkule” do srebrne medalje na Svjetskom prvenstvu.

Nikola Janović napustio DPS, ostaje nezavisni poslanik: Nastavljam dalje posvećen vrijednostima i idejama u koje bezrezervno vjerujem

Dva mlada međeda, najvjerovatnije u potrazi za hranom, na obodu šume na raskrsnici u nikšićkom prigradskom naselju Vidrovan kamerom je prije nekoliko dana snimio čitalac Portala ETV.
Kako se vidi na snimku, susret sa čovjekom im baš i ne prija.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2F9MEnMHEmSKg&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div>Dva međeda snimljena kod Vidrovana u Nikšiću</div>
 
U nikšićkom kraju domaćini u okolnim selima, kao i na planini Goliji, od proljeća se suočavaju sa upadima međeda na imanja.
Lovci su čak tražili da se međed skine sa liste strogo zaštićenih životinja, zbog toga što su pravili ogromnu štetu domaćinstvima, ali u Agenciji za zaštitu životne sredine nijesu blagonaklono gledali na tu inicijativu.
Policija je u aprilu uhapsila četvoricu lovaca osumnjičenih da su ubili međeda u selu Brestice nadomak Nikšića. Mještani okolnih sela tada su organizovali proteste i tražili da lovci budu oslobođeni, jer su, kako su tvrdili, divljač odstrijelili na njihov zahtjev.
Ekolozi smatraju da je sve češća pojava međeda u naseljenim mjestima posljedica klimatskih promjena.
Bernska konvencija o zaštiti evropskih divljih vrsta i prirodnih staništa, koju je ratifikovala i Crna Gora, obavezuje države potpisnice na zaštitu mrkog medvjeda.

VIDEO: Međedi se odomaćili u okolini Nikšića

Komisija za nestala lica Vlade Crne Gore saopštila je da su pristigli rezultati DNK analize iz laboratorije Međunarodne komisije za nestala lica (ICMP) iz Haga i izvještaji antropološke obrade skeletnih ostataka, kojim je potvrđen identitet dva člana porodice Klapuh - F.K. i S.K.
To je učinjeno nakon ekshumacije 4. juna ove godine na starom muslimanskom groblju u Nikšiću, u ulici Voja Deretića bb. Antropološki pregledi, kako su dodali, izvršeni su 6. i 7. novembra u Centru za sudsku medicinu Kliničkog centra Crne Gore.
Posmrtni ostaci trećeg člana porodice Klapuh - H.K. nijesu pronađeni, pa je najavljeno ponavljanje pregleda i proširenje zone ekshumacije na istom lokalitetu.
- Posmrtni ostaci preliminarno identifikovanih lica biće predati Institutu za nestale osobe Bosne i Hercegovine, koji će u saradnji sa Tužilaštvom i vještakom sudske medicine sprovesti postupak konačne identifikacije. Nakon toga ostaci će biti predati porodici radi dostojanstvenog ispraćaja i ukopa - navodi se u saopštenju.
Komisija za nestala lica izrazila je zahvalnost svim institucijama i organizacijama koje su dale doprinos ovom procesu - stručnjacima Međunarodne komisije za nestala lica, civilnom sektoru, medijima i drugim partnerima.
- Integrisani pristup potvrđuje važnost institucionalne saradnje u ostvarivanju prava porodica nestalih, kao i značaj primjene savremenih forenzičkih metoda u rasvjetljavanju sudbine žrtava oružanih sukoba na prostoru bivše SFRJ - zaključili su u saopštenju.
Hasan, Ferida i njihova kćerka Sena Klapuh su 1992. godine izbjegli u Crnu Goru iz ratom zahvaćene Foče u Bosni i Hercegovini. Njih su svirepo ubili pripadnici Vojske Republike Srpske 6. jula 1992. u blizini Plužina, na mostu Obrada Cicmila na rijeci Pivi.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fferid-klapuh-za-etv-neko-je-radio-na-tome-da-se-sve-sakrije&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Iz Akcije za ljudska prava (HRA) ranije je poručeno da očekuju da &nbsp;nadležne institucije BiH preduzmu mjere za privođenje pravdi Zorana Vukovića i Radomira Kovača koji su za ovaj zločin još 1996. godine osuđeni u Crnoj Gori.
- Hasana Klapuha, njegovu suprugu Feridu i njihovu kćerku Senu ubila su četvorica pripadnika odreda „Dragan Nikolić" Vojske Republike Srpske, koji su prethodno pristali da ih za novčanu naknadu bezbjedno prevezu iz Bosne i Hercegovine u Crnu Goru. Za ovo ubistvo, kvalifikovano kao ratni zločin protiv civilnog stanovništva, u Crnoj Gori su 1996. godine pravosnažno osuđeni Janko Janjić, Radomir Kovač, Zoran Simović i Zoran Vuković na po 20 godina zatvora, dok je njihov pomagač Vidoje Golubović osuđen na osam mjeseci zbog neprijavljivanja krivičnog djela i izvršilaca. Vidoje Golubović jedini je izdržao izrečenu kaznu. Ostalima je suđeno u odsustvu jer su bili u bjekstvu - naveli su ranije u HRA.
Na sudu je, kako ističu, utvrđeno da su okrivljeni, kada su prešli granicu i stigli blizu Plužina, nadomak brane Mratinje na rijeci Pivi, izveli žrtve iz vozila, pucali u njih i gurnuli ih s mosta visokog oko 100 metara. Nalazi obdukcije pokazali su da su Ferida i Sena bile žive još neko vrijeme nakon ranjavanja.
- I pored brzog otkrivanja ovog zvjerskog zločina, pravda nikad nije zadovoljena – četvorica osuđenih u odsustvu nijesu izdržali ni jedan dan kazne. Simović i Janjić su u međuvremenu preminuli, dok Kovač i Vuković i danas slobodno žive u Foči - naveli su u HRA.&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 62.5%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fhra-ocekujemo-da-bih-konacno-kazni-ratne-zlocince-za-ubistvo-porodice-klapuh-kod-pluzina&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Bosna i Hercegovina bi, kako su ranije naglasili u HRA, morala da preduzme mjere za njihovo krivično gonjenje.
- Jer je njihovo učešće u zločinu jasno dokazano pred crnogorskim sudom potkrijepljeno materijalnim dokazima. Ne postoje pravne prepreke za to, jer Evropska konvencija o prenosu postupka u krivičnim stvarima (čl. 8) dozvoljava BiH da preuzme ovaj slučaj i ponovo im sudi, budući da su njih dvojica državljani BiH. Kovač i Vuković jedino mogu biti privedeni pravdi tako što im se ponovo sudi u BiH, jer u BiH ne mogu izdržavati kaznu izrečenu na osnovu suđenja u odsustvu u Crnoj Gori, a BiH svoje državljane osuđene za ratne zločine ne može izručiti Crnoj Gori - istakli su ranije u ovoj NVO.

Tag: alternativa-za-njemacku