The Centre for Civic Education calls on the competent institutions to approach the fight against crime more responsibly, decisively, and systematically, without populist promises and actions, while strengthening preventive mechanisms, ensuring more efficient prosecution of perpetrators, and consistently protecting victims’ rights – said Programme Assistant at this non-governmental organization Alma Novalić.
On the occasion of the European Day for Victims of Crime, marked today, she pointed to serious and long-standing shortcomings in the work of relevant institutions in the areas of prevention, detection, prosecution, and adequate sanctioning of criminal offenses.
- An insufficiently effective institutional response weakens the rule of law and encourages the recurrence of various forms of crime, leaving severe consequences for victims, their families, and society as a whole - Novalić emphasized.
Although Montenegro is formally close to achieving its decades-long foreign policy goal - full membership in the European Union - the society continues to face serious security challenges.
- According to the 2025 Global Organized Crime Index (GI-TOC), Montenegro ranks tenth in Europe and 64th in the world in terms of organized crime levels, placing it among the European countries with the highest levels of organized crime, which confirms the depth and complexity of the problem - Novalić stated.
The fight against organized crime and corruption remains one of the key obstacles to progress in negotiating Chapters 23 and 24, which, she added, require the establishment of an independent and efficient judiciary, as well as the strengthening of citizens’ security through consistent enforcement of the law.
- Measurable and sustainable results in these areas are imperative on Montenegro’s European path - Novalić stressed.
Financial crime, she said, remains a deeply rooted problem.
- It is marked by weaknesses in the management of public funds, irregularities in the financing of political activities, the presence of large-scale corruption, and the ignoring of opinions issued by the State Audit Institution (SAI) by the competent investigative authorities. All of this directly undermines citizens’ trust in institutions and the legal order - Novalić said.
Prolonged and violent clashes between organized criminal groups have further destabilized the security environment in Montenegro and represent a serious warning about the insufficient capacity of the security sector.
- It is particularly concerning that some recent clashes have taken place in public and busy areas, as well as cases of murders following several prior attempts, where the police failed to act preventively. Additionally, the recent escapes of some convicted individuals from Podgorica and Budva seriously undermine the credibility of the competent institutions. The failure of leadership structures to assume responsibility in such situations sends a bad message to the public - Novalić emphasized.
She added that the state’s treatment of the victims of the mass shootings in Cetinje in August 2022 and January 2025, as well as of their families, has exposed institutional weaknesses.
- Both in the prevention and prosecution of such crimes, and in providing adequate support to the affected community. The right of victims to dignified and compassionate treatment, access to justice, and material, psychological, and social support is not only a moral obligation of the state, but also an internationally recognized standard, defined in documents such as the UN Declaration of Basic Principles of Justice for Victims of Crime and Abuse of Power - Novalić said.
The citizens of Cetinje, unfortunately, had to seek justice in the streets, while their demands have largely remained unmet.
- The Centre for Civic Education expressed its support and solidarity with them by awarding them the 2025 Human Rights and Civic Activism Promotion Award - Novalić concluded.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Novalić: Institutions must systematically tackle crime without populist promises and actions

Centar za građansko obrazovanje apeluje na nadležne institucije da odgovornije, odlučnije i sistemski pristupe suzbijanju kriminala bez populističkih obećanja i akcija, a uz jačanje preventivnih mehanizama, efikasnije procesuiranje počinilaca i dosljednu zaštitu prava žrtava - poručila je asistentkinja na programima u ovoj nevladinoj organizaciji Alma Novalić.
Ona, povodom Evropskog dana žrtava kriminala koji se obilježava danas, ukazuje na ozbiljne i dugotrajne nedostatke u radu nadležnih institucija u oblasti prevencije, otkrivanja, procesuiranja i adekvatnog sankcionisanja krivičnih djela. 
- Nedovoljno efikasan institucionalni odgovor slabi vladavinu prava, ali i podstiče ponavljanje različitih oblika kriminala, ostavljajući teške posljedice po žrtve, njihove porodice i društvo u cjelini - ističe Novalić.
 Iako je Crna Gora formalno blizu ostvarenja svog višedecenijskog spoljnopolitičkog cilja - punopravnog članstva u Evropskoj uniji - društvo se i dalje suočava sa ozbiljnim bezbjednosnim izazovima. 
- Prema podacima Globalnog indeksa organizovanog kriminala (GI-TOC) za 2025. godinu, Crne Gore je deseta u Evropi i 64. u svijetu po nivou organizovanog kriminala, odnosno nalazi se među državama sa najvišim nivoom organizovanog kriminala u Evropi, što potvrđuje dubinu i složenost problema - navela je Novalić.
 Borba protiv organizovanog kriminala i korupcije ostaje jedna od ključnih prepreka za napredak u pregovaračkim poglavljima 23 i 24, koja, kako dodaje, zahtijevaju izgradnju nezavisnog i efikasnog pravosuđa, kao i jačanje bezbjednosti građanstva kroz dosljednu primjenu zakona. 
- Mjerljivi i održivi rezultati u ovim oblastima predstavljaju imperative na evropskom putu Crne Gore - naglasila je Novalić.
 Finansijski kriminal, prema njenim riječima, ostaje ukorijenjen problem.
- Obilježen slabostima u upravljanju javnim sredstvima, nepravilnostima u finansiranju političkih aktivnosti i prisustvom korupcije velikih razmjera, ali i ignorisanja mišljanja Državne revizorske institucije (DRI) od strane nadležnih istražnih organa. Sve to direktno podriva povjerenje građana u institucije i pravni poredak - rekla je Novalić.
 Dugotrajni i nasilni obračuni organizovanih kriminalnih grupa dodatno su destabilizovali bezbjednosni ambijent u Crnoj Gori i predstavljaju ozbiljno upozorenje na podkapacitiranost bezbjednosnog sektora. 
- Posebno brine činjenica da su pojedini nedavni obračuni izvršeni na javnim i prometnim mjestima, kao i slučajevi ubistava nakon više prethodnih pokušaja, pri čemu je policija propustila da preventivno djeluje. Takođe, nedavna bjekstva nekih od osuđenih lica, iz Podgorice i Budve, ozbiljno narušavaju kredibilitet nadležnih institucija. Izostanak preuzimanja odgovornosti rukovodećih struktura u ovakvim situacijama šalje lošu poruku javnosti - istakla je Novalić.
 Dodaje da odnos države prema žrtvama masovnih ubistava na Cetinju iz avgusta 2022. i januara 2025. godine, kao i prema njihovim porodicama, ogolio je institucionalne slabosti.
- Kako u prevenciji i procesuiranju ovakvih zločina, tako i u pružanju adekvatne podrške pogođenoj zajednici. Pravo žrtava na dostojanstven i saosjećajan tretman, pristup pravdi, te materijalnu, psihološku i socijalnu podršku, nije samo moralna obaveza države, već i međunaordno prepoznat standard, definisan dokumentima poput UN Deklaracije o osnovnim principima pravde za žrtve zločina i zloupotrebe moći - kazala je Novalić. 
Građani i građanke Cetinja su, nažalost, pravdu morali tražiti na ulici, dok su njihovi zahtjevi u značajnoj mjeri ostali neispunjeni. 
- CGO je podršku i solidarnost sa njima izrazio i dodjelom Nagrade za afirmaciju ljudskih prava i građanski aktivizam za 2025. godinu - rekla je Novalić.

Novalić: Institucije sistemski da pristupe suzbijanju kriminala bez populističkih obećanja i akcija

Odsustvo zvaničnog obilježavanja Dana sjećanja na žrtve svih totalitarnih i autoritarnih režima u Crnoj Gori ukazuje na potrebu snažnijeg institucionalnog angažmana u priznavanju i sjećanju na žrtve tih režima.
Iz Centra za građansko obrazovanje (CGO) istakli su da, iako je Skupština Crne Gore usvojila Rezoluciju Parlamentarne skupštine Savjeta Evrope kojom se osuđuju komunistički zločini, država i dalje nema redovne aktivnosti povodom 23. avgusta - Evropskog dana sjećanja na žrtve svih totalitarnih i autoritarnih režima.
- To odsustvo zvaničnog obilježavanja ukazuje na potrebu snažnijeg institucionalnog angažmana u priznavanju i sjećanju na žrtve totalitarnih i autoritarnih režima - navodi se u saopštenju CGO.
Iz te nevladine organizacije (NVO) su podsjetili na značaj trajnog i odgovornog odnosa prema prošlosti, kao temeljnog uslova za izgradnju demokratskog, pravednog i otvorenog društva u Crnoj Gori.
Kako se navodi u saopštenju, prema podacima Virtuelnog vodiča za istoriju logora Goli otok, koji su izradili njemačka fondacija Friedrih Ebert (FES) i NVO Centar za suočavanje s prošlošću - Documenta iz Zagreba, kroz logor Goli otok, kojim je rukovodila UDBA, prošlo je oko 13 hiljada osoba, od čega je 287 umrlo na razne načine.
- Od 1949. do 1956. godine, postojalo je nekoliko manjih logora na Golom otoku – tri za muškarce i jedan za žene - navodi se u saopštenju.
Podsjeća se da su, pored Golog otoka, postojala dva logora na otoku Grguru, jedan za žene i jedan za oficire JNA, zatim zatvori u Bileći, Požarevcu, Staroj Gradšci, zatvor na ostrvu Ugljan, kao i logor Ramski rit blizu granice s Rumunijom.
Iz CGO su istakli da je Goli otok jedini funkcionisao kao mjesto internacije ibeovaca tokom trajanja tog sukoba.
- Ukupno je u tadašnjoj Jugoslaviji, pod optužbom za podršku Staljinu, zatvoreno 15 737 osoba, među kojima je, prema nekim procjenama, bilo i preko 3,5 hiljade iz Crne Gore - precizirano je u saopštenju.
Kako se navodi, oni su bili izloženi brutalnom psihičkom i fizičkom nasilju, gladi, bolestima i nehumanim uslovima, a mnogi su završili u logoru bez ikakvog sudskog procesa, samo na osnovu sumnje.
Rezolucijom Evropskog parlamenta 23. avgust je proglašen danom sjećanja na žrtve svih totalitarnih i autoritarnih režima, čime EU potvrđuje posvećenost učenju iz prošlosti kako bi se spriječilo ponavljanje zločina.
Iz CGO su ukazali da je taj dan opomena na tragično poglavlje političkih zatvorenika Golog otoka, koje je ostavilo dubok trag i u istoriji Crne Gore.
- To je opomena i da zajedno osiguramo da se zločini ne zaborave. Sjećanje na njih obavezuje na očuvanje demokratije, ljudskih prava i vladavine zakona kao temelja slobodnog društva - navodi se u saopštenju CGO.
Oni su istakli da je podjednako važno naglasiti i da se svim žrtvama ne smije manipulisati kroz trend ideološke revizije istorije, već da se sjećanje mora zasnivati na činjenicama.
- Crna Gora, za razliku od drugih zemalja regiona, još nije pravno uredila pitanje obeštećenja političkih zatvorenika i njihovih porodica - navodi se u saopštenju.
Dodaje se da bi se time spriječila dodatna viktimizacija žrtava, ali i stigmatizacija njihovih porodica, a odsustvo institucionalne odgovornosti otežava procese suočavanja sa prošlošću.
- Ovaj datum je i podsjetnik da u našem regionu i dalje postoje autoritarni režimi koji svojim djelovanjem pokazuju koliko je krhka demokratija i koliko lako njeni temelji mogu biti ugroženi - navodi se u saopštenju.

CGO: Žrtve autoritarnih režima ne smiju biti zaboravljene

Sloboda vjeroispovijesti i uvjerenja predstavlja osnovno ljudsko pravo koje mora biti zaštičeno u svakom demokratskom društvu - kazala je asistentkinja na projektima u Centru za građansko obrazovanje Alma Novalić povodom Međunarodnog dana sjećanja na žrtve nasilja zasnovanog na vjeroispovijesti i uvjerenju.
Kako navodi, u vremenu rastućeg govora mržnje i polarizacije, kao i globalnih tenzija, važno je da Crna Gora, kao građansko društvo, gradi otpor prema nasilnom ekstremizmu i pokaže nultu toleranciju prema svakom vidu vjerski motivisanog nasilja.&nbsp;
- Sloboda vjeroispovijesti i uvjerenja &nbsp;ne smije biti zloupotrijebljena za širenje mržnje, podjela i nasilja - niti, pod njenim okriljem, za veličanje ratnih zločinaca i ideologija koje su vodile do masovnih stradanja - istakla je Novalić.
&nbsp;Ustav Crne Gore, kako dodaje, jemči pravo na slobodu misli, savjesti i vjeroispovijesti, kao i pravo da pojedinac promijeni vjeru ili uvjerenje i slobodu, da sam ili u zajednici sa drugima, javno ili privatno, ispoljava vjeru ili uvjerenje molitvom, propovijedima, običajima ili obredom.&nbsp;
- Zakonski okvir predviđa zaštitu od svih oblika posredne i neposredne diskriminacije po osnovu vjere ili uvjerenja. Zabrinutost, ipak, izaziva širenje netolerancije, manipulacija i radikalizacije u online prostoru, gdje se vjerska &nbsp;različitost sve češće zloupotrebljava za političke obračune, produbljivanje podjela i dehumanizaciju onih koji drugačije misle ili vjeruju - navela je Novalić.&nbsp;
Uprkos pravnom okviru za suzbijanje nasilja i govor mržnje, u praksi, prema njenim riječima, i dalje nedostaje dosljedna institucionalna reakcija kojom bi se poslale jasne poruke da je takvo ponašanje neprihvatljivo i podložno sankcijama.&nbsp;
- Građanstvo je nedovoljno informisano o mehanizmima za zaštitu od zloupotreba, diskriminacije i govora mržnje, kako u virtuelnom, tako i u realnom prostoru - smatra Novalić.
Obilježavanje ovog dana, kako je kazala, treba da bude prilika da se institucije pozovu na odgovornost i podsjetnik na brojne žrtve mržnje i nasilja širom svijeta, čiji je jedini „nedostatak“ bila različitost i pripadanje drugoj vjeri ili izražavanje drugačijeg uvjerenja.
&nbsp;- CGO poziva institucije, medije, vjerske zajednice i organizacije civilnog društva da udruže napore u afirmaciji kulture dijaloga, interkulturalizma, uzajamnog poštovanja i odgovornosti, gradeći društvo u kojem je mozaik različitosti stub funkcionalne demokratije - poručila je Novalić.
&nbsp;Međunarodni dan sjećanja na žrtve nasilja zasnovanog na vjeroispovijesti i uvjerenju – 22. avgust – ustanovljen je rezolucijom Generalne skupštine Ujedinjenih nacija.

Novalić: Vjera i uvjerenje nijesu opravdanje za mržnju i nasilje

Američki predsjednik Donald Tramp ponovo je izazvao burne reakcije javnosti nakon objave na društvenim mrežama u kojoj najavljuje slanje "velikog bolničkog broda" na Grenland.
Iako je Tramp ovu odluku predstavio kao grandiozan humanitarni potez, činjenice ukazuju na to da je riječ o neviđenom cinizmu, obmanjivanju javnosti i potpunoj neistini.
Sve je počelo nakon što se jedan mornar na američkoj nuklearnoj podmornici, čije je prisustvo u blizini Grenlanda već samo po sebi provokativno s obzirom na geopolitički kontekst, iznenada razbolio. Danske vojne snage, tačnije Zajednička arktička komanda, brzo su reagovale. Uspješno su evakuisale američkog mornara s podmornice, sedam nautičkih milja od glavnog grada Nuuka, i smjestile ga na liječenje u bolnicu na Grenlandu.
Umjesto da, kako bi se i očekivalo, uputi riječi zahvale danskim vlastima za spašavanje američkog vojnika, Tramp je odlučio iskoristiti ovu situaciju za novu provokaciju i omalovažavanje.
Tramp je na društvenim mrežama objavio da sarađuje s guvernerom američke savezne države Luizijana Džefom Lendrijem kako bi poslali pomoć na ovu dansku teritoriju.
- Radeći sa fantastičnim guvernerom Luizijane Džefom Lendrijem poslaćemo veliki bolnički brod na Grenland kako bismo se pobrinuli za mnoge bolesne ljude o kojima se tamo niko ne brine. Brod je na putu -napisao je Tramp neposredno prije večere s republikanskim guvernerima u Bijeloj kući.
Tvrdnja američkog predsjednika da je brod "na putu" i da stiže iz Luizijane je u potpunosti netačna. Američka mornarica raspolaže s ukupno dva bolnička broda, USNS Mercy i USNS Comfort. Niti jedan od njih nije stacioniran u Luizijani, a ono što priču čini još apsurdnijom jeste činjenica da su oba broda trenutno van funkcije.
Prema pisanju specijalizovanih portala, oba broda se nalaze na održavanju u brodogradilištu u Alabami. Samim tim, nikakav "veliki bolnički brod" fizički ne može ploviti prema Grenlandu.
Bijela kuća, kabinet guvernera Lendrija, kao ni nadležna ministarstva nisu odgovarali na upite medija o tome da li su Danska ili Grenland uopšte tražili ovakvu pomoć, na koje bolesne ljude je Tramp mislio, niti kakve veze guverner Luizijane ima s ovim pitanjem.
<h2>Tenzije oko kupovine Grenlanda</h2>
Podsjetimo, Tramp već duže vrijeme otvoreno izražava želju da Sjedinjene Američke Države jednostavno kupe Grenland od Danske, što je izazvalo višemjesečne trzavice unutar NATO saveza.
Da bi demonstrirao suverenitet i jedinstvo sa ovom teritorijom usljed Trampovih pritisaka, danski kralj Frederik je prošle sedmice po drugi put u godini dana posjetio Grenland.
Kritičari i analitičari poput Arnoda Bertranda ovaj Trampov potez ocjenjuju kao vrhunac cinizma. Umjesto da bude zahvalan zemlji koja je domaćin spasilačkoj misiji njegovog vojnika, američki predsjednik je iskoristio priliku da neutemeljeno kritikuje zdravstveni sistem Grenlanda najavljujući fiktivnu pomoć koja ne postoji.

Nevjerovatan cinizam: Umjesto zahvale Danskoj za spašenog mornara, Tramp izmislio slanje "bolničkog broda" na Grenland

Ministar spoljnih poslova Mađarske Peter Sijarto objavio je danas da će njegova zemlja blokirati pokušaj Evropske unije (EU) da usvoji 20. paket sankcija protiv Rusije, kao i da će zaustaviti napore za dopremanje dalje pomoći Ukrajini.
- Na sjutrašnjem Savjetu za spoljne poslove, EU ima za cilj da usvoji 20. paket sankcija. Mađarska će ga blokirati. Dok Ukrajina ne nastavi tranzit nafte do Mađarske i Slovačke preko cjevovoda Družba, nećemo dozvoliti da se donose odluke važne za Kijev - napisao je Sijarto u objavi na Iksu (X).
Sijarto je dodao da će Mađarska takođe blokirati veliki zajam EU Ukrajini od 90 milijardi eura, koji bi trebalo da namiri vojne i ekonomske potrebe Kijeva u naredne dvije godine.
Ranije ove nedjelje, Mađarska i Slovačka su objavile da će obustaviti isporuke dizela Ukrajini zbog prekida u isporuci nafte.
Premijer Slovačke Robert Fico rekao je juče da će njegova zemlja prekinuti hitne isporuke električne energije Ukrajini ako se isporuke nafte ne obnove do sjutra.

Mađarska najavila da će blokirati usvajanje 20. paketa sankcija EU protiv Rusije

Na svjetskim berzama cijene dionica su ove sedmice porasle nakon vrlo nesigurnog trgovanja, dok ulagači procjenjuju koji će sektori imati koristi, a koji štete od razvoja vještačke inteligencije.
&nbsp;Na Wall Streetu je Dow Jones indeks ojačao 0,25 odsto na 49.625 bodova, dok je S&amp;P 500 porastao 1,1 odsto na 6.909 bodova, a Nasdaq 1,5 odsto na 22.886 bodova, prenosi Hrportfolio.
&nbsp;Na najvećoj svjetskoj berzi cijele sedmice se tjedna trgovalo nesigurno, pa su indeksi jedan dan porasli, a već drugi pali, što je najviše zavisilo od kretanja u tehnološkom sektoru.
&nbsp;Dionice kompanija koje razvijaju vještačku inteligenciju (AI) posljednjih mjeseci znatno osciliraju zbog zasad skromnih dokaza da golema ulaganja u taj razvoj donose prihode i rast profita. Uz to, ulagači se plaše da su cijene tehnoloških dionica previsoke, s obzirom na to da su godinama snažno rasle.
&nbsp;Pod pritiskom su u posljednje vrijeme i akcije niza drugih kompanija, u rasponu od softverskih do logističkih, jer bi razvoj vještačke inteligencije mogao poremetiti njihove poslovne modele i zaoštriti konkurenciju.
&nbsp;- Tržište pokušava da dokuči koji su sektori poslovanja ugroženi vještačkom inteligencijom. Ta tehnologija se razvija brzo, a u ovoj fazi ciklusa ulagači shvataju da neće svi pobijediti i da se neće sva očekivanja ispuniti - rekao je Kit Bjukenen, analitičar u Global Investmentsu.
&nbsp;Dobitke na sedmičnom nivou indeksi su učvrstili tek u petak, kada je američki Vrhovni sud proglasio nezakonitim tzv. recipročne carine koje je prošle godine predsjednik Donald Tramp uveo prema zakonu o nacionalnim vanrednim situacijama.
&nbsp;To znači da se te carine, koje se kreću u rasponu od deset do 50 ofsto, moraju ukinuti.
&nbsp;Međutim, Tramp je odmah u petak potpisao dokumente o uvođenju desetodstotnih carina na uvoz iz svih zemalja, što mu zakoni dopuštaju. Uprkos tome, cijene dionica na Wall Streetu su u petak porasle.
&nbsp;- Ulagači su odahnuli, jer Trumpove nove carine nijesu veće - kazao je Majk Dikson, strateg u Horizon Investmentsu.
Tramp je danas poručio da će nove carine na sav uvoz povećati s deset na 15 odsto i da će uskoro uvesti i dodatne namete. Zbog toga se iduće sedmice može očekivati nesigurno trgovanje na berzama. Tim više, što se procjenjuje da je tužbe protiv Trampovih „recipročnih“ carina podiglo više hiljada kompanija iz svih dijelova svijeta, koje će tražiti povrat plaćenog novca.
&nbsp;Procjenjuje se da je u pitanju više od 175 milijardi USD, koje će SAD-a morati da vrati iz saveznog budžeta.
&nbsp;Na evropskim berzama nastavljen je pozitivni niz, zahvaljujući boljim nego što se očekivalo poslovnim rezultatima većine banaka i kompanija.
&nbsp;Londonski FTSE indeks ojačao je 2,3 odsto na 10.686 bodova, dok je frankfurtski DAX porastao 1,4 odsto na 25.260 bodova, a pariski CAC 2,45 odsto na 8.515 bodova.
&nbsp;Zahvaljujući tome, STOXX 600 indeks vodećih evropskih dionica dostigao je rekordni nivo od 630 bodova.

Svjetske berze ove sedmice porasle

U emisiji Vikend popodne na Televiziji E očekuje vas dinamično i inspirativno izdanje.&nbsp;
Sa mladom evropskom ambasadorkom razgovaramo o prilikama za mlade, stipendijama i usavršavanju u inostranstvu kao i kako napraviti hrabre korake ka znanju i iskustvu.&nbsp;
U studiju nam se pridružuje i ekonomski analitičar, sa kojim otvaramo važno pitanje: koliko su politika i ekonomija zaista povezane i kako te veze utiču na svakodnevni život građana.&nbsp;
Bavimo se i izazovima urbanog života i tražimo rješenja za saobraćajne gužve u glavnom gradu i pitamo da li postoje održive alternative.&nbsp;
Za kraj, opuštamo se uz mirise i ukuse kuhinje Sandre Manojlović, koja donosi recepte za pravo vikend uživanje.
Pratite nas kao i svakog vikenda od 17 sati.

Tag: alma-novalic