Srpski državljanin Dušan Ramić jutros je odbio da iznese odbranu u Višem državnom tužilaštvu (VDT) u odnosu na sumnje da je njegova partnerka Alma Ćosović preminula u Kliničkom centru Crne Gore (KCCG) nakon brutalnih povreda koje joj je nanio.
To je Portalu ETV potvrdila rukovoditeljka i portparolka VDT-a Lepa Medenica.
Ramić je, inače, zbog nasilja u porodici već uhapšen sredinom juna i tada mu je određen pritvor. Iz Uprave policije je 11. juna saopšteno da mu se na teret stavlja krivično djelo nasilje u porodici ili porodičnoj zajednici sa posljedicom teške tjelesne povrede, u sticaju sa krivičnim djelom omogućavanje uživanja opojnih droga, na štetu A.V. Takođe je, kako su tada kazali, podnijet i zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka zbog zanemarivanja djeteta partnerke A.V, po članu 37 Zakona o zaštiti od nasilja u porodici.
VDT je, nakon smrti Ćosović, preuzelo predmet od Osnovnog državnog tužilaštva u Podgorici. Oni će, kako nam je saopštila Medenica, predložiti da mu se pritvor produži.
Javnost je za ubistvo Ćosović saznala nakon objave Centra za ženska prava (CŽP) u kojem je precizirano da ju je Ramić pretukao pred očima maloljetnog djeteta.
Kako je kasnije izjavio njen brat Demir Ćosović, Ramić je nakon napada pobjegao, a Alma je pronađena tek 30 sati kasnije, sa teškim povredama. U stanu je, kako je rekao, zatečeno i njeno dijete sa posebnim potrebama - u stanju iscrpljenosti.

Anja Ivanović

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1084x550

thumbnail

Ramić odbio da iznese odbranu na sumnje da je na smrt pretukao Almu Ćosović

U Crnoj Gori se nasilje nad ženama i dalje shvata olako, kaznena politika je blaga i često se nalaze opravdanja za počinioce, ocijenila je direktorica SOS Telefona Podgorica Biljana Zeković, dodajući da izmjenama Krivičnog zakonika femicid treba uvesti kao posebno krivično djelo. 
 
U Kliničkom centru Crne Gore u nedjelju je preminula 43-godišnja Alma Ćosović nakon što ju je, prema navodima Centra za ženska prava, brutalno pretukao partner Dušan Ramić. 
 
Zeković je za Radio Crne Gore kazala da ni nakon tog slučaja ne očekuje hitnu reakciju države. 
 
- Jer ono što se obično uradi nakon što se ovakve stvari dese jeste da se analizira situacija, da se daju neke preporuke, a u suštini se u konačnici ništa ne dešava. Ovdje je problem zaštite žena tokom nasilja i nakon toga- navela je Zeković. 
 
Ona smatra da se u Crnoj Gori još olako uzimaju takve situacije i da zato dolazi do ovolikog broja femicida, odnosno ubistava žena kao posljedica nasilja u porodici. 
 
- Mislim da je kaznena politika još blaga, da se nalaze opravdanja za počinioce nasilja- rekla je Zeković, prenosi Portal RTCG. 
 
Ona očekuje da se femicid uvrsti kao posebno krivično djelo u novom Krivičnom zakoniku. 
 
Zeković je ukazala da se prijetnje često ignorišu, ili shvataju olako. 
 
- U tom dijelu država mora da reaguje, jer apsolutno nikada ne znamo kakav će biti ishod tih prijetnji. U svakom slučaju, kada bi se to adekvatno kažnjavalo, onda bi i počinioci nasilja vodili računa kada će da prijete i da li će da prijete- navela je Zeković. 
 
Psihološkinja Aida Perović Ivanović upozorila je da djeca koja svjedoče nasilju, posebno ona sa smetnjama u razvoju, prolaze kroz teške psihološke traume. 
 
- Dakle, to zahtijeva neke specijalizovane vrste pomoći, pogotovo psihološke pomoći, a nijesam sigurna da mi imamo dovoljne kapacitete u javnom traumatskom sektoru da se to pruži. U svakom slučaju, govorimo o traumi koja će tu djecu sigurno obilježiti za cijeli život, ali ono što im treba jeste da im se pruži podrška- kazala je Perović Ivanović za Radio Crne Gore. 
 
Iskustvo iz prakse, kako je rekla, pokazuje da nijesu dovoljni mehanizmi koje Crna Gora ima za pomoć žrtvama nasilja.

Portal ETV

Zeković: Femicid uvrstiti kao posebno krivično djelo

Mnogo je propusta u procjeni rizika - ne djeluje se spremno kad se procjeni da je visok. Ženama se u Crnoj Gori ne vjeruje kada institucijama kažu da su žrtve nasilja - ukazala je za 24 sata Televizije E direktorica Centra za ženska prava Maja Raičević.
Alma Ćosović pretučena je pred djetetom, ostavljena bez pomoći više od 30 sati. Umrla je nakon mjesec, koliko je bila u komi. Institucije javno nijesu reagovale, a vijest o njenoj smrti javnost je dobila od Centra za ženska prava. Izvršna direktorica ove nevladine organizacije, Maja Raičević, podsjeća da su se u kratkom periodu desila dva femicida, a da je izostala poruka države, čija je obaveza da se pobrine za takve slučajeve.
- Sve to govori da život žene u Crnoj Gori ne vrijedi mnogo. Sve to govori da država nije spremna da se suoči sa ovakvom vrstom nasilja koja neprestano odnosi živote žena. I onda kad ishod nije smrt, nasilje nad ženama ugrožava zdravlje, mentalno zdravlje, žrtvine živote najbližih, prvenstveno djece - rekla je Raičević.
I pored toga što postoji veliki broj pozicija koje se odnose na bezbjednost, poput potpredsjednika Vlade (za bezbjednost), kao i i institucija koje se bezbjednošću bave, ipak se, kaže Raičević, stiče utisak da se bezbjednost uopšte ne odnosi na žene.
- Kad se ovakve stvari dese najmanje što možemo da očekujemo je snažna poruka sa vrha vlasti da će se raditi na prevenciji, na suzbijanju nasilja… Mi uporno dobijamo samo ćutanje i apsolutni nemar i neodgovornost, prije svega prema ženama u Crnoj Gori, ali i prema svim građanima i građankama. Nasilje nad ženama je sistemski problem koji urušava sve društvene vrijednosti i utiče na zdravlje našeg društva - istakla je Raičević.
Smatra da u institucijama ima ljudi koji posvećeno rade svoj posao, ali da je sistem zakazao jer institucije međusobno ne funkcionišu.
- Zabilježili smo niz propusta, prvenstveno kada je riječ o procjeni rizika. Čini mi se da se ženama još ne vjeruje dovoljno u institucijama onda kada kažu da su ugrožene. Neophodno je da se rizik adekvatno procijeni. Neohodno je da, kada se ustanovi da je taj rizik visok, spremno reaguje. Mi neprestano imamo lošu procjenu rizika koju prati i neadekvatno postupanje institucija. Primijetili smo inertnu i neprofesionalnu ulogu centara za socijalni rad, koji uopšte ne reaguju, naročito kada su djeca izložena nasilju. Na to smo ukazali u više navrata i kroz saopštenja Operativnog tima za nasilje nad ženama i nasilje u porodici – podsjetila je izvršna direktorica Centra za ženska prava.
Raičević ističe da je neophodna nacionalna strategija protiv nasilja u porodici i nasilja nad ženama. Podsjeća i da su sredstva za borbu protiv nasilja nad ženama već opredjeljena kroz Reformsku agendu Evropske unije.
- Mislim da je važno da znamo da li će ta sredstva zaista otići za borbu protiv nasilja nad ženama ili će se neki drugi budžetski deficiti pokrivati tim novcem… Mi imamo neadekvatan broj tužilaca, nedovoljno policije, nemamo sistem koji uzima u obzir sve naše višegodišnje apele koji se odnose na pitanja suzbijanja ilegalnog oružja. Podsjetiću da još nemamo zakon o oružju. Mnogo toga što je Vlada trebalo hitno da uradi, zapravo je propustila – kaže Raičević.
U Centru za ženska prava zalažu se da se ubistva, zasnovana na rodnoj diskriminaciji, tretiraju kao teška ubistva, da se femicid spriječi, a nasilje prevenira.
- Ogromna je potreba briga o djeci žrtava, a ne vidim da se neko time adekvatno bavio. Poslije svakog femicida žrtve za sobom ostavljaju maloljetnu djecu. Neka od njih završe u domu, hraniteljskim porodicama i država se više na njih ne okreće. To su djeca koja, u najmanju ruku, zaslužuju da se država pobrine o njihovom zdravlju, jer mnogi od njih nose ozbiljne traume. Država traba da se brine i o njihovom obrazovanju, školovanju, da im pruži krov nad glavom - istakla je Raičević.
Dodaje da je država dužna da zaštiti svakog pojedinca.
- Ovo što se dešava mora da bude alarm za čitavo društvo, da više nema prostora za opomenu, čekanje… Ovo su situacije kada bi trebalo da solidarno stanemo ispred ove vlasti i zahtijevamo da zaista uradi ono na šta se obavezala i za što je plaćamo – zaključila je Raičević.

Raičević: Život žene u Crnoj Gori ne vrijedi mnogo, država nije spremna da se suoči sa nasiljem koje ih neprestano odnosi

Ženski klub Skupštine Crne Gore izrazio je tugu i užasnutost zbog tragične smrti Alme Ćosović, koja je preminula nakon što ju je brutalno pretukao Dušan Ramić. 
- Ovaj gnusni čin nasilja, u kojem je počinilac pokazao ekstremnu brutalnost, nije samo krivično djelo— to je i društveni šamar vrijednostima ljudskog dostojanstva i rodne ravnopravnosti - navedeno je u saopštenju za javnost Ženskog kluba Skupštine.
Oštro su osudili svaki vid rodno zasnovanog nasilja i poručili da basilje nad ženama predstavlja najgrublje kršenje osnovnih ljudskih prava i demokratskih principa.
- Ni jedan društveni ni privatni razlog ne može opravdati fizički napad koji je doveo do smrti Alme Ćosović - istaknuto je u saopštenju.
Ženski klub Skupštine pozvao je nadležne institucije da bez odlaganja: sprovedu temeljnu i hitnu istragu svih okolnosti ovog zločina, obezbijede da počinilac bude procesuiran u skladu sa zakonima Crne Gore, garantuju da će pravda biti zadovoljena i da će kazna biti primjerena težini djela.
- Zalažemo se za sistemski odgovor: potrebno je ojačati kapacitete policije, tužilaštva i sudstva za prepoznavanje i blagovremeno reagovanje u slučajevima rodno zasnovanog nasilja — od preventivnog djelovanja do adekvatne zaštite žrtava - naglašeno je u saopštenju.
Ženski klub je izrazio iskreno saučešće porodici i prijateljima Alme Ćosović, uz obećanje da će kao Klub ostati posvećeni borbi protiv rodno zasnovanog nasilja i zalaganju za sistem u kojem ovakve tragedije više neće biti moguće.
- Želimo da ovo saopštenje bude jasna i odlučna poruka: nijedan čin nasilja prema ženama neće biti ignorisan, opravdan ili tolerisan. Pravda mora biti zadovoljena, a društveni sistem obavezno reformisan kako bi zaštitio svaku ženu, bez izuzetka - poručeno je iz Ženskog kluba Skupštine.

1250x600

Ženski klub Skupštine nakon smrti Alme Ćosović: Nadležni da sprovedu temeljnu istragu i garantuju da će pravda biti zadovoljena

Čast izuzecima, namirile ste se, većinski osigurale sebi još koji mandat zahvaljujući kvotama… koga je briga što je neku tamo Almu, majku troje maloljetne djece, do smrti tukao partner, monstrum, naveo je u Fejsbuk objavi poslanik Socijaldemokrata (SD) Nikola Zirojević, komentarišući to što se potpredsjednica Skupštine i poslanice nijesu oglasile povodom smrti Alme Čosović, koja je podlegla povredama koje joj je nanio Dušan Ramić.
- Da se neće oglasiti ko od ovih dušebrižnika koji nam svaki dan trube o ženskim pravima? Da nećemo pročitati izjavu potpredsjednice Parlamenta ili neke od poslanica kojima su, kad god ih politički argumentovano napadnete, puna usta priče da je to zato što su žene? Da se neće oglasiti ko od ovih koji su nam, prije samo nekolika dana, pobjedonosno čestitali nove kvote od 40 odsto žena u politici? Koja je kvota za žene žrtve femicida i žene žrtve nasilja u porodici, recite nam? Koliko još žena treba da strada da se probudite - niz je pitanja koja postavlja Zirojević.
Nažalost, kako ističe, ćute i poslanici nerijetko relativizujući ova pitanja.
Zirojević pita kakvu poruku šalje Vlada koja ponovo bira "nezakonito izabranog mobingaša", a da pritom samo jedna žena iz Vlade podigne glas i bude protiv? 
- Kakvu nam poruku šalje sistem koji nije zaštitio Almu i mnoge prije Alme, ali urgentno saslušava zbog komentarisanja nečijih papuča?Zašto javnost, pa čak i nikšićka, nije ništa znala o ovome? Zašto ni dan danas ne znamo šta je sa monstrumom koji je ovo učinio? Sram vas bilo sve koji ste dopustili da ovo postane obrazac ponašanja! Sram nas bilo sve koji na ovo ćutimo, a na razne gluposti reagujemo - poručio je Zirojević.

Zirojević ljut zbog izostanka reakcije iz Skupštine na smrt Alme Ćosović: Sram nas bilo sve koji na ovo ćutimo, a na razne gluposti reagujemo!

Alma Ćosović, koja je duže od mjesec bila u komi, svirepo je ubijena, pri čemu joj nasilnik nije dao ni najmanju šansu da preživi, kazao je brat žrtve Demir Ćosović.
Centar za ženska prava objavio je večeras obraćanje brata Alme Ćosović, koja je prekjuče podlegla povredama koje joj je nanio Dušan Ramić.
- Kada je počinio ovaj monstruozni čin u njenoj kući, nije našao za shodno da pozove hitnu pomoć, da bar malo pokaže trunku kajanja i ljudskosti. Umjesto toga, pobjegao je iz njene kuće i ostavio je bez svijesti u tom stanju više od 30 sati - tvrdi Ćosović.
Napominje da je Alma Ćosović imala dijete sa posebnim potrebama.
- Imala je dijete koje je invalid i koje ne može ni da pije vodu bez majčine ljubavi i pomoći. Sve to je taj monstrum zanemario. Dijete je bilo iscrpljeno do iznemoglosti jer je majka bila u dubokoj komi i nije mu mogla pružiti ni osnovnu pomoć – hranu, pelene, njegu - dodao je on.
Ćosović je uputio apel svima iz Crne Gore i regiona da pomognu svakome ko je ugrožen – ovako ili na bilo koji drugi način.&nbsp;
- Moji roditelji su veoma lošeg zdravstvenog stanja, a usljed ove tragedije dodatno su oboljeli i fizički i psihički. Kako narod kaže – najteža je muka kada roditelj ispraća svoje dijete na onaj svijet. Nadamo se da ćete razumjeti našu bol, koja je ničim izazvana, a nanijeta nam je tako da se od nje nikada nećemo oporaviti - dodao je on.
Nadaju se, kaže, da će tužilaštvo i sudovi imati dovoljno razumjevanja da to nije bio slučaj porodičnog nasilja, niti da su živjeli zajedno – "što je porodici potpuno nepoznato".
- Samim tim da se pominje kontekst porodično onda bi vjerovatno mi bili bliski, vjerovatno bismo se čuli telefonom, obilazili se na slave, rođendane, veselja, tada bi i mi, ljudi koji nisu iz pravne struke, shvatili da je to porodično nasilje. Ali, ovo je za nas svirepo ubistvo koje nikad neće biti oprošteno. Imamo potpuno povjerenje u tužilaštvo i sudove. Naš advokat je uključen u cjelokupan slučaj, kao i Centar za ženska prava - kazao je Ćosović.
Ćosović se zahvalio ljekarskom osoblju koje je, kako je rekao, imalo human pristup.
- Želio bih da se zahvalim Kliničkom centru Crne Gore, prvenstveno direktoru bolnice, gospodinu dr Saši Radoviću, zbog humanog i ljudskog gesta. Takođe se zahvaljujem doktoru Slavku Đuraškoviću koji je operisao moju sestru, kao i Odjeljenju intenzivne njege, Odjeljenju neurologije i načelnici dr Sandri Vujović - kazao je Ćosović.

Brat Alme Ćosović: Smrt moje sestre svirepo ubistvo, nasilnik joj nije dao ni najmanju šansu da preživi

Tragedija Alme Ćosović nije izolovan slučaj. Ona je odraz ozbiljnog sistemskog propusta. Slaba koordinacija institucija, neefikasna socijalna politika i izostanak preventivnog djelovanja direktno doprinose ovakvim ishodima, kazali su u Savjetu žena Stranke evropskog progresa (SEP).
- Vera. Biljana. Alma. Gorica. Koliko još imena treba da izgovorimo – koliko još žena treba da bude ubijeno – da bi ovaj sistem reagovao?Više od mjesec dana provela je u komi, bez javne informacije o svom zdravstvenom stanju, a njena smrt nije zabilježena u medijima. Alma je iza sebe ostavila troje maloljetne djece - kazali su u Savjetu žena SEP-a.
Poručuju da su neophodne reforme koje će ojačati zaštitu žena i djece od nasilja, uključujući brže postupke, strože mjere protiv nasilnika i jače mehanizme institucionalne odgovornosti.
- Škole premalo koriste pedagoge i psihologe za rad na temama nasilja, rodne ravnopravnosti i mehanizmima zaštite. Djeca nemaju prostor ni sigurnost da prijave probleme, a i kada to učine, sistemska reakcija često izostaje - naglašeno je u saopštenju.
Potrebno je, navode u Savjetu žena SEP-a, uvesti redovne radionice u školama, omogućiti anonimno prijavljivanje problema i obavezati škole da svaku prijavu proslijede centrima za socijalni rad, kroz jasan protokol saradnje.
- Poseban fokus mora biti na informisanju žena – kroz javne kampanje, lokalne zajednice, škole i zdravstvene ustanove – kako i kome mogu prijaviti nasilje, koja su njihova prava, i gdje mogu potražiti sigurnost i podršku - napominju u tom stranačkom tijelu.
U Savjetu žena SEP-a kazali su da centri moraju biti osnaženi – kroz zapošljavanje dodatnih stručnjaka, uvođenje terenskog rada i dostupnost kontinuirane psihološke i pravne pomoći.
- Samo kroz prevenciju, institucionalnu povezanost i kontinuiranu podršku porodicama možemo spriječiti nove tragedije - poručuju u Savjetu žena SEP-a.

Savjet žena SEP-a: Tragedija Alme Ćosović odraz ozbiljnog sistemskog propusta, neophodne reforme koje će ojačati zaštitu žena i djece

U Crnogorskom ženskom lobiju (CŽL) očekuju najoštriju sankciju za Dušana Ramića koji je počinio femicid nad svojom partnerkom Almom Ćosović - mladom ženom i majkom troje maloljetne djece.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 55.6604%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fcentar-za-zenska-prava-o-femicidu-alme-cosovic-jos-jedna-potvrda-da-su-zene-izlozene-ekstremnom-nasilju&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
- Kakve je zvjerske i brutalne povrede nasilnik Dušan Ramić nanio Almi govori i činjenica da je provela više od mjesec u komi u Kliničkom centru Crne Gore (KCCG) gdje je 3. avgusta nažalost preminula od nasilnikovih povreda - naveli su u Crnogorskom ženskom lobiju.
Alma je, kako su istakli, još jedna žrtva nasilja i brutalnog partnerskog prebijanja.
- Mjesec borbe za život, još jedna žrtva femicida, nije bila interesantna tema za medijsku zajednicu jer su političke teme, podjele po svim osnovama, prozivke i degradacija svih koji nijesu kao mi , “goruće” teme koje skrecu pažnju i pune medijske stupce i gledanost. Život jedne mlade žene počeo je sa nestajanjem pred njenim maloljetnim djetetom jer je nasilnik torturu i zločinačku agresiju ispoljio upravom pred maloljetnim djetetom. Praksa zločinačkog nasilja nad ženama ne dešava se jednom i nikad više, već praktičan rad aktivistkinja sa žrtvama potvrđuje da je istorijat takvog nasilja dug, bolan i traumatičan - naveli su u Crnogorskom ženskom lobiju.
Što se prethodno dešavalo Almi i njenoj maloljetnoj djeci, da li je prijavljivala nasilje i da li je neko znao - a ćutao na ono što joj se dešavalo ostaje, kako su poručili, tek da kažu institucije nadležnih za oblast rodnog nasilja nad ženama.
- Za sada znamo da da je broj femicida u Crnoj Gori povećan - što povrđuje da je nasilje nad ženama sve češće i sve brutalnije sa teškim posljedicama za žrtvu koji - nerijetko završavaju smrtnim ishodom - dodali su u Crnogorskom ženskom lobiju.
Oni apeluju na institucije sistema da se slučaj sada pokojne Alme Ćosović rasvijetli do kraja i sagleda da li je i ako da ko u “lancu” prevencije, pomoći i podrške zatajio u ovom slučaju.
- Crnogorski ženski lobi apel upućuje u nadi da će, i ako kasno za Almu, biti bar za njenu djecu pomoć da traume budu sanirane u mjeri mogućeg kao i da adekvatno budu zbrinuta. Za počinioca zvjerskog nasilja i femicida s pravom očekujemo najoštriju sankciju.Crnogorski ženski lobi Alminoj porodici upućuje saučešće i saosjećanje u bolu, a njenom imenu i sjenima na najdublji pijetet - zaključili su u saopštenju.

CŽL nakon femicida Alme Ćosović: Institucije da rasvijetle je li zatajio neko u lancu prevencije, pomoći i podrške

Iran je upozorio Donalda Trampa da ne preduzima nikakve akcije protiv vrhovnog vođe zemlje Ajatolaha Alija Hamneija, samo nekoliko dana pošto je američki predsjednik pozvao za okončanje gotovo 40-ogodišnje Hamneijeve vladavine.
- Tramp zna da ako bilo koja ruka agresije bude pružena ka našem lideru ne samo da ćemo isjeći tu ruku već ćemo zapaliti njihov svijet- rekao je general Abolfazi Šekaraši, portparol iranskih oružanih snaga.
Ove izjave uslijedile su pošto je Tramp opisao Hamneija u intervjuu za Politiko u subotu kao "bolesnog čovjeka koji treba da vodi svoju zemlju kako treba i prestane da ubija ljude", i dodao da je "vrijeme da se traži novo vođstvo u Iranu".
Tenzije između SAD i Irana su visoke od kada su iranske vlasti nasilno suzbile demonstracije koje su počele zbog posustale iranske privrede 28. decembra. Tramp je zacrtao dvije crvene linije za Iran - ubijanje mirnih demonstranata i to da Teheran sprovodi masovna pogubljenja poslije demonstracija.
Američki nosač aviona USS Ejbraham Linkoln koji je nedavno bio u Južnom Kineskom moru danas je prošao kroz Malajski moreuz, ključni plovni put koji povezuje Južno kinesko more i Indijski okean, pokazuju podaci koji prate brodove.
Zvaničnik američke ratne mornarice koji nije želio da mu se navede ime rekao je da taj nosač aviona i tri razarača koja ga prate idu ka zapadu.
Iako mornarički i drugi vojni zvaničnici nijesu izričito rekli da grupa brodova ide ka Bliskom istoku, njihovo trenutno usmjerenje i lokacija u Indijskom okeanu znači da su samo nekoliko dana od ulaska u taj region, piše AP.
Ne bi bilo prvi put da grupa vojnih brodova raspoređena u Pacifiku bude premještena na Bliski istok zbog nestablilnosti u tom regionu. Brod Ejbraham Linkoln je preusmjeren ka Bliskom istoku 2024. godine, a prošlog juna je naređeno udarnoj grupi brodova USS Nimic da ide u taj region.
Broj ubijenih na protestima u Iranu dostigao je najmanje 4.484 ljudi, prema Novinskoj agenciji aktivista za ljudska prava čije sjedište je u SAD. Agencija je bila tačna tokom godina demonstracija i nemira u Iranu, i oslanjala se na mrežu aktivista unutar zemlje koja potvrđuje sve prijavljene smrtne slučajeve. AP navodi da nije mogao nezavisno da potvrdi tu cifru.
Iako već danima nije bilo protesta postoji strahovanje da bi broj poginulih mogao znatno da se poveća kako informacije postepeno stižu iz zemlje koja je i dalje pod vladom nametnutom blokadom interneta od 8. januara.
Hamnei je u subotu izjavio da je u protestima poginulo "nekoliko hiljada" ljudi i za to okrivio SAD. To je bila prva naznaka nekog iranskog lidera o razmjeri nastradalih.
Takođe je u protestima uhapšeno 26.127 ljudi prema Agenciji aktivista za ljudska prava, a komentari nekih zvaničnika izazvali su strahovanje da bi neki od privedenih mogli da budu pogubljeni u Iranu.
Šef nacionalne policije general Ahmad Reza Radan rekao je da će oni koji se sami predaju dobiti blaži tretman nego oni koji to ne urade.
- Oni koje su prevarile strane obavještajne službe i koji su postali njihovi vojnici imaju šansu da se predaju. Ako se predaju definitivno će biti smanjenje kazne. Imaju tri dana da se predaju- rekao je Radan i nije objasnio šta će se desiti kad isteknu ta tri dana.

Iran upozorio Trampa da ne preduzima akcije prema Hameneiju

Norveška je upozorila svoje građane da će u slučaju rata s Rusijom vojska moći zaplijeniti privatne kuće i automobile.
Vojni zvaničnici su rekli da je oko 13.500 pisama poslato Norvežanima upozoravajući da bi određena imovina – uključujući nekretnine, vozila, brodove i mašineriju – mogla biti zaplijenjena.
- Zahtjevi su usmjereni na osiguravanje da, u ratnim uslovima, oružane snage imaju pristup resursima potrebnim za odbranu zemlje- saopštila je norveška vojska.
Mjera bi bila važeća godinu dana, a Norvežani su primali slična pisma i prethodnih godina.
- Važnost spremnosti za krizu i rat dramatično je porasla posljednjih godina- rekao je Anders Jernberg, šef organizacije vojne logistike.
Norveška je u najozbiljnijoj političkoj sigurnosnoj situaciji od Drugog svjetskog rata. Naše društvo mora biti spremno za sigurnosne krize i, u najgorem slučaju, za rat. Radimo na značajnom jačanju vojne i civilne spremnosti, dodao je on.

Norveška upozorila građane da će u slučaju rata sa Rusijom zaplijeniti privatnu imovinu

Američka berza negativno je reagovala na najave predsjednika SAD Donalda Trampa da će uvesti dodatne carine evropskim zemljama zbog Grenlanda, a iz istog razloga danas su pale vrijednosti akcija i na evropskim tržištima.
Ubrzo nakon otvaranja berze Dau Džons je pao za 728 poena, ili 1,47 odsto, S&amp;P 500 je pao za 1,4, a Nasdaq Composite za 1,7 odsto, prenio je CNN.
Indeks VIX, poznatiji kao indikator straha, skočio je za 28 odsto, iznad 20, što je nivo koji prvi put od novembra signalizira povećani rizik.
Referentni evropski indeks Stoxx 600, koji prati akcije širom regiona, danas je pao za 1,26 odsto, nakon što je u ponedjeljak imao pad od 1,19 odsto, što mu je bio najgori dan od novembra.
Pored toga, investitori su nastavili takozvanu trgovinu „Prodaj Ameriku“, rasprodajući američki dolar i obveznice. Indeks dolara, koji mjeri snagu dolara u odnosu na šest glavnih svjetskih valuta, pao je za 0,89 odsto, što je ogroman pomak na deviznim tržištima.
Referentni prinos na desetogodišnje američke državne obveznice porastao je na 4,29 odsto i dostigao je najviši nivo od septembra.
U međuvremenu su i vanredni izbori u Japanu potresli tržišta u Aziji, dovodeći do skoka prinosa japanskih obveznica. Nagli porast prinosa u Japanu doprinosi nervozi na tržištu obveznica, a vrši pritisak i na američke državne obveznice.

Pad berze u SAD i Evropi zbog Grenlanda

Poljska vlada odobrila je planove za djelimično ukidanje vanrednih propisa o boravku i socijalnoj pomoći koji su od 2022. vrijedili za Ukrajince izbjegle od rata, pri čemu će se od marta njihova prava postupno prebacivati u redovni pravni okvir za strane državljane, izvijestili su danas poljski dužnosnici.
Portparol vlade Adam Šlapka rekao je da odluka odražava stabilizaciju situacije gotovo četiri godine nakon uvođenja posebnih mjera, neposredno nakon početka ruske totalne invazije na Ukrajinu.
- Nakon gotovo četiri godine situacija je stabilnija. Većina ljudi koji borave u Poljskoj radi, a njihova djeca pohađaju školu. Sada možemo prijeći s privremenih na sustavna rješenja- rekao je Šlapka
Što donose nova pravila?
Prema novim pravilima, Ukrajincima će se odobravati trogodišnje dozvole boravka u skladu s opštim zakonodavstvom o strancima. Pristup javnom zdravstvenom sistemu biće garantovan maloljetnicima, zaposlenima te osobama smještenima u kolektivnom smještaju. Nezaposleni odrasli imaće pravo na zdravstvenu zaštitu pod istim uslovia kao i ostali nezaposleni strani državljani.
- Pravo na korištenje glavnog poljskog dječjeg dodatka ostaće vezano uz sudjelovanje roditelja na tržištu rada- saopštila je vlada.
Kako bi se izbjegli nagli prekidi potpore, uvedene su prijelazne mjere, uključujući dovršetak već odobrenih isplata porodičnih naknada, poravnanje sredstava dodijeljenih lokalnim vlastima te produženje važenja postojećih viza i dozvola boravka do 4. marta sljedeće godine. Mjere u oblasti obrazovanja, poput dodatne nastave poljskog jezika, pripremnih razreda u školama te pojednostavljenih procedura za zapošljavanje nastavnika i međukulturnih asistenata, ostaće na snazi do kraja školske godine 2025./2026.
„Svjesni smo koliko su Ukrajinci važni za naše tržište rada“
Poslodavci su ranije upozoravali da bi ukidanje posebnog zakona moglo negativno uticati na poljsko tržište rada, koje je od 2022. apsorbiralo više od milion radnika iz Ukrajine. Poslovno udruženje Lewiatan ranije je upozorila da bi ograničavanje pojednostavljenih procedura zapošljavanja moglo ozbiljno pogoditi sektore poput građevinarstva i usluga.
Šlapka je rekao da vlada ne očekuje negativne ekonomske posljedice.
- Svi smo svjesni koliko su ljudi koji su došli iz Ukrajine važni za naše tržište rada. Ova rješenja to uzimaju u obzir i ne očekujemo nikakve turbulencije- rekao je.
Poljska trenutno prima najveći broj ukrajinskih izbjeglica u Evropskoj uniji. Ova odluka označava prijelaz s kriznog upravljanja na dugoročnu integraciju, ali i odgovor na sve veći politički pritisak za normalizaciju socijalne potrošnje i sistema pomoći.

Tag: alma-cosovic