Iran je upozorio Donalda Trampa da ne preduzima nikakve akcije protiv vrhovnog vođe zemlje Ajatolaha Alija Hamneija, samo nekoliko dana pošto je američki predsjednik pozvao za okončanje gotovo 40-ogodišnje Hamneijeve vladavine.
- Tramp zna da ako bilo koja ruka agresije bude pružena ka našem lideru ne samo da ćemo isjeći tu ruku već ćemo zapaliti njihov svijet- rekao je general Abolfazi Šekaraši, portparol iranskih oružanih snaga.
Ove izjave uslijedile su pošto je Tramp opisao Hamneija u intervjuu za Politiko u subotu kao "bolesnog čovjeka koji treba da vodi svoju zemlju kako treba i prestane da ubija ljude", i dodao da je "vrijeme da se traži novo vođstvo u Iranu".
Tenzije između SAD i Irana su visoke od kada su iranske vlasti nasilno suzbile demonstracije koje su počele zbog posustale iranske privrede 28. decembra. Tramp je zacrtao dvije crvene linije za Iran - ubijanje mirnih demonstranata i to da Teheran sprovodi masovna pogubljenja poslije demonstracija.
Američki nosač aviona USS Ejbraham Linkoln koji je nedavno bio u Južnom Kineskom moru danas je prošao kroz Malajski moreuz, ključni plovni put koji povezuje Južno kinesko more i Indijski okean, pokazuju podaci koji prate brodove.
Zvaničnik američke ratne mornarice koji nije želio da mu se navede ime rekao je da taj nosač aviona i tri razarača koja ga prate idu ka zapadu.
Iako mornarički i drugi vojni zvaničnici nijesu izričito rekli da grupa brodova ide ka Bliskom istoku, njihovo trenutno usmjerenje i lokacija u Indijskom okeanu znači da su samo nekoliko dana od ulaska u taj region, piše AP.
Ne bi bilo prvi put da grupa vojnih brodova raspoređena u Pacifiku bude premještena na Bliski istok zbog nestablilnosti u tom regionu. Brod Ejbraham Linkoln je preusmjeren ka Bliskom istoku 2024. godine, a prošlog juna je naređeno udarnoj grupi brodova USS Nimic da ide u taj region.
Broj ubijenih na protestima u Iranu dostigao je najmanje 4.484 ljudi, prema Novinskoj agenciji aktivista za ljudska prava čije sjedište je u SAD. Agencija je bila tačna tokom godina demonstracija i nemira u Iranu, i oslanjala se na mrežu aktivista unutar zemlje koja potvrđuje sve prijavljene smrtne slučajeve. AP navodi da nije mogao nezavisno da potvrdi tu cifru.
Iako već danima nije bilo protesta postoji strahovanje da bi broj poginulih mogao znatno da se poveća kako informacije postepeno stižu iz zemlje koja je i dalje pod vladom nametnutom blokadom interneta od 8. januara.
Hamnei je u subotu izjavio da je u protestima poginulo "nekoliko hiljada" ljudi i za to okrivio SAD. To je bila prva naznaka nekog iranskog lidera o razmjeri nastradalih.
Takođe je u protestima uhapšeno 26.127 ljudi prema Agenciji aktivista za ljudska prava, a komentari nekih zvaničnika izazvali su strahovanje da bi neki od privedenih mogli da budu pogubljeni u Iranu.
Šef nacionalne policije general Ahmad Reza Radan rekao je da će oni koji se sami predaju dobiti blaži tretman nego oni koji to ne urade.
- Oni koje su prevarile strane obavještajne službe i koji su postali njihovi vojnici imaju šansu da se predaju. Ako se predaju definitivno će biti smanjenje kazne. Imaju tri dana da se predaju- rekao je Radan i nije objasnio šta će se desiti kad isteknu ta tri dana.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Iran upozorio Trampa da ne preduzima akcije prema Hameneiju

Iranski vođa ajatolah Sejed Ali Hamnei izjavio je da se Sjedinjene Države suočavaju sa Iranom jer žele da nacija bude poslušna, ali da će iranski narod čvrsto pružiti otpor ovoj „velikoj uvredi“, javila je danas iranska državna agencija IRNA.
Ajatolah Hamnei je tu poruku posalo danas dok je u Teheranu primao zvaničnike i hiljade ljudi iz različitih sektora, povodom godišnjice smrti osmog šiitskog imama Reze.
- Sjedinjene Države žele da Iran bude poslušan njima. Iranska nacija je duboko uvrijeđena tako velikom uvredom i svim snagama će se suprotstaviti onima koji gaje tako lažna očekivanja od iranskog naroda - rekao je Hamnei.
On je ocijenio da su „plitkoumni“ oni koji se zalažu za direktne pregovore sa Vašingtonom radi rješavanja problema.
Hamnei je napomenuo da neprijateljstvo SAD prema Iranu nije skorašnji fenomen, jer su razne američke administracije održavale dosljedan stav neprijateljstva, sankcija i prijetnji protiv Islamske Republike i iranskog naroda još od pobjede Islamske revolucije 1979. godine, navodi IRNA.

Hamnei: SAD žele pokornu iransku naciju, ali narod će pružiti otpor

Iranski vrhovni vođa, ajatolah Ali Hamnei imenovao je potencijalne nove komandante vojske u slučaju da budu ubijeni, ali i starije sveštenike da ga zamijene u slučaju da i on bude ubijen, smijenjen, prenio je večeras list Njujork tajms.
Oprezan zbog mogućeg atentata, vrhovni vođa Irana sada uglavnom razgovara sa svojim komandantima preko povjerljivog pomoćnika i obustavio je elektronsku komunikaciju kako bi bilo teže da bude pronađen, prenio je američki list pozivajući se na tri neimenovana iranska zvaničnika upoznata sa njegovim planovima za vanrednu ratnu situaciju.
- Smješten u bunkeru, vrhovni vođa, ajatolah Ali Hamnei, izabrao je niz zamjena u svom lancu vojne komande u slučaju da više njegovih vrijednih poručnika bude ubijeno - dodaje Njujork tajms.
A u vanrednom potezu, naveli su zvaničnici, ajatolah Hamnei je čak imenovao tri visoka sveštenika kao kandidate da ga naslijede ukoliko bi i on bio ubijen, prenio je američki list i dodao da to svjedoči o nesigurnosti sa kojim se on i njegova trodecenijska vladavina suočavaju.
Ajatolah Hamnei je preduzeo vanredni niz koraka kako bi sačuvao Iran od napada Izraela 13. juna, prenio je list ne navodeći detalje.
Iako izraelski napadi traju samo nedjelju dana, oni su najveći vojni napadi na Iran od rata sa Irakom 1980-ih, a posebna meta je Teheran.
Za samo nekoliko dana, izraelski napadi su prouzrokovali su više štete u Teheranu nego nekadašnji irački lider Sadam Husein u cijelom osmogodišnjem ratu protiv Irana, dodao je Njujork tajms.

Njujork tajms: Iranski ajatolah imenovao moguće nasljednike u slučaju da bude ubijen ili smijenjen

Iranski vrhovni vođa ajatolah Ali Hamnei obećao je u subotu da će uzvratiti napadima Izraela i njegovog saveznika, Sjedinjenih Država, koji su ciljali Teheran i grupe koje on podržava u regionu.
- Neprijatelji, bio cionistički režim ili Sjedinjene Američke Države, definitivno će dobiti porazan odgovor na ono što rade Iranu i iranskoj naciji i frontu otpora - rekao je Hamnei u videu koji su objavili iranski državni mediji, prenosi AP.
Mislio je na savez naoružanih skupina koje podržava Iran, uključujući jemenske pobunjenike Huti, libanski Hezbolah i palestinsku skupinu Hamas.
Hamas i Hezbolah su Sjedinjene Američke Države proglasile terorističkim grupama, dok je Evropska unija stavila Hamas, i samo vojno krilo Hezbolaha, na listu terorista.
Regionalne tenzije su eskalirale od izbijanja rata u Gazi u oktobru prošle godine.
Rat je podstaknut napadima militanata Hamasa na jugu Izraela, kada je ubijeno 1.200 ljudi. Kao rezultat izraelske kampanje u Gazi, više od 43.000 ljudi, uglavnom žena i djece, ubijeno je, prema palestinskim zdravstvenim vlastima.
Hezbolah, uz podršku Irana, od tada je počeo napadati pogranično područje s Izraelom kao znak podrške svom palestinskom savezniku Hamasu.
Od ofanzive koju je Izrael pokrenuo u Libanu početkom oktobra, prema libanskim vlastima, ubijeno je najmanje 2.890 ljudi.
Izrael je 26. oktobra pokrenuo vazdušne napade na iranska vojna područja kao odgovor na napad Teherana na Izrael 1. oktobra. Najmanje četiri iranska vojnika poginula su u tim izraelskim napadima, za koje su vlasti rekli da su izazvali "ograničenu štetu" nekim radarskim sistemima.
U svom govoru, Hamnei se pomolio za poginule vojnike i rekao da njihovi napori da se suprotstave Izraelu "neće biti zaboravljeni".
Izrael je, s druge strane, upozorio na svaku odmazdu nakon napada 26. oktobra.
Sjedinjene Države objavile su u petak da će pozicionirati dodatna vojna sredstva na Bliskom istoku, uključujući razarače balističkih projektila i borbene avione dugog dometa.
Ova objava je viđena kao upozorenje Iranu.
Hamnei je rekao da Iran "čini sve što je potrebno da pripremi iransku naciju, bilo u vojnom aspektu, bilo u pogledu oružja, kao i na političkom nivou", ali nije iznio više detalja.
U subotu je portparol iranske Revolucionarne garde Ali Mohamad Naini rekao da će Iran odgovoriti "odlučno" Izraelu.
- Neprijatelj mora naučiti da ne može činiti zlo što želi, suočiće se s oštrim odgovorom - rekao je Naini, prenosi novinska agencija Fars.

Hamnei obećava da će odgovoriti na napade na Iran i saveznike

Iranski vrhovni vođa, ajatolah Ali Hamnei izjavio je u subotu da je palestinski radikalni pokret Hamas "ostati živ" uprkos smrti njegovog lidera Jahje Sinvara.
Hamnei je u saopštenju naveo rekao da je smrt Sinvara "nesumnjivo bolan za Osovinu otpora", misleći na mrežu grupa na Bliskom istoku koje podržava Iran, među kojima je Hamas – kojeg SAD i EU smatraju terorističkom organizacijom.
- Ovaj front ne prestaje da napreduje stradanjem istaknutih ličnosti - dodao je Hamnei.
Sinvara – arhitektu Hamasovog napada na Izrael 7. oktobra 2023. koji je izazvao rat u Gazi – ubile su izraelske snage ove nedjelje. Njegovu smrt je potvrdio i visoki politički zvaničnik Hamasa.
Situacija je i dalje napeta u Pojasu Gaze, gdje je u subotu najmanje 50 ljudi, uključujući djecu, ubijeno u izraelskim vazdušnim napadima, saopštili su palestinski zdravstveni zvaničnici.
Najmanje 10 njih ubijeno je u centralnom dijelu Pojasa Gaze kada je pogođena kuća u gradu Zavajda, saopštila je bolnica Mučenici Al-Aksa, gdje su žrtve dovedene.
U drugom napadu u izbjegličkom kampu Magazi ubijeno je 11 ljudi, svi iz iste porodice, saopštila je bolnica Mučenici Al-Aksa u Deir al-Balahu.
Izraelska vlada saopštila je da je u subotu lansiran dron ka kući izraelskog premijera Benjamina Netanjahua u priobalnom gradu Cezareji, kao i da nije bilo bez žrtava. Ni Netanjahu ni njegova supruga nisu bili kod kuće, navodi se u saopštenju njegove kancelarije.
Napad dronovom uslijedio je ujutru dok su sirene zavijale u Izraelu, upozoravajući na vatru iz Libana.
U Libanu su vlasti saopštile da su u subotu dvije osobe ubijene u izraelskom napadu u Džuniji, sjeverno od Bejruta.
Džunije, grad sa većinskim hrišćanstvim stanovništvom, nije pogođen otkako su Izrael i Hezbolah koji podržava Iran razmjenjuju prekograničnu vatru od početka rata u Pojasu Gaze prošle godine.
Izrael je pojačao bombardovanje Libana 23. septembra, poslije čega je poslao i kopnene trupe preko libanske granice.
Napadi su zahvatili i područja izvan tradicionalnih uporišta Hezbolaha, kojeg SAD smatraju terorističkom organizacijom, dok je EU na crnu listu stavila njegovo naoružano krilo, ali ne i njegovu političku stranku.
Političko krilo Hezbolaha ima poslanike u libanskom parlamentu, dok militanti kontrolišu južni dio zemlje koji se graniči s Izraelom.
Proiranske grupe u Iraku zauzele su kancelarije saudijske televizije MBC pošto je emitovala izvještaj u kojem su komandanti militantnih grupa povezanih s Teheranom nazvani "teroristima".
Više od 400 ljudi je "razbilo elektronsku opremu, kompjutere i zapalilo dio zgrade", rekao je izvor iz iračkog Ministarstva unutrašnjih poslova za AFP.
Izvor je rekao da je požar ugašen i da je policija rastjerala masu.

Hamnei tvrdi da će Hamas opstati uprkos smrti njegovog vođe

Iranski vrhovni vođa ajatolah Ali Hamnei trebalo bi da predvodi molitvu petkom i održati javnu propovijed koja bi mogla dati više informacija o planovima Islamske republike nakon masovnog raketnog napada na Izrael, javlja AFP.
Hamneijeva rijetka propovijed, prva u gotovo pet godina, dolazi tri dana prije godišnjice rata Izraela i Hamasa u Pojasu Gaze, podstaknutog napadom grupe koju podržava Iran 7. oktobra 2023.
Vrhovni vođa, koji ima najvišu vlast u Iranu, predvodiće muslimane u molitvi u džamiji Imama Homeinija Grand Mosala u središtu Teherana, objavljeno je na njegovoj službenoj veb stranici.
Molitva će uslijediti nakon "ceremonije komemoracije" za Hasana Nasrallaha, ubijenog vođu libanonskog militantnog pokreta Hezbolaha, kojeg podržava Teheran.
Iranska revolucionarna garda, koja odgovara Hamneiju, rekla je da je lansiranje 200 projektila u utorak bio odmazda za izraelsko ubistvo Nasralaha zajedno sa zapovjednikom garde Abasom Nilforušanom u udaru na Bejrut krajem septembra te vođe Hamasa Ismaila Hanijea u Teheranu u julu.
Hezbolah je i oružana skupina i politička stranka koja kontroliše veći dio južnog Libana. Sjedinjene Države ju smatraju terorističkom organizacijom, dok je Evropska unija samo njeno oružano krilo stavila na crnu listu.
Hamnei je posljednji put predvodio molitvu petkom u januaru 2020. nakon što je Iran ispalio projektile na bazu američke vojske u Iraku, kao odgovor na napad u kojem je ubijen cijenjeni zapovjednik Revolucionarne garde Kasim Sulejmani.
U Teheranu su se u četvrtak naveče gomile koje su mahale zastavama Hezbolaha i Irana okupile ispred bivše zgrade američke ambasade u Teheranu kako bi osudile izraelske "zločine" u Pojasu Gaze i Libanu, izvijestili su iranski mediji.
Hamnei je u Iranu proglasio javnu žalost za Nasralahom, a u srijedu je rekao da smrt šefa Hezbolaha "nije mala stvar".

Vrhovni vođa Irana održaće prvu javnu propovijed u pet godina

Šefica diplomatije Evropske unije Kaja Kalas izjavila je da će EU nastaviti da razmatra ideju o zabrani ulaska svim osobama koje su učestvovale u ruskom ratu protiv Ukrajine dok su služile u ruskim oružanim snagama, a da mnoge države podržavaju taj prijedlog.
Nakon sastanka Vijeća EU, Kalas je kazala da su brojne države članice izrazile podršku ovom prijedlogu Estonije, ne precizirajući o kojim je zemljama riječ.
- To predstavlja jasan bezbjednosni rizik za Evropu. Složili smo se da dalje razradimo ovaj prijedlog - rekla je Kalas.
Dodala je da bi to pitanje moglo postati posebno aktuelno kada se završi trenutna faza rata i da bi EU do tada trebalo da ponudi konkretne odgovore.
Dana 29. januara nezvanično se saznalo da Estonija predlaže državama članicama EU da razmotre zabranu ulaska u šengenski prostor učesnicima u neprijateljstvima protiv Ukrajine dok služe u ruskim oružanim snagama.
Estonski ministar vanjskih poslova Margus Cahkna naglasio je da su osobe s takvim iskustvom u visokom riziku od regrutacije od strane ruskih specijalnih službi i da predstavljaju niz bezbjednosnih prijetnji.

Evropska unija razmatra zabranu ulaska za sve osobe koje su učestvovale u ruskom ratu protiv Ukrajine

Aktuelna vlast nastavlja da iritira najširu javnost, što počinje obuhvatati i građane sa neznatnom političkom pameću, ocijenili su iz Građanske inicijative "21. maj".
Kako kažu, u duhu prethodnih vlada koje su bile zbir neukosti, populizma i litijaške neuroze, djeluje i sadašnja u cjelini podgojena i rastrojena, a dijelom i agenturna izvršna vlast.
- Sjetimo se Bratićke i njene štetočinske i nezakonite "sječe direktora", pa nebuloznog programa “Evropa sad 1”, pa Dritanovog temeljnog ugovora i tunela do sudskog depoa bez krivaca i krivice, pa blokiranih EU integracija. Da bi nakon svega toga stigli do neurasteničnog “Evropa sad 2”, beskičmenog odnosa prema Vučićevom intervencionizmu, milionskog granta petokolonaškoj i nacionalističkoj SPC, plitkoumnog sukoba sa Hrvatskom, botunske rapsodije i na kraju do odbjeglog "Pavla Đurišića" i Miloša Medenice koji se narugao policijskim vlastima - podsjećaju iz GI "21. maj".
Saberemo li realne domete ove Vlade u unutrašnjoj politici primijetićemo, ističu, da ni razvučeno zatvaranje pregovaračkih poglavlja sa EU nije za utjehu.

GI "21. maj": Ne može ni Brisel zamaskirati provincijalni podgorički cirkus

Narodna banka Ukrajine snizila je referentnu kamatnu stopu sa 15,5 na 15 odsto, jer inflatorni pritisci u zemlji slabe, a rizici spoljnog finansiranja se smanjuju.&nbsp;
Godišnja inflacija u Ukrajini je krajem prošle godine usporila na oko osam odsto, kako potrošačka, tako i bazna, prije svega zahvaljujući dobrim poljoprivrednim prinosima, ublažavanju pritisaka na tržištu rada i stabilnoj situaciji na deviznom tržištu, prenosi Tanjug.&nbsp;
Prema procjenama banke, inflacija u Ukrajini će nadalje padati u prvoj polovini ove godine, s tim da će u drugoj polovini privremeno porasti.&nbsp;
Inflacija bi ove godine trebalo da se spusti na oko 7,5 odsto, zatim na šest odsto krajem naredne, dok se povratak na ciljnu vrijednost od pet odsto očekuje tokom 2028. godine.&nbsp;
Narodna banka Ukrajine očekuje privredni rast od oko 1,8 odsto u ovoj godini, a nakon toga ubrzanje na tri do četiri odsto u periodu 2027–2028, pod uslovom da se energetska infrastruktura oštećena u ratu obnovi, a investicije ojačaju.&nbsp;
- Značajnu ulogu u makroekonomskoj stabilnosti ima spoljašnja finansijska pomoć - navodi se na sajtu banke.&nbsp;
Evropska unija (EU) je krajem prošle godine odlučila da Ukrajini obezbijedi oko 90 milijardi EUR podrške u periodu 2026–2027, dok su u toku i pregovori o novom aranžmanu sa Međunarodnim monetarnim fondom (MMF) za 8,1 milijardu USD.&nbsp;
Kako ocjenjuje banka, međunarodne devizne rezerve Ukrajine trebalo bi da dostignu oko 65 milijardi USD do kraja ove godine.&nbsp;
Glavni rizik za ekonomski oporavak Ukrajine prevashodno predstavlja rat s Rusijom, ali i potencijalna nova budžetska opterećenja, nedostatak radne snage usljed migracija i rastuća geopolitička fragmentacija.

Ukrajina snizila kamatnu stopu

Američki predsjednik je u objavi na svojoj društvenoj mreži Trut naveo da Kanada „neopravdano, nezakonito i uporno“ odbija da izda sertifikate američkim mlaznjacima Golfstrim 500, 600, 700 i 800.
Zbog toga je najavio da će opozvati sertifikate kanadskih aviona Bombardije, kao i „svih aviona proizvedenih u Kanadi“, i zaprijetio carinama od 50 odsto na druge avione proizvedene u Kanadi.
- Ovim opozivamo sertifikaciju njihovih poslovnih mlaznjaka Bombardije Global Ekspres i svih aviona proizvedenih u Kanadi, sve dok Golfstrim, velika američka kompanija, ne dobije punu sertifikaciju - napisao je Donald Tramp.
„Hiljade privatnih i komercijalnih aviona izgrađenih u Kanadi svakodnevno lete u Sjedinjenim Državama. Nadamo se da će se ova situacija brzo riješiti kako bi se izbjegao značajan uticaj na vazdušni saobraćaj i putnike“, saopštila je Bombardije u izjavi za AFP.
Kompanija je dodala da je „u kontaktu s kanadskom vladom“ povodom tog pitanja. FlajtRadar24 je u petak objavio da je više od 400 aviona kanadske proizvodnje letjelo ka i iz američkih aerodroma oko 13 sati.
Nije jasno kako će Tramp oduzeti sertifikat avionima, budući da je to u nadležnosti Federalne uprave za vazduhoplovstvo, ali je u prošlosti davao slične izjave koje su na kraju sprovele nadležne agencije.
Prema globalnim pravilima vazduhoplovstva, zemlja u kojoj je avion projektovan – Sjedinjene Države u slučaju Golfstrima – odgovorna je za primarnu sertifikaciju, poznatu kao tipski sertifikat, koji garantuje bezbjednost dizajna.
Druge zemlje obično potvrđuju odluku primarnog regulatora, dopuštajući avionu ulazak u svoj vazdušni prostor, ali imaju pravo da odbiju ili zatraže dodatne podatke. Nakon krize s Boingom 737 Maks, evropski regulatori su odložili odobrenje nekih američkih odluka o sertifikaciji i vršili pritisak za dalje promjene dizajna, što je izazvalo tenzije s FAA.
Takođe nije jasno da li Federalna uprava za vazduhoplovstvo može da opozove sertifikate za avione na osnovu ekonomskih razloga ili šta bi to značilo za američke vlasnike aviona i da li bi ih to spriječilo da posluju u Sjedinjenim Državama. FAA može da opozove sertifikat aviona iz bezbjednosnih razloga.
Ta prijetnja bi, ukoliko se sprovede, imala drastičan uticaj i na američke prevoznike poput Amerikan Erlajnsa i Delta Er Lajnsa, koji se za mnoge svoje regionalne usluge oslanjaju na avione kanadske proizvodnje.
Prema podacima kompanije za analizu vazduhoplovstva Sirijum, američke avio-kompanije koriste 648 putničkih mlaznjaka proizvedenih u Kanadi. Planirano je da ti avioni obavljaju više od 2.600 letova dnevno, s ukupno 175.000 dostupnih putničkih sjedišta svakog dana.
Bombardije upravlja s više servisnih centara u Sjedinjenim Državama i ima pogon u Vičiti u Kanzasu, gdje razvija svoje poslovanje. Sjedinjene Države su najveće svjetsko tržište za poslovno vazduhoplovstvo, a kanadska kompanija tamo ima oko 3.000 zaposlenih.

Tag: ali-hamnei