Rusija je u utorak oštro osudila ono što je opisala kao "subverzivno vanjsko miješanje" u unutrašnju politiku Irana, naglasivši da su američke prijetnje novim vojnim udarima na ovu zemlju "kategorički neprihvatljive".
Iz Ministarstva vanjskih poslova Rusije upućeno je ozbiljno upozorenje Zapadu, uz podsjećanje na događaje iz prošle godine.
- Oni koji planiraju iskoristiti nemire inspirisane izvana kao izgovor za ponavljanje agresije na Iran, počinjene u junu 2025. godine, moraju biti svjesni katastrofalnih posljedica takvih akcija po situaciju na Bliskom istoku i globalnu međunarodnu sigurnost - navodi se u saopćenju ruskog ministarstva.
Ova reakcija uslijedila je nakon telefonskog razgovora, koji je noć ranije obavio Sergej Šojgu, sekretar Vijeća sigurnosti Rusije, sa svojim iranskim kolegom Alijem Larijanijem.
Šojgu je tom prilikom "odlučno osudio još jedan pokušaj vanjskih sila da se miješaju u unutrašnje stvari Irana", potvrdila je pres služba Vijeća sigurnosti. Tokom razgovora, ruski zvaničnik je izrazio saučešće Larijaniju, sekretaru iranskog Vrhovnog vijeća za nacionalnu sigurnost, zbog "brojnih žrtava" koje su rezultat nedavnih događaja u zemlji.
Obje strane su se složile da nastave kontakte radi koordinacije stavova o zajedničkim sigurnosnim pitanjima. Šojgu je istakao spremnost Moskve za dalji razvoj bilateralne saradnje na osnovu Sporazuma o sveobuhvatnom strateškom partnerstvu, koji su Ruska Federacija i Islamska Republika Iran potpisale 17. januara 2025. godine.
Ovaj strateški sporazum, potpisan prošle godine, formalizovao je produbljivanje vojnih i ekonomskih veza između Moskve i Teherana. Takva saradnja nalazi se pod budnim okom zapadnih zemalja, koje učestalo kritikuju usklađivanje odbrambenih politika ove dvije države.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

400x240

400x203

thumbnail

Moskva upozorila SAD: Ne igrajte se s vatrom, novi napad na Iran vodio bi u globalnu katastrofu

Nacionalni savjet otpora Irana (NSI) saopštio je da jedino iranski narod i njegov otpor mogu da svrgnu režim, dok Izrael šesti dan napada Iran.
- Rješenje za ovaj rat i ovu krizu leži u svrgavanju ovog režima i u promjeni režima, ali da to uradi iranski narod i njegov otpor - izjavila je predsjednica NSI Marjam Radžavi tokom konferencije za novinare u Evropskom parlamentu u Strazburu, na kojoj je učestvovalo i nekoliko poslanika Evropskog parlamenta.
Izrael je 13. juna pokrenuo napad na Iran, svog zakletog neprijatelja, napao je stotine vojnih i nuklearnih objekata i ubio visoke vojne oficire i nuklearne naučnike.
A sada se intenziviraju spekulacije o mogućem direktnom učešću SAD u sukobu, poslije prijetnji američkog predsjednika Donalda Trampa vrhovnom vođi Irana ajatolahu Aliju Hamneiju.

500x500

1250x600

1084x550

Iranska opozicija u egzilu: Samo iranski narod može da svrgne režim

Iran bi razmotrio pregovore sa Sjedinjenim Državama ako je cilj da se pozabave zabrinutošću u vezi sa bilo kakvom potencijalnom militarizacijom njegovog nuklearnog programa, saopštila je iranska misija Ujedinjenih nacija na društvenoj mreži Iks (X).
Međutim, u objavi je navedeno da ukoliko je cilj razbijanje iranskog mirnodopskog nuklearnog programa, takvi pregovori nikada neće biti održani.
Iran je 8. marta saopštio da još nije primio pismo američkog predsjednika Donalda Trampa koji je rekao da zahtijeva nove nuklearne pregovore.
Tramp je za Foks biznis kazao da postoje dva načina za rješenje problema sa Iranom, "vojni" ili sklapanje sporazuma, kako se Teheran ne bi domogao nuklearnog oružja.
Na to je iranski vrhovni vođa, ajatolah Ali Hamenei izjavio da Teheran neće podleći pritisku da uđe u pregovore navodeći da su razgovori za SAD "put prema novim očekivanjima i nisu samo o nuklearnim pitanjima, a Iran neće prihvatiti ta očekivanja."
U prvom mandatu Tramp je povukao SAD iz sporazuma velikih sila sa Iranom koji je postavio ograničenja iranskom nuklearnom programu u zamjenu za ublažavanje sankcija.
Uveo je i sankcije Teheranu, nakon čega je Iran daleko premašio nametnuta ograničenja iz sporazuma.
Šef nuklearne agencije Ujedinjenih naroda (UN) Rafael Grosi rekao je da vrijeme curi za nametanje novih restrikcija iranskim aktivnostima dok Teheran ubrzava obogaćivanje uranijuma blizu nivoa potrebnog za oružje.
Teheran istrajava na tome da razvija nuklearni program isključivo za civilne svrhe.

Iran bi razmotrio razgovore sa SAD o zabrinutosti oko militarizacije nuklearnog programa

Vrhovni državni tužilac Milorad Marković i glavni specijalni tužilac Vladimir Novović sastali su se sa ambasadorkom Sjedinjenih Američkih Država u Crnoj Gori Džudi Rajzing Rajnke, povodom završetka njenog diplomatskog mandata.
Na sastanku je istaknuto da su odnosi i saradnja između Državnog tužilaštva Crne Gore i institucija Sjedinjenih Američkih Država tokom mandata ambasadorke Rajzing Rajnke bili obilježeni otvorenošću, međusobnim uvažavanjem i konstruktivnim dijalogom, uz snažnu zajedničku posvećenost jačanju vladavine prava i institucionalne stabilnosti.
Vrhovni državni tužilac Milorad Marković posebno je naglasio ličnu posvećenost ambasadorke jačanju pravosudnih institucija u Crnoj Gori i njen doprinos reformskim procesima.
– Snažna podrška reformama, jačanju nezavisnosti institucija i unapređenju profesionalnih standarda u pravosuđu ostavila je trajan pečat na napore Crne Gore da izgradi stabilan, efikasan i kredibilan institucionalni okvir zasnovan na demokratskim vrijednostima i međunarodno priznatim standardima – istakao je Marković.
Glavni specijalni tužilac Vladimir Novović ukazao je na značaj kontinuirane podrške Sjedinjenih Američkih Država radu Specijalnog državnog tužilaštva, naročito u borbi protiv organizovanog kriminala i korupcije.
On je naglasio da je ta saradnja bila ključna za jačanje operativnih i institucionalnih kapaciteta, unapređenje međunarodne saradnje, kao i primjenu savremenih istražnih tehnika u najsloženijim predmetima, čime je dodatno osnažen integritet tužilačkog sistema.
Ambasadorka Rajzing Rajnke poručila je da napredak u borbi protiv kriminala, uz podršku Vlade SAD Tužilaštvu Crne Gore, doprinosi boljem funkcionisanju pravosudnog sistema.
– Napredak u borbi protiv svih vrsta kriminala, podržan kroz kontinuiranu saradnju Vlade SAD sa Tužilaštvom, doprinosi unapređenju pravosudnog sistema Crne Gore – kazala je Rajnke, zahvalivši se na dosadašnjoj profesionalnoj saradnji.
Sagovornici su izrazili uvjerenje da će uspješno partnerstvo između tužilaštva Crne Gore i američkih institucija biti nastavljeno i nakon završetka mandata ambasadorke Rajzing Rajnke, na temeljima zajedničkih demokratskih vrijednosti i međusobnog povjerenja.

Marković i Novović sa Rajzing Rajnke: Potvrđeno snažno partnerstvo Tužilaštva Crne Gore i SAD

Policijski službenici Odjeljenja bezbjednosti Nikšić rasvijetlili su pet teških krađa koje su u januaru prijavljene protiv nepoznatih izvršilaca, a u vezi sa ovim slučajevima procesuirano je ukupno pet osoba.
Kako je saopšteno iz Uprave policije, prijave su se odnosile na krađe iz putničkih motornih vozila, iz kojih su otuđeni mobilni telefoni, novčanici i druge lične stvari, kao i na provalu u pomoćni objekat iz kojeg je ukraden agregat.
Nakon preduzetih operativnih mjera i radnji, policija je kao izvršioce identifikovala A.K. (18), D.A. (18), kao i dva maloljetnika stara 15 i 16 godina, koji su višestruki povratnici u izvršenju krivičnih djela iz oblasti imovinskog kriminaliteta.
Po nalogu Osnovnog državnog tužilaštva u Nikšiću, protiv A.K. i D.A. podnijete su krivične prijave zbog sumnje da su počinili krivično djelo teška krađa u produženom trajanju, nakon čega su lišeni slobode. Protiv dvojice maloljetnika podnijete su krivične prijave u redovnom postupku zbog sumnje da su izvršili isto krivično djelo.
U vezi sa krađom agregata, policija je kao osumnjičenog identifikovala A.V. (21), protiv kojeg je, po nalogu tužioca, podnijeta krivična prijava u redovnom postupku zbog sumnje da je počinio krivično djelo teška krađa.
Dio otuđenih predmeta pronađen je i vraćen vlasnicima.

U Nikšiću procesuirano pet osoba zbog teških krađa

Osnovno državno tužilaštvo u Bijelom Polju odredilo je zadržavanje do 72 sata S.V. iz Bijelog Polja, zbog sumnje da je počinio dva krivična djela nasilje u porodici ili porodičnoj zajednici.
Kako je saopšteno iz ODT-a, Uprava policije – Odjeljenje bezbjednosti Bijelo Polje dostavila je 14. januara 2026. godine krivičnu prijavu protiv S.V, iz koje proizilazi osnovana sumnja da je ugrozio sigurnost članova svoje porodice – majke i brata.
Prema navodima iz prijave, osumnjičeni je 12. januara oko 14.20 časova telefonskim putem uputio više prijetnji majci, između ostalog izgovorivši: – Nemoj se začuditi ako vam pukne bomba i, ako mi ko stane na put, živ neće biti. Dan kasnije, 13. januara, bratu je takođe uputio riječi prijetnji i uvreda.
Nakon saslušanja osumnjičenog, državni tužilac je donio rješenje o zadržavanju u trajanju do 72 sata.

Uhapšen zbog prijetnji majci i bratu:"Nemojte se začuditi ako vam pukne bomba"

Trupe iz nekoliko evropskih zemalja, uključujući Francusku, Njemačku, Norvešku i Švedsku, stižu na Grenland kako bi pojačale sigurnost ovog arktičkog ostrva, nakon što su razgovori predstavnika Danske, Grenlanda i SAD-a u srijedu ukazali na "fundamentalno neslaganje" između administracije Donalda Trampa i evropskih saveznika.
- Prvi francuski vojni elementi već su na putu i drugi će uskoro uslijediti - saopštio je u srijedu francuski predsjednik Emanuel Makron, dok su francuske vlasti navele da je oko 15 francuskih vojnika iz planinske pješadijske jedinice već u Nuuku na vojnoj vježbi.
Njemačka će u četvrtak poslati izviđački tim od 13 pripadnika u Grenland, saopćilo je njeno Ministarstvo odbrane.
Danska je najavila da će povećati svoje vojno prisustvo na Grenlandu, uz priključenje NATO saveznika, upravo u trenutku kada su danski i grenlandski šefovi diplomatije u srijedu u Vašingtonu razgovarali s predstavnicima Bijele kuće o namjerama američkog predsjednika da preuzme ostrvo kako bi iskoristio njegova mineralna bogatstva i zaštitio sigurnost Arktika u jeku rastućeg interesa Rusije i Kine.
<h2>Tramp ne odustaje</h2>
Danski ministar vanjskih poslova Lars Loke Rasmusen, uz kojeg je stajala njegova grenlandska kolegica Vivijan Mocfelt, rekao je u srijedu da oko Grenlanda i dalje postoji "fundamentalno neslaganje" s Trampom, nakon dugo očekivanih razgovora u Bijeloj kući s potpredsjednikom Džej Di Vensom i državnim sekretarom Markom Rubiom.
Rasmusen je dodao da ostaje "jasno da predsjednik ima tu želju da osvoji Grenland".
- Stvarno nam treba. Ako mi ne uđemo, ući će Rusija i ući će Kina. A Danska tu ne može ništa, ali mi možemo sve - rekao je Tramp novinarima u Ovalnom uredu nakon sastanka.
Tramp je kazao da još nije bio informiran o detaljima sastanka u Bijeloj kući kada je davao ove izjave.
U glavnom gradu Grenlanda, Nuuku, lokalni stanovnici rekli su za Asošijejted pres da im je drago što je prvi sastanak grenlandskih, danskih i američkih zvaničnika održan, ali su istakli da je ostavio više pitanja nego odgovora.
Nekoliko sagovornika kazalo je da odluku Danske da pošalje dodatne trupe, kao i obećanja o podršci drugih NATO saveznika, vide kao zaštitu od moguće američke vojne akcije. Međutim, evropski vojni zvaničnici nisu sugerisali da je cilj odvraćanje SAD-a od poteza prema ostrvu.
Maja Martinsen (21) složila se s tim i rekla da je "utješno znati da nordijske zemlje šalju pojačanja" jer je Grenland dio Danske i NATO-a.
Spor, kako je navela, nije pitanje "nacionalne sigurnosti" već "nafte i minerala koje imamo, a koji su netaknuti".
U Kopenhagenu je danski ministar odbrane Truls Lund Pulsen najavio pojačano vojno prisustvo na Arktiku "u bliskoj saradnji s našim saveznicima", nazvavši to nužnošću u sigurnosnom okruženju u kojem "niko ne može predvidjeti šta će se desiti sjutra".
- To znači da će od danas i u narednom periodu biti povećano vojno prisustvo u i oko Grenlanda aviona, brodova i vojnika, uključujući i one iz drugih NATO saveznica - rekao je Pulsen.
Upitan da li su evropska pomjeranja trupa koordinirana s NATO-om ili kakvu bi ulogu američki savez mogao imati u ovim vježbama, NATO je sve upite uputio danskim vlastima.
<h2>Na ispitu i NATO</h2>
Ipak, NATO razmatra kako članice mogu zajednički ojačati prisustvo saveza na Arktiku, rekao je jedan zvaničnik NATO-a koji nije bio ovlašten da javno govori i pristao je govoriti pod uvjetom anonimnosti.
Rasmusen, šef danske diplomatije, najavio je formiranje radne grupe s Amerikancima radi razgovora o načinima prevazilaženja razlika.
- Po našem mišljenju, grupa bi se trebala fokusirati na to kako odgovoriti na američke sigurnosne zabrinutosti, a istovremeno poštovati crvene linije Kraljevine Danske - rekao je Rasmusen.
Govoreći u emisiji "Special Report" na Foks njuzu u srijedu nakon razgovora u Bijeloj kući, Rasmusen je odbacio i vojno preuzimanje i potencijalnu kupovinu ostrva od SAD-a. Na pitanje misli li da će SAD izvršiti invaziju, odgovorio je: "Ne, barem se nadam da neće, jer bi to, mislim, bio kraj NATO-a".
Rasmusen je rekao da Grenlanđani vjerovatno ne bi glasali za američku upravu čak ni uz finansijske poticaje, jer misli da "nema šanse da će SAD plaćati skandinavski sistem socijalne zaštite na Grenlandu, iskreno govoreći".
- Niste uveli skandinavski sistem socijalne zaštite ni u vlastitoj zemlji - dodao je Rasmusen.
Tramp je, obraćajući se novinarima u Ovalnom uredu, rekao: "Vidjećemo kako će se sve završiti. Mislim da će se nešto ipak dogovoriti".

Tag: ali-hamenei