Ambasador Rusije u Crnoj Gori Aleksandar Lukašik je ocijenio da se crnogorski parlament "istakao svojim antiruskim djelovanjem".
On je reagovao na odluku Skupštine o priključenju Vojske Crne Gore misiji NATO za uspostavljanje bezbjednosne pomoći i obuke za Ukrajinu (NSATU).
- Crnogorsko rukovodstvo nastavlja tvrdoglavo da prati liniju Zapada o povećanju tenzija sa Rusijom, čime učvršćuje svoj status neprijateljske države prema Moskvi- saopštio je Lukašik.
Crnogorski parlament je većinom glasova 12. novembra usvojio odluku Savjeta za bezbjednost i odbranu iz februara ove godine, na osnovu koje će do dva pripadnika Vojske biti upućeni u Visbaden u Njemačku gdje će se održavati obuka ukrajinskih vojnika.
U odluci, koju potpisuju predsjednici države, parlamenta i Vlade, Jakov Milatović, Andrija Mandić i Milojko Spajić, se navodi da će NSATU imati ključne logističke centre za podršku u zemljama članicama Alijanse na istočnom krilu, te da će brojati oko 700 pripadnika iz zemalja članica NATO za pružanje bezbjednosne pomoći Ukrajini.
Od 81 poslanika, za odluku je glasalo 44, dok je pet bilo protiv i dva uzdržana.
Ruski ambasador Lukašik je konstatovao da je crnogorski parlament u velikoj mjeri u dosluhu sa izvršnom vlašću "u svojim naporima da demonizuje Rusiju".
On je podsjetio da je prethodno crnogorska strana odlučila da pošalje predstavnika u sastav misije vojne pomoći EU za podršku Ukrajini (EUMAM UA), što ocjenjuje doprinosom Podgorice naporima zapadnih država za produžavanja vojnih operacija i korišćenja Ukrajine kao 'oruđa za nanošenje strateškog poraza' Rusiji.
- Očigledno je da će Crna Gora, dokazujući lojalnost svojim stranim nadzornicima, još jednom pokazati svoju posvećenost ozloglašenoj NATO solidarnosti i istovremeno ubrzati proces pripreme za pristupanje Evropskoj uniji. Ne vjerujemo da je takva kratkovida politika u interesu crnogorskih građana- naveo je Lukašik.
Osim poslanika vladajućeg Pokreta Evropa sad premijera Milojka Spajića, Demokrata, manjinskih stranaka i dijela opozicije, za priključenje crnogorskih vojnika u misiju NSATU je glasao i dio poslanika vladajuće Nove srpske demokratije (NSD) koja je pripadala nekadašnjem proruskom Demokratskom frontu na čijem je čelu aktuelni šef parlamenta Andrija Mandić.
Poslanički klub NSD ima devet poslanika, od kojih je četvoro podržalo upućivanje crnogorskih vojnika u NATO misiju pomoći Ukrajini, a ostali nisu prisustvovali sjednici.
Njihovi dugogodišnji partneri iz Demokratske narodne partije poslanika Milana Kneževića glasali su protiv.
Stranke nekadašnjeg Demokratskog fronta su se godinama protivile priključenju Crne Gore u NATO, zalagali su se za ukidanje sankcija &nbsp;Rusiji i povlačenje priznanja nezavisnosti Kosova.
Crna Gora je članica NATO od 2017. godine.
Ambasador Lukašik je 9. juna predao akreditivna pisma predsjedniku Crne Gore Jakovu Milatoviću.
Četiri mjeseca kasnije, krajem oktobra, ruski ambasador je kritikovao Milatovića zbog dijela intervjua francuskom listu 'La Croix" u kome je crnogorski predsjednik rekao "da je pristupanje Crne Gore EU najbolja moguća strategija za borbu protiv uticaja trećih zemalja, uključujući Rusiju".
Lukašik je negirao da Rusija ima uticaj na Crnu Goru navodeći da crnogorsko rukovodstvo nastavlja ograničavanje veza sa Rusijom. On je tada konstatovao da je Crna Gora uključena u promociju planova Alijanse za sprovođenje 'hibridnog rata' protiv Rusije.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Ambasador Rusije optužio Vladu i Skupštinu Crne Gore za neprijateljstvo prema Moskvi, zbog odluke o slanju vojnika u NATO misiju u Ukrajinu

Ambasador Rusije Aleksandar Lukašik saopštio je da su kontraproduktivni pokušaji Podgorice da smanjivanjem odnosa sa Rusijom ubrza napredak Crne Gore ka Evropskoj uniji (EU).
Lukašik je reagovao na intervju predsjednika države Jakova Milatovića za francuski list "Lakroa" (La Croix) gdje je rekao da je proširenje EU najbolja strategija u suočavanju s uticajem trećih strana, uključujući Rusiju.
- Pročitali smo intervju predsjednika J. Milatovića francuskim novinama 'La Croix'. Na naše iznenađenje, šef države je izjavio da je pristupanje Crne Gore Evropskoj uniji najbolja moguća strategija za borbu protiv uticaja trećih zemalja, uključujući i Rusiju. U tom smislu, željeli bismo da podsjetimo na sljedeće. Kao što je dobro poznato, kulturni i duhovni afinitet između Rusa i Crnogoraca ukorijenjen je u vjekovnoj istoriji, čiji okosnici odnosa između njih i služe kao važan preduslov za njihovo dalje zbližavanje. Bilo bi logično iskoristiti ovaj faktor za razvoj obostrano korisne saradnje i povećanja za realizaciju zajedničkih projekata i integrativnih veza - istakao je on.
Dodao je da prekid službenih kontakata, državni letovi ne postoje, ekonomska saradnja je zamrznuta, priliv ruskih investicija opada, a broj ruskih građana koji borave u zemlji i posjećuju je takođe opada.
- Istovremeno, od ulaska u NATO 2017. godine, Crna Gora je uključena u promociju planova alijanse za sprovođenje zadataka vezanih za 'hibridni rat' protiv Rusije. Crnogorsko vojno osoblje je uključeno u kontingent NATO-a u Bugarskoj i Letoniji. Štaviše, crnogorski predstavnici učestvuju u misiji vojne pomoći EU Ukrajini. Pod ovim okolnostima, može li se govoriti o bilo kakvom uticaju koji Moskva vrši na Podgoricu? Naravno da ne. O čemu onda pričamo - dodao je Lukašik.
Navodi da je vrijedno &nbsp;napomenuti da Rusija nikada nije bila protiv pristupanja Crne Gore EU.
- To je njen suvereni izbor. Međutim, smatramo da su pokušaji Podgorice da ubrza napredak Crne Gore ka EU smanjivanjem odnosa sa Rusijom kontraproduktivni. U praksi, ovaj pristup šteti samoj Crnoj Gori, jer ozbiljno ograničava njene sposobnosti da privuče strane investicije, inovativne razvoje i najbolje prakse u različitim oblastima za socioekonomski i tehnološki razvoj zemlje. Sa naše strane, ostajemo otvoreni za obnavljanje punopravnih odnosa sa Crnom Gorom. Ne vidimo prepreke za to. Ovo se tiče bilateralne saradnje, posebno u oblastima kao što su energetika, transport, informacione tehnologije, infrastruktura, turizam i mnoge druge. Spremni smo da razmotimo sve inicijative u tom pravcu - zaključio je Lukašik.

Lukašik: Kontraproduktivni pokušaji Podgorice da smanjivanjem odnosa sa Rusijom ubrza napredak ka EU

Izražena je želja da se stvore preduslovi da se saradnja između dviju država u budućnosti razvija u interesu obje države i njihovih stanovnika - kazali su iz Službe za odnose s javnošću Vlade Crne Gore nakon sastanka potpredsjednika izvršne vlasti za infrastrukturu i regionalni razvoj Miluna Zogovića sa ambasadorom Ruske Federacije u Crnoj Gori Aleksandrom Lukašikom.
Sagovornici su, kako se navodi u saopštenju, razmijenili informacije o mogućnostima bilateralne saradnje Crne Gore i Ruske Federacije, uključujući i ona pitanja koja se tiču resora potpredsjednika Vlade Zogovića.
- Zogović je tokom sastanka napravio osvrt na odnose u prošlosti između Crne Gore i Rusije i ukazao na veliki značaj tih odnosa za našu državu i narod. Zogović je posebno istakao povezanost Crne Gore i Rusije na polju istorije, duhovnosti, kulture, tradicije i obrazovanja - navodi se u saopštenju.

Zogović sa Lukašikom: Izražena želja da se stvore preduslovi da se saradnja između Crne Gore i Rusije u budućnosti razvija

Predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić sastao se danas sa ambasadorom Ruske Federacije u našoj zemlji Nj. E. Aleksandrom Lukašikom, gdje je Mandić saopštio, u susret 13. julu, &nbsp;da naša zemlja nikada neće zaboraviti zalaganje i podršku velike carske Rusije na Berlinskom kongresu 1878. godine, kada je nakon vjekova borbe za slobodu potvrđena državnost Crne Gore
Oni su na sastanku, kako se navodi, istakli istorijske i kulturne veze koje povezuju naše narode, posebno naglasivši povezanost nekadašnje Knjaževine, odnosno Kraljevine Crne Gore sa tadašnjom Ruskom imperijom koji su se ogledali u dinastijskim i vladarskim odnosima između Kralja Nikole Petrovića i ruskih careva Aleksandra III i Nikolaja II Romanovа.

Mandić sa Lukašikom: Crna Gora neće zaboraviti podršku carske Rusije na Berlinskom kongresu

Potpredsjednik Vlade Crne Gore za obrazovanje, nauku i odnose sa vjerskim zajednicama Budimir Aleksić primio je danas ambasadora Ruske Federacije u Crnoj Gori Aleksandra Lukašika, a na sastanku je bilo riječi o mogućnostima saradnje na polju obrazovanja, nauke i kulture, a konstatovano je da u navedenim oblastima postoji znatan prostor za unaprjeđenje bilateralnih odnosa, saopšteno je iz Aleksićevog kabineta.
Prema Aleksiću, potrebno je koristiti potencijal ruske nauke, tehnologije i inovacija, naročito kada je riječ o bilateralnim odnosima.&nbsp;
Na sastanku je istaknuto i da je tradicija izučavanja ruskog jezika u Crnoj Gori veoma duga i predstavlja dobar osnov zbližavanja, te da je u posljednjih par decenija registrovano je povećano interesovanje građana za izučavanjem ruskog jezika.
Aleksić je sa Lukašikom konstatovao da da prošlost i višestruke bliske veze naroda Crne Gore i Ruske Federacije obavezuju obje strane, kada je riječ o unaprjeđenju odnosa, te da je važno da čitavo čovječanstvo krene putem mira i prosperiteta.
Ambasador Lukašik je istakao da su naši narodi bliski u mnogim sferama života, kao što su istorija, religija, razmišljanje i mentalitet, te da te veze valja dodatno osnaživati na obostranu korist.

Aleksić bi da koristi ''potencijal'' ruske nauke, tehnologije i inovacija, vidi znatan prostor za unaprjeđenje bilateralnih odnosa sa Rusijom

Bivši direktor Fonda za zdravstveno osiguranje dr Vuk Kadić u emisiji<a href="https://www.adria.tv/udarna-vijest/kadi-za-adriu-tuzio-sam-ministra-simuna-jer-je-on-najodgovorniji-za-stanje-u-zdravstvenom-sistemu/"> „Pres Plus sa Rajkom Raičević“ </a>kazao je da je ministar zdravlja Vojislav Šimun najveći krivac za situaciju u zdravstvenom sistemu.
Saopštio je i da je tužio ministra jer je on najodgovorniji za zdravstveni sistem.
- Ne mislim da ima nešto lično protiv mene i da je moja smjena njegova lična odluka. To je politička odluka, jer Vlada i Ministarstvo nisu željeli da imaju čovjeka koji je iznosio u javnost probleme. Oni su sve gurali pod tepih- &nbsp;kazao je Kadić.
Podsjetio je da je u decembru 2024. godine upozoravao da nema dovoljno sredstava za Fond na Odboru za zdravstvo i da mu nijesu &nbsp;dozvolili da prisustvuje Odboru jer je bilo dogovoreno da ga smijene.&nbsp;
Kadić je istakao i da je naknadna pamet opasna u medicini, ona je racionalna ili logična.
- Ovdje je pitanje da li znaš ili ne znaš. Nažalost, sadašnje rukovodstvo Ministarstva zdravlja ne poznaje dovoljno struku, nijesu adekvatni za poziciju koju obavljaju i zbog toga najviše trpi zdravstveni sistem. Srećom imamo menadžere određenih ustanova koji svojim iskustvom i znanjem to kompenzuju, tu vrstu neznanja. Konkretno mislim na ministra Šimuna jer mislim da je on najveći krivac za svu situaciju koja se dešava, on je najodogovorniji u funkcionisanju zdravstvenog sistema. On ne može da bježi od odgovornosti, on treba da traži rješenja, a ukoliko ih ne pronađe, mora da podnese ostavku- ocijenio je Kadić.
Naveo je da je htio da podnese ostavku zbog nedovoljne saradnje sa ministrima finansija i zdravlja.
- Nisam htio da budem kočnica sistema, a imam neke lične i porodične planove koji nisu vezani za Crnu Goru. Mislio sam da je potpuno logično da tu ostavku i podnesem, ja sam to i najavio, kolegama iz partije ministra Šimuna. Tražio sam da do kraja godine ostanem na čelu Fonda, jer je logično da budžetsku godinu zaokružimo i da na neki način neko novi dođe na čelu Fonda upravo u januaru koji je najlakši za funkcionisanje Fonda, jer budžet još nije aktivan. Zašto im se žurilo da me smijene u novembru, na mjesec i po prije zatvaranja budžetske godine, vrijeme će pokazati. Čudno je da se nikada do sada nije desilo, čak i u vrijeme DPS-a, da ministar finansija, zdravstva i fonda budu iz jedne partije. Svi su iz Pokrata Evropa sad. Sad smo prvi put došli u tu situaciju, mislim da to nije dobro jer javnost nema nikakvu kontrolu i ne zna šta se dešava- &nbsp;istakao je on.
Kadić je rekao da ga niko nije kontaktirao iz Vlade, niti je to očekivao.
“Podnio sam krivičnu prijavu protiv članova i predsjednika Upravnog odbora jer su zloupotrebili službeni položaj. Znali su dobro da krše zakon i da rade nezakonite stvari i da nijesu imali pravo da tvrde da li sam ja prekršio zakon ili ne. Potpredsjednik i predsjednik Upravnog odbora su mogli i da se dogovore da sam ja kriv za rat u Ukrajini, u Gazi i bilo šta treće pa da me smijene. Oni su morali da kontaktiraju Disciplinsku komisiju i Ministarstvo zdravlja koji bi utvrdili da je zakon prekršen. Oni su sami utvrdili da sam prekršio zakon i smijenili me. Smijenjen sam nezakonito i hoću to da dokažem, Razumijem političku situaciju i te igre, i da je po nekoj kvoti pripalo neko mjesto. Ja nisam član partije u ovoj većini i oni su htjeli da dovedu nekog iz svojih redova kako bi po nekoj kvoti pripadne određeno mjesto- rekao je Kadić.
Naglasio je da je logično da oni za nekog svog obezbijede mjesto.
- Pokušali su da me diskredituju i da me uvedu u protivzakonitu radnju, ako neko prekrši Zakon onda ga smijeniš, umjesto da podneseš prijavu nadležnima. Još nema nikakve prijave protiv mene. Ovo je politička farsa koja nema veze sa istinom. Prvo su naveli da sam napravio štetu državi, pa su to promijenili u to da nisam imao dozvolu za potpisivanje nekih višedecenijskih ugovora. Očekujem da će Upravni sud raditi svoj posao, i da će prioritet biti ovi postupci, Očekujem da se krajem januara donese ta odluka. Očekujem da će odlučiti da su me nezakonito smijenili. Upozorio sam ih da krše zakon tražiću da članove Upravnog odbora goni za nakandu štete koju su napravili, nema više skrivanja iza Vlade i Ministarstva. Očekujem da će oni snositi sve troškove, da ne bi građani plaćali. Tu naknadu ću dati u dobrotvorne svrhe. Ja sam jedan od rijetkih funkcionera koji nije uzeo 12 naknada. Premijer koji je došao sa velikim novcem iz Singapura, kad je smijenjen kao ministar finansija uzeo je naknadu pa je primao narednih 12 mjeseci- podsjetio je Kadić.

Kadić: Tužio sam ministra Šimuna, on je najodgovorniji za stanje u zdravstvu

Zamjenica tužioca Međunarodnog krivičnog suda (MKS) Nažat Šamim Kan kazala je u obraćanju da je Paravojna grupa Snage za brzu podršku (RSF) vodila "organizovanu, proračunatu kampanju" ratnih zločina i zločina protiv čovječnosti tokom zauzimanja sudanskog grada El-Fašer u oktobru prošle godine.
Obraćajući se Savjetu bezbjednosti Ujedinjenih nacija iz Haga, Kan je navela da tužilaštvo intenzivira napore kako bi utvrdilo individualnu krivičnu odgovornost za zločine počinjene u El-Fašeru u sjevernom Darfuru, kao i u El-Geneini.
Prema njenim riječima, pad El-Fašera u ruke RSF-a pratila je kampanja najdubljih patnji usmjerena protiv nearapskih zajednica, uključujući silovanja, proizvoljna pritvaranja, pogubljenja i masovne grobnice, sve u masovnim razmjerama.
Kan je istakla da tužilaštvo raspolaže video, audio i satelitskim dokazima koji ukazuju da su u El-Fašeru počinjeni ratni zločini i zločini protiv čovječnosti, naročito krajem oktobra, kada je okončana 18-mjesečna opsada grada.
- Videosnimci koje smo analizirali pokazuju članove RSF-a kako slave direktna pogubljenja, a zatim skrnave tijela žrtava. Dokazi MKS-a uključuju i satelitske snimke masovnih ubistava, te pokušaje prikrivanja zločina putem masovnih grobnica. Slika koja se pojavljuje je užasan, organizovan i široko rasprostranjen masovni kriminalitet, uključujući masovna pogubljenja i zločine koji se koriste kao sredstvo uspostavljanja kontrole - navela je Kan.
Tužilaštvo je, kako je rečeno, ostvarilo značajan napredak i u istrazi masakra u El-Geneini, gdje su 2023. godine ubijene hiljade civila. Poseban fokus MKS-a stavljen je na zločine zasnovane na spolu.
- Neosporno je da se seksualno nasilje, uključujući silovanje, koristi kao sredstvo rata u Darfuru - istakla je Kan, upozorivši da stigma i strah od odmazde i dalje predstavljaju ozbiljnu prepreku prijavljivanju ovih zločina.
Svjedoci su ranije za "Middle East Eye" ispričali da su borci RSF-a ubijali civile u bijegu i provodili ubistva od vrata do vrata tokom zauzimanja El-Fašera. Šefica UN-a za Sudan Deniz Braun opisala je grad kao mjesto zločina, upozorivši na obrazac zločina u Sudanu i pozvavši svjetske lidere da djeluju kako bi se spriječilo dalje nasilje.
Kan je takođe navela da tužilaštvo dokumentira i navodne zločine sudanskih oružanih snaga u Darfuru, naglašavajući da sve strane u sukobu moraju poštovati međunarodno humanitarno pravo i zaštitu civila.
Rat u Sudanu, koji traje od aprila 2023. godine, doveo je, kako UN navodi, do najgore humanitarne krize na svijetu. Hiljade ljudi su ubijene, gotovo 13 miliona je raseljeno, a više od 40 posto stanovništva suočeno je s akutnom nesigurnošću hrane.

Tužilaštvo u Hagu o strašnim detaljima zločina u Sudanu: Od masovnih ubistava i silovanja do prikrivanja grobnica

Neki od najpoznatijih likova Holivuda – uključujući Spajdermena, Baza Lajtjera, Klifa Buta i Mirandu Prisli – vratiće se na velika platna 2026. godine. Bilo da fanovi žele ili ne, filmadžije i dalje igraju „sigurno“, oslanjajući se na nostalgiju i popularnost postojećih franšiza kroz rimejkove, nastavke, prikvele i ribute, piše Ultimate Classic Rock.
Premijere i najavljeni filmovi:
<ul>
 <li>&nbsp;Januar: „Greenland 2: Migration“ (9. januar), „28 Years Later: The Bone Temple“ (16. januar), „Return to Silent Hill“ (23. januar)</li>
 <li>&nbsp;Februar: „The Strangers – Chapter 3“ (6. februar), „Scream 7“ (27. februar)</li>
 <li>&nbsp;Mart: „The Bride“ (6. mart) – Megi Džilenhal donosi novu verziju „The Bride of Frankenstein“; „Ready or Not 2: Here I Come“ (27. mart)</li>
 <li>&nbsp;April: „The Super Mario Galaxy Movie“ (13. april), „Lee Cronin's The Mummy“ (17. april)</li>
 <li>&nbsp;Maj: „The Devil Wears Prada 2“ (1. maj), „Mortal Kombat II“ (8. maj)</li>
 <li>&nbsp;Jun: „Star Wars: The Mandalorian and Grogu“ (22. maj), „Masters of the Universe“ (5. jun), „Scary Movie 6“ (12. jun), „Toy Story 5“ (19. jun), „Supergirl“ (26. jun)</li>
 <li>&nbsp;Jul: „Minions 3“ (1. jul), „Moana“ (10. jul), „Evil Dead Burn“ (24. jul), „Spider-Man: Brand New Day“ (31. jul)</li>
 <li>&nbsp;Avgust: „Super Troopers 3“ (7. avgust), „Insidious: The Bleeding World“ (datum nepoznat), „Coyote vs. Acme“ (28. avgust), „Cliffhanger“ ribut sa Lili Džejms (28. avgust), DC film o Glinolikom (11. septembar)</li>
 <li>&nbsp;Septembar: „Resident Evil“ novi početak (18. septembar), „Practical Magic 2“ sa Sandrom Bulok i Nikol Kidman (18. septembar)</li>
 <li>&nbsp;Oktobar: „Street Fighter“ ribut (16. oktobar)</li>
 <li>&nbsp;Novembar: „The Cat in the Hat“ (6. novembar), „The Hunger Games: Sunrise on the Reaping“ (20. novembar), „Meet the Parents: Focker In-Law“ (25. novembar), „Narnia: The Magician’s Nephew“ (26. novembar)</li>
 <li>&nbsp;Decembar: „Violent Night 2“ (4. decembar), novi „Jumanji“ (11. decembar), „Avengers: Doomsday“ (18. decembar), „Dina 3“ (18. decembar), „The Angry Birds Movie 3“ (23. decembar)</li>
</ul>
Specijalni projekti i zvjezdane postave: 

&nbsp;Kventin Tarantino istražuje pozadinu Klifa Buta iz filma „Once Upon a Time in Hollywood“ kroz scenario koji će režirati Dejvid Finčer, a film će tumačiti Bred Pit. U filmu „Dina 3“ igraju Timoti Šalame, Zendaja, Florens Pju, Anja Tejlor-Džoj, Džejson Momoa i Džoš Brolin.
Tri decenije nakon originalnih filmova, franšize poput „Resident Evil“, „Street Fighter“ i „Praktična magija“ dobijaju nove početke i ribute, dok se popularne animacije i superjunačke sage vraćaju u velikom stilu.

Čak 37 filmskih nastavaka i rimejka stiže ove godine

Naznake kraja duboke ekonomske krize u Njemačkoj se umnožavaju, piše dpa. Najnoviji indikator je stanje industrijskih narudžbi, pokazuje statistika.
Zaliha naručenih poslova u novembru se uvećala prije svega zahvaljujući četiri uzastopna mjeseca rasta u automobilskoj industriji, saopštio je Destatis u utorak.
Konkretno, kako prenosi agencija dpa, statističari rast u branši - sada od 5,9 odsto - pripisuju "proizvodnji ostalih vozila," u koja potpadaju i vojna.
Ukupnom rastu doprinijeli su i poslovi naručeni mašinskoj industriji, navode statističari.
Zaliha narudžbi preduzećima dozvoljava da dolazeći period očekuju rasterećena. Pod zalihom narudžbi statističari podrazumijevaju poslove koji nekom preduzeću obezbjeđuju rad narednih osam mjeseci.
Podaci o narudžbama dalje podgrijavaju očekivanja zaokreta industrije iz dugoročne krize. Zalihe u industriji uopšte u novembru su narasle za značajnih 5,6 odsto.
U tome natprosečno učestvuju velike domaće narudžbe.

Tag: aleksandar-lukasik