Bjeloruski predsjednik Aleksandar Lukašenko izjavio je da je zarobljavanje venecuelanskog predsjednika Nikolasa Madura u akciji SAD povezano sa izdajom.
- Želim da shvatite da je tu svega bilo. I sporazum i novac koji je plaćen, uključujući ljude u Venecueli i vojne i civilne ličnosti. Bilo je dosluha i bilo je izdaje. Svega je tu bilo - rekao je Lukašenko.
Ako SAD nastave sa kopnenim upadom u Venecuelu, Lukašenko je ocijenio da se to neće završiti u njihovu korist i rezultovaće hiljadama žrtava, uključujući američke građane. 
- Mislim da to ne želi ni Donald Tramp ni drugi - dodao je Lukašenko.
On je rekao da je Tramp morao da dozvoli vojsci da pokaže da je "sposobna za nešto" nakon, kako je naveo, bježanja iz Avganistana dok su se držali za stajne trapove aviona, prenosi Srna.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Lukašenko: Izdaja stoji iza zarobljavanja Madura

Predsjednik Bjelorusije Aleksandar Lukašenko je 28. novembra stigao u posjetu Omanu, ali od slijetanja u Muskat nije objavljena niti jedna informacija o aktivnostima i kretanjima bjeloruskog lidera.
Bjeloruske i omanske agencije, kao ni mediji u ovoj zemlji, ne izvještavaju o kretanjima Lukašenka, koji je najavio da će se u Muskatu sastati sa sultanom Haitamom bin Tarik Al Saidom.
Ipak, nikada nije objavljena informacija o njihovom susretu, a Lukašenko je već treći dan potpuno van javnosti, te nije poznato da li je i dalje u ovoj zemlji ili se vratio u Minsk.
Zbog ovakvog razvoja događaja, opozicija iz Bjelorusije, kao i mediji koji su bliski ovim strankama, javno govori o tome da je Lukašenko u Oman otišao privatno, te da se uopšte nije sastao sa sultanom Al Saidom.
Bivši ministar kulture Bjelorusije Pavel Latuška, političar koji je među najangažovanijim opozicionarima u ovoj zemlji, objavio je na Iksu dodatne detalje koji sugerišu da Lukašenko nije došao u Oman kao lider Bjelorusije, već je riječ o privatnoj posjeti.
- Sudeći prema protokolu susreta u glavnom gradu Omana, Muskatu, može se sa sigurnošću reći da posjeta diktatora ovoj zemlji nije ni državna ni zvanična. Na aerodromu nije bilo počasne garde, nije bilo dočeka visokih državnih zvaničnika, niti ijednog obilježja koje je uobičajeno za državne ili zvanične posjete - napisao je Latuška.
Dodao je i potencijalni razlog za posjetu Omanu.
- Ne može se isključiti ni to da, s obzirom na opšte zdravstveno stanje diktatora, možda prolazi kroz određene medicinske zahvate. Jer kako drugačije objasniti njegovo dugotrajno, sada već treći dan, odsustvo iz javnosti - pitao je Latuška.

1250x600

1084x550

Misteriozna posjeta pokrenula glasine: Gdje je nestao Aleksandar Lukašenko?

Bjeloruski autoritarni vođa Aleksandar Lukašenko pomilovao je i oslobodio 31 ukrajinskog državljanina koji su bili zatočeni u Bjelorusiji, potez koji je, prema Minsku, dio sporazuma postignutog s američkim predsjednikom Donaldom Trampom.
Ukrajinski koordinacioni odbor za razmjenu zatvorenika potvrdio je akciju 22. novembra, rekavši da je primio civile od bjeloruskih vlasti.
- Žene i muškarci pritvoreni u Bjelorusiji i osuđeni na različite kazne zatvora od dvije do 11 godina vraćaju se u Ukrajinu. Izražavamo zahvalnost Sjedinjenim Američkim Državama i predsjedniku Donaldu Trampu na njihovom plodonosnom radu na povratku ukrajinskih civila i vojnog osoblja iz Bjelorusije i Rusije - saopštio je koordinacioni odbor na Telegramu.
Konkretne optužbe pod kojima su zatvorenici bili zatočeni nisu odmah bile jasne. Ukrajinski zvaničnici rekli su da su "ovo civili muškarci i žene koji su bili zatočeni zbog proukrajinskog stava, optuženi za pomaganje i podržavanje Ukrajine".
Lukašenko, bliski saveznik ruskog predsjednika Vladimira Putina, odobrio je puštanje nekoliko zatvorenika tokom protekle godine dok nastoji poboljšati odnose sa Zapadom.
Bjeloruski moćnik se nada da će bolje veze dovesti do ublažavanja zapadnih sankcija, uvedenih nakon saradnje zemlje s Rusijom u njenoj potpunoj invaziji na Ukrajinu u februaru 2022. godine.
Ali dok Minsk insistira na narativu o otopljavanju odnosa s Vašingtonom, pokrenuta su mračna pitanja zbog izvještaja o mučenju i zlostavljanju prethodno puštenih zatvorenika.
Tramp je imenovao specijalnog izaslanika za Bjelorusiju s ciljem pregovaranja o daljnjim puštanjima.
Američki predsjednik, koji je mnoge iznenadio telefonskim razgovorom s Lukašenkom u avgustu, rekao je u septembru da vjeruje da će istočnoevropska nacija pustiti na slobodu mnoge od stotina političkih zatvorenika koje drži.
- Vjerujem da će pustiti na slobodu mnogo od tih 1.400 - rekao je Tramp novinarima 5. septembra, dodajući da bi se to moglo dogoditi "u prilično bliskoj budućnosti".

Lukašenko oslobodio 31 Ukrajinca u dogovoru kojem su posredovale SAD

Bjeloruski predsjednik Aleksandar Lukašenko govorio je o ruskom raketnom sistemu srednjeg dometa Orešnik rekavši da neće biti stacioniran samo na jednoj lokaciji.
Lukašenko je izjavio da mobilnost sistema omogućava da, ako je potrebno, udari na neprijatelja sa bilo kojeg mjesta u zemlji.
- Nećemo otkrivati ​​nikakve detalje. Ovo je mobilni sistem nikada neće biti stacioniran na jednom mjestu. Patroliraće određenim lokacijama i sa određene lokacije, moći će da pokrene napad ako bude potrebno - rekao je Lukašenko.
Komentari bjeloruskog predsjednika dolaze nakon ruske najave da će dio svojih raketnih jedinica rasporediti u Bjelorusiji, što je omogućeno na osnovu bilateralnog sporazuma između Rusije i Bjelorusije.
U tom kontekstu ruski mediji su objavili informaciju da će u Bjelorusiji biti raspoređeni sistemi srednjeg dometa tipa Orešnik.
Ova raketa kao mobilna i hipersonična verzija ruskih interkontinentalnih balističkih raketa prvi put je upotrijebljena u Ukrajini tokom napada na Dnjepropetrovsk.
Prema navodima ruskih generala, ali i ruskog predsjednika Vladimira Putina, radi se o raketi koja probija svaki vid konvencionalne protivbalističke odbrane koju NATO može rasporediti u Istočnoj Evropi.

Lukašenko upozorava Zapad: Raketni sistem Orešnik neće biti stacioniran na jednoj lokaciji

Bjelorusija će u decembru rasporediti na svojoj teritoriji ruske raketne sisteme "Orešnik", saopštio je kabinet bjeloruskog predsjednika Aleksandra Lukašenka.
Navodi se da se približava okončenje priprema za raspoređivanje projektila, javlja Rojters.
Lukašenko je izjavio da je raspoređivanje hipersoničnih balističkih raketa "Orešnik" odgovor na eskalaciju sa Zapada.
Projektili "Orešnik" su prošlog mjeseca biti angažovani u zajedničkim manevrima Rusije i Bjelorusije.

Lukašenko: Bjelorusija će u decembru rasporediti na svojoj teritoriji ruske raketne sisteme "Orešnik"

Predsjednik Bjelorusije Aleksandar Lukašenko izjavio je da je sa ruskim liderom Vladimirom Putinom razgovarao o zajedničkoj saradnji i o tome "kako preživjeti u ovim teškim vremenima".
- Pitali smo se kako bismo mogli da preživimo u ovim teškim vremenima. Globalna situacija tjera čak i ogromne, resursima bogate zemlje poput Rusije da razmisle o tome kako da djeluju, a da ne pominjemo male zemlje poput Bjelorusije, za koju je još neophodnije efikasno raditi kako bi se razvijala i opstala na svojoj zemlji - rekao je Lukašenko za agenciju Belta, govoreći o višesatnim razgovorima sa ruskim liderom održanim u petak u Kremlju.
Svijet je, prema riječima Lukašenka "podijeljen na komade" i "neće da nas ostave na miru".
On je naglasio važnost rada i discipline za ekonomski razvoj.
- Bolje je obrađivati zemlju nego se boriti. Zato hajde da radimo na izgradnji ekonomije. I mora postojati čvrsta disciplina. Moramo stvoriti sistem u kojem su svi disciplinovani: ako to kažete, morate to i da uradite. Ništa više nije potrebno. Samo uradite ovo - poručio je bjeloruski predsjednik.
Lukašenko je u četvrtak tokom radne posete Rusiji učestvovao na Globalnom forumu za atomsku energiju u Moskvi. Sljedećeg dana, sastao se sa predsjednikom Rusije u Kremlju.
Sastanak Putina i Lukašenka trajao je pet sati i 22 minuta, prema Telegram kanalu "Pul Pervogo", koji je blizak bjeloruskom predsjedniku.

Lukašenko pet sati razgovarao s Putinom

Predsjednik Bjelorusije Aleksander Lukašenko je pomilovao 25 osuđenih uglavnom za "zločine ekstremističke prirode", a jedna nevladina organizacija je saopštila da su među njima i politički zatvorenici.
Kvalifikacija "zločini ekstremističke prirode" se odnosi na protivljenja Lukašenku koji je na vlasti više od tri decenije u toj zemlji saveznici Rusije.
Nevladina organizacija Vjasna saopštila je da se radi o političkim zatvorencima, ali ne zna njihov broj jer nije objavljen spisak.
Kabinet Lukašenka je saopštilo da se radi o 12 žena i 13 muškaraca i da je 19 pomilovanih mlađe od 40 godina, kao i da je jedan od njih počinio je zločin dok je bio maloljetan.
Desetine hiljada Bjelorusa demonstriralo je 2020. i 2021. protiv ponovnog izbora Lukašenka na predsjedničkim izborima koji su smatrani namještenim.
Stotine su uhapšene tokom brutalne represije i osuđene na teške zatvorske kazne, dok su hiljade pobjegle u inostranstvo.
Posljednjih mjeseci predsjednik SAD Donald Tramp vršio je pritisak na Lukašenka za oslobađanje tih zatvorenika.
Prošle nedjelje Bjelorusija je oslobodila 52 politička zatvorenika među kojima je bio jedan službenik EU i stari protivnik Lukašenka Mikola Statkevič (69). On je međutim odbio da ode u susjednu Litvaniju kao ostali oslobođeni i ostao je u Bjelorusiji, a njegova supruga je rekla da nema nikakve vijesti od njega.
Organizacija Amnesti Internešenal je u ponedjeljak to osudila kao prisilni nestanak i rekla da su ga bjeloruske vlasti vratile u zatvor.
Po organizacijama za odbranu ljudskih prava, snage reda odvode u zatvor opozicionare istim tempom kojim ih režim hapsi. Prema Vjasni više od 1.200 političkih zatvorenika i dalje je u zatvoru.

Lukašenko pomilovao još 25 osuđenika, uključujući političke zatvorenike

Bjelorusija je u četvrtak oslobodila 52 politička zatvorenika u okviru dogovora uz posredovanje Sjedinjenih Američkih Država, koje su zauzvrat ukinule dio sankcija nacionalnoj avio-kompaniji te zemlje.
To je još jedan znak mogućeg približavanja Vašingtona i Minska, bliskog saveznika Rusije koji je godinama u izolaciji Zapada. Američki predsjednik Donald Tramp i bjeloruski lider Aleksandar Lukašenko razgovarali su telefonom prošlog mjeseca, a Tramp je čak nagovijestio da bi moglo doći i do njihovog susreta uživo.
Takav ishod bio bi veliko priznanje za Lukašenka, koji već više od tri decenije čvrstom rukom vlada zemljom sa 9,5 miliona stanovnika. Njegova vlast više puta je bila pod sankcijama Zapada, kako zbog gušenja ljudskih prava, tako i zbog omogućavanja Moskvi da koristi bjelorusku teritoriju tokom invazije na Ukrajinu 2022.
Već duže od godinu Lukašenko pokušava da popravi odnose sa Zapadom u nadi da će sankcije biti ublažene. Kao gest dobre volje redovno je oslobađao zatvorenike, među kojima i opozicionara Sjarheja Cihanouskog, supruga u egzilu živeće liderke opozicije Svjatlane Cihanouske, koji je na slobodu izašao u junu.
Odluka SAD došla je dan nakon što je Poljska osudila upad ruskih dronova u svoj vazdušni prostor – tvrdeći da su neki ušli sa teritorije Bjelorusije – što su zapadni zvaničnici ocijenili kao akt agresije. NATO avioni su poletjeli i oborili dio dronova.
Tramp, čija je zemlja glavna vojna sila u NATO-u, reagovao je dvosmisleno, poručivši na mreži Truth Social: „Šta je ovo, Rusija narušava vazdušni prostor Poljske dronovima? Eto nam ga!“
<h2>Ublažene sankcije za Belaviju</h2>
Trampov izaslanik Džon Koel saopštio je u četvrtak u Minsku, nakon sastanka sa Lukašenkom, da su sankcije djelimično ukinute.
Prema riječima američkog zvaničnika, koji je govorio pod uslovom anonimnosti, dio sankcija prema nacionalnom avio-prevozniku Belaviji ublažen je zbog dosadašnjih oslobađanja zatvorenika. To će kompaniji omogućiti servisiranje i kupovinu dijelova za avione, uključujući i „Boing“.
Belavija je prethodno bila pod sankcijama EU, SAD i drugih nakon što su bjeloruski kontrolori leta naredili komercijalnom avionu na relaciji Grčka–Litvanija da prinudno sleti u Minsk, gdje je uhapšen opozicioni novinar Raman Pratasevič.
Cihanouska, liderka opozicije u egzilu, upozorila je da bi ublažavanje sankcija moglo otvoriti nove mogućnosti za Minsk, ali i za Moskvu, čija je avio-industrija teško pogođena restrikcijama.
- Razumijemo da je to dio dogovora. Ali ukidanje sankcija bez suštinskih promjena u zemlji može otvoriti rupe koje će i Lukašenkov režim i Rusija iskoristiti za njihovo zaobilaženje - kazala je za AP.
Lukašenko je potom odluku nazvao „veoma važnom“.
- Biće nam lakše da radimo - prenijela je njegovu izjava državna agencija Belta.
<h2>Jedan od puštenih odbio da ode u Litvaniju</h2>
Jedan od oslobođenih, veteran opozicije Mikolaj Statkevič, odbio je da pređe u Litvaniju i pokušao da se vrati u Bjelorusiju, ali su ga graničari spriječili, kazao je za AP telefonom Anatol Ljabedzka, član tima Cihanouske, sa graničnog prelaza gdje su zatvorenici predati Litvaniji.
Ljabedzka je naveo da se Statkevič nalazi na ničijoj zemlji između dvije države.&nbsp;
- Statkevič pokazuje hrabrost i snagu karaktera. Odbio je da dozvoli Lukašenku da ga izbaci iz zemlje i pruža otpor prinudnoj deportaciji - rekao je.
Njegova odluka podsjetila je na slučaj Marije Kolesnikove, jedne od ključnih figura protesta 2020. godine. Kada su vlasti pokušale da je protjeraju u Ukrajinu, pocijepala je pasoš i vratila se u Bjelorusiju, nakon čega je osuđena na 11 godina zatvora.
Preostali 51 zatvorenik ipak je prešlo u Litvaniju, naveo je Ljabedzka.
Statkevič, jedan od najpoznatijih i najharizmatičnijih Lukašenkovih protivnika, pokušao je da se kandiduje za predsjednika 2010. godine, ali je uhapšen i osuđen na šest godina zatvora zbog „organizovanja masovnih nereda“. Amnesti internešenel ga je proglasio zatvorenikom savjesti, a oslobođen je 2015. pod pritiskom SAD.
Ponovo je uhapšen uoči izbora 2020, kada je ponovo proglašen krivim za organizovanje masovnih protesta i osuđen na 14 godina zatvora. Od februara 2023. drži se u potpunoj izolaciji.
Među oslobođenima su i novinar Ihar Losik iz Radija Slobodna Evropa, kao i drugi novinari, blogeri, lideri stranaka i sindikata, te 14 stranaca.
Savjetnik Cihanouske, Franak Vjačorka, kazao je za AP da je većina oslobođenih u „normalnom fizičkom i psihičkom stanju“, ali da je nekima potrebna hitna medicinska pomoć.
Litvanka Jelena Ramanauskiene, koja je u Bjelorusiji bila osuđena na šest godina zatvora za špijunažu, zaplakala je po izlasku iz autobusa kojim su dovedeni oslobođeni i zahvalila svima koji su omogućili njeno puštanje.
No, ne dijele svi isti osjećaj.&nbsp;
- Veoma je okrutno da sam izdržala čitavu trogodišnju kaznu, a sada sam deportovana - kazala je novinarka Larisa Ščirakova (52), koja je odslužila gotovo 3,5 godine zatvora u svom rodnom Gomelju.&nbsp;
&nbsp;-Mogli su samo da otvore zatvorska vrata, do kuće bih stigla za pola sata – kazala je.
- Ovdje nemam dom, porodicu – ništa. Štaviše, majka mi je umrla dok sam bila u zatvoru, tako da ne mogu ni na njen grob da odem – dodala je.
Prema podacima organizacije za ljudska prava Vjasna, u bjeloruskim zatvorima i dalje se nalazi gotovo 1.200 političkih zatvorenika. Tramp je najavio da želi da izdjejstvuje oslobađanje još većeg broja.
<h2>Približavanje?</h2>
Sve su jasniji znaci da Tramp nastoji na otopljavanju odnosa sa Lukašenkom – slično kao i sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom.
Nedugo nakon što je prošlog mjeseca u Aljasci ugostio Putina, Tramp je nagovijestio da radi na dogovoru o oslobađanju stotina zatvorenika u Bjelorusiji, nakon što je, kako je rekao, imao „divan razgovor“ sa Lukašenkom.
Na društvenim mrežama objavio je da je svrha tog razgovora – prvog zvanično objavljenog kontakta sa bjeloruskim liderom u njegovom drugom predsjedničkom mandatu – bila zahvalnost za oslobađanje zatvorenika u junu.
Tramp je dodao da su razgovarali i o mogućem puštanju mnogih drugih koji se još nalaze u zatvorima.
- Radujem se susretu sa predsjednikom Lukašenkom u budućnosti - poručio je Tramp.
To bi bio zaokret bez presedana za lidera koji je na Zapadu bio gotovo potpuno izolovan zbog nemilosrdne represije nad opozicijom i nezavisnim medijima – posebno nakon izbora u avgustu 2020. godine, koje međunarodna zajednica smatra namještenim.
Tada su desetine hiljada ljudi izašle na ulice, hiljade su uhapšene, a istaknute opozicione ličnosti ili su pobjegle iz zemlje, ili su završile u zatvoru.
Lukašenko je u međuvremenu obezbijedio i sedmi predsjednički mandat na izborima koje je opozicija nazvala farsom.

Bjelorusija oslobodila 52 politička zatvorenika, SAD zauzvrat ukinula dio sankcija nacionalnoj avio-kompaniji

Mrežu špijunaže koju je gradila Bjelorusija u Evropi razotkrile su i uništile obavještajne službe Češke, Mađarske i Rumunije, saopštila je češka kontraobavještajna agencija.
Češka agencija, poznata kao BIS, objavila je u saopštenju u ponedjeljak da je tim evropskih agenata otkrio špijune bjeloruske sigurnosne službe KGB u nekoliko evropskih zemalja.
BIS je naveo da je među njima bio i bivši zamjenik direktora moldavske obavještajne službe SIS, koji je bjeloruskom KGB-u dostavljao povjerljive informacije.
Češke vlasti su takođe protjerale jednog bjeloruskog agenta koji je koristio diplomatski status kao paravan. Ministarstvo vanjskih poslova Češke saopštilo je u ponedjeljak da mu je dato 72 sata da napusti zemlju.
Agencija je naglasila da je Bjelorusija uspjela uspostaviti ovu mrežu zahvaljujući slobodnom kretanju svojih diplomata kroz evropske zemlje.
- Da bismo se uspješno borili protiv ovih neprijateljskih aktivnosti u Evropi, moramo ograničiti kretanje diplomata akreditovanih iz Rusije i Bjelorusije unutar Šengen zone - izjavio je direktor BIS-a Mikal Kudelka.
Agencija nije iznijela dodatne informacije.
Rumunska agencija za borbu protiv organizovanog kriminala, DIICOT, saopštila je u ponedjeljak da je izdala nalog za hapšenje 47-godišnjeg osumnjičenog pod optužbom za izdaju. Osumnjičeni je ranije obavljao rukovodeće funkcije unutar moldavske obavještajne službe SIS. Prema navodima DIICOT-a, sumnja se da je bjeloruskim obavještajnim službenicima otkrivao državne tajne koje su vjerovatno "ugrožavale nacionalnu sigurnost".
Rumunska agencija dodala je da se između 2024. i 2025. godine osumnjičeni Moldavac - čiji identitet nije objavljen - dva puta sastao sa bjeloruskim špijunima u Budimpešti u Mađarskoj, te da postoje "osnovane sumnje" da su ti sastanci bili povezani sa "davanjem instrukcija" i razmjenom novca za pružene usluge.
Međunarodnu istragu nadgledala je Eurodžast (Eurojust), agencija Evropske unije za pravosudnu saradnju.
Bjelorusijom upravlja autoritarni predsjednik Aleksandar Lukašenko, blizak saveznik ruskog predsjednika Vladimira Putina.
Lukašenko je dozvolio Rusiji da koristi bjelorusku teritoriju kao bazu za početak invazije na Ukrajinu u februaru 2022. godine, a kasnije je prihvatio i raspoređivanje ruskih taktičkih nuklearnih raketa.

Češka i saveznici razotkrile i uništile bjelorusku špijunsku mrežu u Evropi

Predsjednik Bjelorusije Aleksandar Lukašenko (70) izjavio je da ne planira da se kandiduje za još jedan mandat.
U intervjuu za časopis Tajm, rekao je da ne planira da se ponovo kandiduje i vjeruje da njegov nasljednik treba da nastavi da razvija zemlju kako bi se izbjegao bilo kakav revolucionarni slom.
Istovremeno, odbacio je spekulacije da priprema svog sina Nikolaja da ga zamijeni.
- Ne, on nije nasljednik. Znao sam da ćete to pitati. Ne, ne, ne. Pitajte ga sami - naglasio je Lukašenko.
Lukašenka su opozicija i zapadne vlade optužile za krađu izbora, ali je uspio da ostane na vlasti.
Njegovi protivnici su uglavnom napustili zemlju ili su zatvoreni. Grupe za ljudska prava kažu da je skoro 1.200 ljudi i dalje iza rešetaka, što Lukašenko poriče.
Lukašenko je blizak prijatelj Vladimira Putina.

Lukašenko: Ne planiram da se kandidujem za još jedan mandat, moj sin me neće naslijediti

Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija obezbijedilo je sredstva za isplatu naknada učenicima koji pohađaju dualni oblik obrazovanja za decembar 2025. godine.
Za učenike prvog i drugog razreda dualnog obrazovanja u školskoj 2025/2026. godini obezbijeđeno je ukupno 60.834,28 eura. Mjesečna naknada za učenike prvog razreda iznosi 87,60 eura, dok učenicima drugog razreda pripada 131,40 eura.
Kako je saopšteno, u skladu sa Zakonom o stručnom obrazovanju, škola može realizovati stručno obrazovanje u cjelini ili organizovati teorijski dio u školi, a praktično obrazovanje ili njegov dio kod poslodavca. U slučaju da se praktično obrazovanje realizuje u cjelini kod poslodavca, odnosno u dualnom obliku obrazovanja, prava i obaveze učenika i poslodavca uređuju se individualnim ugovorom o obrazovanju, koji zaključuju poslodavac i roditelj učenika.
Učenik ima pravo na naknadu tokom trajanja individualnog ugovora o obrazovanju kod poslodavca. Sredstva za isplatu naknada za prvu i drugu godinu obrazovanja obezbjeđuje Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija, dok se za treću godinu obrazovanja naknade isplaćuju iz sredstava poslodavca.

MPNI: Isplaćene naknade učenicima u dualnom obrazovanju za decembar 2025.

Iz Saveza sindikata Crne Gore saopšteno je da su, uz podršku Evropske unije kroz program SOCIEUX+, započeli intenzivan proces jačanja svojih kapaciteta za učešće u socijalnom dijalogu i izmjenama radnog zakonodavstva, sa ciljem profesionalnijeg i snažnijeg zastupanja interesa radnika u ključnim tripartitnim i zakonodavnim tijelima.
Članovi Saveza sindikata Crne Gore (SSCG) već drugi dan učestvuju u radionicama koje se realizuju u okviru programa SOCIEUX+, tehničke pomoći uspostavljene od strane Evropska unija. SSCG je partnerska organizacija i glavni korisnik projekta pod nazivom „Jačanje kapaciteta predstavnika SSCG u socijalnom dijalogu i radnim grupama za izmjene zakonodavstva“.
Riječ je, kako su naglasili, o trećoj aktivnosti u okviru šire inicijative „Razvijanje strukturiranog okvira za istraživanje, zastupanje i socijalni dijalog unutar SSCG“, čiji je cilj unapređenje institucionalnih kapaciteta Saveza u procesu socijalnog dijaloga.
- U okviru ove misije angažovana su dva eksperta iz zemalja članica EU - Erik Forens, viši službenik u javnom sektoru Francuske i ekspert za radne odnose i menadžment, te Spero Homey, socijalni savjetnik za radnička pitanja pri Sudu rada u Belgiji i ekspert za radno zakonodavstvo i istraživanje - naveli su u Savezu sindikata.
Iz Saveza sindikata Crne Gore ističu da je ova misija pružila izuzetnu priliku za izradu strategije za efikasnije zastupanje interesa radnika i same organizacije u radnim grupama i tripartitnim tijelima, što bi trebalo da rezultira formiranjem Jedinice za istraživanje i zastupanje unutar SSCG.
- SSCG je jedan od ključnih partnera u socijalnom dijalogu u Crnoj Gori. Njihova posvećenost i jasno iskazana potreba za profesionalizacijom, u cilju jačanja kapaciteta uz pomoć adekvatnih alata i efektivne metodologije, pokazatelj su da socijalni dijalog ima budućnost - kazao je Erik Forens.
Slično mišljenje dijeli i Spero Homey, koji je istakao da će uspostavljeni referentni okvir, prilagođena metodologija i alati dodatno osnažiti ulogu SSCG-a, njegovu dokazanu praksu i iskustvo strukturiranog socijalnog dijaloga, zasnovanog na naučnim istraživanjima i zastupanju koje odražava interese radnika i doprinosi demokratskom upravljanju.
Iz SSCG podsjećaju da se socijalni dijalog kontinuirano razvija, te da tranzicioni procesi - od klimatskih promjena do digitalizacije - šire njegov značaj na oblasti u kojima ranije nije bio dovoljno zastupljen.
- Jačanje kapaciteta naših predstavnika, a time i cijele organizacije, za efektivno učešće u socijalnom dijalogu, posebno u kontekstu aktuelnih izmjena radnog zakonodavstva i pregovora u okviru EU pristupnog procesa, jedan je od naših prioriteta. Zadovoljni smo što je program SOCIEUX+ to prepoznao i obezbijedio konkretnu stručnu podršku - poručili su iz Saveza sindikata Crne Gore.

Savez sindikata Crne Gore: Jačamo kapacitete za socijalni dijalog uz podršku EU

Centar za građansko obrazovanje (CGO) uputio je dekanu Fakultet političkih nauka Univerziteta Crne Gore, prof. dr Borisu Vukićeviću, inicijativu za hitnu obustavu izvršenja odluke o izboru Ivana Jeknića na poziciju demonstratora, uz ocjenu da je postupak sproveden suprotno važećim internim aktima i zakonu.
Iz Centar za građansko obrazovanje podsjećaju da su i ranije javno upozoravali na nezakonitosti u ovom postupku, te pozivali i rektora Univerziteta Crne Gore da se uključi u rješavanje problema, imajući u vidu, kako navode, ozbiljne povrede propisa i njihov negativan uticaj na akademski integritet.
Na osnovu dokumentacije pribavljene putem zahtjeva za slobodan pristup informacijama, CGO je utvrdio niz nepravilnosti u postupku angažovanja demonstratora na FPN-u za akademsku 2025/2026. godinu. Kako ističu, interni poziv za angažovanje demonstratora objavljen je suprotno Odluci rektora UCG, koja predstavlja jedini važeći pravni osnov za ovu vrstu angažmana.
U pozivu su, prema navodima CGO-a, navedeni nejasni i pogrešni uslovi, uključujući neosnovano pozivanje na član 75 Zakona o visokom obrazovanju, koji se odnosi isključivo na izbor saradnika u nastavi. Suprotno tome, Odlukom rektora izričito je propisano da demonstrator ne može imati status saradnika u nastavi, čime je, kako se navodi, isključena svaka mogućnost primjene te zakonske odredbe. CGO upozorava da je time narušen integritet FPN-a radi partikularnih interesa.
Posebno problematičnim ocjenjuju rad Komisije za izbor kandidata, koja je, kako tvrde, postupala bez pravnog osnova, primjenjujući kriterijume predviđene za izbor saradnika u nastavi, iako se demonstratori angažuju bez zasnivanja radnog odnosa. Na taj način su, navodi CGO, uvedeni novi i stroži kriterijumi koji nijesu predviđeni ni internim pozivom ni Odlukom rektora, čime je narušen princip jednakog tretmana kandidata i transparentnosti postupka.
Dodatnu zabrinutost, prema saopštenju, izaziva činjenica da je zanemaren studentski karakter pozicije demonstratora, te da su kao prihvatljivi kandidati navedena i lica sa naučnim zvanjem doktora nauka koja nijesu studenti, što, kako se navodi, ukazuje na moguće favorizovanje unaprijed određenog kandidata.
CGO ukazuje i na kontradiktorna obrazloženja dekana FPN-a, koji formalno negira primjenu propisa iz oblasti visokog obrazovanja, ali u praksi, prema njihovim riječima, podržava odluku zasnovanu upravo na tim propisima.
- Ovakva praksa predstavlja opasan presedan jer relativizuje važeća pravila i otvara prostor za proizvoljna i interesno motivisana imenovanja, čime se podrivaju autonomija Univerziteta i povjerenje u zakonitost akademskih procedura - navode iz CGO-a.
Zbog bitnih povreda postupka i materijalnog prava, CGO ocjenjuje da odluka FPN-a o izboru demonstratora ne može proizvoditi pravno dejstvo i zahtijeva da se postupak hitno obustavi, poništi sprovedeni interni poziv i raspiše novi, u potpunosti usklađen sa Odlukom rektora UCG i važećim internim aktima.
CGO očekuje i da nadležni organi Univerziteta Crne Gore preduzmu neophodne mjere radi zaštite zakonitosti i akademskog integriteta ove visokoškolske ustanove.
Saopštenje potpisuje Snežana Kaluđerović, viša pravna savjetnica CGO-a.

CGO: Dekan Vukićević da obustavi nezakoniti izbor demonstratora na FPN-u

Predsjednik Vlade Crne Gore Milojko Spajić učestvuje na 56. izdanju godišnjeg sastanka Svjetskog ekonomskog foruma pod nazivom „Duh dijaloga“ koji se održava u Davosu.
Ovogodišnje izdanje se odvija u uslovima značajnih geopolitičkih, ekonomskih i tehnoloških promjena koje, kako su naglasili u Vladi, nameću potrebu za snažnijom međunarodnom saradnjom i zajedničkim djelovanjem radi očuvanja stabilnosti i održivog razvoja.
Spajić će, tokom boravka u Davosu, učestvovati na multilateralnim događajima, uključujući sastanak „Japan, snalaženje u geopolitičkim promjenama“, kao i događaje „Dijalog za večerom - evropski izbori u konkurentnom svijetu“ i “Refleksije o liderstvu mladih šefova država i političkih lidera”.
- Planirano je da predsjednik Vlade ima i bilateralne susrete sa visokim zvaničnicima, uključujući predsjednike vlada, šefove država, evropske komesare, kao i predstavnike međunarodnih organizacija i globalne poslovne zajednice - naglasili su u Vladi.
Učešće na jednom od najuticajnijih globalnih foruma današnjice prilika je, dodaju oni, za razmjenu mišljenja o ključnim globalnim i regionalnim pitanjima, kao i za promociju Crne Gore kao stabilne i atraktivne destinacije za investicije.
- Sastanci delegacije Vlade Crne Gore posebno su važni imajući u vidu da se Godišnji sastanak Svjetskog ekonomskog foruma održava na početku godine u kojoj Crna Gora obilježava dvadeset godina od obnove nezavisnosti i dok, u zavšnoj fazi pregovaračkog procesa sa EU, preuzima značajne regionalne i evropske obaveze - naveli su u Vladi.
Svjetski ekonomski forum, koji se od 1971. godine organizuje krajem januara u švajcarskom Davosu, okuplja političke, ekonomske, poslovne, akademske i druge lidere iz velikog broja država, sektora i zajednica, sa ciljem da se kroz otvoreni dijalog odgovori na savremene globalne izazove i promovišu održive i društveno odgovorne politike rasta i razvoja.

Tag: aleksandar-lukasenko