Predsjednik Bjelorusije Aleksandar Lukašenko je 28. novembra stigao u posjetu Omanu, ali od slijetanja u Muskat nije objavljena niti jedna informacija o aktivnostima i kretanjima bjeloruskog lidera.
Bjeloruske i omanske agencije, kao ni mediji u ovoj zemlji, ne izvještavaju o kretanjima Lukašenka, koji je najavio da će se u Muskatu sastati sa sultanom Haitamom bin Tarik Al Saidom.
Ipak, nikada nije objavljena informacija o njihovom susretu, a Lukašenko je već treći dan potpuno van javnosti, te nije poznato da li je i dalje u ovoj zemlji ili se vratio u Minsk.
Zbog ovakvog razvoja događaja, opozicija iz Bjelorusije, kao i mediji koji su bliski ovim strankama, javno govori o tome da je Lukašenko u Oman otišao privatno, te da se uopšte nije sastao sa sultanom Al Saidom.
Bivši ministar kulture Bjelorusije Pavel Latuška, političar koji je među najangažovanijim opozicionarima u ovoj zemlji, objavio je na Iksu dodatne detalje koji sugerišu da Lukašenko nije došao u Oman kao lider Bjelorusije, već je riječ o privatnoj posjeti.
- Sudeći prema protokolu susreta u glavnom gradu Omana, Muskatu, može se sa sigurnošću reći da posjeta diktatora ovoj zemlji nije ni državna ni zvanična. Na aerodromu nije bilo počasne garde, nije bilo dočeka visokih državnih zvaničnika, niti ijednog obilježja koje je uobičajeno za državne ili zvanične posjete - napisao je Latuška.
Dodao je i potencijalni razlog za posjetu Omanu.
- Ne može se isključiti ni to da, s obzirom na opšte zdravstveno stanje diktatora, možda prolazi kroz određene medicinske zahvate. Jer kako drugačije objasniti njegovo dugotrajno, sada već treći dan, odsustvo iz javnosti - pitao je Latuška.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Misteriozna posjeta pokrenula glasine: Gdje je nestao Aleksandar Lukašenko?

Bjeloruski autoritarni vođa Aleksandar Lukašenko pomilovao je i oslobodio 31 ukrajinskog državljanina koji su bili zatočeni u Bjelorusiji, potez koji je, prema Minsku, dio sporazuma postignutog s američkim predsjednikom Donaldom Trampom.
Ukrajinski koordinacioni odbor za razmjenu zatvorenika potvrdio je akciju 22. novembra, rekavši da je primio civile od bjeloruskih vlasti.
- Žene i muškarci pritvoreni u Bjelorusiji i osuđeni na različite kazne zatvora od dvije do 11 godina vraćaju se u Ukrajinu. Izražavamo zahvalnost Sjedinjenim Američkim Državama i predsjedniku Donaldu Trampu na njihovom plodonosnom radu na povratku ukrajinskih civila i vojnog osoblja iz Bjelorusije i Rusije - saopštio je koordinacioni odbor na Telegramu.
Konkretne optužbe pod kojima su zatvorenici bili zatočeni nisu odmah bile jasne. Ukrajinski zvaničnici rekli su da su "ovo civili muškarci i žene koji su bili zatočeni zbog proukrajinskog stava, optuženi za pomaganje i podržavanje Ukrajine".
Lukašenko, bliski saveznik ruskog predsjednika Vladimira Putina, odobrio je puštanje nekoliko zatvorenika tokom protekle godine dok nastoji poboljšati odnose sa Zapadom.
Bjeloruski moćnik se nada da će bolje veze dovesti do ublažavanja zapadnih sankcija, uvedenih nakon saradnje zemlje s Rusijom u njenoj potpunoj invaziji na Ukrajinu u februaru 2022. godine.
Ali dok Minsk insistira na narativu o otopljavanju odnosa s Vašingtonom, pokrenuta su mračna pitanja zbog izvještaja o mučenju i zlostavljanju prethodno puštenih zatvorenika.
Tramp je imenovao specijalnog izaslanika za Bjelorusiju s ciljem pregovaranja o daljnjim puštanjima.
Američki predsjednik, koji je mnoge iznenadio telefonskim razgovorom s Lukašenkom u avgustu, rekao je u septembru da vjeruje da će istočnoevropska nacija pustiti na slobodu mnoge od stotina političkih zatvorenika koje drži.
- Vjerujem da će pustiti na slobodu mnogo od tih 1.400 - rekao je Tramp novinarima 5. septembra, dodajući da bi se to moglo dogoditi "u prilično bliskoj budućnosti".

Lukašenko oslobodio 31 Ukrajinca u dogovoru kojem su posredovale SAD

Bjeloruski predsjednik Aleksandar Lukašenko govorio je o ruskom raketnom sistemu srednjeg dometa Orešnik rekavši da neće biti stacioniran samo na jednoj lokaciji.
Lukašenko je izjavio da mobilnost sistema omogućava da, ako je potrebno, udari na neprijatelja sa bilo kojeg mjesta u zemlji.
- Nećemo otkrivati ​​nikakve detalje. Ovo je mobilni sistem nikada neće biti stacioniran na jednom mjestu. Patroliraće određenim lokacijama i sa određene lokacije, moći će da pokrene napad ako bude potrebno - rekao je Lukašenko.
Komentari bjeloruskog predsjednika dolaze nakon ruske najave da će dio svojih raketnih jedinica rasporediti u Bjelorusiji, što je omogućeno na osnovu bilateralnog sporazuma između Rusije i Bjelorusije.
U tom kontekstu ruski mediji su objavili informaciju da će u Bjelorusiji biti raspoređeni sistemi srednjeg dometa tipa Orešnik.
Ova raketa kao mobilna i hipersonična verzija ruskih interkontinentalnih balističkih raketa prvi put je upotrijebljena u Ukrajini tokom napada na Dnjepropetrovsk.
Prema navodima ruskih generala, ali i ruskog predsjednika Vladimira Putina, radi se o raketi koja probija svaki vid konvencionalne protivbalističke odbrane koju NATO može rasporediti u Istočnoj Evropi.

Lukašenko upozorava Zapad: Raketni sistem Orešnik neće biti stacioniran na jednoj lokaciji

Bjelorusija će u decembru rasporediti na svojoj teritoriji ruske raketne sisteme "Orešnik", saopštio je kabinet bjeloruskog predsjednika Aleksandra Lukašenka.
Navodi se da se približava okončenje priprema za raspoređivanje projektila, javlja Rojters.
Lukašenko je izjavio da je raspoređivanje hipersoničnih balističkih raketa "Orešnik" odgovor na eskalaciju sa Zapada.
Projektili "Orešnik" su prošlog mjeseca biti angažovani u zajedničkim manevrima Rusije i Bjelorusije.

Lukašenko: Bjelorusija će u decembru rasporediti na svojoj teritoriji ruske raketne sisteme "Orešnik"

Predsjednik Bjelorusije Aleksandar Lukašenko izjavio je da je sa ruskim liderom Vladimirom Putinom razgovarao o zajedničkoj saradnji i o tome "kako preživjeti u ovim teškim vremenima".
- Pitali smo se kako bismo mogli da preživimo u ovim teškim vremenima. Globalna situacija tjera čak i ogromne, resursima bogate zemlje poput Rusije da razmisle o tome kako da djeluju, a da ne pominjemo male zemlje poput Bjelorusije, za koju je još neophodnije efikasno raditi kako bi se razvijala i opstala na svojoj zemlji - rekao je Lukašenko za agenciju Belta, govoreći o višesatnim razgovorima sa ruskim liderom održanim u petak u Kremlju.
Svijet je, prema riječima Lukašenka "podijeljen na komade" i "neće da nas ostave na miru".
On je naglasio važnost rada i discipline za ekonomski razvoj.
- Bolje je obrađivati zemlju nego se boriti. Zato hajde da radimo na izgradnji ekonomije. I mora postojati čvrsta disciplina. Moramo stvoriti sistem u kojem su svi disciplinovani: ako to kažete, morate to i da uradite. Ništa više nije potrebno. Samo uradite ovo - poručio je bjeloruski predsjednik.
Lukašenko je u četvrtak tokom radne posete Rusiji učestvovao na Globalnom forumu za atomsku energiju u Moskvi. Sljedećeg dana, sastao se sa predsjednikom Rusije u Kremlju.
Sastanak Putina i Lukašenka trajao je pet sati i 22 minuta, prema Telegram kanalu "Pul Pervogo", koji je blizak bjeloruskom predsjedniku.

Lukašenko pet sati razgovarao s Putinom

Predsjednik Bjelorusije Aleksander Lukašenko je pomilovao 25 osuđenih uglavnom za "zločine ekstremističke prirode", a jedna nevladina organizacija je saopštila da su među njima i politički zatvorenici.
Kvalifikacija "zločini ekstremističke prirode" se odnosi na protivljenja Lukašenku koji je na vlasti više od tri decenije u toj zemlji saveznici Rusije.
Nevladina organizacija Vjasna saopštila je da se radi o političkim zatvorencima, ali ne zna njihov broj jer nije objavljen spisak.
Kabinet Lukašenka je saopštilo da se radi o 12 žena i 13 muškaraca i da je 19 pomilovanih mlađe od 40 godina, kao i da je jedan od njih počinio je zločin dok je bio maloljetan.
Desetine hiljada Bjelorusa demonstriralo je 2020. i 2021. protiv ponovnog izbora Lukašenka na predsjedničkim izborima koji su smatrani namještenim.
Stotine su uhapšene tokom brutalne represije i osuđene na teške zatvorske kazne, dok su hiljade pobjegle u inostranstvo.
Posljednjih mjeseci predsjednik SAD Donald Tramp vršio je pritisak na Lukašenka za oslobađanje tih zatvorenika.
Prošle nedjelje Bjelorusija je oslobodila 52 politička zatvorenika među kojima je bio jedan službenik EU i stari protivnik Lukašenka Mikola Statkevič (69). On je međutim odbio da ode u susjednu Litvaniju kao ostali oslobođeni i ostao je u Bjelorusiji, a njegova supruga je rekla da nema nikakve vijesti od njega.
Organizacija Amnesti Internešenal je u ponedjeljak to osudila kao prisilni nestanak i rekla da su ga bjeloruske vlasti vratile u zatvor.
Po organizacijama za odbranu ljudskih prava, snage reda odvode u zatvor opozicionare istim tempom kojim ih režim hapsi. Prema Vjasni više od 1.200 političkih zatvorenika i dalje je u zatvoru.

Lukašenko pomilovao još 25 osuđenika, uključujući političke zatvorenike

Bjelorusija je u četvrtak oslobodila 52 politička zatvorenika u okviru dogovora uz posredovanje Sjedinjenih Američkih Država, koje su zauzvrat ukinule dio sankcija nacionalnoj avio-kompaniji te zemlje.
To je još jedan znak mogućeg približavanja Vašingtona i Minska, bliskog saveznika Rusije koji je godinama u izolaciji Zapada. Američki predsjednik Donald Tramp i bjeloruski lider Aleksandar Lukašenko razgovarali su telefonom prošlog mjeseca, a Tramp je čak nagovijestio da bi moglo doći i do njihovog susreta uživo.
Takav ishod bio bi veliko priznanje za Lukašenka, koji već više od tri decenije čvrstom rukom vlada zemljom sa 9,5 miliona stanovnika. Njegova vlast više puta je bila pod sankcijama Zapada, kako zbog gušenja ljudskih prava, tako i zbog omogućavanja Moskvi da koristi bjelorusku teritoriju tokom invazije na Ukrajinu 2022.
Već duže od godinu Lukašenko pokušava da popravi odnose sa Zapadom u nadi da će sankcije biti ublažene. Kao gest dobre volje redovno je oslobađao zatvorenike, među kojima i opozicionara Sjarheja Cihanouskog, supruga u egzilu živeće liderke opozicije Svjatlane Cihanouske, koji je na slobodu izašao u junu.
Odluka SAD došla je dan nakon što je Poljska osudila upad ruskih dronova u svoj vazdušni prostor – tvrdeći da su neki ušli sa teritorije Bjelorusije – što su zapadni zvaničnici ocijenili kao akt agresije. NATO avioni su poletjeli i oborili dio dronova.
Tramp, čija je zemlja glavna vojna sila u NATO-u, reagovao je dvosmisleno, poručivši na mreži Truth Social: „Šta je ovo, Rusija narušava vazdušni prostor Poljske dronovima? Eto nam ga!“
<h2>Ublažene sankcije za Belaviju</h2>
Trampov izaslanik Džon Koel saopštio je u četvrtak u Minsku, nakon sastanka sa Lukašenkom, da su sankcije djelimično ukinute.
Prema riječima američkog zvaničnika, koji je govorio pod uslovom anonimnosti, dio sankcija prema nacionalnom avio-prevozniku Belaviji ublažen je zbog dosadašnjih oslobađanja zatvorenika. To će kompaniji omogućiti servisiranje i kupovinu dijelova za avione, uključujući i „Boing“.
Belavija je prethodno bila pod sankcijama EU, SAD i drugih nakon što su bjeloruski kontrolori leta naredili komercijalnom avionu na relaciji Grčka–Litvanija da prinudno sleti u Minsk, gdje je uhapšen opozicioni novinar Raman Pratasevič.
Cihanouska, liderka opozicije u egzilu, upozorila je da bi ublažavanje sankcija moglo otvoriti nove mogućnosti za Minsk, ali i za Moskvu, čija je avio-industrija teško pogođena restrikcijama.
- Razumijemo da je to dio dogovora. Ali ukidanje sankcija bez suštinskih promjena u zemlji može otvoriti rupe koje će i Lukašenkov režim i Rusija iskoristiti za njihovo zaobilaženje - kazala je za AP.
Lukašenko je potom odluku nazvao „veoma važnom“.
- Biće nam lakše da radimo - prenijela je njegovu izjava državna agencija Belta.
<h2>Jedan od puštenih odbio da ode u Litvaniju</h2>
Jedan od oslobođenih, veteran opozicije Mikolaj Statkevič, odbio je da pređe u Litvaniju i pokušao da se vrati u Bjelorusiju, ali su ga graničari spriječili, kazao je za AP telefonom Anatol Ljabedzka, član tima Cihanouske, sa graničnog prelaza gdje su zatvorenici predati Litvaniji.
Ljabedzka je naveo da se Statkevič nalazi na ničijoj zemlji između dvije države.&nbsp;
- Statkevič pokazuje hrabrost i snagu karaktera. Odbio je da dozvoli Lukašenku da ga izbaci iz zemlje i pruža otpor prinudnoj deportaciji - rekao je.
Njegova odluka podsjetila je na slučaj Marije Kolesnikove, jedne od ključnih figura protesta 2020. godine. Kada su vlasti pokušale da je protjeraju u Ukrajinu, pocijepala je pasoš i vratila se u Bjelorusiju, nakon čega je osuđena na 11 godina zatvora.
Preostali 51 zatvorenik ipak je prešlo u Litvaniju, naveo je Ljabedzka.
Statkevič, jedan od najpoznatijih i najharizmatičnijih Lukašenkovih protivnika, pokušao je da se kandiduje za predsjednika 2010. godine, ali je uhapšen i osuđen na šest godina zatvora zbog „organizovanja masovnih nereda“. Amnesti internešenel ga je proglasio zatvorenikom savjesti, a oslobođen je 2015. pod pritiskom SAD.
Ponovo je uhapšen uoči izbora 2020, kada je ponovo proglašen krivim za organizovanje masovnih protesta i osuđen na 14 godina zatvora. Od februara 2023. drži se u potpunoj izolaciji.
Među oslobođenima su i novinar Ihar Losik iz Radija Slobodna Evropa, kao i drugi novinari, blogeri, lideri stranaka i sindikata, te 14 stranaca.
Savjetnik Cihanouske, Franak Vjačorka, kazao je za AP da je većina oslobođenih u „normalnom fizičkom i psihičkom stanju“, ali da je nekima potrebna hitna medicinska pomoć.
Litvanka Jelena Ramanauskiene, koja je u Bjelorusiji bila osuđena na šest godina zatvora za špijunažu, zaplakala je po izlasku iz autobusa kojim su dovedeni oslobođeni i zahvalila svima koji su omogućili njeno puštanje.
No, ne dijele svi isti osjećaj.&nbsp;
- Veoma je okrutno da sam izdržala čitavu trogodišnju kaznu, a sada sam deportovana - kazala je novinarka Larisa Ščirakova (52), koja je odslužila gotovo 3,5 godine zatvora u svom rodnom Gomelju.&nbsp;
&nbsp;-Mogli su samo da otvore zatvorska vrata, do kuće bih stigla za pola sata – kazala je.
- Ovdje nemam dom, porodicu – ništa. Štaviše, majka mi je umrla dok sam bila u zatvoru, tako da ne mogu ni na njen grob da odem – dodala je.
Prema podacima organizacije za ljudska prava Vjasna, u bjeloruskim zatvorima i dalje se nalazi gotovo 1.200 političkih zatvorenika. Tramp je najavio da želi da izdjejstvuje oslobađanje još većeg broja.
<h2>Približavanje?</h2>
Sve su jasniji znaci da Tramp nastoji na otopljavanju odnosa sa Lukašenkom – slično kao i sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom.
Nedugo nakon što je prošlog mjeseca u Aljasci ugostio Putina, Tramp je nagovijestio da radi na dogovoru o oslobađanju stotina zatvorenika u Bjelorusiji, nakon što je, kako je rekao, imao „divan razgovor“ sa Lukašenkom.
Na društvenim mrežama objavio je da je svrha tog razgovora – prvog zvanično objavljenog kontakta sa bjeloruskim liderom u njegovom drugom predsjedničkom mandatu – bila zahvalnost za oslobađanje zatvorenika u junu.
Tramp je dodao da su razgovarali i o mogućem puštanju mnogih drugih koji se još nalaze u zatvorima.
- Radujem se susretu sa predsjednikom Lukašenkom u budućnosti - poručio je Tramp.
To bi bio zaokret bez presedana za lidera koji je na Zapadu bio gotovo potpuno izolovan zbog nemilosrdne represije nad opozicijom i nezavisnim medijima – posebno nakon izbora u avgustu 2020. godine, koje međunarodna zajednica smatra namještenim.
Tada su desetine hiljada ljudi izašle na ulice, hiljade su uhapšene, a istaknute opozicione ličnosti ili su pobjegle iz zemlje, ili su završile u zatvoru.
Lukašenko je u međuvremenu obezbijedio i sedmi predsjednički mandat na izborima koje je opozicija nazvala farsom.

Bjelorusija oslobodila 52 politička zatvorenika, SAD zauzvrat ukinula dio sankcija nacionalnoj avio-kompaniji

Mrežu špijunaže koju je gradila Bjelorusija u Evropi razotkrile su i uništile obavještajne službe Češke, Mađarske i Rumunije, saopštila je češka kontraobavještajna agencija.
Češka agencija, poznata kao BIS, objavila je u saopštenju u ponedjeljak da je tim evropskih agenata otkrio špijune bjeloruske sigurnosne službe KGB u nekoliko evropskih zemalja.
BIS je naveo da je među njima bio i bivši zamjenik direktora moldavske obavještajne službe SIS, koji je bjeloruskom KGB-u dostavljao povjerljive informacije.
Češke vlasti su takođe protjerale jednog bjeloruskog agenta koji je koristio diplomatski status kao paravan. Ministarstvo vanjskih poslova Češke saopštilo je u ponedjeljak da mu je dato 72 sata da napusti zemlju.
Agencija je naglasila da je Bjelorusija uspjela uspostaviti ovu mrežu zahvaljujući slobodnom kretanju svojih diplomata kroz evropske zemlje.
- Da bismo se uspješno borili protiv ovih neprijateljskih aktivnosti u Evropi, moramo ograničiti kretanje diplomata akreditovanih iz Rusije i Bjelorusije unutar Šengen zone - izjavio je direktor BIS-a Mikal Kudelka.
Agencija nije iznijela dodatne informacije.
Rumunska agencija za borbu protiv organizovanog kriminala, DIICOT, saopštila je u ponedjeljak da je izdala nalog za hapšenje 47-godišnjeg osumnjičenog pod optužbom za izdaju. Osumnjičeni je ranije obavljao rukovodeće funkcije unutar moldavske obavještajne službe SIS. Prema navodima DIICOT-a, sumnja se da je bjeloruskim obavještajnim službenicima otkrivao državne tajne koje su vjerovatno "ugrožavale nacionalnu sigurnost".
Rumunska agencija dodala je da se između 2024. i 2025. godine osumnjičeni Moldavac - čiji identitet nije objavljen - dva puta sastao sa bjeloruskim špijunima u Budimpešti u Mađarskoj, te da postoje "osnovane sumnje" da su ti sastanci bili povezani sa "davanjem instrukcija" i razmjenom novca za pružene usluge.
Međunarodnu istragu nadgledala je Eurodžast (Eurojust), agencija Evropske unije za pravosudnu saradnju.
Bjelorusijom upravlja autoritarni predsjednik Aleksandar Lukašenko, blizak saveznik ruskog predsjednika Vladimira Putina.
Lukašenko je dozvolio Rusiji da koristi bjelorusku teritoriju kao bazu za početak invazije na Ukrajinu u februaru 2022. godine, a kasnije je prihvatio i raspoređivanje ruskih taktičkih nuklearnih raketa.

Češka i saveznici razotkrile i uništile bjelorusku špijunsku mrežu u Evropi

Predsjednik Bjelorusije Aleksandar Lukašenko (70) izjavio je da ne planira da se kandiduje za još jedan mandat.
U intervjuu za časopis Tajm, rekao je da ne planira da se ponovo kandiduje i vjeruje da njegov nasljednik treba da nastavi da razvija zemlju kako bi se izbjegao bilo kakav revolucionarni slom.
Istovremeno, odbacio je spekulacije da priprema svog sina Nikolaja da ga zamijeni.
- Ne, on nije nasljednik. Znao sam da ćete to pitati. Ne, ne, ne. Pitajte ga sami - naglasio je Lukašenko.
Lukašenka su opozicija i zapadne vlade optužile za krađu izbora, ali je uspio da ostane na vlasti.
Njegovi protivnici su uglavnom napustili zemlju ili su zatvoreni. Grupe za ljudska prava kažu da je skoro 1.200 ljudi i dalje iza rešetaka, što Lukašenko poriče.
Lukašenko je blizak prijatelj Vladimira Putina.

Lukašenko: Ne planiram da se kandidujem za još jedan mandat, moj sin me neće naslijediti

U rijetkom trenutku međunarodne vidljivosti, bjeloruski autoritarni lider Aleksandar Lukašenko ugostio je pakistanskog premijera Šehbaza Šarifa u zvaničnoj posjeti Minsku 10. aprila, ocijenivši da je riječ o značajnoj prekretnici u bilateralnim odnosima.
Posjeta, koja je nastavljena 11. aprila, rezultirao je nizom sporazuma koji obuhvataju vojnu saradnju, sigurnost hrane i trgovinu.
Najznačajnije je da je Lukašenko ponudio da prihvati do 150.000 pakistanskih radnika kako bi pomogli u rješavanju sve većeg nedostatka radne snage u Bjelorusiji.
Za Lukašenka, čiju pobjedu na predsjedničkim izborima Zapad i dalje ne priznaje nakon nadaleko osporavanih izbora 2020. godine i naknadnog brutalnog gušenja neslaganja, svaki direktni angažman sa stranim čelnikom nosi ogromnu simboličku i stratešku vrijednost.
Diplomatski izolovan, izbjegavan od Evropske unije i Sjedinjenih Država i sve više ovisan o Moskvi, Lukašenko ima malo prilika da se predstavi kao legitimni međunarodni akter.
- Pakistan ima mnogo ljudi koji žele i spremni su da rade u Bjelorusiji - rekao je Lukašenko na zajedničkoj konferenciji za novinare, naglasivši da će Bjelorusija stvoriti "potrebne uslove" za njihovo zapošljavanje.
S više od 198.000 slobodnih radnih mjesta prijavljenih širom zemlje, prijedlog ima za cilj ubrizgavanje radne snage u ekonomiju koja je pod velikim pritiskom.
Taj potez, međutim, izaziva uzbunu u susjednim državama Evropske unije.
Ponuda za uvoz desetine hiljada pakistanskih radnika svakako se može sa sumnjom posmatrati u susjednim članicama NATO-a Poljskoj, Letoniji i Litvaniji.
U graničnoj krizi 2021. i 2022. godine, Bjelorusija je optužena da koristi migrante kao pione u političkom sukobu s EU-om.
Bjelorusija je olakšala putovanje migrantima s Bliskog istoka, Afrike i Južne Azije - uključujući Pakistan - i usmjerila ih prema vanjskim granicama EU-a, što je izazvalo humanitarnu i sigurnosnu krizu.
U to su vrijeme hiljade migranata ostale zarobljene u šumama duž granica Bjelorusije s Poljskom, Litvanijom i Letonijom, često bez hrane, skloništa ili pravne zaštite.
Bjeloruske vlasti optužene su da su migraciju pretvorile u oružje za odmazdu zbog zapadnih sankcija.
Poljski, letonski i litvanski graničari pribjegli su povratnim mjerama, što je rezultiralo desetinama smrtnih slučajeva, međunarodnom osudom i trajnim nepovjerenjem prema migracijskoj politici Minska.
Tokom posjete, Bjelorusija i Pakistan potpisali su sporazum o vojnoj saradnji i mapu puta za odbrambeno-industrijske veze do 2027. godine, produbljujući veze između dvije zemlje, kao i druge sporazume i ekonomske memorandume.
Međutim, posebnu pažnju izazvalo je nepostojanje bilo kakve novije statistike o obimu trgovine.
Bjelorusko ministarstvo vanjskih poslova posljednji je put izvijestilo o godišnjoj bilateralnoj trgovini s Pakistanom za 2020. godinu, rekavši da se ona kreće od 50 do 65 miliona dolara, što je daleko od obećanja iz 2015. godine o povećanju trgovine između dviju zemalja na milijardu dolara.
Poređenja radi, primarni trgovinski partneri Pakistana 2023. godine uključivali su Kinu, Ujedinjene Arapske Emirate i Saudijsku Arabiju, a Bjelorusije nema na popisu.
Za Lukašenka bi, međutim, Šarifova posjeta mogla je ponuditi diplomatsku slamku spasa i trenutak potvrde.
Za EU to vraća sjećanja na 2021. i 2022. godinu.
To bi mogao biti znak upozorenja da bi autoritarni vođa Bjelorusije ponovo mogao upotrijebiti ljude kao polugu u svom sukobu sa Zapadom.

Lukašenko pozvao 150.000 Pakistanaca da rade u Bjelorusiji

Moje mimoilaženje sa stavovima bivše partije trajalo je mjesecima unazad, a mogu reći i godinama - poručio je Nikola Janović koji je juče podnio ostavku u Demokratskoj partiji socijalista (DPS).
Na pres konferenciji je rekao da nije želio da paradira sa razlikama.
- Moji stavovi uvijek su bili jasni. Vremenom nijesam primijetio da su se razlike u tim stavovima smanjivale, pa sam smatrao da je vrijeme da se raziđemo i da svako ide svojim putem - istakao je Janović.
Ostavku je, kaže, dostavio organima stranke.
- I dao mogućnost raspolaganja mjestima u odborima gdje me je DPS birao. Nastaviću dalji politički rad kao nezavisni opozicioni poslanik - naveo je Janović.&nbsp;
Smatra da je važno da sve ono što su bile njegove vrijednosti i principi za koje se borio. Za to će se, poručuje, i dalje zalagati.
- Moje stavove imate mogućnost da čujete u javnom prostoru. Crna Gora je danas u velikom problemu, razapeta je na nacionalizam, a sa druge strane postoji letargija i pasivnost kod svih nas u opoziciji. Država truli iznutra u ekonomskom, društvenom i vrjednosnom smislu. Zato smatram da, kao nezavisni poslanik treba da se borim za vrijednosti na kojima počiva Crna Gora, da treba da pokažemo drugačiju politiku - naveo je on.
Svi na crnogorskoj političkoj sceni, cijeni on, pričaju isto.
- Mora da se pokaže više ljudskog integriteta. Smtram da treba da se okrećemo mladim ljudima, ne treba da ih opterećujemo istrošenim pričama što je bilo prije 10, 20, 30 godina. Želim da ih ohrabrim da svako ko može da doprinese - treba da radimo zajedno - istakao je Janović.
Želi, kaže, da Crna Gora bude što bolja.
- Svjestan sam da će biti raznih špekulacija i teorija zavjere, da li sam sa ovim ili onim, jedina konstanta je da sam svoj i da sam pokazao u DPS-u i sada i u budućnosti da razmišljam svojom glavom i da nijesam ničiji - decidan je Janović.
Tako će se, kaže, ponašati i u budućnosti.
- Jasno je da neko vrijeme postoji mimoilaženje, sve što sam rekao o tome šta bi i kako trebalo sam rekao kad sam bio u DPS-u. Iz ličnog dostojanstva ne želim da govorim u negativnom kontekstu, želim da nastavim drugim putem i da bude drugačije. Samim tim što ću nastaviti kao nezavisni poslanik govori o tome da imam namjeru da se bavim politikom - rekao je Janović.
Ne može, naglašava, reći u kom fotmatu će biti njegov rad u budućnosti.
- To zavisi od okolnosti - dodao je on.
Građanska, antifašistička, evropska Crna Gora su, poručuje, vrijednosti koje brani.
- To je najvažnije što je državi potrebno - naveo je Janović.
Na pitanja o tajmingu ostavke je rekao da nije čovjek prijeke naravi i nestrpljiv.
- Imam dovoljno političkog iskustva da dam vremena. Kad sam procijenio da naše mimoilaženje nije manje - odlučio sam se na ovaj potez - rekao je on.
Bez obzira o kojoj se partiji radi svjedoci smo, jasan je Janović, da postoji partijsko zapošljavanje ko god je na vlasti.
- To je problem sa kojim moramo da se borimo, generalno mora da se politka vodi na drugi način i da bude bazirana na ljudskom integritetu. Važno je da se takvu ljudi uključuju, koji i nijesu iz politike, i da gradimo bolju državu - rekao je on.
Komentarišući reakcije nekih poslanika Pokreta Evropa sad (PES), Janović je rekao da ga je život naučio da bude oprezan sa pohvalama, te da nije posebno obraćao pažnju na to.
Na pitanje da li se njegovi razlozi poklapaju sa onim koje je navela Drita Lola kad je napuštala partiju, Janović je rekao da sve što je imao da kaže je govorio dok je bio u DPS-u.
- Sad kada više nijesam, to nije više ni tema - zaključio je Janović.

Janović: Moje mimoilaženje sa DPS-om trajalo mjesecima i godinama, jedina konstanta je da sam svoj

Sve što treba da znate o PES-u je da podržava Darija Vraneša - poručio je lider Socijaldemokratske partije (SDP) i jedan od predstavnika Evropskog saveza Ivan Vujović.
Ne sumnja, kaže, da će i nakon novog "izliva gadosti", ovog puta prema g-đi Tadić Mijović koji je za svaku osudu, nastaviti i dalje da ga snažno podržavaju.&nbsp;
- Ne bi Vraneš bio tu đe je, ne bi odvajao Pljevlja od Crne Gore, niti svakodnevno širio mržnju, da nije onih koji su ga svojim glasovima postavili na mjesto predsjednika opštine - naveo j eon.
Ukazao je i na ćutanje nadležnih.
- Tako da, dok PES i Demokrate služe Vranešu, dok Tužilaštvo godinama ćuti ili izviđa u prazno njegov šovinizam i antiustavno djelovanje, nastaviće još jače i žešće ova vojvodina uzdanica. Kad nema države fašizam maršira! - zaključio je Vujović.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fivanvujovi3%2Fstatus%2F1996894279021547995%3Fs%3D46&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Vujović: Sve što treba da znate o PES-u je da podržava Vraneša, fašizam maršira kad nema države

Premijer Milojko Spajić nedavno je kazao da će u decembru biti stotinu zakona u Skupštini i da će biti mnogo imenovanja. Ova najava otvara i pitanje da li građani treba da brinu, s obzirom da nam odluke o tome da li nešto treba usvojiti ili ne, donose poslanici koji, reklo bi se, nekada glasaju po dogovoru. - Oni prolaze odbore, i u dosta situacija radi se o malim izmjenama zakona. Nije to neka prezahtjevna materija, čak i za nas u Crnoj Gori koji možda nismo istorijski prepoznati kao veliki radnici. Za kratko vrijeme toliko je posla urađeno, pokazujemo da postoji neka nova radna etika u Crnoj Gori - istakao je Spajić. Ono što se nameće kao pitanje jeste da li se radi o novoj radnoj etici ili moranju da se izglasaju određena zakonska rješenja zbog zatvaranja poglavlja i usklađivanja sa EU. Zakoni, kako je i najavljeno, pristižu u Skupštinu a poslanici će se izjašnjavati o njima. Iako premijer smatra da se ne radi o prezahtjevnoj materiji, zakoni su nerijetko obimno štivo koje treba pomno pročitati. "Svi, svi, što radi ovaj Dejan" To kako poslanici glasaju o pojedinim zakonskim rješenjima, raznoraznim izvještajima, iz onoga što građani mogu da vide i čuju, budi sumnju uopšte u informisanost o tome šta se pred njima nalazi. Tako smo nedavno, i to ne po prvi put, imali situaciju gdje predsjednik Skupštine ponavlja glasanje sugerišući maltene poslanicima kako treba da se izjasne. Naime, na sjednici Skupštine održanoj krajem novembra glasalo se između ostalog za Finansijski izvještaj sa izvještajem o radu Regulatorne agencije za energetiku i regulisane komunalne djelatnosti za 2024. godinu. Ono što je interesantno je trenutak u kojem generalni sekretar Skupštine Boban Stanišić daje "znak" Mandiću da za to svi glasaju. Međutim, izgleda da nije dobro iskomunicirano sa ostalim poslanicima, pa kako je bilo uzdržanih u njihovim redovima, ponovilo se glasanje. U jednom trenutku se čak čuje kako Stanišić govori Mandiću - "Svi, svi, što radi ovaj Dejan", a iz pregleda glasanja i rasporeda sjedjenja, može se zaključiti da se to odnosi na poslanika NSD-a Dejana Đurovića koji je bio uzdržan pri prvom glasanju.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251205091220_140fabc80a9e3b7f4a7cd32a16abbac252bbb443484eff2edc50ad35a1d8b74e.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251205091220_140fabc80a9e3b7f4a7cd32a16abbac252bbb443484eff2edc50ad35a1d8b74e" data-rendition-name="original" width="954" height="475" loading="lazy" alt="Glasanje"></figure>  Brže bolje je Mandić prekinuo glasanje i ponovio ga, ali uz pojašenjenje poslanicima za šta se izjašnjavaju, sugerišući tako i kako bi trebalo da glasaju. - Izvinjavam se, odlučuje se većinom glasova prisutnih poslanika. Ponavljam glasanje. Odbor za ekonomiju, finansije i budžet, kao matični odbor, predložio je zaključak koji se prihvata - Finansijski izvještaj sa izvještajem o radu Regulatorne agencije za energetiku i regulisane komunalne djelatnosti za 2024. godinu. Stavljam na glasanje predlog zaključka odbora. Mi treba da se izjasnimo o predlogu zaključka odbora koji je dobio potrebnu većinu na odboru - rekao je Mandić. Nakon Mandićevih riječi glasalo se ponovo, ukupno je glasalo 62 poslanika i sada su svi bili za, te je prihvaćen pomenuti izvještaj. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FEptn2Hd86Yg&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Takođe, nije nepoznato da smo često u Skupštini slušali opaske da svi poslanici ne bi čak umjeli nabrojati sve resore najglomaznije Vlade - sa 25 ministarstava i sedam potpredsjednika. A neki od zakona koji su već u proceduri su: Predlog zakona o izmjeni i dopuni Zakona o radu, Predlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o strancima Predlog zakona o predškolskom vaspitanju i obrazovanju, Predlog zakona o Agenciji za nacionalnu bezbjednost, Predlog zakona o slobodnom pristupu informacijama... Sve pomenuto budi opravdanu brigu o tome kako će se odnijeti, jer nesumnjivo je mnogo posla i materijala ispred crnogorskih poslanika.

VIDEO - Da li građani treba da brinu? Stotinu zakona i pitanje – znaju li svi poslanici šta glasaju

Suđenje Nikoli Raičeviću i Miliću Raleviću, koji se terete za krivično djelo prinuda na štetu fotoreportera Vijesti Borisa Pejovića i Pobjede Steva Vasiljevića danas je odgođeno u Osnovnom sudu u Beranama, zbog nepojavljivanja okrivljenog Ralevića.
Do incidenta je došlo u avgustu, u selu Gornje Zaostro blizu Berana, prilikom uklanjanja spomenika četničkom vojvodi i ratnom zločincu Pavlu Đurišiću, kada je više desetina ljudi koji su prisustvovali događaju napalo Pejovića i Vasiljevića.
Osim Raičevića, zaseban postupak u beranskom Osnovnom sudu vodi se i protiv Danka Femića za isto krivično djelo, kao i u Sudu za prekršaje protiv još pet osoba. Raičeviću i Femiću se na teret stavlja kvalifikovani oblik krivičnog djela prinuda, koji podrazumijeva strože kazne ukoliko su napadnuti medijski radnici, i koji je na inicijativu Sindikata medija Crne Gore (SMCG) i Akcije za ljudska prava uvršten u Krivični zakonik 2022. godine.
Kako je saopšteno iz Sindikata medija, sudija Ivan Došljak je na današnjem ročištu kazao da je u sud juče stigao dopis od Milića u kojem navodi da zbog neodložne porodične obaveze nije u mogućnosti da prisustvuje, pa da zbog toga neće moći da održi današnji pretres.
Pretres je odložen za 12. decembar, a Raleviću će poziv biti upućen preko policije, kako bi se obezbijedilo njegovo prisustvo.

Slučaj napada na fotoreportere: Odgođeno suđenje zbog nepojavljivanja Ralevića

Zviždač iz Crnogorskog elektroprenosnog sistema, kojem je skandaloznom odlukom Upravnog suda ukinuta zaštita po inicijativi člana Savjeta Agencije za sprječavanje korupcije Mladena Tomovića, advokata ove elektroenergetske kompanije, nastavlja svoje „sizifovske bitke“ sa institucijama, pa se juče otvorenim pismom obratio vrhovnom državnom tužiocu Miloradu Markoviću i glavnom specijalnom tužiocu Vladimiru Novoviću. Naglasio je da mu je „prevarom i zloupotrebom službenog položaja od strane Mladena Tomovića, člana Savjeta ASK-a, Dušana Drakića v.d. direktora i Kristine Braletić pomoćnice direktora ukinuta zaštita“ koja mu je bila određena mišljenjem prethodnog rukovodstva Agencije. Upozorio je i da osnovano sumnja „da novo rukovodstvo ASK-a ima zaštitu određenih struktura u tužilaštvu“, ukazujući na činjenicu da je specijalni tužilac Miroslav Turković bio član Komisije koja je sprovodila postupak izbora kandidata za Savjet ASK-a i glasao za Mladena Tomovića, iako je imao kompletnu dokumentaciju koja je dokazivala da je on advokat CGES-a u predmetima procesuiranim u slučaju zviždača iz ove kompanije i da je pokrenuo postupak za ukidanje njegove zaštite.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_6ec1bcbb659e5143ea4cd398d9e13fda19b7bb58bc15946fecfde7406e8b094e.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025120407124_6ec1bcbb659e5143ea4cd398d9e13fda19b7bb58bc15946fecfde7406e8b094e" data-rendition-name="original" width="900" height="506" loading="lazy" alt="Mladen Tomović"> <figcaption>PROGONITELJ ZVIŽDAČA: Mladen Tomović(Photo: RTCG)</figcaption> </figure>  Sumnju da neko iz tužilačke organizacije štiti upravu ASK-a potkrijepio je i navodima da je tužilaštvo odbacilo kao neosnovanu njegovu prijavu protiv Mladena Tomovića, Dušana Drakića i Kristine Braletić, nakon što mu je ukinuta zaštita, odnosno status zviždača. Da uprava ASK-a ima zaštitu tužilaštva, prema ocjeni zviždača, potvrdila je i odluka tužioca Dražena Burića da odbije njegovu pritužbu na ovu odluku tužilaštva. Posebno je ukazao na činjenicu da je pritužbu dostavio 4. novembra ove godine, a tužilac je odbacio već poslije dva dana – 6. novembra. DRAKIĆEVO NEPOSTUPANJE Uzbunjivač iz CGS-a u otvorenom pismu objašnjava i da je razlog zbog kojeg je odlučio da se tužiocima obrati javno „drsko, bezobzirno i krajnje nezakonito postupanje v.d. direktora Agencije Dušana Drakića, koji skoro jedanaest mjeseci odbija da postupi po presudi Upravnog suda i u ponovnom postupku riješi“ njegov zahtjev za zaštitu. - To radi u formi obavještenja, na koje nemam mogućnost podnošenja pravnog lijeka, krijući se iza Mišljenja Ministarstva pravde koje se ni formalno, ali ni suštinski ne može primijeniti. Drakić tvrdi da su Agenciji prestale nadležnosti za postupanje po prijavama zviždača, što je djelimično tačno, jer se to odnosi samo na nove zahtjeve, ali ne i na zahtjeve koji su podnijeti u vrijeme važenja prethodnog zakona – kategoričan je zviždač.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_a2f3fabe9e4d76d53a6bfc73b9cb6bead407942059f6ecf25d4541da5b1fcbc1.webp" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025120407124_a2f3fabe9e4d76d53a6bfc73b9cb6bead407942059f6ecf25d4541da5b1fcbc1" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="Dušan Drakić"> <figcaption>ODBIJA DA POSTUPI PO PRESUDI UPRAVNOG SUDA: Dušan Drakić</figcaption> </figure>  Tvrdi da Drakić to radi iz tri razloga. - Prvi - u ponovnom postupku pred Agencijom, morala bi biti donešena ista odluka povodom mog zahtjeva, odnosno moralo bi biti utvrđeno da ispunjavam zakonom propisane uslove za zaštitu zviždača, posebno u svijetlu činjenice da sam u međuvremenu pravosnažnom odlukom Osnovnog suda u Podgorici dokazao da je protiv mene, nakon što sam prijavio sumnju u korupciju, vođen montirani disciplinski postupak i da mi je bila izrečena nezakonita disciplinska mjera – ističe on. Drugi razlog Drakićevog nepostupanja, smatra zviždač, je što bi bile razotkrivene „prevare koje su urađene u postupku pred Upravnim sudom U.br. XXXXX/23 i u postupku pred Osnovnim sudom u Podgorici P.br.XXXX/22“.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_cb35fc554a2e7f850c95c46643b7a0d86fd93cf642e780962017449de6d6ed6e.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025120407124_cb35fc554a2e7f850c95c46643b7a0d86fd93cf642e780962017449de6d6ed6e" data-rendition-name="original" width="670" height="400" loading="lazy" alt="ASK "> <figcaption>ASK</figcaption> </figure>  Treći razlog je, ističe on, taj što „Mladen Tomović, na taj način kupuje vrijeme kako bi obezbijedio da, zloupotrebom javne funkcije koju obavlja, krivične prijave podnešene protiv njegovih vlastodavaca iz CGES-a budu odbačene, a zatim mene proglasi kao nekog ko je sve to izmislio“. HRONOLOGIJA On je u pismu naveo hronoligiju dešavanja od dana kada je podnio prijavu korupcije 2021. do danas, što, kategoričan je, dokazuje da je „član Savjeta ASK-a zloupotrijebio i dalje zloupotrebljava funkciju koju obavlja“. 24.11.2021. godine, podnio sam prijavu korupcije kompaniji. Ova prijava je odbačena kao neosnovana. 09.12.2021. godine, istu tu prijavu podnosim Agenciji za sprječavanje korupcije. 24.05.2022. godine, Agencija za sprječavanje korupcije moju prijavu, nakon prikupljene dodatne dokumentacije i izjašnjenja CGES-a, prosljeđuje Specijalnom državnom tužilaštvu.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_73323d33276e4602d351ce718c7679ebd661208206f7e31924c8cace7c5d0de4.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025120407124_73323d33276e4602d351ce718c7679ebd661208206f7e31924c8cace7c5d0de4" data-rendition-name="original" width="746" height="392" loading="lazy" alt="CGES"> <figcaption>CGES</figcaption> </figure>  20.07.2022. godine, Mladen Tomović zaključuje ugovor sa Crnogorskim elektroprenosnim sistemom. Dakle, nakon što je ASK predao prijavu SDT-u. Od njegovog angažovanja, kao punomoćnika CGES-a, kreću najgora podmetanja i moj progon, koji traje do danas. 26.07.2022. godine, zapošljeni na programu stručnog osposobljavanja D. P. podnosi Zahtjev za promjenu službe, u kojem me lažno optužuje za zlostavljanje na radu. 27.07.2022. godine, zapošljeni u Službi kojom sam rukovodio D. D. podnosi Zahtjev za posredovanje zbog navodnog mobinga, u kojem me, takođe, lažno optužuje. 27.07.2022. i 25.08.2022. godine, Inspekcija za javne nabavke, po smišljenim prijavama, vrši kontrolu dva postupka javne nabavke, na koji se odnosila moja prijava korupcije i sačinjava zapisnike o izvršenom inspekcijskom nadzoru. Mladen Tomović i njegovi vlastodavci iz CGES-a sada „mašu“ ovim zapisnicima i koriste ih kao „dokaz“ da je sve navodno urađeno u skladu sa zakonom, iako znaju da inspekcija nije nadležna da kontroliše navode koji su iznijeti u mojoj prijavi korupcije. DEŠAVANJA NAKON ŠTO SAM LAŽNO OPTUŽEN ZA ZLOSTAVLJANJE NA RADU 08.08.2022. godine, podnosim privatnu tužbu protiv D. P. zbog povrede časti i ugleda, nakon što je prethodno od menadženta firme odbijeno da se njegove optužbe nam moj račun provjere u skladu sa zakonom. I dešavanja u tom postupku su vrlo interesanta, ali da sačekamo odluku Višeg suda u Podgorici, povodom žalbe podnešene na presudu. Smatram bitnim napomenuti da D. D, drugi zapošljeni koji me optužio za mobing, nikada nije pokrenuo postupak dokazivanja njegovih navoda pred sudom. Činjenice da su me u dva dana, dvojica zapošljenih u službi optužila za zlostavljanje, samo potvrđuju smišljeno i sinhronizovano djelovanje prema meni. 13.10.2022. godine izvršni direktor CGES-a Ivan Asanović pokreće montirani disciplinski postupak protiv mene. U tom postupku svjedoči M. M. i D. P. Odbija se moj zahtjev za svjedočenjem R. B, za koju je sam D. P. kazao da je bila prisutna na sastanku na kojem sam ga ja navodno zlostavljao na radu. 30.12.2022. godine izriče mi se nezakonita disciplinska odluka. 15.03.2023. godine, podnosim tužbu Osnovnom sudu u Podgorici radi poništaja odluke kojom mi je bila izrečena disciplinska odluka. 19.05.2023. godine, Agencija za sprječavanje korupcije mi dodjeljuje zaštitu u skladu sa zakonom, zbog vođenja disciplinskog postupka i izricanja disciplinske mjere, što je izričito bilo propisano tada važećim zakonom. Ista zabrana propisana je i novim zakonom. Član 59 stav 1 tačka 4 tada važećeg Zakona o spječavanju korupcije („Sl. list CG“, br. 53/14, 42/17 i 73/23) propisivao je sljedeće: „Zviždač ima pravo na zaštitu ukoliko mu je nanijeta šteta, odnosno postoji mogućnost nastanka štete zbog podnošenja prijave iz člana 44 ovog zakona, a naročito ako je protiv njega pokrenut disciplinski postupak i izrečena disciplinska mjera“. 24.03.2023. godine Osnovnom sudu u Podgorici podnosiom tužbu za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete. 10.06.2023. godine Mladen Tomović podnosi tužbu Upravnom sudu za poništenje Mišljenja Agencije za sprječavanje korupcije, kojim mi je bila određena zaštita. 11.12.2023. godine, Osnovni sud u Podgorici donosi presudu P.Br. XXXX/23, kojom, kao nezakonitu, poništava odluku o izrečenoj disciplinskoj mjeri. DEŠAVANJA PRIJE I NAKON DONOŠENJA PRESUDE UPRAVNOG SUDA CRNE GORE 31.05.2024. godine, Upravni sud Crne Gore dostavlja Agenciji za sprječavanje korupcije zahtjev za dostavljanje odgovora na tužbu Mladena Tomovića (kojom traži da mi se ukine zaštita) i spisa predmeta koji je vođen kod Agencije.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_87a9ace84ca540cede69578dd88109adf698f7ba6544520623ba34f91eeabee8.webp" data-media-id="editor_4" data-image-id="2025120407124_87a9ace84ca540cede69578dd88109adf698f7ba6544520623ba34f91eeabee8" data-rendition-name="original" width="1280" height="960" loading="lazy" alt="Upravni sud"> <figcaption>Upravni sud</figcaption> </figure>  U tom trenutku tadašnja direktorica Jelena Perović se nalazi u kućnom pritvoru. Za vrijeme do kraja njenog mandata (15.08.2024. godine) namjerno joj se ne dostavlja pripremljen odgovor i spisi predmeta po tužbi za ukidanje moje zaštite. Više je nego očigledno da je to organizovao Tomović, uz svesrdnu pomoć pojedinih zapošljenih u Agenciji. 31.07.2024. godine Skupština Crne Gore izglasala je nove članove Savjeta Agencije za sprječavanje korupcije, među kojima je i Mladen Tomović. 23.08.2024. godine, Dušan Drakić imenovan za v.d. direktora Agencije za sprječavanje korupcije. Iako su ga spisi predmeta pripremljeni za Upravni sud sačekali na stolu Dušan Drakić, pod očiglednim uticajem Mladena Tomovića i za njegov interes, namjerno ne dostavlja odgovor na tužbu i spise predmeta Sudu. 11.10.2024. godine, Portal ETV objavljuje tekst u kojem navodi da Dušan Drakić i ASK ne postupaju po zahtjevu Upravnog suda. Istog dana Agencija dostavlja odgovor na tužbu i spise predmeta Upravnom sudu, što je Dušan Drakić prethodno odbijao da uradi skoro 50 dana od njegovog imenovanja na tu funkciju. 21.11.2024. godine Upravni sud zakazuje usmenu raspravu po tužbi Mladena Tomovića. Ovu raspravu on odlaže zahtjevom koji je podnio tog dana... 16.12.2024. godine Upravni sud zakazuje novu, drugu po redu, usmenu raspravu. Tomović tada dostavlja podnesak sa jednom od ranijih presuda ovog suda, tvrdeći da ona dokazuje njegove tužbene navode. Punomoćnica ASK-a na toj usmenoj raspravi, Snežana Đuretić, traži odlaganje iste da bi se upoznala sa podneskom Tomovića. Dakle, zapošljena u ASK-u, kojoj je punomoćje za zastupanje dao direktor ASK-a Dušan Drakić, traži odlaganje, da bi se upoznala sa podneskom koji je dostavio član Savjeta ASK-a. Sve režirano! 10.01.2025. godine Upravni sud Crne Gore poništava Mišljenje ASK-a kojim mi je bila određena zaštita i predmet vraća ovoj instituciji na ponovni postupak i odlučivanje, jer nije mogao pronaći kauzalnu vezu između moje prijave korupcije i štete koja mi je učinjena vođenjem disciplinskog postupka protiv mene (u trenutku donošenja presude Upravnog suda prvostepeno dokazano da mi je bila izrečena nezakonita disciplinska mjera). Iz obrazloženja presude se nedvosmisleno utvrđuje da sudu, očigledno namjerno, nije dostavljena cjelokupna dokumentacija predmeta formiranog kod Agencije za sprječavanje korupcije i to akt ove institucije od 24.05.2025. godine, kojim je moja prijava korupcije proslijeđena SDT-u. 30.01.2025. godine Dušan Drakić dostavlja Obavještenje mom advokatu da neće postupiti po presudi Upravnog suda, navodno jer je stupanjem na snagu novog zakona prestala nadležnost Agencije po ovom pitanju. Ponovo naglašavam, dostavio je pisani akt protiv kojeg nijesam imao mogućnost podnošenja pravnog lijeka. Uz ovaj akt dostavio je mišljenje Ministarstva pravde od 18.10.2024. godine. Pored toga što Mišljenje Ministarstva nije pravno obavezujući akt, u njemu je i decidno navedeno sljedeće: „Shodno uredbi o organizaciji i načinu rada državne uprave Ministarstvo pravde nije nadležno za tumačenje propisa i davanje mišljenja u pogledu njihove primjene i pored činjenice da je isto organ državne uprave koji je izvorno nadležan za primjenu propisa kojim se uređuje sprječavanje korupcije“. 13.02.2025. godine, moji advokati, zbog prethodnog stava Dušana Drakića, Vrhovnom sudu Crne Gore podnose Zahtjev za vanredno preispitivanje sudske odluke, 18.03.2025. godine Osnovnom sudu u Podgorici podnose tužbu za sudsku zaštitu zviždača 03.07.2025. godine, Mladen Tomović u sudskom postupku P.br.XXXX/22, koji je vođen po mojoj tužbi za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete, kao dokaz podnosi Presudu Upravnog suda Crne Gore U.br.XXXXX/23. Ovo pokazuje njegov umišljaj, iz dva razloga. Prvi, znao je na koji način je obezbijedio donošenje ovakve odluke Upravnog suda. Drugi, u završnoj riječi u istom postupku, koja je održana 09.07.2025. godine, na moju konstataciju da je protiv presude Upravnog suda podnešen vanredni pravni lijek, Tomović kaže da se takva akta mogu podnositi samo protiv pravosnažnih odluka. 16.10.2025. godine, Vrhovni sud Crne Gore odbacuje, kao nedozvoljen, Zahtjev za vanredno preispitivanje Presude Upravnog suda, uz obrazloženje: „Članom 352 stav 1 ZPP-a, propisano je da je pravosnažna ona presuda koja se više ne može pobijati žalbom, ukoliko je njome odlučeno o zahtjevu tužbe ili protivtužbe. Kod takve zakonske odredbe, presuda Upravnog suda kojom se poništava osporeni akt i predmet vraća na ponovni upravni postupak, ne stiče pravosnažnost, jer istom nije odlučeno o zahtjevu stranke, odnosno o pravima, obavezama i pravnim interesima bilo kojeg lica. Ovo iz razloga što, kada Upravni sud poništi akt ili drugu upravnu aktivnost protiv koje je bio pokrenut upravni spor (član 56 stav 1 ZUS), predmet se vraća u stanje u koje se nalazio prije nego je poništeni akt donesen, odnosno poništena upravna aktivnost preduzeta. Kako je Upravni sud, pobijanom presudom, poništio upravni akt protiv kojeg je bio pokrenut upravni spor i predmet vratio upravnom organu na ponovni postupak, to ne postoji pravosnažna sudska odluka, kao procesno-pravna pretpostavka za podnošenje zahtjeva za ispitivanje“. Podsjećam da je Tomović presudu Upravnog suda dostavio kao dokaz u postupku pred Osnovnim sudom u Podgorici, za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete i to predstavio kao validnu i konačnu odluku, iako sada vidimo da Vrhovni sud nedvosmisleno kaže: „Kada Upravni sud poništi akt ili drugu upravnu aktivnost protiv koje je bio pokrenut upravni spor (Član 56 Stav 1 ZUS), predmet se vraća u stanje u koje se nalazio prije nego je poništeni akt donešen, odnosno poništena upravna aktivnost preduzeta“. 05.11.2025. godine, moji advokati, nakon ovakvog stava Vrhovnog suda podnose Agenciji za sprječavanje korupcije Zahtjev za postupanje po presudi Upravnog suda Crne Gore U.br.XXXX/23. 24.11.2025. godine, Dušan Drakić v.d. direktora ponovo odbija da postupi po presudi Upravnog suda. Zaista vrijeđa zdrav razum činjenica da se, pored gore citiranog obrazloženja odluke Vrhovnog suda Crne Gore, v.d. direktora Agencije za sprječavanje korupcije Dušan Drakić poziva na Mišljenje Ministarstva u kojem mu je napisano da to ministarstvo nije nadležno za tumačenje propisa i davanje mišljenja u pogledu njihove primjene. BROJNE SUMNJE Zviždač je u pismu Markoviću i Novoviću iskazao sumnju i na mogući nezakoniti uticaj Tomovića na sud u jednom od postupaka koji vodi protiv CGES-a. Istakao je i, pozivajući se na član 68 stav 4 novog Zakona o sprječavanju korupcije, kojim je propisano da je „postupak po tužbi za zaštitu zviždača hitan“, da Osnovni sud u Podgorici još nije postupio po tužbi njegovih advokata za sudsku zaštitu zviždača, koju su podnijeli 18. marta ove godine. Dodao je da je pripremno ročište u tom predmetu zakazano za 19. januar sljedeće godine. -... dakle deset mjeseci od dana podnošenja tužbe. Toliko o hitnosti i zaštiti lica koja prijave sumnju u korupciju – napisao je zviždač iz CGES-a. On smatra da je na osnovu onoga što je saopštio u pismu neupitne dvije činjenice. - Prva, navodi da sam zlostavljao na radu dvojicu zapošljenih su kreirane nakon što je advokat Mladen Tomović zaključio ugovor o pravnom zastupanju sa Crnogorskim elektroprenosnim sistemom AD Podgorica. Očigledno, nijesu mi mogli pronaći najmanju grešku u prethodnom radu, pa su morali montirati lažne optužbe. Druga, Mladen Tomović je počeo da dobija sudske sporove u ime lica protiv kojih sam podnio sumnju u korupciju, nakon njegovog imenovanja za člana Savjeta ASK-a, u čemu mu svesrdnu pomoć pružaju njegovi prijatelji Dušan Drakić i Kristina Braletić. Prethodno je procesnim zloupotrebama i prevarama odugovlačio i odlagao postupke. Pametnome dosta – kategoričan je zviždač. Na kraju pisma je iskazao očekivanje da Marković i Novović ponovo formiraju predmet protiv Mladena Tomovića, Dušana Drakića i Kristine Braletić i da će u tom postupku biti saslušan u svojstvu oštećenog.

Uzbunjivač uvjeren da neko iz tužilaštva „kumuje“ njegovom progonu

Poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Nikola Janović podnio je ostavku na sve funkcije u toj partiji, potvrđeno je Portalu ETV.
Janović je odluku objavio i na mreži X, a dalji angažman u politici nastavlja kao nezavisni poslanik.
- Obavještavam vas da više nijesam član Demokratske partije socijalista Crne Gore. Samim tim, prestaje i moje članstvo u Glavnom odboru. Takođe vas obavještavam da DPS može da raspolaže sa mojim mjestima u tri skupštinska odbora – Odboru za bezbjednost i odbranu, Odboru za antikorupciju i Odboru za međunarodne odnose i iseljenike. Svoje dalje bavljenje politikom nastaviću kao nezavistan poslanik - naveo je Janović u ostavci.
Bez obzira, kako je istakao, na razlike koje u razmišljanjima o budućnosti DPS-a, zahvalio se na korektnoj i sadržajnoj saradnji i svima poželio uspjeh u budućem životu i radu.
- Nastavljam dalje posvećen vrijednostima i idejama u koje bezrezervno vjerujem - poručio je Janović.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FNikolaJanovic%2Fstatus%2F1996633773774155844%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1996633773774155844%7Ctwgr%5E6108ed308730d64b44a3132528d71d68585f33a4%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Janović je bio član Glavnog odbora DPS-a, a do marta ove godine bio je i član Predsjedništva te stranke. Poslaničku funkciju je obavljao od 2020. godine.
Janović je ranije naznačavao da DPS mora da napravi zaokret u djelovanju i razmišljanju i u više navrata imao drugačije stavove od onih koji su dominantni u stranci.
Bio je ministar sporta i mladih od 2016. do 2020. Kao uspješni vaterpolista osvojio je brojne titule, a proglašen za najboljeg sportistu Crne Gore 2013. godine.
Trofejna klupska i reprezentativna karijera je iza legendarne "osmice”. Sa Srbijom i Crnom Gorom je 2005. u Montrealu osvojio svjetsko zlato, sa Crnom Gorom ima dva zlata sa evropskih prvenstava (Budimpešta 2001. i Malaga 2008), kao i dva srebra, u Ajndhovenu 2012. i Beogradu ove godine.
U Barseloni 2013. godine je vodio svoje "ajkule” do srebrne medalje na Svjetskom prvenstvu.

Nikola Janović napustio DPS, ostaje nezavisni poslanik: Nastavljam dalje posvećen vrijednostima i idejama u koje bezrezervno vjerujem

Dva mlada međeda, najvjerovatnije u potrazi za hranom, na obodu šume na raskrsnici u nikšićkom prigradskom naselju Vidrovan kamerom je prije nekoliko dana snimio čitalac Portala ETV.
Kako se vidi na snimku, susret sa čovjekom im baš i ne prija.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2F9MEnMHEmSKg&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div>Dva međeda snimljena kod Vidrovana u Nikšiću</div>
 
U nikšićkom kraju domaćini u okolnim selima, kao i na planini Goliji, od proljeća se suočavaju sa upadima međeda na imanja.
Lovci su čak tražili da se međed skine sa liste strogo zaštićenih životinja, zbog toga što su pravili ogromnu štetu domaćinstvima, ali u Agenciji za zaštitu životne sredine nijesu blagonaklono gledali na tu inicijativu.
Policija je u aprilu uhapsila četvoricu lovaca osumnjičenih da su ubili međeda u selu Brestice nadomak Nikšića. Mještani okolnih sela tada su organizovali proteste i tražili da lovci budu oslobođeni, jer su, kako su tvrdili, divljač odstrijelili na njihov zahtjev.
Ekolozi smatraju da je sve češća pojava međeda u naseljenim mjestima posljedica klimatskih promjena.
Bernska konvencija o zaštiti evropskih divljih vrsta i prirodnih staništa, koju je ratifikovala i Crna Gora, obavezuje države potpisnice na zaštitu mrkog medvjeda.

VIDEO: Međedi se odomaćili u okolini Nikšića

Komisija za nestala lica Vlade Crne Gore saopštila je da su pristigli rezultati DNK analize iz laboratorije Međunarodne komisije za nestala lica (ICMP) iz Haga i izvještaji antropološke obrade skeletnih ostataka, kojim je potvrđen identitet dva člana porodice Klapuh - F.K. i S.K.
To je učinjeno nakon ekshumacije 4. juna ove godine na starom muslimanskom groblju u Nikšiću, u ulici Voja Deretića bb. Antropološki pregledi, kako su dodali, izvršeni su 6. i 7. novembra u Centru za sudsku medicinu Kliničkog centra Crne Gore.
Posmrtni ostaci trećeg člana porodice Klapuh - H.K. nijesu pronađeni, pa je najavljeno ponavljanje pregleda i proširenje zone ekshumacije na istom lokalitetu.
- Posmrtni ostaci preliminarno identifikovanih lica biće predati Institutu za nestale osobe Bosne i Hercegovine, koji će u saradnji sa Tužilaštvom i vještakom sudske medicine sprovesti postupak konačne identifikacije. Nakon toga ostaci će biti predati porodici radi dostojanstvenog ispraćaja i ukopa - navodi se u saopštenju.
Komisija za nestala lica izrazila je zahvalnost svim institucijama i organizacijama koje su dale doprinos ovom procesu - stručnjacima Međunarodne komisije za nestala lica, civilnom sektoru, medijima i drugim partnerima.
- Integrisani pristup potvrđuje važnost institucionalne saradnje u ostvarivanju prava porodica nestalih, kao i značaj primjene savremenih forenzičkih metoda u rasvjetljavanju sudbine žrtava oružanih sukoba na prostoru bivše SFRJ - zaključili su u saopštenju.
Hasan, Ferida i njihova kćerka Sena Klapuh su 1992. godine izbjegli u Crnu Goru iz ratom zahvaćene Foče u Bosni i Hercegovini. Njih su svirepo ubili pripadnici Vojske Republike Srpske 6. jula 1992. u blizini Plužina, na mostu Obrada Cicmila na rijeci Pivi.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fferid-klapuh-za-etv-neko-je-radio-na-tome-da-se-sve-sakrije&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Iz Akcije za ljudska prava (HRA) ranije je poručeno da očekuju da &nbsp;nadležne institucije BiH preduzmu mjere za privođenje pravdi Zorana Vukovića i Radomira Kovača koji su za ovaj zločin još 1996. godine osuđeni u Crnoj Gori.
- Hasana Klapuha, njegovu suprugu Feridu i njihovu kćerku Senu ubila su četvorica pripadnika odreda „Dragan Nikolić" Vojske Republike Srpske, koji su prethodno pristali da ih za novčanu naknadu bezbjedno prevezu iz Bosne i Hercegovine u Crnu Goru. Za ovo ubistvo, kvalifikovano kao ratni zločin protiv civilnog stanovništva, u Crnoj Gori su 1996. godine pravosnažno osuđeni Janko Janjić, Radomir Kovač, Zoran Simović i Zoran Vuković na po 20 godina zatvora, dok je njihov pomagač Vidoje Golubović osuđen na osam mjeseci zbog neprijavljivanja krivičnog djela i izvršilaca. Vidoje Golubović jedini je izdržao izrečenu kaznu. Ostalima je suđeno u odsustvu jer su bili u bjekstvu - naveli su ranije u HRA.
Na sudu je, kako ističu, utvrđeno da su okrivljeni, kada su prešli granicu i stigli blizu Plužina, nadomak brane Mratinje na rijeci Pivi, izveli žrtve iz vozila, pucali u njih i gurnuli ih s mosta visokog oko 100 metara. Nalazi obdukcije pokazali su da su Ferida i Sena bile žive još neko vrijeme nakon ranjavanja.
- I pored brzog otkrivanja ovog zvjerskog zločina, pravda nikad nije zadovoljena – četvorica osuđenih u odsustvu nijesu izdržali ni jedan dan kazne. Simović i Janjić su u međuvremenu preminuli, dok Kovač i Vuković i danas slobodno žive u Foči - naveli su u HRA.&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 62.5%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fhra-ocekujemo-da-bih-konacno-kazni-ratne-zlocince-za-ubistvo-porodice-klapuh-kod-pluzina&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Bosna i Hercegovina bi, kako su ranije naglasili u HRA, morala da preduzme mjere za njihovo krivično gonjenje.
- Jer je njihovo učešće u zločinu jasno dokazano pred crnogorskim sudom potkrijepljeno materijalnim dokazima. Ne postoje pravne prepreke za to, jer Evropska konvencija o prenosu postupka u krivičnim stvarima (čl. 8) dozvoljava BiH da preuzme ovaj slučaj i ponovo im sudi, budući da su njih dvojica državljani BiH. Kovač i Vuković jedino mogu biti privedeni pravdi tako što im se ponovo sudi u BiH, jer u BiH ne mogu izdržavati kaznu izrečenu na osnovu suđenja u odsustvu u Crnoj Gori, a BiH svoje državljane osuđene za ratne zločine ne može izručiti Crnoj Gori - istakli su ranije u ovoj NVO.

Tag: aleksandar-lukasenko