Crnogorski naučnici sa Instituta za biologiju mora, &nbsp;Vesna Mačić i Aleksandar Joksimović su, u okviru 34. Bugarske antarktičke ekspedicije stigli na ostrvo Livingston, gdje se nalazi bugarska istraživačka baza „Sv. Kliment Ohridski“.
Po dolasku je započet složen logistički proces istovara opreme i materijala sa broda do baze, koji se odvija prema precizno definisanim procedurama i uz korišćenje odgovarajuće zaštitne opreme, saopštio je Institut za biologiju mora.
- Nakon dugog putovanja iz Kotora u čileanskoj luci Punta Arenas kolege su ukrcane na bugarski istraživački brod „Sv. sv. Kiril i Metodij" (RSV-421) 20. decembra odakle je ekspedicija plovila Magelanovim prolazom, zatim Tihim okeanom i fjordovima Južne Amerike, pa Drejkovim prolazom ka Antarktiku, gdje su 25. decembra stigli na ostrvo Livingston - pojašnjavaju iz IBM.
Prema planu aktivnosti, ovih dana započeta su terenska istraživanja na ostrvima Livingston i Deception (Ostrvo prevare).
- Istraživački rad usmjeren je na ispitivanje prisustva mikroplastike u vodenom stubu i morskim organizmima, kao i na proučavanje živog svijeta morskog dna - ističe Institut za biologiju mora.
U ekspediciji, pored naučnika iz Crne Gore i Bugarske, sada učestvuju i istraživači iz Rumunije, Saudijske Arabije, Portugalije i SAD a očekuje se i dolazak još nekih istraživača.
Misija traje do kraja februara i realizuje se u okviru međunarodne saradnje Instituta za biologiju mora Univerzitet Crne Gore i Bugarskog antarktičkog instituta, uz podršku Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija Crne Gore.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Crnogorski naučnici stiglu u istraživačku bazu kod Antarktika

Naučnici Instituta za biologiju mora Univerziteta Crne Gore, dr Vesna Mačić i dr Aleksandar Joksimović, učestvuju u međunarodnoj naučnoistraživačkoj ekspediciji na Antarktiku, usmjerenoj na ispitivanje prisustva mikroplastike i stanja morskih ekosistema.
Dr Vesna Mačić i dr Aleksandar Joksimović stigli su na Antarktik, u stanicu Bugarskog instituta za polarna istraživanja, gdje će, zajedno sa još 33 kolege iz inostranstva, boraviti do 20. februara 2026. godine. Istraživanja počinju naredne sedmice.
Naučnici iz Crne Gore će zajedno sa kolegama iz Bugarske, Grčke, Japana i Saudijske Arabije, boraviti na naučno-istraživačkom brodu RSV421. Njihov istraživački fokus usmjeren na proučavanje mora, dok će dio međunarodnog tima biti smješten u kopnenoj istraživačkoj stanici.
Nakon desetodnevne plovidbe bugarskim naučno-istraživačkim brodom „Sveti Kirilo i Metodije“ dr Aleksandar Joksimović za TVCG je kazao da su u toku pripreme, te da istraživanja počinju naredne sedmice.
- Nadamo se da 2. januara krenemo sa našim istraživanjima, uzorkovanjem mikroplastike, sedimenta, vode, nekih organizama, prilepaka sa obale. U ovoj ekspediciji učestvujemo dr Vesna Mačić i ja, zajedno sa još 33 naučnika iz Bugarske, Saudijske Arabije, Grčke i Japana. Većina njih će se iskrcati u baznoj stanici, dok ćemo mi ostati na brodu i sve vrijeme boraviti na njemu, a gumenjakom odlaziti do obale radi uzorkovanja potrebnog materijala, nakon čega ćemo se uvijek vraćati na brod - kazao je Joksimović.
Na povratku sa Antarktika planirano je da brod 8. i 9. aprila boravi u Kotoru, kada će biti organizovana konferencija za medije i predstavljeni rezultati zajedničkih istraživanja.
Ekspedicija se realizuje u okviru međunarodne saradnje sa Institutom za antarktička istraživanja Bugarske (Bulgarian Antarctic Institute), čija se istraživačka stanica „Sv. Kliment Ohridski“ nalazi na ostrvu Livingston, u sastavu Južnih Šetlandskih ostrva. Institut za biologiju mora UCG i Institut za antarktička istraživanja Bugarske potpisali su Sporazum o saradnji ovog proljeća, a učešće i put crnogorskih naučnika finansira Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija Crne Gore.
Antarktik, kao nenaseljeni kontinent, isključivo je namijenjen naučnim istraživanjima i tokom ljetnje sezone na njemu boravi oko 4.000 naučnika u okviru približno 80 istraživačkih stanica, a sve veći je i broj turista koji ga posjećuju.
- Istraživačke aktivnosti obuhvatiće ispitivanje prisustva mikroplastike u vodenom stubu i morskim organizmima s akcentom na zagađenje obalnih područja, gdje je već ranije zabilježeno prisustvo čvrstog otpada, naročito plastike, čak i u ovom udaljenom i osjetljivom ekosistemu. Učešće u antarktičkim ekspedicijama nastalo je u okviru saradnje predsjednika balkanskih zemalja a planirano je i u narednom periodu, sa ciljem obezbjeđivanja kontinuiteta naučnih istraživanja, jačanja saradnje i afirmacije Unicerziteta Crne Gore i države Crne Gore u oblasti polarnih istraživanja - naveli su iz Instituta za biologiju mora.

Naučnici iz Crne Gore u međunarodnoj naučnoistraživačkoj ekspediciji na Antarktiku

Naučnici sa Instituta za biologiju mora (IBM) Kotor Univerziteta Crne Gore dr Aleksandar Joksimović i dr Vesna Mačić danas kreću na put kako bi se pridružili bugarskom istraživačkom brodu i međunarodnoj naučnoj misiji na Antarktiku. &nbsp;
Fokus njihovog rada biće istraživanje mikroplastike u morskoj vodi, sedimentu i priobalju Južnog okeana, kao i praćenje bioloških pokazatelja stanja morskih ekosistema u jednom od najudaljenijih i najočuvanijih dijelova svjetskog mora.
Saradnja IBM Kotor sa bugarskim kolegama traje već nekoliko godina, a prva značajnija etapa bila je prošlogodišnja misija dr Vesne Mačić, koja je postala prva crnogorska naučnica koja je boravila i istraživala Antarktik kao dio bugarske ekspedicije Bulgarian Antarctic Institute na brodu „Sv. Kiril i Metodii“ i antarktičkoj bazi „Sv. Kliment Ohridski”.
U martu ove godine, u okviru zvanične posjete predsjednika Crne Gore Jakova Milatovića Bugarskoj, potpisan je Memorandum o saradnji između Instituta za biologiju mora Univerziteta Crne Gore i Bugarskog antarktičkog instituta. Dokument su potpisali direktor IBM Kotor dr Mirko Đurović i predsjednik Bugarskog antarktičkog instituta Hristo Pimpirev, čime je formalizovan pristup crnogorskih naučnika antarktičkim istraživanjima i otvorena mogućnost za dugoročne zajedničke ekspedicije, razmjenu naučnih podataka i obuke istraživača i studenata..
Kako ističe dr Aleksandar Joksimović, učešće u ovakvoj misiji predstavlja poseban izazov i priznanje.
- Za naučnika je zaista velika čast biti dio jedne svjetske, međunarodne ekspedicije. Ova saradnja se podigla na nivo država i omogućila nam da promovišemo naučnu zajednicu Crne Gore na velika vrata - kazao je Joksimović, dodajući da mu lično ova misija predstavlja krunu dosadašnje naučne karijere.
Antarktik je, podsjeća Joksimović, prostor intenzivnih međunarodnih istraživanja još od potpisivanja Sporazuma o Antarktiku 1961. godine.
- Danas u tim istraživanjima učestvuje 46 zemalja, postoji oko 80 istraživačkih ekspedicija i u ljetnjem periodu na Antarktiku boravi oko 4.000 naučnika. Iako je kontinent nenaseljen, istraživanja su pionirska i od izuzetnog značaja za razumijevanje globalnog stanja životne sredine - naveo je on.
Crnogorski naučnici će tokom cijele misije boraviti na brodu, dok se bazna istraživačka stanica Bugarske nalazi na ostrvu Livingston u Južnim Šetlandima.
- Naučnici koji se bave geomorfologijom, klimatologijom i kopnenim procesima biće stacionirani u stanici, dok ćemo koleginica Vesna i ja biti na brodu i pratiti njegovu rutu. Gdje god brod bude išao – ići ćemo i mi - objašnjava Joksimović, dodajući da će se na pojedinim lokacijama izlaziti na kopno gumenim čamcima radi uzorkovanja.
Govoreći o fokusu istraživanja, Joksimović ističe:
- Radićemo uzorkovanje mikroplastike sa površine morske vode, kao i analizu sedimenta i same vode u tom dijelu svjetskog mora i okeana. Takođe ćemo ispitivati eventualno prisustvo plastike na obalama, dok će dr Mačić nastaviti istraživanja organizama – priljepaka koje je uzorkovala i tokom prošlogodišnje misije - naveo je Joksimović.
Prema njegovim riječima, rezultati ovih istraživanja važni su ne samo za Antarktik, već i za razumijevanje stanja cjelokupnog svjetskog mora.
Boravak crnogorskih naučnika na Antarktiku finansira Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija, čime je, kako ističu iz Instituta, država dala snažnu podršku međunarodnoj vidljivosti i razvoju domaće nauke.
Dr Joksimović i dr Mačić danas ujutro polaze iz Podgorice, preko Istanbula i Santjaga de Čilea, do Punta Arenasa, najjužnijeg grada Čilea, gdje će se oko 20. decembra ukrcati na bugarski istraživački brod koji je prethodno isplovio iz Varne. Nakon prelaska Drejkovog prolaza, dolazak na Antarktik očekuje se krajem decembra, a misija će trajati do druge polovine februara, kada je planiran povratak i iskrcavanje u Argentini.
Bugarski istraživački brod, prema planu, na povratku sa Antarktika svratiće u Kotor 8. ili 9. aprila.
- To će biti lijepa prilika da obilježimo ekspediciju, srećan povratak broda i da zajedno sa kolegama iz drugih zemalja podijelimo utiske i rezultate rada - rekao je Joksimović.
Istraživanja mikroplastike na Antarktiku imaju poseban značaj, jer upravo na tom, naizgled netaknutom prostoru, naučnici mogu sagledati razmjere zagađenja mora. Njeno prisustvo ili odsustvo predstavlja snažan pokazatelj stanja svjetskog okeana i uticaja čovjeka na globalne morske ekosisteme.

1084x550

"Kruna naučne karijere": Joksimović i Mačić danas kreću u misiju na Antarktik

Aleksandar Joksimović, po zanimanju DJ, u našoj emisiji dobio je zadatak da zamijeni ulogu sa jednom gošćom i da predstavi sebe u svijetlu bodibildera. 
Ako ste u potrazi za inspiracijom u poziranju, ovo je video za vas.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 660px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 63%; padding-top: 284px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fwww.instagram.com%2Freel%2FDM-kauYItVY%2F%3Figsh%3DZGJ5Y29rMWZlbW5s&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

(VIDEO) Ako ste u potrazi za inspiracijom u poziranju: DJ Aleksandar Joksimović kao bodibilder

Manje kvote za izlov plave ribe, manje ribolovnih dana i smanjenje pritiska velikih flota, zabrana kočarenja dublje od 800 metara, proglašenje novih zaštićenih područja u Jadranu - u fokusu su 26. Naučnog komiteta Generalne komisije za ribarstvo Mediterana koja se od 23. do 27. juna održava u Rimu u prisustvu svih zemalja članica.&nbsp;
Član delegacije Crne Gore u Rimu je i dr Aleksandar Joksimović iz kotorskog Instituta za biologiju mora (IBM).&nbsp;
On je za Radio Kotor ocijenio da će na sastanku u Rimu biti usvojene sve preporuke koje su tokom godine predložila radna tijela Komisije, a koje tiču se stanja resursa ribarstva Mediterana - prije svega pelagičnih, demerzalnih i resursa malog obalnog ribolova. &nbsp;
- Kao što je poznato stanje tih resursa nije onakvo kakvo bi trebalo biti, prije svega zbog aktivnosti velikih flota Mediterana. To je dovelo do prelova i stanja koje nije dobro za neki naredni period. Zato će se usvojiti preporuke koje će se odnositi na smanjenje ribolovnog napora, ribolovnih dana, odnosno na smanjenje pritiska većih flota na resurse ribarstva u Mediteranu - istakao je Joksimović.&nbsp;
Kada je riječ o Jadranu po veličini prednjače flote Italije i Hrvatske, ali i Albanije.&nbsp;
- U kontekstu toga Crna Gora ne predstavlja neku veliku prijetnju. Naša flota je zaista mala, tako da je i naš uticaj i doprinos ovom stanju zaista zanemarljiv. Međutim, kako smo članovi Komisije, a odluke se donose na nivou subgeografskih regija na nivou Jadrana, tako da im se definitivno i mi moramo povinovati. U cijeloj priči mi uvijek nađemo način da predstavimo da Crna Gora zaista nije doprinijela tome i napravimo nekakvo izuzeće, da se neke odluke ne odnose na nas. Konkretno, odluka o smanjenju ribolovnih dana kočarskog ribolova se za sada ne odnosi na Crnu Goru - kaže Joksimović.&nbsp;
Ove godine novina su kvote za plavu ribu u Jadranu.&nbsp;
- Donijete su na osnovu istorijskih podataka o ulovu u proteklom periodu i mi smo negdje otprilike dobili svoju kvotu. Hrvati i Italijani su nezadovoljni jer su kvote manje od onog što se lovilo proteklih decenija. Pomenute mjere će definitivno doprinijeti da se resursi oporave. Međutim, trpiće njihova ribarska industrija i fabrike za preradu ribe - naveo je Joksimović.&nbsp;
On poziva da se prije pristupanja Evropskoj uniji u Crnoj Gori pojača ulov plave ribe.&nbsp;
- To je sirovina koja vrijedi, proteinska hrana iz mora, tako da u budućnosti trebamo razmišljati o uspostavljanju fabrika za preradu ribe, što za sada nije aktuelno. Ako to ubrzo ne uradimo, jer u kontekstu pristupa i Poglavlja 13 na kome se aktivno radi, onog trenutka kada uđemo u EU, onda ćemo zaista biti ograničeni u smislu razvijanja flote jer se moramo povinovati zajedničkoj evropskoj politici ribarstva - podvukao je Joksimović.&nbsp;
Naučnom komitetu u Rimu prisustvuje i desetak organizacija koje se bave zaštitom prirode, okeana i mora, koje aktivno učestvuju u radu Komisije.&nbsp;
- Naglašavam da je na njihovu inicijativu proglašeno prvo zaštićeno ribarsko područje u Jadranskom moru, Jabučka kotlina, što je dalo dobre rezultate i po mišljenju ribara - dodao je Joksimović.&nbsp;
Za očekivati je, kako je naglasio, i usvajanje odluke o zabrani kočarenja dublje od 800 m, čime bi se zaštitile i dubokomorske vrste nekih izuzetno rijetkih korala i beskičmenjaka na morskom dnu.&nbsp;
- Mislim i da je u pripremi da se jedno područje oko kanjona Bari i ulaz u Jadransko more kod Otrantskoh vrata takođe proglasi za zaštitćeno područje gdje je zabranjen ribolov prvenstveno mrežama-kočama - rekao je Joksimović.
Ovo sve, prema njegovim riječima, ide u prilog za tri morska područja u Crnoj Gori koja su u režimu zaštite: za Platamune, Katič i Stari Ulcinj.
- Kao i aktivnostima koje IBM, zajedno sa Agencija za zaštitu životne sredine i Ministarstvom ekologije i Morskim dobrom, sprovodi u praćenju korala u Bokokotrskom zalivu gdje je uspostavljen režim njihove zaštite“, zaključio je Joksimović.&nbsp;

Joksimović: Biće usvojene preporuke o smanjenju ribolovnih dana, napora i pritiska većih flota na resurse ribarstva

Temperatura izmjerena negdje ispred Instituta za biologiju mora na dubini dva metra, što je jako bitno, bila je skoro 30 stepeni Celzijusa, što do sada nikad nijesmo izmjerili, što nije bilo uobičajeno. A sama činjenica da se ta temperatura morske vode podigla na tih 30 stepeni Celzijusa govori da su se desile promjene u samoj vodi, njenom hemijskom sastavu, da su mnogi organizmi odreagovali na to na taj način što su se povukli u neke dublje vode koje su hladnije, i što je taj proces dugo trajao, i što to nije samo zabilježeno kod nas, nego na kompletnom području Jadranskog mora - kazao je u emisiji E uživo, na Televiziji E, Aleksandar Joksimović iz Instituta za biologiju mora.
Klima se, kako je rekao, mijenja, čemu svjedoče svi i ona na kopnu, ali i u moru, a to vide oni koji se bave istraživanjem mora.
- Mi koji se bavimo istraživanjem mora to registrujemo u moru, putem morskih organizama, promjene hemijskog sastava vode, temperature, morskih struja i svega onoga što je interesantno. Naravno, ono što je značajno reći je da sve to zavisi od količine Sunca koju dobijamo na Zemlji, da taj odnos Sunca i Zemlje nikad nije isti, to je jedan dinamičan proces, i naravno da postoji nekoliko stvari koje utiču na to koliko ćemo sunčeve energije dobijati. Da li ćemo jednog dana ući u neko novo ledeno doba, vjerovatno da, da li će se to desiti za pet godina, 10, sigurno ne, ali u nekoj budućnosti da. I time se najviše bavio profesor Milutin Milanković, koji je matematičkim modelima predvidio kada će se i kako mijenjati klima na Zemlji, i kako se ona mijenjala, tako da uvijek u šali volim da kažem čuvajmo mi one bunde, jer će nam.trebati sigurno, u nekoj budućnosti da se malo zagrijemo - rekao je Joksimović.
Ovog ljeta su mjerene ekstremno visoke temperature morske vode što je, ističe on, neuobičajeno za Bokokotorski zaliv, ali i za otvoreno more južnog Jadrana.
- To smo komunikacijom i razmjenom informacija između institucija dokazali i potvrdili da je zaista bila ekstremna temperatura ovoga ljeta - istakao je Joksimović.
Kad se poveća temperatura morske vode, objašnjava on, dešavaju se hemijske reakcije, nedostaje kiseonika jer je voda toplija pa su brža isparavanja i evaporacija.
- Mijenja se salinitet, on se podiže, 38,3 on je skoro došao do 39, nekada je mjeren na 41. Tako da sva ta situacija podsjeća na onu vodu istočnog Mediterana, gdje je i &nbsp;toplo pa se isparavanjem taj salinitet bro povećava, i ta pojava ranije objašnjena kao jadranska ingresija, prije nekih devet, 10 godina je ta voda iz istočnog Mediterana ulazila u Jadransko more, sa sobom donosila hranljive materije, plankton, i to su bile one plodnije godine kada je bilo više i riba, i biomase riba. Međutim, ove nove situacije, nove promjene koje se dešavaju remete taj ustaljeni ciklus izmjene jadranske vode, tako da šta će se u budućnosti dešavati zaista ne znamo, ali da pratimo, i da na neki naučni način pokušamo da objasnimo u saradnji sa kolegama iz regiona, kakve posljedice mogu biti svih tih promjena - zaključio je Joksimović.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DHgMA-YRSV9E&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Joksimović: Ovog ljeta su mjerene ekstremno visoke temperature morske vode

Klimatske promjene imaju širok spektar djelovanja na staništa riba i ostalih morskih organizama, kazao je naučni savjetnik Instituta za biologiju mora Aleksandar Joksimović, navodeći da se u cilju očuvanja morskog ekosistema odluke moraju donositi sa naučnog, administrativnog i političkog aspekta.
Joksimović je agenciji MINA rekao da na riblje zajednice i ostale morske organizme veoma nepovoljno utiču visoke temperature.
Kako je naveo, klimatske promjene utiču na morsko ribarstvo kroz dolazak novih vrsta u Jadransko more, dodajući da je riječ o invazivnim vrstama, koje do sada tu nijesu živjele.
- Naravno da one ima uticaj i na domaće vrste, i to na nekoliko načina - ili se hrane njihovim larvama i jajima, ili biljkama gdje naše vrste polažu jaja i ikru, tako da je uticaj zaista vidljiv i veliki - kazao je Joksimović.
On je naglasio da te ribe imaju uticaj i na zdravlje ljudi, jer neke od njih su otrovne vrste koje imaju neurotoksin, pa u bliskom susretu sa njima može doći i do takvih problema.
Na pitanje da li je bilo takvih slučajeva, Joksimović je odgovorio potvrdno, navodeći da je prije nekoliko dana ulovljena riba lav, koja se pojavila 2021. godine u Hrvatskoj i sada se širi.
- Ona nije agresivna, ali kontakt sa njom može biti veoma opasan - dodao je Joksimović.
On je kazao da će sa nadležnim ministarstvima i u saradnji sa institucijama iz regiona, apelovati da se ta vrsta ciljano izlovljava.
- Njena populacija će se povećati, a da se to ne bi dogodilo, pokrenućemo aktivnost da se ta riba ciljano izlovljava, uz eventualnu subvenciju ljudima koji to budu radili - rekao je Joksimović.
Upitan kako klimatske promjene utiču na stanište riba, on je kazao da je najveći faktor visoka temperatura.
- Sa povećanjem temperature nastaju one promjene cvjetanja raznih organizama, pojavljuju se i bakterije koje onda napadaju ribe i druge organizme. Tako da klimatske promjene imaju širok spektar dejstva i mi se sa time moramo suočiti - poručio je Joksimović.
Govoreći o glavnim posljedicama klimatskih promjena na populaciju riba, on je rekao da je ljetos problem bio povlačenje riba, o čemu su ih obavijestili ribari.
- Na onim mjestima gdje su naši ribari tradicionalno bacali mreže i lovili, nije ih bilo. Razlog je jasan. Visoke temperature im ne pogoduju, one bježu u velike dubine, jer gdje je niža temperatura tamo je i veća saturacija, odnosno zasićenost kisonikom koji im je potreban - dodao je Joksimović.
Visoke temperature, kako je rekao, vrlo nepovoljno utiče na riblje zajednice i ostale morske organizme i organizmi koji su slobodno plivajući će ih izbjegavati na način što će se povlačiti u veće dubine.
Prema riječima Joksimovića, zagrijavanje mora, koje će uslijediti, uticaće na organsku produkciju, na sam život tih organizama i međusobne odnose koje vladaju u tom ekosistemu.
- Tri stepena koja će se u budućnosti desiti zaista će uticati na poremećaj tog ekosistema i aktivnosti koje su do sada bile poznate, ali prosto je nemoguće predvidjeti šta sve može da izazove to povećanje temperature - kazao je Joksimović.
On je naveo da na ribe utiče i zakiseljenost morskih ekosistema, pojava plastike i svih zagađajućih materija.
- Sadejstvo antropogenog faktora i prirodnih činilaca vodi nas u problematičan vijek koji je pred nama - naveo je Joksimović.
On je kazao da se, u svjetlu toga i zarad očuvanja morskog ekosistema, moraju donositi odluke sa naučnog, administrativnog i političkog aspekta.
Na pitanje koje su najugroženije vrste usljed klimatskih promjena, Joksimović je odgovorio da su to priobalne.
Upitan koliko je sektor ribarstva odgovoran za emisiju CO2, Joksimović je rekao da se o tome vodi dosta polemike i da se veliki akcenat stavlja upravo na dekarbonizaciju i korišćenje alternativnih izvora energije.
- Znamo da kočarski brodovi koriste snagu motora, naftu i goriva koja su manje ekološka - naveo je Joksimović.
U budućnosti se, kako je kazao, planira korišćenje alternativne enegije.
Joksimović je rekao da zaštićena morska područja, zone bez izlova, mogu pomoći oporavku riblje populacije.
- Osim tri područja koja imamo u Crnoj Gori, jedan od najboljih primjera u vezi sa ribarstvom je zaštita Jabučke kotline ispred obala Hrvatske i Italije. Mi smo svi učestvuali u tome i na to smo ponosni - dodao je Joksimović.
On je kazao da je bitno i to što su ribari shvatili važnost zaštićenih područja.
- Ako smanjimo pritisak ribolovne aktivnosti, ako zaštitimo period mresta tih ekonomski važnih riba, rakova, onda ta korist dolazi kroz nekoliko godina. Mi već ubiramo plodove te zaštite - rekao je Joksimović.
On je najavio da će na zasijedanju Generalne komisije za ribarstvo Mediterana, koja će biti održana u Rimu naredne sedmice, jedna od tema biti uspostavljanje dva nova zaštićena ribarska prodručja ispred obala Albanije i na ulazu u Jadran, kod Otrantskih vrata.
Govoreći o tome kako klimatske promjene utiču na zajednice koje zavise od ribarstva, Joksimović je naveo da je to primjer dolaska novih vrsta i dodao da ne mora da znači da su sve nove vrste otrovne i neupotrebljive.
- Interesantan je dolazak plavog raka. Jeste nova vrsta, jeste da se raširila ovdje na ušću ne samo naših rijeka, nego u kompletnom Jadranu i Mediteranu, ali zašto ta vrsta ne bi bila komercijalno atraktivna - naveo je Joksimović.
Govoreći o promjenama koje se predviđaju u ribarstvu u narednih 20 do 30 godina, on je rekao da su one već vidljive.
Kada su u pitanju projekti za očuvanje populacije riba, Joksimović je kazao da će u budućnosti fokus Crne Gore i ostatka svijeta biti na akvakulturi i vještačkom uzgoju.

Joksimović: Visoke temperature nepovoljno utiču na riblje zajednice

Ono što su bioindikatori da se nešto dešava i da se temperatura mora zaista povećala jeste prisustvo tropskih vrsta, takozvanih invazivnih vrsta, koje su iz Indijskog okeana, Crvenim morem i Sueskim kanalom ušle u Sredozemno, pa onda u Jadransko more - kazao je u jutarnjem programu Budilnik, na Televiziji E, naučni savjetnik iz Instituta za biologiju mora Aleksandar Joksimović.
Specijalistička veterinarska &nbsp;laboratorija je izolovala je VER &nbsp;virus, kaže Joksimović, a pravi izvor zaraze se može utvrditi jedino putem psr testa.
- Na koji način se zaštititi od ovoga, i kako će to dalje ići zaista ne znam, ali oni su sami saopštili da je moguće da se zaraza širi od ribe na ribu, dakle kontaktom, putem vode. Ono što je najvažnije u ovom trenutku je da se, očigledno, taj virus ne prenosi na ljude. Nema bojazni ni panike da će se nešto desiti i da će se ta bolest proširiti - rekao je Joksimović.
Sagovornik Budilnika kaže da je potreban veliki oprez na uzgajalištima riba u Bokokotorskom zalivu, te smatra da će uzgajivači uraditi sve preporuke &nbsp;i da će tretirati, kako kaže, ribe koje su već u kavezima.
Povećanja temperatura mora, po mišljenju Joksimovića, je najvažniji uzrok pojave ovog obolijevanja kod riba, jer, podsjeća on, pri većim temperaturama se bakterije i virusi lakše razvijaju.
- Mi smo ovoga ljeta imali, kao što znate, temperaturu 30° ovdje u Bokokotorskom zalivu i to na dva metra dubine. Ta temperatura je bila mjerena i na otvorenom moru, što do sada nije zabilježeno i očigledno je taj temperaturni skok, takozvani, pogodovao početku ove infekcije, a kasnije vidite šta se sve desilo. Morski ekosistemi su vrlo osjetljivi, iako mi mislimo i smatramo da su okeani i mora veliki, pa se tu nešto manje dešava i manje se te promjene vide, zapravo ne. Ono što su bioindikatori da se nešto dešava i da se temperatura mora zaista povećala jeste prisustvo tropskih vrsta, takozvanih invazivnih vrsta, koje su iz Indijskog okeana, Crvenim morem i Sueskim kanalom ušle u Sredozemno, pa onda u Jadransko more - naglasio je Joksimović.
Riba lav je i nedavno ulovljena, podsjeća Joksimović, a ona je riba toplih mora, &nbsp;koja se ovdje, kako kaže udomaćila, &nbsp;a to je izuzetno invazivna &nbsp;tropska vrsta ribe.
Kod prirodnih procesa koji se trenutno dešavaju u moru, objašnjava Joksimović, ne može se reagovati, jer, dodaje on, tu je čovjek nemoćan.
- Procjene koje smo imali prilike da čujemo i da čitamo jeste da se temperatura &nbsp;mora na desetogodišnjem nivou povećala otprilike 0.3°. Procjene su da će 2100.godine temperatura Jadranskog mora biti 3° veća. To u morskom ekosustavu znači mnogo, jer i na decimalnom broju rasta stepena u moru se dešavaju promjene. Ono.što je interesantno za tropske vrste jeste da se one mrijeste tokom cijele godine jer dolaze iz toplih mora - istakao je Joksimović.
Dosad se tvrdilo da je morska sredina najčistija, kaže Joksimović, i da je ta riba iz prirode najzdravija, međutim, dodaje on, svjedoci smo da su mora i okeani zagađeni i u &nbsp;ribama, kako kaže, nađeni su dijelovi mikroplastike.
- Kao konzumer, čovjek sva zagađenja akumulira u svom organizmu. Oprezan treba biti. Šta će se dešavati u budućnosti nezahvalno je prognozirati, međutim, moramo biti oprezni i na neki način kontrolisati zdravstvenu ispravnost svih tih organizama kojima se hranimo - zaključio je Joksimović.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DmBYye8101qc&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Joksimović: Povećanje temperature Jadranskog mora i invazivne tropske vrste pogoduju širenju virusa kod riba

Iran je upozorio Donalda Trampa da ne preduzima nikakve akcije protiv vrhovnog vođe zemlje Ajatolaha Alija Hamneija, samo nekoliko dana pošto je američki predsjednik pozvao za okončanje gotovo 40-ogodišnje Hamneijeve vladavine.
- Tramp zna da ako bilo koja ruka agresije bude pružena ka našem lideru ne samo da ćemo isjeći tu ruku već ćemo zapaliti njihov svijet- rekao je general Abolfazi Šekaraši, portparol iranskih oružanih snaga.
Ove izjave uslijedile su pošto je Tramp opisao Hamneija u intervjuu za Politiko u subotu kao "bolesnog čovjeka koji treba da vodi svoju zemlju kako treba i prestane da ubija ljude", i dodao da je "vrijeme da se traži novo vođstvo u Iranu".
Tenzije između SAD i Irana su visoke od kada su iranske vlasti nasilno suzbile demonstracije koje su počele zbog posustale iranske privrede 28. decembra. Tramp je zacrtao dvije crvene linije za Iran - ubijanje mirnih demonstranata i to da Teheran sprovodi masovna pogubljenja poslije demonstracija.
Američki nosač aviona USS Ejbraham Linkoln koji je nedavno bio u Južnom Kineskom moru danas je prošao kroz Malajski moreuz, ključni plovni put koji povezuje Južno kinesko more i Indijski okean, pokazuju podaci koji prate brodove.
Zvaničnik američke ratne mornarice koji nije želio da mu se navede ime rekao je da taj nosač aviona i tri razarača koja ga prate idu ka zapadu.
Iako mornarički i drugi vojni zvaničnici nijesu izričito rekli da grupa brodova ide ka Bliskom istoku, njihovo trenutno usmjerenje i lokacija u Indijskom okeanu znači da su samo nekoliko dana od ulaska u taj region, piše AP.
Ne bi bilo prvi put da grupa vojnih brodova raspoređena u Pacifiku bude premještena na Bliski istok zbog nestablilnosti u tom regionu. Brod Ejbraham Linkoln je preusmjeren ka Bliskom istoku 2024. godine, a prošlog juna je naređeno udarnoj grupi brodova USS Nimic da ide u taj region.
Broj ubijenih na protestima u Iranu dostigao je najmanje 4.484 ljudi, prema Novinskoj agenciji aktivista za ljudska prava čije sjedište je u SAD. Agencija je bila tačna tokom godina demonstracija i nemira u Iranu, i oslanjala se na mrežu aktivista unutar zemlje koja potvrđuje sve prijavljene smrtne slučajeve. AP navodi da nije mogao nezavisno da potvrdi tu cifru.
Iako već danima nije bilo protesta postoji strahovanje da bi broj poginulih mogao znatno da se poveća kako informacije postepeno stižu iz zemlje koja je i dalje pod vladom nametnutom blokadom interneta od 8. januara.
Hamnei je u subotu izjavio da je u protestima poginulo "nekoliko hiljada" ljudi i za to okrivio SAD. To je bila prva naznaka nekog iranskog lidera o razmjeri nastradalih.
Takođe je u protestima uhapšeno 26.127 ljudi prema Agenciji aktivista za ljudska prava, a komentari nekih zvaničnika izazvali su strahovanje da bi neki od privedenih mogli da budu pogubljeni u Iranu.
Šef nacionalne policije general Ahmad Reza Radan rekao je da će oni koji se sami predaju dobiti blaži tretman nego oni koji to ne urade.
- Oni koje su prevarile strane obavještajne službe i koji su postali njihovi vojnici imaju šansu da se predaju. Ako se predaju definitivno će biti smanjenje kazne. Imaju tri dana da se predaju- rekao je Radan i nije objasnio šta će se desiti kad isteknu ta tri dana.

Iran upozorio Trampa da ne preduzima akcije prema Hameneiju

Norveška je upozorila svoje građane da će u slučaju rata s Rusijom vojska moći zaplijeniti privatne kuće i automobile.
Vojni zvaničnici su rekli da je oko 13.500 pisama poslato Norvežanima upozoravajući da bi određena imovina – uključujući nekretnine, vozila, brodove i mašineriju – mogla biti zaplijenjena.
- Zahtjevi su usmjereni na osiguravanje da, u ratnim uslovima, oružane snage imaju pristup resursima potrebnim za odbranu zemlje- saopštila je norveška vojska.
Mjera bi bila važeća godinu dana, a Norvežani su primali slična pisma i prethodnih godina.
- Važnost spremnosti za krizu i rat dramatično je porasla posljednjih godina- rekao je Anders Jernberg, šef organizacije vojne logistike.
Norveška je u najozbiljnijoj političkoj sigurnosnoj situaciji od Drugog svjetskog rata. Naše društvo mora biti spremno za sigurnosne krize i, u najgorem slučaju, za rat. Radimo na značajnom jačanju vojne i civilne spremnosti, dodao je on.

Norveška upozorila građane da će u slučaju rata sa Rusijom zaplijeniti privatnu imovinu

Američka berza negativno je reagovala na najave predsjednika SAD Donalda Trampa da će uvesti dodatne carine evropskim zemljama zbog Grenlanda, a iz istog razloga danas su pale vrijednosti akcija i na evropskim tržištima.
Ubrzo nakon otvaranja berze Dau Džons je pao za 728 poena, ili 1,47 odsto, S&amp;P 500 je pao za 1,4, a Nasdaq Composite za 1,7 odsto, prenio je CNN.
Indeks VIX, poznatiji kao indikator straha, skočio je za 28 odsto, iznad 20, što je nivo koji prvi put od novembra signalizira povećani rizik.
Referentni evropski indeks Stoxx 600, koji prati akcije širom regiona, danas je pao za 1,26 odsto, nakon što je u ponedjeljak imao pad od 1,19 odsto, što mu je bio najgori dan od novembra.
Pored toga, investitori su nastavili takozvanu trgovinu „Prodaj Ameriku“, rasprodajući američki dolar i obveznice. Indeks dolara, koji mjeri snagu dolara u odnosu na šest glavnih svjetskih valuta, pao je za 0,89 odsto, što je ogroman pomak na deviznim tržištima.
Referentni prinos na desetogodišnje američke državne obveznice porastao je na 4,29 odsto i dostigao je najviši nivo od septembra.
U međuvremenu su i vanredni izbori u Japanu potresli tržišta u Aziji, dovodeći do skoka prinosa japanskih obveznica. Nagli porast prinosa u Japanu doprinosi nervozi na tržištu obveznica, a vrši pritisak i na američke državne obveznice.

Pad berze u SAD i Evropi zbog Grenlanda

Poljska vlada odobrila je planove za djelimično ukidanje vanrednih propisa o boravku i socijalnoj pomoći koji su od 2022. vrijedili za Ukrajince izbjegle od rata, pri čemu će se od marta njihova prava postupno prebacivati u redovni pravni okvir za strane državljane, izvijestili su danas poljski dužnosnici.
Portparol vlade Adam Šlapka rekao je da odluka odražava stabilizaciju situacije gotovo četiri godine nakon uvođenja posebnih mjera, neposredno nakon početka ruske totalne invazije na Ukrajinu.
- Nakon gotovo četiri godine situacija je stabilnija. Većina ljudi koji borave u Poljskoj radi, a njihova djeca pohađaju školu. Sada možemo prijeći s privremenih na sustavna rješenja- rekao je Šlapka
Što donose nova pravila?
Prema novim pravilima, Ukrajincima će se odobravati trogodišnje dozvole boravka u skladu s opštim zakonodavstvom o strancima. Pristup javnom zdravstvenom sistemu biće garantovan maloljetnicima, zaposlenima te osobama smještenima u kolektivnom smještaju. Nezaposleni odrasli imaće pravo na zdravstvenu zaštitu pod istim uslovia kao i ostali nezaposleni strani državljani.
- Pravo na korištenje glavnog poljskog dječjeg dodatka ostaće vezano uz sudjelovanje roditelja na tržištu rada- saopštila je vlada.
Kako bi se izbjegli nagli prekidi potpore, uvedene su prijelazne mjere, uključujući dovršetak već odobrenih isplata porodičnih naknada, poravnanje sredstava dodijeljenih lokalnim vlastima te produženje važenja postojećih viza i dozvola boravka do 4. marta sljedeće godine. Mjere u oblasti obrazovanja, poput dodatne nastave poljskog jezika, pripremnih razreda u školama te pojednostavljenih procedura za zapošljavanje nastavnika i međukulturnih asistenata, ostaće na snazi do kraja školske godine 2025./2026.
„Svjesni smo koliko su Ukrajinci važni za naše tržište rada“
Poslodavci su ranije upozoravali da bi ukidanje posebnog zakona moglo negativno uticati na poljsko tržište rada, koje je od 2022. apsorbiralo više od milion radnika iz Ukrajine. Poslovno udruženje Lewiatan ranije je upozorila da bi ograničavanje pojednostavljenih procedura zapošljavanja moglo ozbiljno pogoditi sektore poput građevinarstva i usluga.
Šlapka je rekao da vlada ne očekuje negativne ekonomske posljedice.
- Svi smo svjesni koliko su ljudi koji su došli iz Ukrajine važni za naše tržište rada. Ova rješenja to uzimaju u obzir i ne očekujemo nikakve turbulencije- rekao je.
Poljska trenutno prima najveći broj ukrajinskih izbjeglica u Evropskoj uniji. Ova odluka označava prijelaz s kriznog upravljanja na dugoročnu integraciju, ali i odgovor na sve veći politički pritisak za normalizaciju socijalne potrošnje i sistema pomoći.

Tag: aleksandar-joksimovic