Akcija oslobađanja kanala na Marezi, koji bi trebalo da krak Mareze odvodi ka Morači, <a href="https://www.facebook.com/reel/821866430839951">nastavljena je danas</a>.
Ekološki aktivista Aleksandar Dragićević kazao je da mehanizacija državne kompanije "Zaštita prostora" čisti najizazovniji dio kanala, dok Čistoća doo Podgorica dejstvuje nedaleko od mjetsa gdje su mještani zatrpali oko 150 metara kanala.
Mehanizacija Deponije i Zelenila čiste kanal od rastinja.
Kako je kazao Dragićević, čeka se komunalna inspekcija da izda nalog za rušenje zida stadiona DG Arena i reflektora u kanalu.
- Snijeg se topi, ništa neće zaustaviti dolazak novog proljeća... - naveo je on u objavi na Fejsbuku.
Zbog zatrpavanja kanala onemogućeno je oticanje velike količine vode koja prethodnih dana pravi velike probleme mještanima ovog dijela grada.
Gradonačelnik Podgorice Saša Mujović najavio je juče da će biti sankcionisani svi koji su onemogućili da kanal obavlja svoju funkciju. Poručio je da neće biti selektivnog postupanja.
- Svi koji su zaposjeli teritoriju kanala i onemogućili da taj kanal obavlja svoju funkciju, biće sankcionisani. Biće im dat nalog da uklone sve te nelegalne objekte i jednostavno ovaj kanal moramo dovesti u funkciju - istakao je Mujović.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

400x240

400x203

thumbnail

(VIDEO) Čisti se najizazovniji dio kanala na Marezi; Dragićević: Ništa neće zaustaviti dolazak novog proljeća

Danas će se znati da li će morati da se ruši dio stadiona u Donjoj Gorici i dio igrališta koji su izgrađeni u kanalu Mareze, ili će Glavni grad morati da izdvoji značajan iznos novca, kako bi se na drugi način omogućilo da voda nesmetano teče do Morače.
To je kazao građanski aktivista Aleksandar Dragićević, navodeći da je očišćen dio kanala, nakon jučerašnjeg postavljanja privremenog mosta.
Sada će inženjeri procijeniti šta treba činiti, ali Dragićević za Boje jutra TV Vijesti ističe da je gotovo izvjesno da je rušenje rješenje.
Višegodišnji problem sa kanalom ogolile su poplave koje su izazvale obilne padavine, a kanal je zatrpan jer su u njemu osim dijela stadiona i igrališta, napravljeni i parkinzi, a nikli su čak i voćnjaci.
Dragićević, koji je bio najaktivniji prethodnih dana na terenu očekuje da će neko odgovarati, a smatra da je poražavajuće što se niko iz državne vlasti ne oglašava povodom poplava u mnogim opštinama.

610x380

500x500

1250x600

1084x550

Dragićević: Znaće se danas da li mora da se ruši dio stadiona u Donjoj Gorici izgrađen u kanalu Mareze

U poslednjih sat od probijanja prve brane na Marezi, nivo vode u Tološima i Donjoj Gorici pao je za dva centimetra, a oslobodili smo svega 315 metara kanala - saopštio je građanski aktivista Aleksandar Dragićević.
On je, u objavi na Fejsbuku, poručio da čekaju vojsku radi mjerenja za pontonski most, te da će osloboditi i drugi dio kanala od oko tri kilometra.
- Nadamo se da ćemo u sledeće pola sata probiti i drugu branu i u sljedećih par sati tako značajno oboriti nivo vode u poplavljenim područjima - istakao je on.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.6316%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fwww.facebook.com%2Freel%2F1642051076761652%3Flocale%3Dsr_RS&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen allow="encrypted-media *;"></iframe></div></div></div>
Dragićević je na Fejsbuku objavio da su prije sat počeli sa uklanjanjem brana.

Dragićević: Nivo vode u Tološima i Donjoj Gorici pao za dva centimetra nakon sat od probijanja prve brane na Marezi

Ekološki aktivista Aleksandar Dragićević konstatovao je da se nijedan crnogorski zvaničnik nije oglasio povodom poplava u više gradova Crne Gore, uništavanja infrastrukture, odsječenih sela i poplavljenih imanja i objekata. On je saopštio da je sinoć u Danilovgradu evakuisano još 11 građana, a predsjednik Opštine Aleksandar Grgurović iznio je podatak da se radi o više porodica.
Obimna kiša, koja pada danima, izazvala je probleme u više crnogorskih gradova, a najviše u opštinama Danilovgrad i Nikšić.
Poplavljeni objekti evidentirani su u Sekulićima, kao i u nikšićkim naseljima Grebice i Duklo. Nivo Morače u Podgorici prethodnih dana je dostigao skoro 11 metara, što je blizu rekordnih brojki. Zbog obilnih padavina i odrona obustavljen je saobraćaj na više putnih pravaca.
Predsjednik Opštine Danilovgrad Aleksandar Grgurović kaže da se situacija sa poplavama u toj opštini dodatno zakomplikovala tokom noći i da je više porodica evakuisano. Njima je smještaj ponuđen u Policijskoj akademiji, a nakon povlačenja vode opština će odraditi procjenu štete i, kako kaže Grgurović, biti tu za sve svoje građane. Saobraćaj je obustavljen na više lokacija. Neprohodna je Orja Luka, kritično je i kod Komana, a Zeta se izlila i u Pažićima.
- Situacija se dodatno zakomplikovala tokom noći. Imali smo tri evakuacije, dvije u Klikovačama i jednu u Bandićima - rekao je Grgurović za Jutarnji program “Dobro jutro Crna Goro”, navodeći da očekuje stabilizaciju vremenskih prilika.
Dragićević je upozorio na nebrigu crnogorskih zvaničnika. On je, poređenja radi, objavio video na Fejsbuku na kom gradonačelnik Skadra Benet Beci, sa ministarkom unutrašnjih poslova Albanom Kočijuom, direktorom civilne zaštite Hakijem Čakom i prefektom Holtom Dudom obilaze sinoć teren u tom albanskom gradu.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.6316%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fwww.facebook.com%2Freel%2F859185580414760&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen allow="encrypted-media *;"></iframe></div></div></div>
 
- Iako je situacija na terenu mnogo manje problematična nego kod nas, svi državni organi podignuti su na najveći mogući stepen pripravnosti, u konstantnom je zasijedanju nacionalna Agencija civilne zaštite (AKCM) i na svako sat obavještavaju građane o situaciji na terenu. Na terenu su 24 sata i ministar poljoprivrede i njegov kabinet - naveo je Dragićević u objavi.
Podsjetio je i da se albanski premijer Edi Rama obraća naciji putem društvenih mreža i sredstava javnog informisanja tri puta dnevno o situaciji.&nbsp;
Imaju i poseban broj telefona gdje se građani mogu informisati o stanju na putevima, tražiti pomoć, obavijestiti o promjeni stanja.&nbsp;
- Ozbiljna država i ozbiljno uređenje. Kod nas se niti jedan državni zvaničnik nije oglasio povodom poplava koje su pogodile Crnu Goru, uništavanja infrastrukture, odsječenih sela i poplavljenih imanja i objekata - upozorio je Dragićević.

Dragićević: Crnogorski zvaničnici ni riječi o poplavama; Grgurović: U Danilovgradu evakuisano više porodica

Ekološki aktivista Aleksandar Dragićević saopštio je da putni pravac Mojkovac - Đurđevića Tara, u mjestu Sokolovina, zbog odrona opet nije prohodan.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 640px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 124.1667%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fwww.facebook.com%2FAlexandarGandoDragicevic%2Fposts%2Fpfbid0wuPSZhHxBaVqaL4ijsbkNxYatVqYgq8aGaqvdy1y6hPA2rVUCxcBpWmfpch2x6uSl&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
- Pet godina neprohodan, otvoren prije par nedjelja i poslije više miliona eura uloženih - ovo je rezultat sa prvim poplavama - naveo je Dragićević u objavi na Fejsbuku.
Iz Auto-moto saveza (AMSCG) je saopšteno i da je u prekidu saobraćaj i na dionici regionalnog puta Danilovgrad - Glava Zete, zbog izlivanja rijeke Zete na lokalitetu Dobro Polje.
Oni su naglasili da su putevi u državi mokri i klizavi, a vidljivost smanjena, te su upozorili na učestale odrone na putevima duž usjeka i klisura, kao i na povećanu količinu vode na kolovozu.
Iz AMSCG su apelovali na vozače da voze pažljivije, prilagode brzinu uslovima na putu, poštuju postavljenu signalizaciju i koriste alternativne putne pravce u slučaju povremenih zastoja.

Pravac Mojkovac - Đurđevića Tara zbog odrona opet nije prohodan

Ovo što se trenutno dešava u Pljevljima je zločin protiv čovječnosti, najgori mogući ekološki zločin, kazao je ekološki aktivista Aleksandar Dragićević za Radio Slobodna Evropa, ilustrujući život u ovom gradu posljednjih dana.
Naime, u ovoj sjevernoj opštini od 13. decembra su izmjerena ekstremna prekoračenja štetnih čestica sumpor-dioksida (SO₂) u vazduhu.
Prema podacima Agencije za zaštitu životne sredine, vrijednosti su dostizale i do 805 mikrograma po kubnom metru, što je višestruko iznad dozvoljene satne granice od 350 i dnevnog limita od 125.
Ekstremne vrijednosti zagađenja se poklapaju sa “puštanjem u rad” državne Termoelektrane ali i preko 4.000 ložišta domaćinstva za grijanje tokom zime, gdje većina za ogrijev koristi ugalj.
Čestice koje nastaju tokom loženja, klasifikovane su kao kancerogene.
Međutim, iz Elektroprivrede Crne Gore su saopštili da Termoelektrana nije uzrok zagađenja i najavili umanjenje tri računa za struju ovom gradu za 50 odsto.
Povodom te odluke, ljekar Ilhan Tursumović je 17. decembra na protestnom skupu u Pljevljima povodom zagađenja rekao da je samo u tom gradu “ljudski život jeftiniji od kilovata električne energije”.
Inače, Pljevlja su mali rudarski grad na sjeveru zemlje, sa oko 30 hiljada stanovnika.
Zbog pogoršanja kvaliteta vazduha, Institut za javno zdravlje Crne Gore izdao je preporuke i upozorenja.
Posebno su, kažu, ugrožene trudnice, mlađa djeca, stariji, kao i oboljeli od kardiovaskularnih i respiratornih bolesti.
Preporučili su izbjegavanje boravka i fizičkih aktivnosti na otvorenom, apelovali da se ne provjetravaju stambene prostorije.
U Opštoj bolnici Pljevlja trenutno je hospitalizovano devetoro djece, koja su, kako se navodi u saopštenju Ministarstva zdravlja, stabilno.
- Širom Crne Gore zabilježen je porast broja djece sa respiratornim tegobama, što povezuju sa sezonskim talasom virusnih infekcija, a ne isključivo sa zagađenjem vazduha - navedeno je u saopštenju.
<h2>Ko je krivac za zagađenje?</h2>
Termoelektrana Pljevlja puštena je u pogon 1. decembra, nakon višemjesečne ekološke rekonstrukcije čiji je cilj smanjenje emisija štetnih gasova. Trenutno je u probnom režimu.
Investicija je vrijedna oko 80 miliona eura.
Opozicija i dio civilnog sektora tvrde da je Termoelektrana uključena bez funkcionalnog sistema za odsumporavanje i bez potrebnih inspekcijskih saglasnosti, te da se nagli rast koncentracija sumpor-dioksida u Pljevljima poklapa sa njenim ponovnim radom.
Iz državne Elektroprivrede Crne Gore tvrde da termoelektrana nije uzrok zagađenja i da u fazi probnog rada ekološki podsistemi ne funkcionišu istovremeno, već se uključuju postepeno.
Kako navode, to je standardna tehnička praksa.
Ističu i da je zagađenje u Pljevljima dugogodišnji, sezonski problem, na koji utiču individualna ložišta i nepovoljni meteorološki uslovi.
Ministar ekologije Damjan Ćulafić saopštio je da je ekološka inspekcija tokom nadzora u Termoelektrani Pljevlja utvrdila da automatski sistem za mjerenje emisija ne funkcioniše, zbog čega je naloženo njegovo osposobljavanje i sprovođenje nezavisnih mjerenja.
<h2>“Ovo je zločin protiv čovječnosti”</h2>
Ekološki aktivista Aleksandar Dragićević ocjenjuje da je Termoelektrana Pljevlja najveći pojedinačni zagađivač u gradu, iako, kako kaže, nije jedini.
- Trebalo bi je odmah ugasiti. Ovo što se trenutno dešava u Pljevljima je zločin protiv čovječnosti i jedan od najtežih ekoloških zločina, jer nadležni znaju da uređaji za odsumporavanje ne funkcionišu i da sirovi dim ide direktno u atmosferu i ugrožava zdravlje građana - kaže Dragićević za RSE.
Navodi da Termoelektrana koristi stotine tona uglja po satu i zbog toga je najveći izvor sumpor-dioksida.
- Suštinski problem Pljevalja je dugogodišnja zavisnost od uglja – i za proizvodnju struje i za grijanje - istakao je Dragićević.
Upozorava da, osim Termoelektrane, značajan izvor zagađenja predstavljaju i hiljade individualnih ložišta, kao i gradska toplana, u kojima se tokom zime sagorijevaju velike količine uglja i sirovog drveta.
Ukazuje da se ovim problemom sistemski niko nije bavio decenijama.
Kao ključne mjere navodi zabranu prodaje uglja fizičkim licima, obustavu rada Termoelektrane dok se u potpunosti ne osposobe uređaji za odsumporavanje i sistem za transport šljake, kao i subvencionisanje električne energije kako bi se građani motivisali da pređu na održivije izvore grijanja.
<h2>Sumpor-dioksid okupio građane na protest</h2>
Rekordno prekoračenje koncentracije sumpor-dioksida okupio je na protestu nekoliko stotina građana 17. decembra.
Zatražili su da se Termoelektrana zatvori dok se ne završi njena potpuna ekološka rekonstrukcija, i poručeno da zdravlje Pljevljaka mora biti iznad interesa energetskih kompanija.
Kritikovali su i odluku Elektroprivrede da domaćinstvima u tom gradu odobri 50 odsto popusta na aktivnu električnu energiju, navodeći da se radi o umanjenju od 10-15 eura.
- Naše zdravlje ne može da se plati popustom od deset ili petnaest eura na račun za struju. Ne tražimo subvencije, nego vazduh koji ne truje našu djecu. Samo je u Pljevljima život jeftiniji od kilovata električne energije - kazao je doktor Ilhan Tursumović i dodao da svaki četvrti Pljevljak umire od posledica zagađenja vazduha.
Građanski aktivista Pavle Čolović kazao je da je odavno nepodnošljivo.
- Pljevlja nisu pepeljara. Građani nisu kolateralna šteta. Djeca nisu statistika. Nećemo ćutati, niti se povući. I nećemo da dišemo pepeo da bi se neko pravio da je sve u redu. Vazduh je pravo. Ćutanje je saučesništvo. Vrtić nam je udaljen tri minuta hoda od kuće, ali djecu do tamo vozim autom. Disati se ne može, pa makar malo da umanjim štetu. Ili makar mislim da ih čuvam - kaže Jovan iz Pljevalja za Radio Slobodna Evropa.
<h2>URA podnijela krivičnu prijavu</h2>
Građanski pokret URA podnio je krivičnu prijavu protiv rukovodstva Elektroprivrede Crne Gore i ministra energetike zbog sumnje da je Termoelektrana nezakonito puštena u probni rad i da je time ugroženo zdravlje građana.
Tvrde da elektrana od 1. decembra radi bez potrebnih saglasnosti i nezavršenih segmenata ekološke rekonstrukcije.
Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović je poručio je i da su nadležni morali pokazati veću odgovornost i prisustvo na terenu.
On je posebno ukazao na ulogu Termoelektrane Pljevlja, ističući da su njene emisije direktno povezane sa posljedicama po zdravlje građana.
- Neko u Podgorici mora da čuje šta se dešava u Pljevljima, da je prije neko veče više djece završilo u bolnici upravo zbog ekološke katastrofe koja se desila - rekao je Milatović, dodajući da je nedopustivo što u Pljevljima, usred krize, nije prisutan nijedan član Vlade.
<h2>Regionalni problem</h2>
U noći između 13. i 14. decembra, na državnoj mjernoj stanici zabilježene su satne vrijednosti od 557, 805 i 695 mikroggrama po metru kubnom.
Prema Direktivi Evropske unije o kvalitetu vazduha, satni limit od 350 µg/m³ ne smije biti prekoračen više od 24 puta godišnje.
U Pljevljima je taj prag, prema dostupnim podacima, premašen 23 puta u samo tri dana, od subote do ponedjeljka, 15. decembra.
Izvještaj Bankwatch Network “Uskladiti ili zatvoriti” 2025 pokazuje da termoelektrane na ugalj u zemljama Zapadnog Balkana više od sedam godina nisu ispunile obaveze za smanjenje emisija štetnih gasova, uključujući sumpor-dioksid.
Prema podacima iz izvještaja, ukupne emisije SO₂ iz termoelektrana obuhvaćenih nacionalnim planovima za smanjenje emisija u Bosni i Hercegovini, Kosovu, Sjevernoj Makedoniji i Srbiji bile su šest puta veće od zakonom dozvoljenih u 2024. godini.
Situacija u Pljevljima je ogledalo šireg regionalnog problema o kojem godinama piše Bankwatch.
U njima se često ponavlja informacija da mali broj termoelektrana na ugalj na Zapadnom Balkanu emituje više SO2 nego preko 200 takvih postrojenja u EU

Ljekar Tursumović: Samo u Pljevljima je život jeftiniji od kilovata struje

Da prioritet ove vlasti naredne godina neće biti ulaganje u zaštitu i spasavanje, ranjive segmente društva na šta su ukazali avgustovski požari koje bez pomoći iz komšiluka i kiše ne bi mogli ugasiti, pokazuje Predlog budžeta za narednu godinu.
Ne samo što nije planirana kupovina aviona za gašenje požara već su za zaštitu i spasavanje opredijeljena čak 1,4 miliona manje nego 2025. godine.
Premijer Milojko Spajić svojevremeno je bio najavio kupovinu kanadera, koji je, kako je tada procijenjeno, trebalo da košta 50 miliona eura. Međutim, od tada taj kanader vlast više i ne pominje.
- Važno je bilo da kabinet premijera svojevremeno, prije dvije godine, ustvrdi i objavi, da sam ja dao lažnu vijest tvrdnjom da se avioni za gašenje požara "kanader" više ne proizvode. Rekoše da oni znaju da se proizvode pod drugim imenom, ne rekoše kojim i da će ga oni trgovat za cip-cijelih 50 i kusur miliona eura. No, kao i svaka laž, ta njihova obmana u vidu medijske objave njihovog medijskog tima, ovih dana svima postaje vidljiva. Ne da nema novog "kanadera", već iduće godine, kresanjem budžeta neće biti ni novih letjelica za gašenje požara bilo kog tipa - ocjenjuje u izjavi za Dan vazduhoplovni inspektor u penziji Predrag Boljević.
Poručuje da je trenutno od razoktivanja laži, gora činjenica što kresanjem budžeta neće biti sredstava za operativne troškove postojećih aviona i helikoptera koje u svojoj floti ima Avio-helikopterska jedinica Ministarstva unutrašnjih poslova.
- Dva postojeća aviona koja se opravljaju kao "Skadar na Bojani", ako bi kojim slučajem bila spremna za polećet, u što sumnjam, ne bi mogla pokrenut operacije jer ti troškovi nijesu uvršteni u budžet. Za polijetanje ovih aviona moraju se obezbijediti pare za četiri nedostajuća pilota, gorivo i ostale operativne troškove, a njih nema pa nema - ukazuje Boljević.
Navodi da je za četiri nova pilota, te za dva aviona trošak od 12.000 do15.000 eura na mjesečnom nivou.
- Zatim trošak za gorivo, aerodromski troškovi, te drugi operativni troškovi u ovom budžetu nijesu našli svoje mjesto. Ovo znači opet ćemo da "moljakamo" pomoć širom Balkana i EU, kako bi se naši političari mogli pohvalit kako su uticajni i kako "njihovi sunarodnici" iz "njihovih matičnih država" pomažu Crnoj Gori, čiji građani plaćaju te "naše" političare "tuđih" korijena. Od zemlje koja je imala lidersku poziciju u veličini vazduhoplovnog vatrogasnog servisa (nakon Hrvatske i Grčke), kada je 2020. godine imala na raspolagnju kapacitet od 10.500 litara što u avio-cisternama 9.000, što u helikopterskim buradima 1.500, došli smo u situaciju da smo 2025. bili najgori u regionu sa raspoloživih 3.000 litara, odnosno jedan avion za gašenje požara - upozorava Boljević.
Poručuje da iduće godine, kako sad stvari stoje, sa planiranim budžetom neće iznenaditi ako usred požarne sezone prizemlje i taj jedan avion zbog nemanja para za gorivo.
- Ono što sam siguran, imajući čast da lično poznajem te ljude, da piloti i mehaničari, zbog neznanja i bahatosti Vlade i onih što odlučuju, neće odbiti letenje i održavanje aviona i gašenje požara, pa i ako ostanu bez plata, samo ako budu imali sa čim poletjeti. Biće interesantno čuti elaboraciju medijskog tima Vlade kad krenu požari, zašto nema novih letilica i zašto su postojeće i dalje na zemlji. Aferim efendija, doći će vrijeme za svođenje računa - zaključuje Boljević.
Kresanje budžeta za zaštitu i spasavanje komentarisao je i građanski aktivista, Aleksandar Dragićević koji kaže da je za 2026. godinu predviđeno da političke partije prožderu 18,3 miliona eura.
- Ove godine sve partije su se usaglasile da sebi izdvoje duplo više sredstava "za funkcionisanje". U međuvremenu za borbu protiv požara i poplava budžet je umanjen za 1,4 miliona eura. Za 18 miliona eura mogli smo da kupimo tri nova aviona "er traktor", i 25 novih kamiona za gašenje požara sa opremom - istakao je Dragićević.
Dragićević podsjeća i da su poslanici bili na odmorima dok je gorjelo pola države.&nbsp;
- Ljetos dok je gorelo, poslanici i većina funkcionera se živi čuli nijesu nego dok je vatra gutala sve pred sobom oni su se brčkali po inostranstvu dok smo mi kantama gasili i trovali se dimom. Dok smo mi plakali gledajući kako vatra steriliše prirodu i guta imanja – oni su ispijali koktele i krili se da ne daju izjave. Svanuće, mora svanuti... nekad mora - poručuje Dragićević.

Ugasilo se obećanje o kupovini "kanadera" od 50 miliona; Boljević: Opet ćemo da "moljakamo" za pomoć širom Balkana i EU

Predsjednik Demokratske narodne partije Milan Knežević podnio je danas Višem tužilaštvu krivičnu prijavu protiv, kako navode iz DNP-a, "samoproglašenog ekološkog aktiviste Aleksandra Dragićevića zbog izazivanja nacionalne, rasne i vjerske mržnje".
- U svojim objavama na društvenim mrežama Dragićević je građane Zete i Botuna nazvao "budalama", "narkomanima", "pijanicama", "šljunkarima", dovodeći u pitanje njihovo obrazovanje, intelekt i društveni status jer se protive izgradnji kolektora - navode iz DNP-a.&nbsp;
Obzirom da, kako ističu, tužilaštvo nije reagovalo po službenoj dužnosti zbog, kako tvrde, klasičnog primjera izazivanja nacionalne, rasne i vjerske mržnje prema 16 hiljada građana Zete, Knežević je podnio krivičnu prijavu protiv Dragićevića.&nbsp;
- I podnijeće protiv svakog ko bude Zećane etiketirao kao delikventne građane drugog reda.- poručuju iz DNP-a.&nbsp;

Knežević podnio krivičnu prijavu protiv Dragićevića zbog izazivanja nacionalne, rasne i vjerske mržnje

Osjećam se kao Donald Tramp, ostalo je još da pucaju u mene, kazao je predsjednik Demokratske narodne partije (DNP) Milan Knežević nakon što je dao izjavu u policiji po prijavi ekološkog aktiviste Aleksandra Dragićevića zbog djelova govora koji je održao u Botunu, na protestu protiv gradnje postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda. Da je Knežević dobio poziv policije, potvrđeno je RTCG-u iz DNP-a. Kneževića je prijavio ekološki aktivista Aleksandar Dragićević, tvrdeći kako se osjeća ugroženim nakon govora lidera DNP-a. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fdragicevic-podnio-krivicnu-prijavu-protiv-knezevica-zbog-prijetnji-fekalijama-mozda-ovakve-stvari-prolaze-kod-vucica-ali-u-crnoj-gori-nikad-nece&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> Knežević je rekao da prijavu doživljava kao vrstu političkog pritiska jer su, kaže, Mihailo Asanović i on podnijeli prijavu protiv direktora Agencije za zaštitiu životne sredine zbog kolektora u Botunu sumnjajući u korupciju. - To je poruka da će tako proći svako ko se suprotstavi "dubokoj državi". Zato sam i rekao da se osjećam kao Tramp - pojašnjava Knežević.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250915090948_e6f3f3996351ec569490c2396fe304ceaa775efe3e5b1183796a5d4b1acbe71b.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250915090948_e6f3f3996351ec569490c2396fe304ceaa775efe3e5b1183796a5d4b1acbe71b" data-rendition-name="original" width="941" height="984" loading="lazy" alt="Knežević izlazi iz policije"> <figcaption>Knežević izlazi iz policije(Photo: TV E)</figcaption> </figure>  Kako je rekao, na njega i DNP je usmjeren "medijski-poliitčki-nvo projekat" - Ostalo je još da pucaju na mene pa da se u potpunosti zaokruži jedan medijski-poliitčki-nvo projekat koji je usmjeren protiv mene i partiju koju predvodim - kazao je Knežević. On je ponovio da neće dozvoliti gradnju kolektora u Zeti jer bi to, smatra, bila ekološka katastrofa. O tome je, podsjeća, pričao i na protestu. Prema njegovim riječima, namjera ove prijave je da bude zaustavljen, dodajući da ovdje nije problem ni on, ni njegova partija. - Problem je očigledno koruptivni posao koji je potpisao Ivan Vuković sa turskom konsultantskom kompanijom - dodaje Knežević i podsjeća da su još tada mještani Botuna odlučili da ne žele kolektor u svom mjestu.

Knežević dao izjavu u policiji: Osjećam se kao Tramp, ostalo još da pucaju na mene

Poziv poslanika Milana Kneževića da se ekološkom aktivisti Aleksandru Dragićeviću "dođe na kuću" kombinacija je prijetnje, pokušaja zastrašivanja i zloupotrebe političke funkcije, ocijenio je izvršni direktor nevladine organizacije 35mm Darko Ivanović.
- Kada neko sjedi u Skupštini i živi od novca svih nas, a koristi svoju poziciju da targetira nevladin sektor, to je ne samo politički, nego i moralni sunovrat - kazao je Ivanović.&nbsp;
Prema njegovim riječima, Knežević bi, umjesto što se “bahati sa pozicije moći i velike hrabrosti koju crpi iz poslaničkog imuniteta”, trebalo da odgovori građanima zašto je glasao za prostorni plan koji predviđa da kolektor u Botunu bude na mjestu sa kog je protestovao.
- A ne da prosipa niskohumornu demagogiju i prijeti Dragićeviću koji samo govori istinu sa pozicije ekološkog prvoborca i dugogodišnje istrajne borbe za svako drvo, rukavac i potok u Crnoj Gori - naveo je Ivanović.
On je poručio da neće ćutati dok političari targetiraju kolege i građane.
- Danas je Aleksandar, sjutra može biti bilo ko od nas - kazao je Ivanović.
On je rekao da Knežević, umjesto što poziva da se ljudima ide na kuću, treba da "pođe kući (Zeta ili Beograd) da se presliša prvo oko Ustava i slobode govora i mišljenja koje sa pozicije sile i vlasti uskraćuje drugima".
- Onda oko toga što je elementarna politička kultura i, na kraju, da sa Makijavelija pređe na Orvela, što mnogo više odgovara ovoj fazi njegove političke karijere - dodao je Ivanović.

Ivanović: Prijetnje Dragićeviću politički i moralni sunovrat

Ta takozvana spoljna politika na četiri stuba, koju je Srbija sprovodila već duže vrijeme, sada doživljava svoj tužni kraj, rekao bih, jer je Srbija tom politikom došla u ćorsokak, kao što je situacija sa naftom ili naftnim derivatima i gasom jedan primjer toga, smatra Veskom Garčević, profesor prakse međunarodnih odnosa na Univerzitetu u Bostonu.&nbsp;
Koliko je realno da Tramp krene u nekakvo preuzimanje Grenlanda, pogotovo uz jako protivljenje saveznika u Evropi?
Teško je da vam odgovorim na ovo pitanje, zdrav razum bi mi rekao da vjerovatno to nije realno i da vjerovatno možemo pre očekivati određenu vrstu pregovora ili zategnutih odnosa između grupe saveznika u Evropi i Amerike oko toga kako će se odrediti budućnost Grenlanda. Međutim, imajući u vidu i dosadašnje, nekada neshvatljive i nepredvidive i arogantne poteze koje je predsjednik Tramp radio, ne mogu više ništa da isključim kada je u pitanju Grenland. Ali svakako, ovo je urušilo povjerenje i odnose među saveznicima u NATO-u i definitivno stavilo NATO u jednu vrlo tešku situaciju. Čak i ako se ništa ne dogodi sa Grenlandom u smislu u kom ste pitali, znači ako ne dođe do neke otvorene konfrontacije, odnosi među saveznicima i sami odnosi u NATO-u više neće nikad biti isti i sama organizacija nakon ove 2026. godine vjerovatno neće biti ona ista koja je bila do sada. Znači, nalazimo se na jednoj vrsti geostrateške prekretnice i Grenland je ovdje, rekao bih, samo jedna, eto da kažem, tačka sukobljavanja u odnosima između onoga što bi mogli da kažemo tradicionalnih saveznika do sada u Evropi i SAD.
Saveznici, kao što ste pomenuli, čini se da imaju dosta strpljenja. Imaju dosta strpljenja i način na koji oni odgovaraju Trampu je da traže dijalog. Koliko to strpljenje može da traje?&nbsp;
Evropska unija, ako govorimo o Evropskoj uniji i evropskim saveznicima u NATO-u, do sada je imala pristup takozvanog prilagođavanja ili prihvatanja određenih vrsta Trampovih zahtjeva. Oni su smatrali da tom vrstom te politike popuštanja, da tako kažem, može mnogo više da se uspije kada je u pitanju predsjednik Tramp, nego politikom otvorenog sukobljavanja. Mnogi eksperti koji su u praksi, tako i ovi koji se bave teorijom međunarodnih odnosa, takvu vrstu politike koju Evropa sprovodi prema Americi porede sa 30-im godinama. Kako stvari stoje, takva politika ima određene prednosti, ali ima određena ograničenja. Kada razgovarate ili djelujete sa nekima čiji su jako arogantni zahtjevi i neprestano rastu, popuštanje može da dovede do toga da se ta osoba ili takva politika koju ta osoba sprovodi smatra da je zapravo ona neprikosnovena i da sledeći zahtjevi, koliko god su veliki, moraju takođe da budu ispunjeni. Znači, vi politikom popuštanja ne dovodite do smanjenja zahtjeva ili nekog uravnoteženja odnosa, već naprotiv, hranite ambiciju druge strane da traži još više. Ova situacija sa Grenlandom je tipičan primjer takvog rezultata i takvih je situacija u istoriji bilo više puta do sada. Želim da budem optimista i da vjerujem u to da je neka vrsta kompromisa moguća. Kao što ste i sami rekli, Evropska unija, odnosno evropski partneri i dalje su vrlo oprezni i nisu htjeli da preduzmu oštre mjere ili da najave preduzimanje oštrih mjera u odnosu na ovo što je predsjednik Tramp tražio da se od 1. februara podignu tarife za određenu grupu evropskih saveznika. Oni dalje to razmatraju. Postoje jasni i snažni zahtjevi da se uvode takozvane recipročne mjere prema Americi, ali postoje, evo jutros sam čitao izjavu premijera Velike Britanije, da oni za sada smatraju da treba dijalogu i diplomatiji dati još jednu šansu.
Kako generalno možemo objasniti ovaj Trampov pohod, „everything, everywhere, all at once“, koliko je to skretanje pažnje sa unutrašnjih problema u Americi?
To se može smatrati vrstom skretanja pažnje sa unutrašnjih problema u Americi, ali da budem iskren, mi još ne znamo ovdje, to će tek izbori koji su u novembru pokazati koliko zapravo njegovo tijelo, MAGA, voli ovakvu vrstu politike. Kao što znate, Tramp je došao na vlast, odnosno za njega su glasali zbog obećanja da Amerika više neće intervenisati svuda po svijetu, a u međuvremenu je postala mnogo više intervencionistička nego bilo koja administracija od Buša do danas. To ćemo tek vidjeti. Sa druge strane, Tramp je jutros izjavio kako, i ja mislim da to ima očiglednu psihološku komponentu, da je on duboko nezadovoljan što nije dobio Nobelovu nagradu za mir i da više neće da misli o miru, nego će misliti o tome kako agresivnom politikom Amerike zapravo Ameriku napraviti, odnosno povratiti kao najveću silu svijeta. To je veoma rizičan pristup i videćemo šta to sve može da se desi do toga.
Kako vam se čine dešavanja u Venecueli i Trampova odluka da podrži Delsi Rodrigez umjesto Marije Mačado? Odnosno, da ide na stabilokratiju, a ne na demokratiju?
Kada je u pitanju Venecuela, očigledno da je Marko Rubio imao veliki uticaj i mnogi smatraju da je ovo zapravo njegov mali rat. Ovde postoji nekoliko, kako da kažem, slojeva interesa koje je Amerika imala. Vrlo je interesantno isto tako da je potpredsjednik Vens, kada je bila intervencija u Venecueli, ali kada su bili takođe i govori o intervenciji u Iranu, bio vrlo suzdržan, odnosno nije davao nikakve javne izjave, pokušavajući, vjerovatno, to su sad neke spekulacije u Americi, da sebe prezentuje kao pravog autentičnog predstavnika MAGA pokreta, koji je više bio za određenu vrstu izolacionizma američkog u međunarodnim odnosima, a ne intervencionizma. Međutim, kada je u pitanju Venecuela, očigledno je, i to možda nisu čak ni toliko krili u Americi, da je intervencija imala prvenstveno ekonomske interese, a to je nafta koju proizvodi Venecuela.
Vrlo je važno da se razumije, ja nisam neki ekspert, ali u međuvremenu sam pokušao da saznam što više o tome, da se razumije način na koji Amerika, odnosno kako se proizvode ti naftni derivati i da postoje različite vrste naftnih derivata. Američke rafinerije su napravljene da bi prerađivale takozvanu tešku naftu, koju Amerika zapravo ne proizvodi. Većina nafte koja se proizvodi u Americi je takozvana laka nafta. Znači, Amerika koja sama sebe može izdržavati u smislu derivata, ne zavisi od drugih država, izvozi tu laku naftu, kada kažem laka ili teška, ovdje se ne misli na kvalitet, nego na vrstu derivata. Ona izvozi tu laku naftu da bi uvozila tešku naftu, jer njene rafinerije su napravljene da prerađuju tešku naftu.
Najveći proizvođač teške nafte u svijetu je Venecuela. Najveći proizvođač i najveće nalazište takve nafte u svijetu ima Venecuela. Mnogi smatraju da su to razlozi za uzimanje tankera. Venecuela je definitivno bila umešana u drogu i tako da dalje tu ne da ovim na neki način aboliraju bivšeg predsjednika Venecuele koji je diktator, ali je veći dio tankera završio u rafinerijama u Americi. Znači, kada pogledate sa te strane, pitanje stabilokratije je mnogo važnije od pitanja demokratije, veli u pitanju Venecuela.
Nafta nije bitna samo u Latinskoj Americi i na Arapskom poluostrvu, nego i ovdje kod nas na Balkanu. Vidimo da je OFAK promenljivog mišljenja, bar što se tiče Srbije, po pitanju Mađarske, mnogo popustljiviji. Kako se u Americi gleda na to?&nbsp;
Mnogo su bila velika očekivanja Srba i Srbije od Trampa. Nažalost, mnogi Srbi su u Americi glasali za Trampa. Pretpostavljam da se mnogi od njih sada mogu zamisliti da li je ovo ono što su oni željeli. Ali, to se nije desilo prvi put, da se podržava jedna vrsta ekstremne, da tako nazovem, ili rizične politike. Amerika nije imala takav pristup prema Srbiji kakav su mnogi očekivali i ne samo zbog Kosova, jer je bilo stvarno iluzorno očekivati da će Amerika promijeniti svoju politiku u odnosu na Kosovo ili u odnosu na Balkan, ali je prvenstveno to bilo možda očekivano da će biti malo tolerantnija kada su u pitanju odnosi Srbije sa Rusijom. Međutim, i ovdje se pokazalo da ako na globalnom nivou Amerika i Rusija sad imaju mnogo pomirljivije tonove, iako sve ovo što smo do sada diskutovali i što dovodi u pitanje i ruši odnose i povjerenje između NATO partnera, zapravo radi u korist Rusije, da mnogi eksperti misle da Tramp ovdje sprovodi jednu rusku agendu. To se ne odnosi na male zemlje kao što je Srbija i one u suštini, ako imaju velika očekivanja, a ta očekivanja nisu ni bazirana na stvarnim realnim procjenama situacije, kao što je to bio slučaj ovdje, onda kao rezultat toga plaćaju veliku cijenu.
- Završiću ovaj komentar još jednom tezom. Ta takozvana spoljna politika na četiri stuba, koju je Srbija sprovodila već duže vrijeme, sada doživljava nekako svoj tužni kraj, rekao bih, jer je Srbija tom politikom došla u ćorsokak, kao što je situacija sa naftom ili naftnim derivatima i gasom jedan od primjera toga. Jednostavno, kada dođe do zaoštravanja situacije na međunarodnoj sceni, ne možete da sjedite na četiri stolice jer svaka od tih strana traži od vas da se na neki način opredijelite i nijedna vam ne vjeruje do kraja, ni Rusija vam ne vjeruje, pa ni Kina vam ne vjeruje, ni Evropska unija vam ne vjeruje, a ne vjeruju vam ni Sjedinjene Američke Države- poručio je Garčević.

Garčević o spoljnoj politici Srbije: Sjedenje na četiri stolice doživljava tužni kraj, niko vam ne vjeruje

Na osnovu ovih informacija koje imamo - a vrlo su oskudne zbog toga što se sve drži pod velom tajnosti - vrlo je sumnjivo, vrlo problematično i u ovom trenutku miriše na otvorenu opstrukciju ovog sudskog procesa - ocijenio je poslanik Socijaldemokrata u Skupštini Crne Gore Nikola Zirojević komentarišući ostavku sutkinje Apelacionog suda Vesne Moštrokol.
Predstavnik Evropskog saveza je, u centralnoj informativnoj emisiji "24 Sata", na Televiziji E, kazao da je njena ostavka indikativna, jer je predsjedavala vijećem koje je trebalo da donese odluku o ponovljenom postupku u slučaju terorizma u pokušaju 2016. godine.
Smatra i da je indikativno što se od javnosti kriju stvarni razlozi te ostavke.&nbsp;
- Postoje dvije mogućnosti. Jedna mogućnost je da je vijeće već odlučilo, ukoliko je vijeće već odlučilo onda se samo čeka da ta odluka bude objavljena i onda ova ostavka neće imati nikakav uticaj na proces. U ovu varijantu sumnjam. Druga varijanta je da vijeće nije odlučilo i da se sada nalazimo u situaciji da ne znamo šta će da se desi. Ukoliko je to tako onda mi se čini da se radi o otvorenoj opstrukciji ovog procesa - ističe Zirojević.&nbsp;
Dodaje da ne bi bio prvi put, jer smo za izbor vrhovnog državnog tužioca imali uslovljavanje da se on izjasni šta misli o ovom slučaju.
- Mi smo više puta sa najviših državnih funkcija imali vrlo jasne poruke pravosudnim organima kako bi trebalo da odluče u ovom slučaju. Mnogo ucjenjivanja, mnogo uslovljavanja, tako da na osnovu ovih informacija koje imamo - a vrlo su oskudne zbog toga što se sve drži pod velom tajnosti - vrlo je sumnjivo, vrlo problematično i u ovom trenutku miriše na otvorenu opstrukciju ovog sudskog procesa - rekao je Zirojević.
Podsjetio je na izjavu sutkinje Suzane Mugoše koja je kazala da je presuda kojom je poništena prvostepena odluka u slučaju "državni udar" zapravo kupljena i dodaje da nije upoznat da se neki nadležni državni organ bavi tom izjavom.
Dodaje da su bivši glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić i tužilac iz tog predmeta Saša Čađenović optuženi u montiranom procesu, što potvrđuje, prema njegovim riječima, svjedočenje Enisa Bakovića.
- Ako vidimo da nakon promjene vlasti traje jedan otvoreni progon i tužilaca koji su vodili postupak i sutkinje koja je prvostepeno donijela presudu koju je donijela, ako vidimo i napade na trenutne tužioce koji su ostali pri istim optužbama, ako vidimo i napade na samog specijalnog tužioca zbog toga što je GST ostalo pri svim tim optužbama onda je sasvim jasno o čemu se ovdje radi i to je razlog više da sumnjamo da ostavka sutkinje Moštrokol nije samo ostavka, već da se iza nje krije još nešto - istakao je Zirojević.
<h2>Klasična trgovina</h2>
Smatra da je situacija sa izgradnjom postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda u Botunu &nbsp;ispolitizovana do krajnje mjere, što se nije smjelo desiti jer je to potreba građana Zete, građana Glavnog grada i građana Crne Gore u cjelini.
- Nakon što smo imali onu tragikomičnu najavu izlaska iz, kako je on tada rekao, krvave vlade, sa sve onim uzdasima poput Aleksandra Vučića, ipak smo vidjeli da Milan Knežević baš nije spreman da nakon božićnih praznika, kad se svare ruska salata, pečenje i sve ostalo, donese odluku o izlasku iz Vlade Milojka Spajića, već smo vidjeli da su na sceni uslovljavanja koja nemaju nikakve veze sa ovim slučajem - naglasio je Zirojević.
Ispostavlja se, dodaje on, da je u pitanju klasična trgovina, a da su svi koji protestuju zloupotrebljeni i da je njihova "žrtva prodata za ustavne izmjene".
- Mogućnost da se te ustavne izmjene usvoje je praktično ravna statističkoj grešci, tako da potpuno relaksiram crnogorsku javnost, onu državotvornu i građansku crnogorsku javnost, i da postoji politička volja od strane parlamentarne većine da se to desi, ustavne odredbe su takve da one jasno određuju koje su procedure. To ne podrazumijevaju samo glasanje u parlamentu, ne podrazumijevaju samo dvotrećinsku većinu, već podrazumijevaju i referendum sa vrlo jasnim kvotama koje &nbsp;je u ovom momentu apsolutno nemoguće ispuniti - kategoričan je Zirojević.
Postavlja se pitanje čemu sve to kad i sami inicijatori ovih izmjena znaju da je to tako.
- Mislim da je krajnji cilj zaustavljanje evropskog puta Crne Gore, destabilizacija prilika u državi i to sve zbog toga što nekome, jako dobro znamo kome u Beogradu, nikako ne odgovara da Crna Gora bude prva sljedeća članica Evropske unije i da to bude što je prije moguće - istakao je Zirojević.
<h2>Kukavički pristup Demokrata&nbsp;</h2>
Komentarišući izostanak reakcije Demokrata i samoga Alekse Bečića, &nbsp;koji je šef svih sluzbi bezbjednosti, kaže da je javnost naviknuta na taj kukavički pristup Demokrata svakoj iole ozbiljnoj temi.
- Pogotovo o onim temama koje bi mogle da utiču na njihovo biračko tijelo. Činjenica je da je i njihovo biračko tijelo u Zeti mnogo bliže ideji Milana Kneževića kada je pitanje postrojenja na dnevnom redu, nego ideji Aleksandra Nišavića koji je direktor podgoričkog Vodovoda. Oni su izabrali da vode politiku na onaj način kako su je sve vrijeme vodili kao partija opozicije - da nemaju stav ni o čemu - kazao je Zirojević.
Dodaje da "kad pitaju funkcionera Demorata 'Da li si ti Srbin ili Crnogorac' oni kažu 'Jesam'".
- I u ovom slučaju se radi o potpuno istom načinu funkcionisanja i sada od onoga mladog, mudrog, hrabrog potpredsjednika Vlade koji kontroliše sve službe bezbjednosti i koji uvijek prvi objavljuje kad je neko uhapšen, koji se uvijek hvali kako su to njegovi rezultati, kao da on lično ide i hapsi. Sada on nema baš nikakve veze sa reakcijom policije u Botunu i sada &nbsp;on pere ruke od onoga što de facto jeste njegova odgovornost - naglasio je Zirojević.
<h2>Mandić i Camaj sijamski blizanci</h2>
Osvrnuo se na izjavu potpredsjednika parlamenta Nikole Camaja koji je relativizovao pjevanje četničkih pjesama od strane direktora jedne bjelopoljske škole, te kaže da to nije presedan jer duže vrijeme Camaj pravda sve što je velikosrpska i neočetnička ideologija u Crnoj Gori.
- Očigledno je da se radi o dva sijamska blizanca. Ono što je Andrija Mandić s jedne strane, sa druge strane je Camaj i oni se tu potpuno dobro razumiju dok god jedan drugome ne ulaze u dvorište. Nažalost se dio predstavnika manjinskih partija, od onih koji su bili temelj stabilnosti Crne Gore, sada pokazuju kao neko ko je remetilački faktor - ocijenio je Zirojević.
<h2>Za BS fotelja najveća svetinja</h2>
Bošnjačka stranka u Bijelom Polju uslovljava koalicione partnere tražeći mjesto predsjednika Opštine i druge uslove što, prema njegovim riječima, jasno ukazuje na to da postoji samo jedna pozadina.
- I to ona da je za Bošnjačku stranku najveća svetinja fotelja. Ukoliko oni imaju mogućnost da sa fotelje predsjednika SO koju danas imaju pređu u fotelju predsjednika opštine, nije bitno da li će to biti četničkim glasovima, nije bitno da li će potpredsjednik opštine nakon što izaberu svoga predsjednika biti onaj simpatični direktor srednje škole u Bijelom Polju koji će to proslavljati pjesmama i odama Pavlu Đurišiću - kazao je Zirojević..
Misli da je poruka za njih vrlo jasna.
- Postoji Gusinje, pored Gusinja postoje još neke opštine, ja mislim da se Bijelo Polje mnogo bolje razvija od Gusinja, pa neka se ne iznenade ako stigne neka platforma za Gusinje gdje će neko drugi, možda ćemo to biti mi, tražiti predsjednika Opštine, jer vjerujemo da možemo bolje da razvijamo Gusinje od ovoga kakvo je stanje - poručio je Zirojević.
Vjeruje da aktuelna vlast ne može uvesti Crnu Goru u Evropsku uniju, zbog činjenice da je sve osim evropska, pa je na evropskom dijelu parlamentarnih stranaka iz vlasti da odluče kojim putem žele da idu.&nbsp;
- Mi suštinski vidimo da veći dio parlamentarne većine ne želi Crnu Goru u Evropskoj uniji, nego što je ovaj koji je želi i zbog toga mislim da ova i ovakva parlamentarna većina ne može uvesti Crnu Goru u Evropsku uniju - zaključio je Zirojević.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3Dk8lho8kWvF8&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Zirojević: Oskudne informacije o ostavci sutkinje Moštrokol, miriše na otvorenu opstrukciju sudskog procesa

Lider Demokratske narodne partije, Milan Knežević, odgovorio je predsjedniku Crne Gore, Jakovu Milatoviću i poručio da će on preživjeti da ne bude u vlasti, ali da za predsjednika nije siguran.
- Mnogo toga ne znamo moj Jakove, ali jedno zna čitava Crna Gora da ti nikad više nećeš biti predsjednik- poručio je Knežević Milatoviću.&nbsp;
Podsjećamo, Milatović je pitao "da li Vlada poštuje pravo Kneževića na slobodan izbor trenutka u kojem će napustiti Vladu koju sam naziva krvavom?".&nbsp;
- Ja ću preživjeti i kad ne budem u Vladi, a za tebe nisam siguran. Tu ti ni Danska ne može pomoći- poručio je Knežević Milatoviću u objavi na mreži X.&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fknezevic-da-li-crna-gora-postuje-pravo-gradana-srbije-na-samoodredenje-milatovic-milan-jos-nije-izasao-iz-vlade-a-kada-ce-ne-znamo&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Knežević odgovorio Milatoviću: Ja ću preživjeti i kad ne budem u Vladi, a za tebe nisam siguran

Izaslanici američkog predsjednika Donalda Trampa i ruskog predsjednika Vladimira Putina večeras su održali sastanak u tzv. Američkoj kući, na marginama Svjetskog ekonomskog foruma (WEF) u Davosu.
Rojtersov reporter je vidio Stiva Vitkofa i Trampovog zeta Džareda Kašnera kako ulaze u Američku kuću, a izvor upoznat sa sastankom rekao je da je nakon njih u zgradu ušao i Putinov izaslanik Kiril Dmitrijev.
„Sve je bilo vrlo pozitivno“
Dmitrijev je, prema ranijim informacijama Reutersa, ove sedmice trebao doputovati u Davos kako bi održao sastanke s članovima američke delegacije na marginama foruma. Dva izvora upoznata s njegovim dolaskom to su potvrdila pod uvjetom anonimnosti.
Nakon sastanka, medijima se kratko obratio Stiv Vitkof, koji je rekao da su razgovori s ruskom delegacijom bili pozitivni:
- Sve je bilo vrlo pozitivno- izjavio je Vitkof.
Sličnu poruku poslao je i ruski izaslanik Kiril Dmitrijev.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Falexsalvinews%2Fstatus%2F2013687474489270745%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E2013687474489270745%7Ctwgr%5Ea78182b61a009583d61e28a1bc4c78a2b2a4580f%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
 
Sastanak trajao više od dva sata
- Sastanci prolaze konstruktivno. Sve više ljudi prepoznaje ispravnost stava Rusije- naveo je Dmitrijev, a prenosi RIA Novosti.
Prema izvještajima novinara koji prate forum, sastanak američkih i ruskih izaslanika trajao je više od dva sata.
Američki predsjednik Donald Tramp lično će učestvovati na ovogodišnjem Svjetskom ekonomskom forumu sjutra, nakon što se prošle godine učesnicima obratio putem videoveze. Tramp će u Davos doputovati sa velikom američkom delegacijom.

Tag: aleksandar-dragicevic