Večeras, sa ponovljene projekcije filma „Roda“, šaljemo jasnu poruku - Crna Gora jeste i mora ostati građansko društvo u kojem se njeguje sloboda umjetničkog izraza, kulturna raznolikost i međusobno uvažavanje, saopštio je predsjednik Crne Gore Jakov Milatović. Prema njegovim riječima, ovaj sjajan crnogorski film, snimljen na albanskom jeziku, koji tretira univerzalne teme, pokazuje bogatstvo našeg multietničkog sklada. &nbsp; - U zemlji u kojoj se svi jezici, kulture i vjere poštuju i uvažavaju, nema mjesta podjelama. Samo tako možemo graditi modernu, demokratsku i evropsku Crnu Goru - poručuje Milatović.&nbsp; Kultura je, kako ističe, prostor spajanja, a ne razdvajanja.&nbsp; - I zato netrpeljivost i netolerancija ne smiju da pobijede. Nikada - zaključuje Milatović.&nbsp; Podsjećamo, grupa mladića je u srijedu veče prekinula projekciju filma „Roda“, koji je emitovan na albanskom jeziku, na Džada film fest-u u Ulici 27. marta u podgoričkom naselju Zabjelo.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250907220948_964f0a2b2f9837bab8f2eeed2c333e2290bc561c9622671933556972e4d68a0e.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250907220948_964f0a2b2f9837bab8f2eeed2c333e2290bc561c9622671933556972e4d68a0e" data-rendition-name="original" width="768" height="480" loading="lazy" alt="Film Roda "> </figure>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Milatović: Fim "Roda" pokazuje bogatstvo našeg multietničkog sklada

Kabinet predsjednika Crne Gore Jakova Milatovića zatražio je da se film "Roda", kosovskog reditelja Isa Ćosje ponovo javno prikaže, nakon što je njegova projekcija nasilno prekinuta 3. septembra zbog negodovanja grupe građana kojima je zasmetalo što je film na albanskom jeziku.
- Očekujemo od policije i tužilaštva da identifikuju počinioce i procesuiraju ih. Važno je omogućiti ponovnu javnu projekciju filma - navodi se u saopštenju.
Kako je za Radio Slobodna Evropa (RSE) ispričao Jasmin Murić, jedan od gledalaca, grupa nepoznatih osoba je uzvikivala uvrede i zahtijevala prekid projekcije u okviru Džada Film festivala u podgoričkom naselju Zabjelo.
Uprava policije se nije zvanično oglasila, ali je za RSE nezvanično rečeno da i dalje "prikupljaju obavještenja i postupaju po nalogu tužioca".
Organizatori festivala potvrdili su da je došlo do "neprijatne situacije" i da je projekcija prekinuta iz bezbjednosnih razloga.
Nisu željeli da dodatno komentarišu slučaj za RSE.
Dio političkih stranaka i civilnog društva pozvao je nadležne da hitno sankcionišu ovakvo nasilničko ponašanje i zaštite dostojanstvo umjetnika, građana i javnog prostora.
<h2>Šta je ispričao jedan od očevidaca?</h2>
Jasmin Murić, koji je bio dio publike, za RSE opisuje tok događaja.
- Nakon uvodnih scena i prvih izgovorenih riječi na albanskom, desetak ljudi je napustilo projekciju uz ružne komentare. Nakon 20 minuta, grupa ljudi koja je stajala u blizini počela je glasno dobacivati tražeći da se projekcija prekine - kazao je Murić.
Kako dodaje, osoba iz organizacije ih je zamolila za tišinu i da dozvole nastavak projekcije, ali je naišao na ozbiljne prijetnje i uvrede, pa čak i naznake fizičkog nasrtaja.
Situacija se, dodaje Murić, malo smirila, ali oko 15 minuta kasnije pojavila se druga grupa od sedam-osam osoba, starosti između 20 i 40 godina.
- Oni su agresivno i glasno tražili da se projekcija odmah prekine. Uzvikivali su: 'Ugasite ovo odmah', 'ne može šiptarski film na Zabjelo', 'ovo vas je platila njihova ambasada'… Živim ovdje i ne možete mi puštati šiptarski film… - prepričava Jasmin.
Kaže da grupu nisu interesovala objašnjenja organizatora da je film koprodukcija Crne Gore, već su insistirali da se prekine sa projekcijom.
- Organizatori su odmah postupili po 'naređenju'. Policija koja je bila u blizini, dva automobila na početku i kraju ulice, nije reagovala dok sam ja bio tamo - navodi Murić.
Dodaje da ni nakon toga nije vidio policiju a ostao je još desetak minuta nakon kraja.
- Ni zaštitar nije reagovao. Jedna gospođa iz organizacije se na mikrofonu izvinila što je film pušten, objašnjavajući da nije bila namjera da nekog uvrijede - ističe on.
<h2>"Ovo nije počelo juče"</h2>
Jedan od producenata filma "Roda" Ivan Đurović za RSE kaže da ga niko iz nadležnih Vladinih institucija nije kontaktirao nakon prekida projekcije, niti bilo koga iz filmske ekipe.
Ističe da je iznenađen, ali da za incident ne krivi one koji su ga izazvali.
- Ne krivim te osobe. Društvo je zatrovano. Sa svim tim informacijama kojima su izloženi, s tom vrstom indoktrinacije, trovanjem ništa nije iznenađenje - istakao je Đurović.
Đurović naglašava da je "Roda" priča o položaju žena u ruralnim krajevima Crne Gore, ali i cijelog okruzenja.
- Na filmu su radili ljudi, osim većeg dijela autora i ekipe iz Crne Gore, još pet država iz okruženja, kao i iz Turske. Režiser Isa Ćosja je rođen upravo u selu Vusanje, u Gusinju, na granici sa Albanijom. Logično je da je film na albanskom jeziku - navodi Đurović.
Sve vidi kao dublji i sistemski problem "jer država i društvo su imali dovoljno vremena, ali se nisu suštinski posvetili emancipaciji društva".
Zaključuje da se društvo nalazi na ivici ozbiljne krize.
- To nije počelo juče. Društvo je odavno zapušteno. Dozvoljeno je da svako rovari, a niko se ozbiljno ne bavi borbom protiv ovih poremećaja - navodi on.
Upozorava da su ovakvi incidenti simptom mnogo ozbiljnijeg problema.
- Ovo što se dešava je društveni rak koji nas sve zajedno nagriza - ističe on.
<h2>Pozivi nadležnima da otkriju počinioce</h2>
Nasilni prekid projekcije izazvao je osude dijela javnosti, nevladinog sektora, kao i predstavnika političkog i vjerskog života.
Osim što je traženo da se projekcija filma ponovi i identifikuju počinioci, iz kabineta predsjednika Crne Gore je poručeno da nasilni prekid projekcije filma predstavlja grubu diskriminaciju i otvorenu netrpeljivost samo zato što je film snimljen na albanskom jeziku.
- To je alarm da temeljne društvene vrijednosti trpe ozbiljan udar - naveo je kabinet predsjednika Crne Gore.
Ministarstvo kulture i medija saopštilo je da su iznenađeni i zabrinuti, ocijenivši da je riječ o činu netolerancije koji nema mjesta u Crnoj Gori.&nbsp;
Reis Islamske zajednice u Crnoj Gori Rifat Fejzić poručio je da je prekid filma "napad na kulturnu raznolikost" Crne Gore.
- Neke rode su donijele (ne)kulturu na crnogorskim i podgoričkim džadama. Albanski jezik je bogatstvo naše kulture - napisao je Fejzić na mreži X.
Potpredsjednik Vlade i ministar ekonomskog razvoja Nik Đeljošaj kazao je da nasilno prekidanje projekcije filma na albanskom jeziku nije samo pitanje albanske zajednice već pitanje Crne Gore.
- Najodgovorniji da reaguju i obezbijede prikazivanje filma jesu predsjednik države, predsjednik Vlade i predsjednik Skupštine. Nažalost, njihova reakcija izostaje - istakao je Đeljošaj.
Potpredsjednik Skupštine Nikola Camaj očekuje odlučnu reakciju institucija i najavio da će se "lično založiti da nadležni pronađu organizatore i počinioce gnusnog događaja".
Na vlasti u Crnoj Gori je koalicija koju čine Pokret Evropa sad, stranke rasformiranog proruskog Demokratskog fronta, Demokrate, prosrpska Socijalistička narodna partija i stranke nacionalnih manjina Albanaca i Bošnjaka.
<h2>Šta je poručeno iz EU?</h2>
Nevladine organizacije upozorile su da ovakav incident predstavlja opasan napad na slobodu umjetničkog izražavanja i otvoreni izliv netrpeljivosti zbog jezika i nacionalne pripadnosti.
- Grupa nasilnika je prekinula projekciju samo zato što je film na albanskom jeziku. Ovakav napad u državi koja se ustavno definiše kao građanska i multietnička je posebno zabrinjavajući - navodi se u zajedničkom saopštenju više NVO.
Delegacija Evropske unije u Crnoj Gori, koja je finansijski podržala festival, oglasila se kratkim saopštenjem na mreži X.
- Sloboda umjetničkog izražavanja predstavlja sastavni dio slobode govora i jednu od suštinskih demokratskih vrijednosti - poručili su iz Delegacije.
<h2>O filmu i festivalu</h2>
Film "Roda" je dugometražni igrani film crnogorskog reditelja Isa Ćosje, porijeklom iz Gusinja, a premijerno je prikazan 2024. godine na festivalu PriFest u Prištini.
Radnja filma smještena je u napušteno selo Vusanje, na crnogorsko-albanskoj granici, a kroz priču o tri generacije žena tematizuje pitanje emigracije.
U pitanju je prvi crnogorski filmski projekat koji je podržao evropski fond Eurimages, uz podršku od 80.000 eura.
Festival Džada Film, koji se održava već deset godina, međunarodni je festival debitantskog filma, sa projekcijama na otvorenom širom Podgorice.
Organizatori ističu da festival promoviše multikulturalnost i slobodu umjetničkog izraza.
Albanski u Crnoj Gori ima status jezika u službenoj upotrebi, a Albanci čine oko pet odsto stanovništva.

Slučaj nasilno prekinutog filma na albanskom jeziku: Policija prikuplja obavještenja, producent kaže da je društvo na ivici ozbiljne krize

Zbog ćutanja tužilaštva i policije na „skladištenje“ spomenika fašističkog koljača (Pavla Đurišića) i mnogih drugih primjera, ništa drugo se nije moglo ni očekivati - poručio je poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Jevto Eraković nakon što je grupa mladića prekinula projekciju filma „Roda“ na albanskom jeziku na Džada film festu na Zabjelu.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 66.6369%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fincident-na-dzada-film-festu-grupa-mladica-prekinula-projekciju-filma-roda-na-zabjelu&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Očuvanje građanske Crne Gore mora, podvlači on, biti tačka oko koje će se saglasiti sve napredne snage u državi.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fdrjevtoerakovic%2Fstatus%2F1963847221880770830%3Fs%3D46&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
- Nakon profašističkog istupa režimskog profesora na Javnom servisu, juče se nastavilo sa isto takvom reakcijom na Zabjelu i prekidom filma na albanskom jeziku od strane organizovanih nasilnika. Ovom zlu se mora stati na kraj - zaključio je Eraković.

Eraković o incidentu na Džada film festu: Ništa drugo se nije moglo ni očekivati nakon ćutanja tužilaštva i policije na „skladištenje“ spomenika fašističkom koljaču

Prekid projekcije filma Roda na Zabjelu, samo zato što je snimljen na albanskom jeziku, čin je koji ne priliči Podgorici - gradu kulture i otvorenosti, niti Crnoj Gori zemlji koja je stoljećima opstajala na međusobnom poštovanju i različitosti - poručili su iz Foruma žena Socijaldemokratske partije (SDP).
Takav postupak predstavlja, kažu oni, direktan napad na umjetnost i slobodu izražavanja, ali i opasan pokazatelj porasta mržnje i podjela u našem društvu. 
 
- Albanski narod u Crnoj Gori je svoj na svome, a po Ustavu albanski jezik je službeni, isto kao srpski, hrvatski i bosanski, te je duboko utemeljen u društvenom, kulturnom i istorijskom identitetu naše države. Svako osporavanje, opstrukcija ili omalovažavanje albanskog jezika i kulture predstavlja napad na građansku Crnu Goru i klizanje u najrigidnije oblike fašizma - istakli su u Forumu žena SDP-a. 
 
Forum žena SDP-a poziva nadležne institucije da hitno sankcionišu ovakvo nasilničko ponašanje i zaštite dostojanstvo umjetnika, građana i javnog prostora.
- Crna Gora može i mora ostati multietnička, multikonfesionalna i antifašistička država - jer sve drugo značilo bi ozbiljno podrivanje građanskog karaktera Crne Gore i potiranje vrijednosti na kojima ona počiva - zaključili su u saopštenju.

Forum žena SDP: Prekid projekcije filma Roda na Zabjelu čin koji ne priliči Podgorici - niti Crnoj Gori

Albanci, albanski jezik, kultura, umjetnici ... sastavni su dio građanske, multietničke, multikulturalne, savremene, evropske i jedine moguće Crne Gore, a prekid projekcije filma na albanskom jeziku je nedopustiv čin netrpeljivosti i mržnje, poručio je član Predsjedništva Bošnjačke stranke, Mirsad Azemović povodom prekida projekcije filma na albanskom jeziku.
Prema njegovim riječima, nedopustivo je, a predstavlja i krivično djelo, da to ikome u Crnoj Gori smeta.
- Tužilaštvo da utvrdi ko su vinovnici ovog nedjela i da ih hitno procesuira jer u Crnoj Gori nema mjesta netrpeljivosti prema bilo kome a posebno ne prema Albancima i albanskom jeziku kao neodvojivom dijelu identiteta moderne Crne Gore ugrađenom u njene temelje - zaključio je Azemović.&nbsp;

Azemović: Prekid projekcije filma na albanskom jeziku nedopustiv čin netrpeljivosti i mržnje

Zamjenik predsednika Vlade Sjeverne Makedonije Arben Fetai objavio je da je na službeni mejl dobio prijetnju smrću jer je tražio da se u Ustavu pomene i albanski jezik.
Fetai, funcioner albanske koalicije „Vredi“ (Vlen), izjavio je 6. novembra da će ta koalicija, kada se u interesu pregovora sa EU otvori rasprava o izmjeni Ustava da bi se upisalo da su Bugari nacionalna manjina, „uraditi sve“ da se odredba u Ustavu da se u Sjevernoj Makedoniji koristi i „jezik koji govori 20 odsto stanovništva“ zamijeni formulacijom „albanski jezik“.
Na Fejsbuku je prenio poruku s prijetnjom smrću na makedonskom: „Metak u glavu za tebe Šipac Fetai“ uz koju piše: „20 odsto se neće promijeniti, već ćemo sve šiptarsko da ubijemo metkom u glavu. Da crknete. Mrtav Šiptar je dobar Šiptar. Smrt Šiptarima“.
- Obavijestio sam o tome ministra unutrašnjih poslova Pančeta Toškovskog i tražio da se pojačaju mjere za moje lično obezbjeđenje - napisao je Fetai.

Prijetnja smrću vicepremijeru S. Makedonije zbog namjere da se u Ustavu pomene albanski jezik

Grupa NVO organizacija i građanskih aktivistkinja osudila je jučerašnje ponovljeno veličanje četničkog pokreta u Podgorici povodom pravoslavnog praznika Bogojavljenja, ističući da vjerski praznici ne smiju biti prilika za veličanje nasilja i ideologije odgovorne za etničko čišćenje i druge zločine – pravi duh ovih praznika bi morala biti promocija poštovanja i mira među ljudima.
Okupljeni su, između ostalog, pjevali ratnu pjesmu „Od Topole pa do Ravne Gore“, koja glorifikuje četničke ozloglašene komandante Pavla Đurišića i Momčila Đujića, odgovorne za masovne zločine nad civilima i antifašistima za vrijeme Drugog svjetskog rata u Crnoj Gori.
Nažalost, prema njihovim riječima, ovakvi ispadi nijesu izolovani, već su dio kontinuiranog obrasca javnog veličanja četničkog pokreta u Crnoj Gori, koji se ponavlja, zbog izostanka jasne i odlučne reakcije nadležnih institucija. 
Kako ističu, javna glorifikacija četničkog pokreta i njihovih komandanta predstavlja govor mržnje i podsticanje netrpeljivosti prema drugim zajednicama, što ima i krivičnopravne posljedice. 
- Takvo veličanje posebno podstiče mržnju prema bošnjačkom stanovništvu i pripadnicima islamske vjeroispovijesti u Crnoj Gori, što je sve kažnjivo na osnovu člana 370 stav 1 Krivičnog zakonika, kao i u skladu sa članovima 9a i 34a Zakona o zabrani diskriminacije i članom 19 Zakona o javnom redu i miru - istakli su u saopštenju - pojasnili su u saopštenju. 
Potpisnici saopštenja su Akcija za ljudska prava, Asocijacija Spektra, Centar za žensko i mirovno obrazovanje ANIMA. Centar za istraživačko novinarstvo (CIN CG), Centar za demokratiju i ljudska prava (CEDEM), Centar za razvoj nevladinih organizacija (CRNVO), Centar za ženska prava (CŽP), Crnogorski PEN centar, Crnogorsko filološko društvo, Crnogorski komitet pravnika za zaštitu ljudskih prava i sloboda (CKM), Institut za medije Crne Gore, Ipso Facto, Juventas, Prima, Sigurna ženska kuća, kao i građanske aktivistkinje Dina Bajramspahić, Paula Petričević, Milena Bešić i novinarka Vesna Rajković-Nenadić. 
- Tokom prethodne godine svjedočili smo kontinuiranoj javnoj glorifikaciji Pavla Đurišića od strane pojedinih vjerskih poglavara i političkih aktera, bez adekvatnog odgovora nadležnih tužilačkih organa, što je kulminiralo postavljanjem spomen-obilježja u avgustu. Nečinjenje nadležnih poslalo je jasnu poruku da je javno veličanje zločinačke ideologije dozvoljeno, stvarajući ambijent u kojem se ona danas nesmetano ispoljava, uključujući i okupljanja na kojima prisustvuju nosioci javnih funkcija ili rukovodioci obrazovnih ustanova. Posebno je opasno relativizovati ove pojave ili ih pravdati „veseljem“. Normalizacija ratnih pjesama koje veličaju zločince vrijeđa potomke žrtava, a dugoročno uništava društvenu koheziju i međunacionalne odnose u Crnoj Gori - istakli su u saopštenju. 
Oni su naveli i da zahtijevaju od Državnog tužilaštva da hitno preispita dosadašnje nesuprotstavljanje glorifikaciji Pavla Ðurišića i ostalih četničkih komandanata i da profesionalno ispita i ovaj događaj.

Tužilaštvo ćutanjem ohrabruje veličanje zločinačke ideologije

Svaki napad na iranskog vrhovnog vođu, ajatolaha Alija Hameneija, doveo bi do proglašenja džihada, odnosno svetog rata, prenijela je u utorak Iranska studentska novinska agencija (ISNA), pozivajući se na parlamentarnu komisiju za nacionalnu bezbjednost Irana.
Napetosti između Irana i Sjedinjenih Američkih Država porasle su nakon oštrog gušenja protesta širom Irana, za koje je predsjednik SAD Donald Tramp upozorio da bi mogli dovesti do odgovora iz Vašingtona.
- Svaki napad na Vrhovnog vođu znači objavu rata cijelom islamskom svijetu i mora biti praćen donošenjem dekreta o džihadu od strane islamskih učenjaka i odgovorom vojnika islama u svim djelovima svijeta - saopštila je parlamentarna komisija.

Iranski parlament upozorava na džihad ako vrhovni vođa bude napadnut

Neosvijetljeno šetalište Vita Nikolića i Trebješka ulica nijesu tehnički kvar, već ogledalo katastrofalnog upravljanja gradom. Dok se građani u večernjim satima kreću kroz mrak i osjećaju nebezbjedno, gradska vlast se usuđuje da govori o „razvoju“ i „modernizaciji“, saopšteno je iz Demokratske partije socijalista (DPS) Nikšić.&nbsp;
Posebno je, prema njihovim rijčima, skandalozna činjenica da je javna rasvjeta plaćena čak 9.5 miliona eura iz kredita, i to bez saglasnosti Skupštine opštine i bez saglasnosti Vlade Crne Gore, na šta već duže vrijeme upozoravamo i zbog čega smo podnijeli i krivičnu prijavu.&nbsp;
- To nije greška – to je svjesno kršenje zakona, ignorisanje institucija i nesavjesno raspolaganje novcem građana - ističu iz nikpićkog DPS-a.&nbsp;
Pitanje je, ističu, jasno i ne može se izbjeći.
- Gdje je završio novac i ko je dozvolio da grad, nakon milionskog zaduženja, ostane u mraku? Ovakvo stanje nije izuzetak, već pravilo uprave koja funkcioniše bez plana, bez odgovornosti i bez kontrole. Milioni se uzimaju na kredit, a osnovna komunalna infrastruktura ne funkcioniše. Građani plaćaju, vlast se hvali, rezultati ne postoje, a SDT ćuti pred ovom finansijskom i institucionalnom bahatošću i nikako da iz fioke izvuče pomenuti predmet - dodaju iz DPS-a Nikšić.&nbsp;
Traže, kako kažu, hitno dovođenje javne rasvjete u potpuno funkcionalno stanje, kao i utvrđivanje političke i krivične odgovornosti svih koji su u ovom slučaju donosili odluke mimo zakona.&nbsp;
- Nikšić danas ne tone zbog nedostatka novca, već zbog nesposobne, bahate i netransparentne vlasti. Građani zaslužuju svjetlo – i u ulicama i u upravljanju gradom - zaključili su iz nikšićkog DPS-a.&nbsp;

DPS Nikšić: Tužilaštvo i dalje ćuti povodom nezakonitog zaduženja u iznosu od 9.5 miliona eura za rasvjetu koja ne radi, građani Nikšića ostavljeni u mraku

Doskorašnji predsjednik Državne izborne komisije (DIK) i novoizabrani sudija Ustavnog suda (US) Nikola Mugoša podnio je ostavku na tu funkciju, objavljeno je na sajtu Skupštine.
On se pozvao na Zakon o izboru odbornika i poslanika (član 121a stav 2), kojim je propisano da predsjedniku DIK-a, članovima i njihovim zamjenicima mandat traje do izbora Centralne izborne komisije (CIK).
Kako je dodao, članom 153 stavom 7 Ustava Crne Gore propisano je da predsjednik i sudija Ustavnog suda ne može vršiti poslaničku i drugu javnu funkciju niti obavijati drugu djelatnost.
- Imajući u vidu prethodno navedene ustavne i zakonske odredbe, kao i činjenicu da me Skupština izabrala za predsjednika DIK-a 8. decembra 2021. godine, te da sam na Sedmoj sjednici Drugoj redovnog zasijedanja izabran za sudiju Ustavnog suda 31. decembra 2025. godine, obavještavam Vas da podnosim ostavku na funkciju predsjednika DIK-a - kazao je Mugoša.
On se ovom prilikom zahvalio parlamentu na podršci DIK-u u prethodnom periodu, kao i na ukazanom povjerenju prilikom izbora za sudiju US.

Tag: albanski-jezik