Specifična akciza na cigarete od danas će biti povećana, dok će proporcionalna ostati ista.
Kako se navodi u obavještenju Uprave carina za akcizne obveznike, specifična akciza povećava se sa 53,5 EUR na 58,85 eura na hiljadu komada, dok proporcionalna ostaje ista na 24,5 odsto od maloprodajne cijene cigareta.
Takođe, izmjenama i dopunama Zakona o akcizama, koje su u primjeni od danas, u akcizni sistem Crne Gore uveden je novi akcizni proizvod, i to nikotinske vrećice, dok su iz kategorije novih duvanskih proizvoda izdvojeni biljni proizvodi za pušenje.
Akcizna osnovica za nikotinske vrećice i biljne proizvode za pušenje je kilogram, a iznos akcize koji se plaća je 60 eura po kilogramu.
Akcizni obveznici su uvoznici ovih proizvoda na carinsko područje Crne Gore, kao i proizvođači koji ih proizvode i stavljaju u promet na teritoriji države.
Zakonom o akcizama propisana je prekršajna odgovornost i propisane novčane kazne ako se na dan povećanja visine akcize akciznih proizvoda ne izvrši popis zaliha tih proizvoda, obračun i uplata akcize, odnosno njihova razlika.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

400x240

400x203

thumbnail

Povećana specifična akciza na cigarete

Vlada može zbog poremećaja cijena na svjetskom tržištu, zahvaljujući korekcijama zakona koje su usvojene na naš prijedlog, da privremeno smanji akcize na gorivo do 50 odsto i time ublaži efekte povećanja cijene goriva, kazao je poslanik Socijaldemokrata (SD) Boris Mugoša.
Posjećamo, u Crnoj Gori od danas važe nove cijene goriva koje su veće od od dva do osam centi po litru. Iz Ministarstva energetike i rudastva su rekli da su nedavne tenzije na Bliskom istoku, posebno između Irana i Izraela, dovele do privremenog rasta cijena nafte na svjetskom tržištu i da se ova promjena odrazila i na cijene naftnih derivata u Crnoj Gori.
Mugoša podsjeća da akciza, koja ulazi i u osnovicu za obračun PDV-a, i PDV čine oko 40 odsto ukupne cijene goriva koju plaćaju građani.
- Važeći iznos akciza u Crnoj Gori veći nego što je minimalni dozvoljeni nivo akciza na nivou EU. Naime, dozvoljeni minimum akcize kod eurodizela u EU jе 330 eura na hiljadu litara ili 33 centa po litru, a kod nas je akciza za eurodizel 440 eura na hiljadu litara, odnosno 44 centa po litru. Za bezolovni je u EU dozvoljeni minimum akcize 359 eura na hiljadu litara ili 35,9 centi po litru, a u Crnoj Gori je akciza za bezolovni 549 eura na hiljadu litara ili 54,9 centi po litru - naveo je Mugoša na mreži X.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fx.com%2FBorisMugosa%2Fstatus%2F1939951274037747819&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

500x500

1084x550

Mugoša: Vlada ima zakonski osnov da smanji akcize na gorivo do 50 odsto

I zvanični podaci pokazuju ono što svi vidimo - konstantan pad dolazaka i noćenja u hotelima i sličnim objektima - poručio je u objavi na mreži X predsjednik Glavnog odbora Socijaldemokratske partije (SDP) i predstavnik Evropskog saveza Mirko Stanić.&nbsp;
On je ocijenio da je stanje još gore u privatnom smještaju.
- Kada imate ovakvo tunelovanje avio saobraćaja, beskonačne radove, povećanje cijena, akciza i poreza - gosti vas sve više zaobilaze - dodao je on.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FStanicM%2Fstatus%2F1917526421968211977&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Stanić: Gosti nas sve više zaobilaze zbog povećanja cijena, akciza poreza, tunelovanja avio saobraćaja

Deficit nije toliko opasan ako država novac koji ima ulaže u investicije, u stvaranje boljeg ekonomskog ambijenta, za investitore i za ulaganja. Ali, ako se ulaže u povećanje javne potrošnje, neproduktivnih troškova, koje bi država morala da smanji ako želi da ima održivije javne finansije, onda imamo problem, kazao je u emisiji "Na kraju dana", na Televiziji E, dr ekonomskih nauka Jovo Rabrenović.
Formalno gledano budžet je ostvario suficit od dva miliona eura. Međutim, kako kaže Rabrenović, to je model taktičkog budžetiranja, kojima pribjegavaju često privredna društva kada žele da friziraju svoje rezultate za određeni kvartal. Vrlo rijetko to, kako navodi, čine države.
- Znamo svi da nije ovo prvi put, i prošle godine smo imali situaciju u kojoj država rekla da je ostvarila suficit. Sami ostvareni suficit nije realna situacija budžeta, i nije to realno stanje u kojem je država nakon plaćanja svih obaveza ostvarila dodatne prihode u iznosu od dva miliona, nego da je to u stvari rezultat neplaćene obaveze. Tako određena privredna društva fakturišu prihode, ne fakturišu rashode, i na taj način stvaraju vještačku sliku o većoj količini novca koji firma ima, a u suštini taj dug će morati platiti u nekom sljedećem mjesecu - rekao je Rabrenović.
Prema njegovim riječima, Ministarstvo finansija će dostaviti izvještaj za februar, i znaćemo da li je nadomješteno to neplaćanje obaveza koje je oko 50 i nešto miliona eura, i da li je zaista bilo onako kako vide javnost i ekonomski stručnjaci, ili je bilo ono što smatra premijer Milojko Spajić.
- A što je urađeno u cilju promocije budžeta i onoga što oni rade, neke svoje samo reklame, koja nije bila potrebna apsolutno, jer se lako može demantovati - rekao je Rabrenović.
Takav način vođenja finansija, smatra Rabrenović, stvara lošu sliku kod međunarodnih faktora i može otežati i poskupiti kredite koje bi država uzimala. Može da donese i, kako kaže, zebnju kod ozbiljnih investitora.
Za stabilne javne finansije, objašnjava Rabrenović, Vlada će morati da se pomuči, jer je izražen, kako tvrdi, ogroman deficit, koji je prisutan već godinama.
- Deficit nije toliko opasan ako država novac koji ima ulaže u investicije, ako ih ulaže u stvaranje boljeg ekonomskog ambijenta, za investitore, i za ulaganja. Ali, ako se ulaže u javnu potrošnju, u povećanje javne potrošnje, povećanje tih neproduktivnih troškova, koje bi država morala da smanji ako želi da ima održivije javne finansije, onda imamo problem. Ako imamo visok nivo sive ekonomije, koji bi opet morali da smanjimo kao jedan od uslova za održivost javnih finansija, ako imamo visok nivo neproduktivnih troškova koje bi opet morali da smanjimo, ako imamo višak javne administracije, koju bi opet morali u određenoj mjeri da smanjimo i, naravno, ako imamo tu sivu ekonomiju koja je problem svih država, a u našoj državi, bojim se, sa povećanjem cijena koje imamo, akcize koje se uvode, tjeraju građane u neku sivu zonu - zaključio je Rabrenović.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DZlISAiF30lQ&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Rabrenović: Povećanje cijena i uvođenja novih akciza tjeraju građane u neku sivu zonu

Akciza na mirna vina i specifična na cigarete od danas je povećana.
Specifična akciza na cigarete uvećana je sa 52 na 53,5 eura na hiljadu komada, dok proporcionalna ostaje ista, 24,5 odsto od maloprodajne cijene cigareta.
Uvećana akciza stupa na snagu od danas, ali će distributeri maloprodajne cijene povećati nakon praznika.
Cijena paklice cigareta će narednih dana zbog toga biti povećane deset centi.
Kako se navodi u obavještenju Uprave carina, posljednjim izmjenama i dopunama Zakona o akcizama, izvršeno je povećanje visine akcize na mirna vina. Umjesto akcize od nula eura, uvedena je akciza u visini od 25 eura po hektolitru mirnog vina.
U akcizni sistem Crne Gore uveden je institut “malog proizvođača mirnog vina”, kao proizvođača koji, uz ostale uslove, u komercijalne svrhe proizvodi do hiljadu hektolitara vina godišnje.
Mali proizvođač mirnog vina plaća akcizu po hektolitru u iznosu od 50 odsto od visine akcize, odnosno u visini od 12,5 eura po hektolitru mirnog vina.
Status “malog proizvođača mirnog vina” dokazuje se podnošenjem Upravi carina dozvole za stavljanje u promet mirnog vina, izdate od Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede.

1250x600

Povećava se specifična akciza na cigarete i mirna vina

Specifična akciza na cigarete će od 1. januara biti povećana, dok će proporcionalna ostati ista.
Kako se navodi u obavještenju Uprave carina za akcizne obveznike, specifična akciza uvećava se sa 52 na 53,5 eura na hiljadu komada, dok proporcionalna ostaje ista na 24,5 odsto od maloprodajne cijene cigareta.
U skladu sa članom 36a, stav 1 Zakona o akcizama, u slučaju promjene visine akcize, u konkretnom slučaju na cigarete, proizvodači, uvoznici kao i ostali koji obavljaju trgovinu na veliko, a koji na dan prije promjene visine akcize imaju na zalihama navedeni akcizni proizvod, dužni su da naprave popis zaliha i da urade obračun i uplatu razlike akcize prema iznosima i stopama propisanim Zakonom.
- U skladu sa izuzećem propisanim članom 36a stav 2 Zakona, oni koji obavljaju trgovinu na malo duvanskih proizvoda, nijesu u obavezi da obave popis zaliha u slučaju promjene visine akcize - objasnili su iz Uprave carina.
Obračun razlike akcize podnosi se nadležnoj organizacionoj jedinici Uprave carina putem informacionog sistema za elektronsku razmjenu podataka o akcizama, u roku od 15 dana po isteku mjeseca u kojem je došlo do promjene visine akcize, odnosno do 15. februara.
Iz Uprave carina su napomenuli da je Zakonom o akcizama propisana prekršajna odgovornost i novčane kazne, ako se ne obavi popis zaliha, obračun i uplata akcize.

Od 1. januara veće specifične akcize na cigarete

&nbsp;Državljanin Republike Albanije N. D. (51) osuđen je na 60 dana zatvora zbog vožnje pod dejstvom alkhola, odluka je dežurne sutkinje Odjeljenja Suda za prekršaje u Ulcinju Anke Rašović.
On je, kako se navodi u saopštenju, 16. januara oglašen krivim i osuđen na novčanu kaznu u iznosu od 1.500 eura zbog upravljanja vozilom pod dejstvom alkohola u visokoj koncentraciji.&nbsp;
Kako okrivljeni novčanu kaznu nije platio odmah po izricanju, zamijenjena je za zatvorsku kaznu.&nbsp;
- &nbsp;Sutkinja je odlučila da se kao strani državljanin uputi u Upravu za izvršenje krivičnih sankcija na izdržavanje kazne prije pravosnažnosti rješenja - navodi se u saopštenju.&nbsp;
Uz kaznu mu je izrečena i zabrana upravljanja motornim vozilima na teritoriji Crne Gore u trajanju od šest mjeseci, koju će po izdržanoj kazni sprovesti Uprava policije.

Državljaninu Albanije 60 dana zatvora zbog vožnje pod dejstvom alkohola

Golmanka Marija Marsenić i naredne sezone nosiće dres OTP Group Budućnost, saopšteno je iz podgoričkog ženskog rukometnog kluba.
Marsenić ima 21 godinu, rođena je u Beranama, a kroz mlađe reprezentativne selekcije izrasla je u standardnu članicu seniorske reprezentacije Crne Gore.
Bila je u sastavu „lavica“ na Svjetskom prvenstvu koje je u novembru i decembru prošle godine održano u Njemačkoj i Holandiji, gdje je Crna Gora zauzela osmo mjesto.
- Iako ima samo 21 godinu, Marsenić već četiri sezone nastupa u EHF Ligi šampiona, tokom kojih je iskoristila svaku pruženu priliku i potvrdila da predstavlja značajan potencijal za budućnost kluba i crnogorskog rukometa - navodi se u saopštenju OTP group Budućnost.
Dodaju da je produžetak saradnje sa Marsenić još &nbsp;jedna potvrda jasnog opredjeljenja podgoričkog kluba da zadrži fokus na mladim igračicama, koje predstavljaju temelj daljeg razvoja i kontinuiteta na domaćoj i evropskoj sceni.

Marsenić produžila ugovor sa OTP Group Budućnost

The Judicial Council today acknowledged the termination of the judicial office of Vesna Moštrokol, a judge of the Court of Appeal of Montenegro. As stated in the announcement by the Judicial Council, this was done at her personal request.
Moštrokol presided over the panel of judges of the Court of Appeal tasked with rendering a decision in the „State Coup“ case following an appeal filed by the Special State Prosecutor’s Office (SSPO).
In addition to Moštrokol, the panel consisted of the rapporteur, Judge Zorica Milanović, and panel member Judge Predrag Tabaš.
Earlier, the SSPO had proposed in its appeal that the first-instance judgment of the High Court in Podgorica in this case be upheld.
A special panel of the High Court in Podgorica, presided over by Judge Zoran Radović, delivered a judgment on 12 July 2024, acquitting all defendants of the criminal offences of forming a criminal organization, attempted terrorism, and attempted terrorism by incitement. The charges alleged that on the day of the parliamentary elections, 16 October 2016, the defendants intended, through the use of violence and an armed incursion, to enter the Parliament of Montenegro and proclaim the victory of the Democratic Front.
Towards the very end of 2025, a session of the Court of Appeal was held regarding the appeal filed by the Special State Prosecutor’s Office against this decision of the High Court.
At that session, the judgment was read out acquitting the leaders of the former political alliance Democratic Front, Milan Knežević and Andrija Mandić, former commander of the Serbian Gendarmerie Bratislav Dikić, and ten other individuals of charges related to an attempted terrorist attack on the day of the parliamentary elections on 16 October 2016.
The panel at that session, held on 23 December 2025, was presided over by Judge Moštrokol.

Vesna Moštrokol, Presiding Judge in the „State Coup“ case, resigns

Američki predsjednik Donald Tramp posjetiće Svjetski ekonomski forum (WEF) u Davosu, u Švajcarskoj, u srijedu i četvrtak, usred rastućih tenzija s evropskim partnerima oko Grenlanda, rekao je ministar finansija SAD-a Skot Besent.
- Bila je ovo naporna godina, a predsjednik će biti ovdje u srijedu i četvrtak kako bi sumirao godinu i govorio o svojim razmišljanjima za budućnost - rekao je Besent novinarima na marginama godišnjeg okupljanja u švajcarskom alpskom odmaralištu.
Naglasio je da će Tramp poslati poruku da „Amerika na prvom mjestu“ ne znači samo Amerika, navodeći da će američki predsjednik pokazati „kako izgleda američko liderstvo u svijetu“.
Besent je odbacio sugestije da je Trampov pritisak na Grenland motivisan njegovom javnom težnjom za Nobelovom nagradom za mir, nazvavši to „potpunom patkom“. Kazao je da predsjednik Grenland smatra „strateškom imovinom“ za Ameriku i da neće „prepustiti… bezbjednost hemisfere nikome drugom“.
U pismu objavljenom u ponedjeljak, Tramp je norveškom premijeru Jonasu Garu Storeu rekao da se više ne osjeća obaveznim da se isključivo fokusira na mir nakon što je „vaša zemlja odlučila da mi ne dodijeli Nobelovu nagradu za mir“, te je ponovio zahtjeve za američku kontrolu nad Grenlandom.
Samoupravna danska teritorija privukla je Trampovo interesovanje zbog strateškog položaja, ogromnih mineralnih resursa i zabrinutosti zbog ruskih i kineskih aktivnosti.
Govoreći o potencijalnoj evropskoj odmazdi na Trampovu subotnju najavu uvođenja carina od 10 odsto na robu iz Danske, Norveške, Švedske, Francuske, Njemačke, Velike Britanije, Holandije i Finske, počevši od 1. februara, koje bi se povećale na 25 odsto u junu, Besent je rekao da bi takav potez bio „veoma nerazuman“.
- Mislim da bi svi trebalo da vjeruju predsjedniku na riječ - dodao je.
Davos je neformalni naziv za godišnji sastanak WEF-a koji se održava u Švajcarskoj, a riječ je o velikom globalnom skupu na kojem politički lideri, čelnici globalnih kompanija, akademici i javne ličnosti raspravljaju o ekonomskim, geopolitičkim i društvenim pitanjima.

Tag: akcize