The Draft Law on the National Security Agency could appear on today’s parliamentary agenda, despite the fact that civil society organizations warned during the summer that some of its provisions grossly violate human rights, after which it was withdrawn from procedure, only to be reinserted into the plan for the fourth session of the second regular (autumn) sitting.
Human Rights Action announced yesterday that, „taking into account the statements of Minister of Justice Bojan Božović that no law under the jurisdiction of the Ministry of Justice would be adopted without the opinion of the European Commission“, they requested that the „Ministry of Justice and the Ministry of European Affairs publish the opinion of the European Commission on the Draft Law on the NSA and the Draft Law on Internal Affairs“.
- The public must be given insight into the compliance of draft laws with European standards, upon which the country’s accession to the EU directly depends, and which should be the primary general interest. Reintroducing the Draft Law on the NSA onto the agenda of a session whose content is not known in advance would constitute a serious breach of democratic culture. Laws affecting human rights must be adopted exclusively through an open, inclusive, and responsible process in order to ensure respect for international standards, Montenegro’s obligations to the EU, and international human rights bodies - HRA warned.
<h2>COMMITTEE REPORT</h2>
In the report of the Committee on Security and Defence on the consideration of the Draft Law on the National Security Agency, submitted to Parliament on December 24th, it is stated, among other things, that at the sessions of this parliamentary body held in July “it was noted that, in drafting the Draft Law, normative solutions used in the legislation of neighboring countries that have similarly refined the legal framework of their operations (partner services, NATO and EU member states) were taken into account“.
- It was also emphasized that, in drafting the proposed amendments, respect was ensured for human rights and freedoms established by the Constitution of Montenegro and the European Convention for the Protection of Human Rights and Fundamental Freedoms, and that a balance was established between respect for individual human rights and the right of a democratic society to protect national security interests - the Committee report states, also noting that „the need to adopt the Law under an urgent procedure was highlighted“.
The Committee on Security also noted that „during the debate, discussion focused on the scope of powers of the Director of the National Security Agency envisaged by the proposal, as well as potential abuses of surveillance measures and related civil liberties“.
- The need to find compromise solutions between the protection of civil rights and individual privacy and the effective functioning of the NSA was emphasized. In this regard, the Government submitted eight amendments to this Draft Law, taking into account the remarks and suggestions of the participants in the session. These amendments became an integral part of the Draft, and Parliament, in accordance with Article 150, paragraph 3, does not vote on them separately - the document states.
However, HRA warned yesterday that reintroducing the Draft Law on the ANB onto the agenda, while its content remains unknown, would represent a serious violation of democratic culture.
- The president of the Parliament Andrija Mandić stated that the draft laws in this case were removed from the agenda in order to improve communication with the public and international partners. However, this draft law has not been communicated to the public, no public debate has been held, nor has the public been informed about the opinion of the European Commission. The same applies to the amendments to the Law on Internal Affairs, which, despite this, have meanwhile been pushed through two parliamentary committees. In such a non-transparent situation, it is easy for laws to be adopted that do not meet human rights protection standards, which Montenegro must accept prior to EU accession - HRA emphasized.
<h2>APPEALS WITHOUT RESPONSE</h2>
More than 20 non-governmental organizations pointed out that the Government’s eight amendments, submitted on July 29th, several hours after the session of the Committee on Security at which the Draft Law on the NSA was discussed, failed to resolve the issue of serious human rights violations. They called on Parliament to withdraw the draft from procedure.
- If such a law is adopted today, Montenegro will miss a crucial opportunity to establish a service that works in the interest of citizens rather than political elites - thereby further endangering the process of democratization, the rule of law, and European integration - the NGOs announced on July 31st.
They warned that the draft law was prepared in secrecy, without a public debate, without an analysis of its impact on human rights, and without harmonization with international treaties and the legal acquis of the European Union (EU).
- This is a picture of a government that merely seeks to appropriate the levers of power, viewing the secret police as one of the most important among them - civil society organizations stressed.
They warned that „the goal of the urgent adoption of this legal text is, before the statutory retirement deadline, to remove from service those employed during the former government, in order to bring in individuals loyal to the new authorities without public competition or professional testing, as well as to remove the NSA from the public procurement system“.
- Through this law, extremely broad powers are placed in the hands of a service that has never been substantively reformed, while the public has been deprived of full information about who has been held accountable and how for past abuses. There is an obvious intention to reduce space for civic oversight and to further transform the institution itself into a dangerous tool or weapon in the hands of politicians - civil activists were categorical.
They concluded that the Government had proposed „amendments that essentially maintain the status quo“.
European Commission spokesperson Guillaume Mercier told „Vijesti“ on July 29 that “the European Union expects Montenegro to provide appropriate clarifications regarding the purpose and scope of the proposed amendments to the Law on the National Security Agency, including enabling the European Commission to conduct a thorough analysis, before proceeding with the adoption process of that law.
- Any legislative or institutional change in this area must be carried out through a transparent and inclusive process of public consultations, with all measures being lawful, proportionate, clearly justified by specific needs, and aligned with the principles of democratic oversight and respect for fundamental rights - he said at the time.
However, a transparent and inclusive process of public consultations did not take place, and to this day the public has not been informed of the European Commission’s assessment of the Draft Law on the National Security Agency.

Kaćuša Krsmanović

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

The „Secret Police“ as a tool of power for the ruling elites, instead of comprehensive reform

Prijedlog zakona o Agenciji za nacionalnu bezbjednost danas bi se mogao naći na dnevnom redu Skupštine, iako su organizacije civilnog društva ljetos upozorile da se njegovim pojedinim odredbama grubo krše ljudska prava, nakon čega je povučen iz procedure, ali je opet uvršten u plan četvrte sjednica drugog redovnog (jesenjeg) zasijedanja. &nbsp;&nbsp;&nbsp; Iz Akcije za ljudska prava juče su saopštili da su, „imajući u vidu izjave ministra pravde Bojana Božovića, da nijedan zakon iz nadležnosti Ministarstva pravde neće biti usvojen bez mišljenja Evropske komisije“ zatražili od „Ministarstva pravde i Ministarstva evropskih poslova objavljivanje mišljenja Evropske komisije o Predlogu zakona o ANB-u i Predlogu zakona o unutrašnjim poslovima“.&nbsp; - Javnost mora dobiti uvid u usklađenost predloga zakona sa evropskim standardima, od čega neposredno zavisi pridruživanje države EU, što bi trebalo da je prvenstveni opšti interes. Ponovno stavljanje Predloga zakona o ANB-u na dnevni red sjednice čiji sadržaj nije unaprijed poznat predstavljalo bi grubo narušavanje demokratske kulture. Zakoni koji utiču na ljudska prava moraju se usvajati isključivo kroz otvoren, inkluzivan i odgovoran proces, da bi se obezbijedilo poštovanje međunarodnih standarda, obaveza Crne Gore prema EU i međunarodnim tijelima za ljudska prava – upozorili su iz HRA.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251230061244_f142455c174969384abe9cf633ea6d0bc132972b380e52ad7625fb148b450884.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251230061244_f142455c174969384abe9cf633ea6d0bc132972b380e52ad7625fb148b450884" data-rendition-name="original" width="960" height="600" loading="lazy" alt="Akcija za ljudska prava"> <figcaption>Ozbiljna upozorenja iz Akcije za ljudska prava </figcaption> </figure>  <h2>IZVJEŠTAJ ODBORA</h2> U izvještaju Odbora za bezbjednost i odbranu o razmatranju Prijedloga zakona o Agenciji za nacionalnu bezbjednost, dostavljenog Skupštini 24. decembra, pored ostalog piše da je na sjednicama ovoga skupštinskog tijela, održanim u julu, „navedeno da su prilikom izrade Predloga zakona koriščena normativna rješenja zastupljena u zakonodavstvima zemalja u okruženju koje su na sličan način dorađivale pravni okvir svog djelovanja (partnerske službe, zemlje članice NATO I EU)“. - Istaknuto je i da je u izradi predloženih izmjena obezbijeđeno poštovanje ljudskih prava i sloboda utvrđenih Ustavom Crne Gore i Evropskom konvencijom o zaštiti ljudskih prava i osnovnih sloboda i uspostavljena ravnoteža između poštovanja ljudskih prava pojedinaca i prava demokratskog društva na zaštitu interesa nacionalne bezbjednosti – piše u izvještaju Odbora, uz konstataciju i da je „ukazano na potrebu da se Zakon donese po hitnom postupku“. U aktu Odbora za bezbjednost ističe se i da je „tokom rasprave bilo riječi o obímu ovlašćenja direktora Agencije za nacionalnu bezbjednost koje predlog predviđa, kao i potencijalnih zloupotreba mjera nadzora, te građanskih sloboda s tim u vezi“. - Naglašena je potreba za iznalaženjem kompromisnih rješenja između zaštite građanskih prava i privatnosti pojedinaca i efikasnog rada ANB-a. S tim u vezi, Vlada je podnijela amandmane (8) na ovaj Predlog zakona, uvažavajući primjedbe i sugestije učesnika sjednice, a koji su postali sastavni dio ovog Predloga, i o njima Skupština, saglasno članu 150 stav 3 posebno ne odlučuje – piše u dokumentu.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251230061248_67f4b4145369c1ff4d90405d0ba3c2c56f1d4a1b79e953ac0bb0a306e528ca8a.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251230061248_67f4b4145369c1ff4d90405d0ba3c2c56f1d4a1b79e953ac0bb0a306e528ca8a" data-rendition-name="original" width="1250" height="600" loading="lazy" alt="Bojan Božović"> <figcaption>HRA čeka odgovor od ministra pravde Bojana Božovića (Photo: Skupština CG)</figcaption> </figure>  Iz HRA su, međutim, juče upozorili da će ponovno stavljanje Prijedloga zakona o ANB na dnevni red, a čiji sadržaj nije poznat, predstavljati grubo narušavanje demokratske kulture. - Predsjednik Skupštine Andrija Mandić je saopštio da su predlozi zakona u ovom slučaju skinuti sa dnevnog reda da bi se poboljšala komunikacija sa javnošću i međunarodnim partnerima. Međutim, o ovom predlogu zakona sa javnošću nije komunicirano, nije održana javna rasprava, niti je javnost informisana o mišljenju Evropske komisije. Isto važi i za amandmane na Zakon o unutrašnjim poslovima, koji su, uprkos tome, u međuvremenu progurani kroz dva skupštinska odbora. U tako netransparentnoj situaciji lako može doći do usvajanja zakona koji ne ispunjavaju standarde zaštite ljudskih prava, koje Crna Gora mora da prihvati prije pridruživanja EU – istakli su iz HRA. <h2>APELI BEZ ODGOVORA</h2> Da Vladinih osam amandmana, koji su uslijedili 29. jula, nekoliko sati nakon sjednice Odbora za &nbsp;bezbjednost na kojoj je raspravljano o Prijedlogu zakona o ANB, nije riješilo pitanje grubog kršenja ljudskih prava odmah su upozorile nevladine organizacije, njih više od 20, pozivajući Skupštinu da taj zakonski akt povuče iz procedure. - Ako se ovakav zakon danas usvoji, Crna Gora će propustiti ključnu priliku da uspostavi službu koja radi u interesu građana, a ne političkih elita – i time dodatno ugroziti proces demokratizacije, vladavinu prava i evropske integracije – saopštile su nevladine organizacije 31. jula.&nbsp; Upozorile su da je prijedlog zakona izrađen u tajnosti, bez javne rasprave, bez analize uticaja na ljudska prava i usaglašavanja sa međunarodnim ugovorima i pravnom tekovinom Evropske unije (EU).&nbsp; - To je slika vlasti koja samo želi da prisvoji poluge moći, od kojih tajnu policiju vide kao jednu od najvažnijih – istakle su civilne organizacije.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251230061248_e5380f46b2b701fb59a032fd6bad1874c7f8749298081e319a4d7e1a59e1076c.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20251230061248_e5380f46b2b701fb59a032fd6bad1874c7f8749298081e319a4d7e1a59e1076c" data-rendition-name="original" width="900" height="506" loading="lazy" alt="ANB"> <figcaption>Sjedište ANB</figcaption> </figure>  Upozorile su da je „cilj hitnog usvajanja ovog zakonskog teksta da, prije zakonskog roka za odlazak u penziju, odstrani iz službe one koji su zapošljeni u vrijeme bivše vlasti, da bi se doveli, bez konkursa i testa stručnosti, podobni novoj vlasti, kao i da se ANB izdvoji iz sistema javnih nabavki“.&nbsp; - Ovim zakonom, izuzetno široka ovlašćenja daju se u ruke službi koja nikada nije suštinski reformisana, dok je javnost ostala uskraćena za punu informaciju o tome ko je i kako odgovarao za dosadašnje zloupotrebe. Očigledna je namjera da se smanji prostor za građansku kontrolu, a sama institucija dodatno transformiše u opasno oruđe ili oružje u rukama političara – kategorični su civilni aktivisti.&nbsp; Oni su konstatovali da je Vlada predložila „amandmane kojima je zapravo zadržan status quo“.&nbsp; Portparol Evropske komisije Gijom Mersije saopštio je Vijestima 29. jula da „Evropska unija očekuje da Crna Gora pruži odgovarajuća pojašnjenja u vezi sa svrhom i obimom predloženih izmjena Zakona o Agenciji za nacionalnu bezbjednost, uključujući i omogućavanje Evropskoj komisiji da izvrši temeljnu analizu, prije nego što se nastavi s procedurom usvajanja tog zakona. - Svaka zakonodavna ili institucionalna promjena u ovoj oblasti mora se sprovoditi kroz transparentan i inkluzivan proces javnih konsultacija, pri čemu sve mjere moraju biti zakonite, srazmjerne, jasno opravdane konkretnim potrebama, i usklađene s principima demokratskog nadzora i poštovanja temeljnih prava - kazao je on tada. Transparentan i inkluzivan proces javnih konsultacija je, ipak, izostao, a javnost do danas nije obaviještena o ocjeni Evropske komisije Prijedloga zakona o Agenciji za nacionalnu bezbjednost.

Umjesto temeljne reforme, „tajna policija“ oružje moći elita na vlasti

Ustavni sud je po prvi put objavio spisak neriješenih predmeta iz oblasti normativne kontrole - listu zakona i podzakonskih akata čija je ocjena ustavnosti i zakonitosti zatražena.
Ukupno je, kako su ukazali u Akciji za ljudska prava (HRA), registrovan 351 takav predmet, od čega se u 161 osporavaju zakoni, a u 187 podzakonski akti.
- Najstariji predmet datira iz 2018. godine - dodali su u HRA.
Akcija za ljudska prava pozdravlja ovaj značajan iskorak ka potpunoj transparentnosti rada Ustavnog suda.
- Objavljivanje ove liste omogućava javnosti jednostavan uvid u to koji su propisi dovedeni u pitanje, što je od posebne važnosti za pravnu struku, institucije i građane koji zavise od primjene propisa čiji je kvalitet osporen - istakli su oni.
Ova odluka, prema njihovim riječima, predstavlja značajan pomak u razumijevanju da Ustavni sud vrši javnu službu u interesu građana, i da je dio te službe da javnost bude informisana o temama koje su kod suda pokrenute i redoslijedu kojim će se sud njima baviti.
- Očekujemo da Ustavni sud nastavi ovim progresivnim putem - da redovno najavljuje dnevni red svake sjednice, i da objavi i listu neriješenih ustavnih žalbi, sa redoslijedom po kome će biti rješavane - poručili su u HRA.
Akcija za ljudska prava je još <a href="https://www.hraction.org/2014/02/24/24022014-apel-ustavnom-sudu/" target="_blank">2014. godine, kada je tim sudom predsjedavala Desanka Lopičić,</a> prvi put predložila objavljivanje ovakve liste i plana rješavanja predmeta.
- Današnja odluka pokazuje da je svrsishodnost tog prijedloga konačno prepoznata i prihvaćena - u korist pravne sigurnosti i povjerenja javnosti - zaključili su u HRA.

Portal ETV

HRA: Ustavni sud obajvio spisak 351 neriješenog predmeta, očekujemo da nastavi ovim progresivnim putem

Akcija za ljudska prava (HRA) smatra važnim da, u cilju obnove narušenog povjerenja u Upravu policije i jačanja njenog integriteta, &nbsp;Etički odbor za praćenje primjene Kodeksa policijske etike sprovede postupak i utvrdi da li je v.d. direktor Uprave policije Lazar Šćepanović tokom svog javnog nastupa <a href="https://www.hraction.org/wp-content/uploads/2025/12/prvi-link.mp4" target="_blank">na sjednici skupštinskog Odbora za bezbjednost i odbranu 24. decembra</a>, kao i nakon njega, postupao u skladu sa policijskom etikom.
- Nakon razmatranja odgovora v.d. direktora Uprave policije Lazara Šćepanovića na naš protest zbog neprimjerenog postupanja prema NVO Akcija za ljudska prava, konstatujemo da se on nije izvinio. Umjesto toga, izjavio je da mu nije jasno na osnovu čega smo se „pronašli“ u njegovom izlaganju. Takođe je ostao pri potrebi da omalovažava našu kritiku predloženih amandmana na Zakon o unutrašnjim poslovima tvrdeći da zakon nismo pročitali. Takve tvrdnje zasnovane su na proizvoljnoj interpretaciji sastanka održanog prije tri mjeseca, i to na sasvim drugu temu - naveli su iz HRA u saopštenju za javnost.
Advokat Veselin Radulović obavijestio je HRA da je već jutros podnio inicijativu Etičkom odboru radi utvrđivanja da li je Šćepanović, izjavama na sjednici Odbora za bezbjednost i odbranu, kao i naknadnim reagovanjem na saopštenje HRA, povrijedio Kodeks policijske etike.
- Inicijativa se upravo odnosi na njegove izjave i način obraćanja i neprimjereno imitiranje direktorice HRA na sjednici Odbora, u kojima je netačno, van konteksta i na neprimjeren način prikazao sadržaj sastanka održanog u septembru - pojašnjavaju u HRA.
Ukazano je i na pokušaj diskreditacije Akcije za ljudska prava, dovođenjem njenog rada u vezu sa „odbranom kriminalaca“ i „skrivenim interesima“, kao i na iznošenje tvrdnji da su predložene izmjene Zakona o unutrašnjim poslovima u potpunosti usklađene sa evropskim standardima, iako mišljenje Evropske komisije o tim izmjenama još ne postoji.
- U inicijativi je ukazano na povredu člana 6 Kodeksa policijske etike, koji nalaže pristojno, stručno i principijelno postupanje u komunikaciji sa građanima i NVO, kao i člana 9 Kodeksa, koji se odnosi na očuvanje ugleda Policije i policijskog službenika u javnim nastupima. Akcija za ljudska prava zahvaljuje advokatu Veselinu Raduloviću na podnijetoj inicijativi i očekuje nepristrasnu i utemeljenu odluku Etičkog odbora - poručeno je u saopštenju za javnost.
Tekst pritužbe može se pogledati <a href="https://www.hraction.org/wp-content/uploads/2025/12/Inicijativa-Etickom-odboru.pdf">OVDJE</a>.

HRA: Šćepanović pokušao da nas diskredituje, Etički odbor da ocijenio njegovo postupanje

Povodom saopštenja Akcije za ljudska prava (HRA) ''HRA: Šćepanović netačno predstavio razgovor s Gorjanc-Prelević i pokušao da diskredituje naš rad'' oglasio se demantijem v.d. direktora Uprave policije, Lazar Šćepanović.&nbsp;
<h3>Njegovo saopštenje prenosimo integralno:</h3>
- Juče sam pred Odborom za bezbjednost i odbranu ukazao na praksu razvijenih zemalja i demokratija – Italije, Francuske, Španije, Velike Britanije i Njemačke – kada je riječ o zaštiti integriteta policijske profesije. Na osnovu analize tih sistema i međunarodnih standarda, iznio sam kako bi u formalnom smislu trebalo da izgleda duh norme ukoliko se usvoje amandmani na Zakon o unutrašnjim poslovima koji će biti predloženi, koji se direktno odnose na utvrđivanje postojanja bezbjednosnih smetnji za dalji rad u policijskom zvanju.
Ukazao sam na dva koncepta. Prvi se odnosi na disciplinske postupke za povrede radnih obaveza, povrede službene dužnosti i prestupe. Drugi predstavlja teži oblik – statusnu nespojivost sa policijskom profesijom, u slučajevima kriminalnih i mafijaških veza sa članovima organizovanih kriminalnih grupa, kada se gubi moralno povjerenje u instituciju. U tom slučaju ne vodi se disciplinski postupak, već se radni odnos prekida po sili zakona (ex lege), uz pravo na sudsku žalbu koja ne zadržava izvršenje rješenja.
Pojašnjavao sam da Crna Gora treba da inkorporira ovakvu normu u Zakon o unutrašnjim poslovima, posebno u slučajevima pokrenutih krivičnih postupaka sa elementima organizovanog kriminala i korupcije, kao i kada su utvrđene notorne činjenice da je policijski službenik odao podatke do kojih je došao prilikom obavljanja policijskog posla neovlašćenim licima. U oba slučaja, duh norme treba da bude prestanak radnog odnosa po sili zakona, uz pravni lijek - pravo na žalbu koja ne zadržava izvršenje rješenja.
Dalje sam pojasnio i tri dodatna slučaja: kada policijski službenik neovlašćeno ostvaruje kontakte sa članovima organizovanih kriminalnih grupa, saboterima i licima povezanim sa takvim grupama, kada je evidentiran u bazama nadležnih organa iz oblasti droga, kao i kada ne dobije dozvolu za pristup tajnim podacima. U tim situacijama bi se sprovodio disciplinski postupak i normirala sankcija po utvrđenom postupku - gubitak policijskog zvanja i ovlašćenja, nakon čega se takvo lice može rasporediti na radno mjesto gdje se ne primjenjuju policijska ovlašćenja u okviru organa ili van istog.
U svom izlaganju sam naveo da i važeći Zakon o unutrašnjim poslovima već prepoznaje nedostojnost za vršenje službe i propisuje sankcije kao težu povredu službene dužnosti, imajući u vidu da je Zakon o unutrašnjim poslovima lex specialis. Govorio sam i o
postojećim mehanizmima kontrole, disciplinskim postupcima i nezavisnim tijelima van Uprave policije.
O ovim pitanjima - trenutno važećem Zakonu u o unutrašnjim poslovima, sam jasno i precizno razgovarao sa predstavnicama Akcije za ljudska prava i Akcije za ženska prava na sastnaku održanom u zgradi Uprave policije 13. septembra 2025. godine. Pored ključne teme sastanka – postupanja policije povodom masovnog ubistva na Cetinju – detaljno sam ih, na krajnje profesionalan i konstruktivan način, upoznao sa širokim dijapazonom sveobuhvatnih mjera i radnji koje Uprava policije preduzima u skladu sa zakonom, pravilnicima i standardnim operativnim procedurama, sa ciljem da demistifikujem u tom trenutku i razjasnim tvrdnje koje su bile prisutne u javnom diskursu o navodnom prikrivanju informacija o tragičnom slučaju na Cetinju, kao i aktuelnoj temi kojoj se u javnom prostoru od pojedinih medija instrumentalizuje Zakon o unutrašnjim poslovima kao „političkom veting“.
Ostajem pri stavu da sam, radi zaštite integriteta institucije kojom rukovodim, osim na temu vezanu za tragediju na Cetinju, da sam i temu vezanu za integritet otvorio odgovorno i argumentovano, predstavio sagovornicama koje su pažljivo saslušale izlaganje koja sam pojasnio kroz procedure i mehanizme kontrole i kontradiktorne postupke koji omogućavaju pravo na odbranu u pokrenutim disciplinskim postupcima da bi u jednom momentu, predstavnica Akcije za ljudska prava ukazala “da je obim informacija veliki, da iste nije u mogućnosti da apsorbuje i da za ovu temu nije bila pripremljena”.
Tokom cijelog izlaganja ni jedna aktivnost nije bila usmjerena protiv predstavnica koje su prisustvovale sastanku i ostaje nejasno na osnovu čega se predstavnica pronašla u ovom izlaganju jer v.d. direktora ni u jednom segmentu nije ukazao da je ista na strani odbrane kriminala.
Razlog zbog kojeg sam ove činjenice juče iznio na sjednici Odbora jeste potreba da se javnost upozna da se u pojedinim saopštenjima određenih autora tekstova i uopšte u izlaganjima pojedinaca ne iznose paušalne ocjene bez prethodne provjere činjeničnog stanja upoznavanja sa zakonskim propisima i procedurama.
Ovim putem želim jasno da ukažem da niko nije degradiran niti delegitimisan, već ističem da je ključno načelo u Upravi policije integritet koji štiti policijsku organizaciju od infiltracije organizovanog kriminala sa jedne strane i povjerenje građana u rad institucija.
Bez integriteta nema povjerenja. Bez povjerenja nema saradnje i profesionalizma. Ovaj Zakon nema kompromis sa kriminalom i u vezi sa tim pozivam sve zainteresovane strane, prijatelje bezbjednosti i zaštite ljudskih prava, slobode i bezbjednosti građana da na jedan konstruktivan način razgovaramo o najosjetljivijim temama uz uvažavanje pretežnijeg javnog interesa i zakona koji mora biti iznad svakog pojedinca.

Šćepanović: Nejasno na osnovu čega se predstavnica HRA pronašla u izlaganju, niko nije degradiran niti delegitimisan

Akcija za ljudska prava (HRA) je primila odgovor Evropske komisije (EK) na pismo upućeno 19. decembra 2025, u kojem su ukazali na sporni Prijedlog izmjena Zakona o unutrašnjim poslovima Crne Gore, posebno u odnosu na ljudska prava policijskih službenika i rizik od politizacije policije. Kako se navodi u saopštenju HRA, u odgovoru Evropske komisije potvrđuje se da se ova pitanja razmatraju kao pitanja vladavine prava u kontekstu procesa pristupanja Crne Gore Evropskoj uniji.
- Komisija je u odgovoru podsjetila da je vladavina prava temeljna vrijednost Evropske unije i naglasila da se sve izmjene Zakona o unutrašnjim poslovima moraju uskladiti sa pravom EU i međunarodnim standardima. Posebno je značajno to što je Evropska komisija ukazala na potrebu postojanja „odgovarajućih proceduralnih garancija radi sprečavanja neprimjerenog političkog uticaja u organima za sprovođenje zakona“, čime se direktno potvrđuje suština zabrinutosti na koje je HRA ukazala - stoji u saopštenju.
Komisija takođe navodi da je, navodi se, revidirana verzija izmjena Zakona o unutrašnjim poslovima dostavljena Evropskoj komisiji i da je „trenutno predmet procjene nadležnih službi Komisije u cilju provjere usklađenosti sa pravnom tekovinom EU i evropskim standardima“.
- Ovakva formulacija jasno ukazuje da predložena zakonska rješenja nijesu unaprijed prihvaćena i da će tek biti ocjenjena u odnosu na zaštitu ljudskih prava, institucionalne nezavisnosti policije i zabrane političkog uticaja - stoji u saopštenju.
HRA upozorava da bi usvajanje zakona koji omogućava proizvoljno odlučivanje o statusu policijskih službenika, bez jasnih kriterijuma, prava na odbranu i djelotvorne sudske kontrole, predstavljalo, kako se dodaje, ozbiljno nazadovanje u oblasti vladavine prava i moglo imati negativne posljedice po proces evropskih integracija Crne Gore.
- Zbog toga očekujemo da Vlada Crne Gore povuče Predlog zakona iz skupštinske procedure do dobijanja mišljenja Evropske komisije, kako je ranije i obećano - naveli su oni.

HRA primila odgovor Evropske komisije: Politizacija policije je crvena linija

Zakonodavni odbor Skupštine je danas dao zeleno svjetlo za usvajanje Prijedloga zakona o unutrašnjim poslovima, uprkos tome što je Prijedlog zakona suprotan Ustavu i međunarodnim standardima jer, pored ostalog, uvodi pravo ministra da policijskom službeniku uruči otkaz bez sprovoðenja disciplinskog postupka kad ministrova interna komisija utvrdi da protiv njega postoje bezbjednosne smetnje, kazali su u Akciji za ljudska prava (HRA).
Ovim se, kažu u HRA, eliminiše pravo na odbranu, suprotno međunarodnim standardima, koji zahtijevaju da državni službenici i u slučaju bezbjednosnih smetnji imaju pravo da o njima budu obaviješteni u dovoljnoj mjeri da od njih mogu da se odbrane u pravičnom postupku.
Na sve to je članove skupštinskog Zakonodavnog odbora danas upozorila predstavnica Akcije za ljudska prava, Bojana Malović, koja je naglasila i da Ministarstvo prilikom izrade zakona, bez opravdanja, nije uzelo u obzir ni najmanje tri mišljenja Venecijanske komisije o sličnim temama, a u kojima se naglašava da se, usljed vetinga – bilo u policiji ili među sudijama – moraju poštovati garancije pravičnosti postupka.
- Međutim, uprkos nadležnostima Odbora da se bavi pitanjima ljudskih prava i međunarodnim obavezama Crne Gore u toj oblasti, o spornom Prijedlogu zakona o unutrašnjim poslovima na Odboru nije vođena adekvatna rasprava, već je ukazano da će se "glavna rasprava voditi na matičnom Odboru za politički sistem, pravosuđe i upravu i na plenume" - ističe se u saopštenju.
Konstatovano je da je i NVO Institut alternativa dostavila primjedbe na Prijedlog zakona. Sedmoro članova Odbora iz vladajuće koalicije je glasalo za Prijedlog, dok opozicija nije prisustvovala.
U međuvremenu je, podsjećaju u HRA, i Evropska komisija Pobjedi saopštila da je revidirani nacrt Zakona o unutrašnjim poslovima dostavljen na procjenu i da će naknadno uputiti detaljne komentare, uz poruku da Crna Gora mora obezbijediti zapošljavanje u policiji zasnovano na zaslugama i jasne garancije protiv političkog uticaja.
- Izostanak bilo kakve rasprave o izuzetno zabrinjavajućem prijedlogu da se policijskim službenicima omogući prestanak radnog odnosa bez disciplinskog postupka i prava na odbranu, koji može ugroziti ljudska prava i međunarodne obaveze Crne Gore, posebno u ključnom periodu kada ona treba da potvrdi prihvatanje evropskih standarda, smatramo neodgovornim, naročito imajući u vidu da se na sjednici nije čuo ni glas opozicije koja se javno zalaže za evropske standarde - naglašavaju u HRA.
U toj organizaciji očekuju od Vlade Crne Gore da postupi odgovorno i povuče Prijedlog zakona dok ne dobije mišljenje Evropske komisije.

HRA: Zakonodavni odbor podržao Prijedlog zakona o unutrašnjim poslovima iako je suprotan Ustavu i međunarodnim standardima

Akcija za ljudska prava (HRA) pozvala je Vladu Crne Gore i poslanike Skupštine da hitno povuku iz procedure Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o unutrašnjim poslovima i da obezbijede jasno propisane, precizne i provjerljive kriterijume za utvrđivanje bezbjednosnih smetnji sa odgovarajućim procesnim garancijama u disciplinskom postupku, kao što su pravo na upoznavanje sa optužbom i pravo da se na nju odgovori, tj. pravo na odbranu.
- <a href="https://www.gov.me/dokumenta/900fff6e-302c-436d-bf6d-3076715092ac" target="_blank">Prijedlogom zakona o izmjenama i dopunama Zakona o unutrašnjim poslovima</a>, koji je Vlada usvojila 16. decembra, predloženo je da u slučaju postojanja „bezbjednosnih smetnji" na strani policijskog službenika, koje utvrđuje uzak krug ljudi po izboru ministra unutrašnjih poslova, policijski službenik momentalno dobija otkaz, bez sprovođenja disciplinskog postupka. Otkaz se automatski odnosi i na sve službenike protiv kojih je disciplinski postupak po ovom osnovu već u toku. Na ovaj način se grubo ugrožava ljudsko pravo na rad i na pravičnost postupka i dozvoljava se uskom političkom krugu da nekontrolisano i arbitrerno dijeli otkaze na osnovu neprovjerenih informacija - saopšteno je iz HRA.
Time se, kako kažu u toj organizaciji, omogućava i da se partijska čistka policije maskira kao zakonit „veting", koji inače podrazumijeva vanrednu proceduru, koju sprovode posebne komisije stručnjaka priznatog integriteta, i koji se ni u kom slučaju ne smije izložiti riziku političke samovolje kakvu Predlog zakona dozvoljava.
Prijedlog, napominju u HRA, nije usklađen sa pravom EU i međunarodnim konvencijama, nije prošao javnu raspravu, niti je u njegovom obrazloženju navedeno da je dobio saglasnost Evropske komisije, što je posebno problematično u kontekstu pristupanja Crne Gore EU.&nbsp;
- Ovakva rješenja jasno pretvaraju Policiju u instrument političke lojalnosti, ugrožavajući profesionalnost i depolitizaciju ove institucije i samim tim i povjerenje građana - naglašavaju u HRA.
U toj organizaciji detaljno su istakli posebno sporne tačke u Prijedlogu zakona. Navode da Komisija za bezbjednosne smetnje, koju obrazuje ministar unutrašnjih poslova (čl. 6 Prijedloga), dobija veoma široko i nekontrolisano ovlašćenje da odlučuje o prijemu, obrazovanju i napredovanju u Upravi policije, kao i o prestanku radnog odnosa policijskim službenicima po sili zakona (čl. 24), a bez jasno definisanih i provjerljivih kriterijuma.&nbsp;
- Time se odlučivanje o egzistencijalnom pravu na rad prepušta tijelu koje nije nezavisno, već neposredno podređeno ministru kao eksponentu jedne političke partije - napominju u HRA.
U HRA dalje kažu da Prijedlog zakona radikalno mijenja dosadašnji sistem bezbjednosnih provjera tako što pomenuta Komisija može utvrditi postojanje bezbjednosnih smetnji i bez mišljenja Agencije za nacionalnu bezbjednost (ANB), ako joj ANB ne dostavi mišljenje u predviđenom roku (čl. 6 i 20).&nbsp;
- Na taj način se napušta ranije zakonsko rješenje, prema kojem je izostanak mišljenja ANB-a značio pretpostavku da bezbjednosne smetnje ne postoje. Ovim se uklanja i minimalni institucionalni korektiv u postupku odlučivanja o "bezbjednosnim smetnjama" koji bi došao od ANB, kao nadležnog organa za pitanja bezbjednosti - dodaju u HRA.
Posebno je problematično, navode, što se kandidat za posao u policiji ili policijski službenik o navodnom postojanju bezbjednosnih smetnji samo formalno obavještavaju, bez prava da budu upoznati sa razlozima, činjenicama ili dokazima na osnovu kojih je takva ocjena donesena.&nbsp;
- Time se onemogućava i djelotvorna sudska ili upravna kontrola odluke, jer je pravo na pravni lijek svedeno na puku formalnost. U praksi, ovakvo rješenje omogućava trajno isključenje pojedinaca iz Uprave policije na osnovu tajnih, neprovjerljivih i potencijalno politički motivisanih procjena - ocjenjuju u HRA.
Prijedlog zakona, ističu, napušta koncept disciplinske odgovornosti kao osnovnog mehanizma utvrđivanja individualne krivice i profesionalne odgovornosti (čl. 22) koji je bez izuzetka propisan Zakonom o državnim službenicima, i to pod izgovorom efikasnosti.&nbsp;
- Predlagač tvrdi da je novi model efikasniji jer prestanak radnog odnosa po sili zakona dolazi odmah (čl. 24), bez dugotrajnih disciplinskih postupaka, a da je „ishod isti" kao kod sadašnjeg sistema. Ova tvrdnja je problematična, jer se zasniva na pretpostavci da su bezbjednosne smetnje nedvosmisleno i objektivno utvrđene, što dosadašnja praksa demantuje. "Prijeki sud" pod kontrolom ministra, ne može nadomjestiti pravičan postupak, u kojem postoji pravo na odbranu, a koje u državi vladavine prava, a ne partijske diktature, mora da bude dostupno svakome kome je ugroženo pravo na rad i lična i profesionalna reputacija - navode u HRA.
Uvodi se, naglašavaju, i retroaktivna primjena propisa (čl. 26). Pozivanje Vlade na „javni interes", kako bi izbjegla ustavnu zabranu povratnog dejstva propisa (čl. 147 Ustava), ne može, poručuju u HRA, opravdati retroaktivnu primjenu strožih posljedica koje automatski dovode do prestanka radnog odnosa, posebno kada se zasnivaju na tajnim i neprovjerljivim procjenama bezbjednosnih smetnji, bez prava na obrazloženu odluku i djelotvoran pravni lijek.
- Takvo pogoršanje pravnog položaja zaposlenih dodatno narušava pravnu sigurnost i pravičan postupak - naveli su u saopštenju.
U HRA kažu i da se Institut bezbjednosnih smetnji uspostavlja kao trajan i sveobuhvatan mehanizam selekcije, koji se ne odnosi samo na aktivne policijske službenike, već i na kandidate za prijem pripravnika, korisnike stručnog osposobljavanja u Policiji, kandidate za osnovno i visoko policijsko obrazovanje.
- To omogućava stalnu provjeru „podobnosti" kadra kako prilikom ulaska u sistem, tako i tokom cijele karijere. Time se stvara institucionalni okvir za političku i ideološku filtraciju kadrova, nespojivu sa principima profesionalne, depolitizovane i demokratski kontrolisane policijske službe - naglašeno je u saopštenju.
U HRA poručuju da se bezbjednost države ne može graditi na snižavanju dostignutog nivoa ljudskih prava u vidu ukidanja procesnih garancija, niti na političkoj selekciji kadrova, već na temelju vladavine prava koja podrazumijeva izgradnju profesionalnih institucija.

HRA pozvala na povlačenje Prijedloga zakona o unutršanjim poslovima: Partijska čistka policije pod maskom „vetinga"

Govor mržnje je sve prisutniji u javnom diskursu, a predstavnici vlasti ga često podstiču ili tolerišu - ocijenili su u Akciji za ljudska prava (HRA) povodom Međunarodnog dana ljudskih prava.
Oni su ukazali da je poslije masovnog ubistva na Cetinju 1. januara zabilježen je porast govora mržnje, posebno na društvenim mrežama.&nbsp;
- Kulminaciju je doživio u odnosu na turske državljane, u kontekstu incidenta za koji su pogrešno optuženi turski državljani. Uhodani patrijarhalni obrasci normalizuju nasilje prema ženama i LGBTIQ osobama, na udaru su i aktivistkinje kao i poslanice i druge državne funkcionerke - istakli su u HRA.
Oni su podsjetili i da Državno tužilaštvo govor mržnje ne prepoznaje u podizanju spomenika odlikovanom Hitlerovom savezniku niti u ratnoj propagandi poput izjava predsjednika opštine Pljevlja „Dogodine u Prizrenu".
- Normalizacija takve retorike ugrožava vladavinu prava, društvenu koheziju i evropske integracije - jasni su u HRA.
<h2>VLAST DOVODI U PITANJE ČLANSTVO U EU</h2>
Iako je članstvo u Evropskoj uniji proklamovan strateški cilj Crne Gore, postupci izvršne vlasti ga, cijene oni, i dalje dovode u pitanje.&nbsp;
- Zatvoreno je tek sedmo od ukupno 33 poglavlja. Sredinom decembra se očekuje zatvaranje još pet, među kojima nije i poglavlje „vanjski odnosi", koje je Hrvatska blokirala jer je Crna Gora prošle godine usvojila Rezoluciju o genocidu u logorima Jasenovac, Dahau i Mauthausen, pod pritiskom srpskih nacionalističkih stranaka iz vlasti - naveli su HRA.
Poglavlja 23 i 24 koja se tiču ljudskih prava i pravosuđa, borbe protiv organizovanog kriminala i korupcije su, upozoravaju u ovoj NVO, najzahtjevnija i ostaće otvorena do kraja pregovaračkog procesa.
- Akcija za ljudska prava u kontinuitetu podsjeća na završna mjerila koja je potrebno doseći u tom procesu, pa tako i ovim saopštenjem - dodali su oni.
<h2>ZBOG NEODGOVORNOSTI IMAMO PET OD SEDAM SUDIJA U USTAVNOM SUDU</h2>
Zbog neodgovornosti vlasti Ustavni sud danas ima samo pet od sedam sudija što je, prema njihovim riječima, nedovoljno da efikasno riješi veliki broj ustavnih žalbi (1672) i inicijativa za ocjenu ustavnosti i zakonitosti (364).
- Uprkos tome Ustavni sud je od prošle godine odlučio o svim ustavnim žalbama starijim od dvije godine čime je spriječio kršenje prava na suđenje u razumnom roku - naveli su u HRA.
Zbog partijskih interesa, kako su istakli, prijeti opasnost da jednoj sutkinji bude i produžen mandat koji joj već protivustavno traje preko godinu dana.
<h2>NIZ ZADATAKA U PRAVOSUĐU</h2>
Privremeno su, kako su podsjetili, povećane zarade nosiocima pravosudnih funkcija i inicirane su ustavne izmjene u vezi sastava Sudskog savjeta u skladu s međunarodnim preporukama. Ipak, ukazuju da na putu ka EU ostaje čitav niz zadataka: izbor nedostajućih sudija i državnih tužilaca i bolja organizacija u cilju dostizanja ažurnosti, donošenje kvalitetnih odluka, nepristrasno utvrđivanje odgovornosti, poboljšanje uslova rada i kapaciteta sudova.
- Pitanje obezbijeđenja integriteta adekvatnim vetingom još je pod znakom pitanja - naglasili su u HRA.
<h2>ČETIRI FEMICIDA OVE GODINE</h2>
Institucije, navode u HRA, kasne u zaštiti prava na život i sigurnost građana.
- Skoro godinu se čeka da Savjet za građansku kontrolu rada policije iznese stav o postupanju policije tokom masovnog zločina na Cetinju 1. januara 2025, dok je Ombudsman tek ove godine objavio mišljenje o masakru na Cetinju iz 2022. godine - kazali su u HRA.
Statistika, kako dodaju, pokazuje dramatične posljedice izostanka pravovremene institucionalne reakcije.
- Samo ove godine zabilježena su čak četiri femicida - podvukli su u HRA.
Izostanak odgovornosti posebno je, cijene oni, vidljiv i u odnosu na ispitivanje odgovornosti za nesavjesno liječenje. Tako ni nakon 14 godina od smrti Ivane Šoć nije utvrđena odgovornost ljekara, iako su vještaci Medicinskog fakulteta u Ljubljani nedavno pred Višim sudom u Podgorici potvrdili prethodni nalaz kolega iz Hrvatske, da je njen život izgubljen zbog ljekarskog propusta.
- Dodatno zabrinjavaju i najnoviji tragični slučajevi - smrt bebe u Nikšiću i smrt dječaka u Baru, koji tek treba da budu djelotvorno istraženi - naglasili su u HRA.
<h2>ZABRANA MUČENJA NIJE OBEZBIJEĐENA ADEKVATNO</h2>
Žrtve mučenja su, kako su kazali, napokon stekle pravo na besplatnu pravnu pomoć.
- Obavezujuće uputstvo vrhovnog državnog tužioca doprinijelo je adekvatnom praćenju i izvještavanju o procesuiranju prijava torture, ali ne i vidnom unapređenju djelotvornosti istraga - smatraju u HRA.
Država, kažu oni, i dalje ne obezbjeđuje zabranu mučenja u skladu sa međunarodnim standardima niti pruža adekvatne proceduralne garancije, zbog čega ispunjavanje preporuka Evropskog komiteta za sprečavanje mučenja (CPT) &nbsp;- ključno za zatvaranje poglavlja 23 - nije dostižno.
- Vlada uprkos apelima nije objavila preliminarna zapažanja CPT - dodali su u HRA.
Prema nalazu Operativnog tima za borbu protiv nasilja u porodici i nasilja nad ženama, napredak postoji u postupanju u predmetima nasilja u porodici, posebno u pogledu ujednačenosti, efikasnosti i dosljednije krivičnopravne kvalifikacije nasilja. Ipak, kako ističu u HRA, i dalje postoje ograničenja poput nedovoljnih kadrovskih i tehničkih kapaciteta, neujednačen kvalitet procjena rizika, slabija koordinacija sa policijom i centrima za socijalni rad, nedovoljno informisanje žrtava o toku postupka.
<h2>NEOPRAVDANO IZOSTALE NAKNADE ZA PORODICE NESTALIH SA KOSOVA I BiH</h2>
Crna Gora, navode oni, aktivnije istražuje ratne zločine zahvaljujući intenzivnijoj komunikaciji sa Međunarodnim rezidualnim mehanizmom za krivične sudove.
- Status civilnih žrtava rata priznat je svim nestalim i ubijenim civilima iz ratova devedesetih, a članovima njihovih porodica obezbijeđene su mjesečne novčane naknade - kazali su u HRA.
Država je, kako su istakli, obezbijedila i jednokratnu pomoć od po 100.000 eura za 16 porodica u slučajevima Murino, Tuzi, Štrpci i deportacija izbjeglica, ali su neopravdano izostavljene porodice nestalih sa Kosova i iz BiH.
- Pozitivno je i zaključivanje Aneksa sporazuma o saradnji između državnih tužilaštava Crne Gore i Hrvatske, kojim je uveden reciprocitet u saradnji oko procesuiranja ratnih zločina, što bi trebalo da omogući i to da Crna Gora dobije informacije o rezultatima istrage u predmetu "Lora 3", koji se odnosi na mučenje i stradanje nikšićko-šavničke grupe. Inicijativa za podizanje spomenika žrtvama ratnog zločina u Kaluđerskom lazu dobila je podršku Ministarstva kulture i medija - naveli su u HRA.
Lokalni parlament Bijelog Polja usvojio je, kako su podsjetili, inicijativu da se osuđenom ratnom zločincu Radovanu Karadžiću oduzme nagrada 'Risto Ratković' dodjeljena 1993. godine.
No, u HRA upozoravaju da ponovno otvaranje starih predmeta još nije donijelo rezultate.
- Regionalna saradnja ostaje na formalnom nivou, nema pomaka u obezbjeđivanju spomenika i dana sjećanja na žrtve Deportacije, država nije zvanično uspostavila i adekvatno obilježila Međunarodni dan sjećanja na žrtve genocida u Srebrenici, i taj zločin se i dalje povremeno relativizuje od strane političara i u medijima - ukazuju u HRA.
<h2>NAPADI NA NOVINARE I DALJE OZBILJAN PROBLEM</h2>
U Crnoj Gori, prema njihovoj ocjeni, postoji stalno nastojanje pojedinih političara iz vlasti da suze prostor za slobodno izražavanje svojih kritičara posebno iz reda NVO i advokata.
- Ne podnose kritiku i reaguju neumjereno. Državno tužilaštvo i Uprava policije su po inerciji pokrenuli prekršajne postupke protiv komentara novinara na društvenim mrežama, ali su ih i obustavili kad im je ukazano na međunarodne standarde slobode izražavanja - navode u HRA.
Napadi na novinare u Crnoj Gori, kako verbalni tako i fizički, i dalje, kako su konstatovali, predstavljaju ozbiljan problem.
- Nema napretka u rasvjetljavanju ubistva Duška Jovanovića iz 2004, kao ni napada na Tufika Softića ni utvrđivanja odgovornosti za ranjavanje Olivere Lakić. Prema podacima Sindikata medija i Safejournalists baze, u 2025. je zabilježeno 28 incidenata, što je povećanje u odnosu na 24 slučaja iz 2024. godine. Bilo je i pet osuđujućih presuda - kazali su u HRA.
Posebno su, decidni su oni, zabrinjavajući napadi na fotoreportere Steva Vasiljevića i Borisa Pejovića u selu Gornje Zaostro blizu Berana, dok su izvještavali o podizanju nezakonitog spomenika.
- Političko kalkulisanje i onemogućavanje izbora kandidata CANU i NVO za Savjet Agencije za audiovizuelne usluge kao i nesprovođenje sudskih presuda u vezi sa izborom direktora RTCG-a, dodatno ugrožava pravni poredak i povjerenje javnosti u državne institucije - dodali su u HRA.
<h2>NASILJE MEĐU DJECOM POPRIMA SVE BRUTALNIJE OBLIKE</h2>
I nasilje među djecom u Crnoj Gori je i dalje, upozoravaju oni, ozbiljan problem koji poprima sve brutalnije oblike.
- Objavljeno je da je samo u školskoj 2024/2025. godini zabilježeno 115 slučajeva takve vrste nasilja, a posebnu zabrinutost izazivaju javne objave snimaka na kojima tuče dječaka i djevojčica snimaju i podstiču brojni njihovi vršnjaci - naveli su u HRA.
Iako je Vlada najavila više mjera, a pravosudne institucije pojačale sankcionisanje, napredak još, ukazuju oni, ne odgovara hitnosti situacije.
<h2>POLOŽAJ OSI GOTOVO NEPROMIJENJEN</h2>
Iako je u septembru 2024. u Podgorici otvorena nova psihijatrijska klinika, položaj osoba sa psiho-socijalnim invaliditetom ostaje, kažu u HRA, gotovo nepromijenjen.
- Pretjerana i dugotrajna hospitalizacija u Specijalnoj psihijatrijskoj bolnici (SPB) u Dobroti i dalje je česta, maloljetnici se uprkos nenadležnosti ustanove za njih i dalje tamo smještaju, a institucionalizacija ostaje dominantan - često i jedini - oblik zbrinjavanja - kažu u HRA.
Usluge podrške za život u zajednici su, cijene oni, nerazvijene, sudovi i tužilaštva ostaju fizički nepristupačni.
- Takvo stanje ugrožava napredak u ključnim poglavljima 23 i 24 na putu ka EU - jasni su u HRA.
<h2>NEDOSTATAK STRATEŠKOG PRISTUPA BORBI PROTIV SIROMAŠTVA</h2>
Crna Gora, prema njihovim riječima, i dalje značajno zaostaje u ispunjavanju preporuka Komiteta UN-a za ekonomska, socijalna i kulturna prava, posebno u oblasti borbe protiv siromaštva i osiguravanja osnovnih egzistencijalnih potreba.
- Nedostatak strateškog pristupa borbi protiv siromaštva, preciznih podataka i adekvatnih procedura i dalje otežava efikasnu zaštitu prava najugroženijih grupa i planiranje javnih politika - jasni su u HRA.
<h2>ZAKON O PREPOZNAVANJU RODNOG IDENTITETA &nbsp;JOŠ NIJE UVRŠTEN U DNEVNI RED</h2>
Zakon o pravnom prepoznavanju rodnog identiteta bio je, kako su kazali, pripremljen i usaglašen sa relevantnim institucijama 2024, ali je potom zaustavljen i još od kraja te godine nije uvršten na dnevni red Vlade, čime se onemogućava njegovo upućivanje u Skupštinu.
- Izvještaj Evropske komisije ponovo potvrđuje da takvo odugovlačenje predstavlja ozbiljan propust Crne Gore u ispunjavanju međunarodnih obaveza iz oblasti ljudskih prava. Tokom posjete u maju, Visoki komesar Ujedinjenih nacija za ljudska prava Volker Türk ohrabrio je nadležne da Parlamentu upute ovaj nacrt zakona i ukinu postojeću praksu sterilizacije - naveli su u HRA.
<h2>VIŠE OD STOTINU AKTIVNIH RATOVA I SUKOBA</h2>
U HRA su konstatovali da je na Međunarodni dan ljudskih prava 2025. godine u toku više od <a href="https://www.cfr.org/global-conflict-tracker" target="_blank">stotinu aktivnih ratova i oružanih sukoba, međunarodnih ili untrašnjih</a>. Posebno, kako su podvukli, zabrinjava situacija u Ukrajini, u kojoj rat traje i četvrtu godinu nesmanjenom žestinom, i u Gazi, gdje se pravi mir još ne nazire.
Amnesty International, Human Rights Watch i Nezavisna međunarodna istražna komisija Savjeta za ljudska prava UN, utvrdili su da je Izrael nad Palestincima u Gazi sprovodio genocid. Predsjednik SAD-a Donald Tramp je uveo sankcije zvaničnicima Međunarodnog krivičnog suda (MKS), uključujući dvoje sudija i dvoje tužilaca. <a href="https://balkans.aljazeera.net/teme/2025/7/2/koje-kompanije-ucestvuju-u-izraelskom-genocidu" target="_blank">Izvjestiteljka UN, Frančeska Albaneze</a>, pokazala je u svojim izvještajima da su i multinacionalne kompanije, ali i 28 država, pomagale ratne zločine i genocid obezbjeđujući vojnu tehnologiju i oružje za Izrael.
- Drastično je smanjena podrška međunarodnom poretku zasnovanom na poštovanju ljudskih prava i međunarodnog humanitarnog prava. Ipak, specijalne izvjestiteljke Ujedinjenih nacija, gospoða Albaneze, kao i Margaret Satterthwaite, Irene Khan i Mary Lawlor, koje su se protekle godine interesovale za ljudska prava i u Crnoj Gori, kao i Visoki komesar za ljudska prava Volker Turk koji je posjetio Crnu Goru, daju nadu da i na meðunarodnom nivou postoje nepotkupljivi glasovi spremni da se založe za ljudska prava svih - zaključili su u HRA.

Predstavnici vlasti često tolerišu govor mržnje i nastoje da suze prostor za slobodno izražavanje, za godinu se desila četiri femicida, nasilje postaje brutalnije...

Prof. dr emeritus Šerbo Rastoder uputio je javno izvinjenje Boženi Jelušić koju je, kako je istakao, nenamjerno pomenuo u kontekstu koji nije odgovarao činjenicama u diskusiji tokom predstavljanja knjige sjećanja učesnika napada na Dubrovnik i učesnika odbrane tog grada 1991-1992. godine, koju je Akcija za ljudska prava (HRA) organizovala u petak 5. decembra.
U ispravci koju je ova nevladina organizacija dostavila javnosti Rastoder navodi da mu se potkrala greška kada je govorio na temu obrazovanja i udžbenicima koji govore o toj temi.
On je, tokom promocije, kazao da u školi nije moguće učiti o pohodu na Dubrovnik, jer je crnogorska vlast tražila da u udžbenicima drugačije piše. Rastoder je kazao da u školskim udžbenicima nema lekcija o ratu jer je udžbenik čiji je koautor, zabranjen. 
- Čitava Crna Gora je to prećutala. Tada je predsjednica komisije bila moja bliska prijateljica Božena Jelušić… Sjećam se da je uslov da odobre udžbenik tada bio da promijenim stav da je Crna Gora bila u ratu. Ja sam rekao – ‘ljudi, je li ovo normalno?’ Dakle, od mene je zvanično traženo da kažem da Crna Gora nije bila u ratu, a ja bježao iz vojske da ne idem na Dubrovnik - rekao je Rastoder tokom diskusije.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 66.6992%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fzarobljenik-u-logoru-morinj-recenica-dobar-dan-ljudi-nam-je-znacila-jer-smo-bili-ustase-zenge-koljaci-goranovic-nista-od-onoga-sto-je-vlast-plasirala-uoci-napada-na-dubrovnik-nije-bila-istina&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Rastoder u ispravci navodi da je nakon reagovanja Jelušić i provjere utvrđeno da je tada predsjednik Savjeta bio Radovan Damjanović.
- Ovu priliku koristim da se javno izvinim Boženi Jelušić zbog činjenice da sam je nenamjerno pomenuo u kontekstu koji nije odgovarao činjenicama. Tim prije što se Božena Jelušić kao predsjednica Savjeta za srednje obrazovanje javno ogradila od odluke da udžbenik ne ulazi u sistem obrazovanja i bila, po mojim saznanjima, jedina članica Savjeta koja se usprotivila ovoj odluci - istakao je Rastoder. 
Prema raspoloživim dokumentima, kako dodaje, početne inicijative o “zabrani” udžbenika su potekle od dr Šefketa Krcića i dr Stanića.
- Tada prvaka jedne srpske stranke, međutim iza čitave hajke na udžbenik je stajao tadašnji “aktuelni vladajući vrh, koji se u njemu jasno i precizno prepoznao” - zaključio je Rastoder.

Rastoder uputio javno izvinjenje Jelušić: Bila jedina koja se usprotivila odluci da se zabrani školski udžbenik sa lekcijom o ratu

Doskorašnji predsjednik Državne izborne komisije (DIK) i novoizabrani sudija Ustavnog suda (US) Nikola Mugoša podnio je ostavku na tu funkciju, objavljeno je na sajtu Skupštine.
On se pozvao na Zakon o izboru odbornika i poslanika (član 121a stav 2), kojim je propisano da predsjedniku DIK-a, članovima i njihovim zamjenicima mandat traje do izbora Centralne izborne komisije (CIK).
Kako je dodao, članom 153 stavom 7 Ustava Crne Gore propisano je da predsjednik i sudija Ustavnog suda ne može vršiti poslaničku i drugu javnu funkciju niti obavijati drugu djelatnost.
- Imajući u vidu prethodno navedene ustavne i zakonske odredbe, kao i činjenicu da me Skupština izabrala za predsjednika DIK-a 8. decembra 2021. godine, te da sam na Sedmoj sjednici Drugoj redovnog zasijedanja izabran za sudiju Ustavnog suda 31. decembra 2025. godine, obavještavam Vas da podnosim ostavku na funkciju predsjednika DIK-a - kazao je Mugoša.
On se ovom prilikom zahvalio parlamentu na podršci DIK-u u prethodnom periodu, kao i na ukazanom povjerenju prilikom izbora za sudiju US.

Mugoša podnio ostavku na mjesto predsjednika DIK-a

Ulaganje u ljudski kapital, prilagođavanje novim uslovima rada i povezivanje sa savremenim tehnologijama, temelji su dugoročnog ekonomskog napretka i društvenog razvoja, poručio je predsjednik Vlade Milojko Spajić.
Kako je saopšteno, Spajić učestvuje na Svjetskom ekonomskom forumu u Davosu, gdje je, na marginama skupa, razgovarao sa Kristofom Kotoarom, predsjednikom kompanije Adeko (ADECCO), jedne od najvećih svjetskih kompanija za zapošljavanje i upravljanje radnom snagom.
Kako je istaknuto na sastanku, General Assembly, kompanija Adecco grupe, u Crnoj Gori uspješno je završila pilot program, u okviru koga je oko 40 nezaposlenih, kroz tromjesečnu obuku, steklo digitalne vještine.
Naglašeno je da je u uslovima ubrzanih tehnoloških promjena, digitalizacije i transformacije tržišta rada, od presudnog značaja da javne politike budu usmjerene na razvoj vještina, prekvalifikacije i stvaranje uslova za kvalitetan život i rad.
- Ulaganje u ljude ključno je u svijetu brzih promjena industrija i tržišta rada. Samo snažna, prilagodljiva i dobro povezana radna snaga može odgovoriti potrebama moderne ekonomije - kazao je Spajić.
Kotoar je pohvalio napore Crna Gore da kroz razvoj različitih programa unapređuje znanja i vještine domaće radne snage, naročito u zahtjevnoj završnoj fazi pregovaračkog procesa sa EU.
Kako se navodi u saopštenju, bilo je riječi o savremenim trendovima na tržištu rada, ulozi tehnologije u povezivanju ljudi i poslova, kao i o konkretnim modelima kojima države mogu odgovoriti na nedostatak kvalifikovanog kadra.
Poseban fokus bio je na tome kako Crna Gora može iskoristiti međunarodna iskustva, unaprijediti sistem obrazovanja i obuka, te kroz partnerstva sa privatnim sektorom stvoriti održiv okvir za razvoj radne snage.
Razmjena znanja, iskustava i dobrih praksi sa globalnim liderima predstavlja važan korak ka jačanju konkurentnosti Crne Gore i izgradnji tržišta rada koje je otporno, inkluzivno i spremno za izazove budućnosti.

Spajić i Kotoar: Uspješno završen pilot program sa kompanijom General Assembly u Crnoj Gori - oko 40 nezaposlenih steklo digitalne vještine

Košarkaši Budućnost Volija igraće sjutra u Istanbulu protiv Bešiktaša utakmicu &nbsp;15. kola B grupe Eurokupa.
Bešiktaš je u prošlom kolu pobijedio vodeći Burg, a u dosadašnjem dijelu takmičenja zabilježio je deset pobjeda.
Budućnost ima trijumf manje, a prvi međusobni duel u Podgorici dobila je 82:79.
Od tog duela turski predstavnik jači je za beka Meta Tomasa i centra Sertača Šanlija.
Trener Andrej Žakelj kazao je da je Bešiktaš jedan od favorita za osvajanje Evrokupa.&nbsp;
- Pokazali smo da možemo da igramo protiv njih, ali je to drugačija ekipa kada nastupa na domaćem terenu. Doveli su dva nova igrača, a uz to mi imamo određenih problema sa povredama - rekao je Žakelj.
On je naglasio da će njegov tim, bez obzira na sve probleme, pružiti maksimum.
- Bez obzira na sve, idemo u Tursku da damo svoj maksimum i pokušamo da ih iznenadimo. Riječ je o veoma čvrstoj i agresivnoj ekipi koja igra brzu košarku, sa mnogo šuteva za tri poena, na šta moramo obratiti posebnu pažnju. Kao i uoči prethodnih utakmica, želimo da budemo fokusirani na svoju igru, koncentraciju i čvrstinu - kazao je trener Budućnosti.
Budućnost je u prethodnom kolu Evrokupa savladala Litkabelis u Podgorici, potom je u ABA ligi, u Ljubljani, bila bolja od Cedevita-Olimpije.
Američki bek Skajler Mejs kazao je da Budućnost čeka teška utakmica i zahtjevno gostovanje.
- Raduje nas prilika da se izborimo za dobru poziciju pred predstojeći plej-of. Očekujemo čvrstu, borbenu utakmicu, a uz nekoliko dobrih treninga bićemo spremni - kazao je Mejs.
Početak utakmice zakazan je za 18 sati.

Budućnost Voli sjutra u Istanbulu protiv Bešiktaša; Žakelj: Idemo u Tursku da pružimo maksimum

Država Crna Gora se, do kraja prošle godine, zbog privilegujuće poreske politike na promet goriva za bogate jahtaše u Porto Montenegru, odrekla 104 miliona eura, pokazuju podaci Akcije za socijalnu pravdu (ASP) dobijeni od zvaničnih institucija.
- ASP napominje da, kao i sve podatke koje dobija zvaničnim putem, uzima te podatke kao pouzdane samo ako su kao takvi i dostavljeni - navodi se u saopštenju.
Iz ASP-a su podsjetili da je privilegije na poresku i akciznu politiku na promet goriva, odnosno poreska oslobođenja, uvela svojevremeno vlada Demokratske partije socijalista (DPS) kroz poseban pravilnik, „kojeg je, u jednom od rjeđih poteza u javnom interesu, ukinula manjinska vlada Dritana Abazovića, ali je te privilegije ponovo vratila vlada Milojka Spajića“.
Ta vrsta poreske politike, kako su dodali iz ASP-a, nije saglasna sa politikama EU.&nbsp;
- Projekat Porto Montenegro, iza kojeg je danas kapital iz Ujedinjenih Arapskih Emirata (UAE), označava se luksuznim, a inostrani partner je svojevremeno diktirao ključne uslove da bi investirao u tu lokaciju, pa je povlašćeni poreski režim za jahting turizam bio jedan od tih zahtjeva i predstavljao je njegovo direktno favorizovanje, dok pojedini zahtjevi tadašnjeg investitora (u vezi sa zakupom) nijesu imali zakonskog uporišta - dodaje se u saopštenju.
Prodaja imovine nekada renomirane tivatske kompanije za remont vojnih brodova na izuzetno atraktivnoj lokaciji, a uz davanje višedecenijskog zakupa morskog akvatorijuma i dijela zone morskog dobra, predstavljala je svojevremeno jedan od prvih hibridnih privatizacionih modela, koji je primijenila tadašnja vlada.&nbsp;
Tenderom je bila ponuđena samo prodaja imovine kompanije, koja se nalazila na kopnu i uz obalu mora, ali je izabranom kupcu dato i pravo zakupa zone morskog dobra na period od čak 90 godina.&nbsp;
- Inostrani vlasnik je u prvim godinama realizacije investicije putem ugovora o zajmovima uvećavao osnovni kapital kompanije, što su transakcije na koje nije postojala obaveza plaćanja poreza, a turistički projekat je promijenio vlasnika 2015. godine - navodi se u saopštenju.
Kako su dodali, kroz promjenu sjedišta kompanije iz jedne evropske države u drugu evropsku državu i osnivanje kćerke kompanije, kojoj je prvo prodat Porto Montenegro, pa zatim preprodat, strateški investitor crnogorske Vlade je izbjegao i primjenu poreskih zakona Crne Gore u vezi plaćanja poreza na kapitalnu dobit.&nbsp;
- Država je po tom osnovu mogla da prihoduje oko 8,7 miliona eura, ali je tadašnji vlasnik iskoristio olakšice u poreskoj jurisdikciji Malte i to što sa tom državom Crna Gora ima zaključen ugovor o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja. Projekat je danas u rukama kapitala iz UAE - navodi se u saopštenju. &nbsp;
Država Crna Gora je, kako su zaključili, u Ustavu deklarisana kao država socijalne pravde.

Tag: akcija-za-ljudska-prava