Nevladina organizacija Dječiji ekološki pokret "Ljute kamilice" iz Radanovića nastavlja svoje posvećene aktivnosti u zaštiti prirode i očuvanju životne sredine.&nbsp; Ovaj put, kako se navodi u saopštenju, Ljute kamilice su ostvarile značajnu saradnju sa organizacijom Green Adriatic, koja već dugi niz godina okuplja volontere posvećene ekologiji Crne Gore kroz različite akcije čišćenja, reciklaže i zaštite prirode.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251028081044_bea4b2b2062b81a982f46637124062b06cea77c1d97adf0bacdc28fec0c7c5f1.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251028081044_bea4b2b2062b81a982f46637124062b06cea77c1d97adf0bacdc28fec0c7c5f1" data-rendition-name="original" width="1036" height="1601" loading="lazy" alt="Akcija čišćenja u Kotoru"> <figcaption>Akcija čišćenja u Kotoru(Photo: NVO Dječiji ekološki pokret Ljute kamilice)</figcaption> </figure>  - Green Adriatic realizuje projekat „Reciklažica“, u okviru kojeg se svake posljednje subote u mjesecu u gradovima širom Crne Gore prikupljaju sekundarne sirovine od građana i predaju na reciklažu. Do sada je uspješno održano 35 akcija u osam crnogorskih gradova, tokom kojih je prikupljeno oko 45.000 kilograma reciklažnog materijala - istaknuto je u saopštenju. Za područje Opštine Kotor, kako dodaju, "Ljute kamilice" su preuzele odgovornost za prikupljanje reciklažnog otpada.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251028081044_02f1f13a49fc2ba1647ff2a851fda2e202925e90fd3af47d7525710ef0a3d122.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251028081044_02f1f13a49fc2ba1647ff2a851fda2e202925e90fd3af47d7525710ef0a3d122" data-rendition-name="original" width="1571" height="1600" loading="lazy" alt="Akcija čišćenja u Kotoru"> <figcaption>Akcija čišćenja u Kotoru(Photo: NVO Dječiji ekološki pokret Ljute kamilice)</figcaption> </figure>  - Tako su građani 25. oktobra, od 10 do 12 sati na lokaciji Benovo mogli donijeti plastiku, staklo, metal, baterije i druge materijale koji se mogu reciklirati - navodi se u saopštenju. Pozivaju sve građane da tokom novembra nastave da odvajaju reciklažni otpad i da se posljednje novembarske subote pridruže „Ljutim kamilicama“ na Benovu.&nbsp; - Osim što ćete doprinijeti očuvanju planete Zemlje, imaćete priliku da provedete prijatno i edukativno druženje sa našim mladim ekolozima - poručili su u saopštenju. Više informacija o lokacijama, vrstama materijala koji se mogu reciklirati i terminima prikupljanja dostupno je na sajtu <a href="https://reciklazica.me/">reciklazica.me</a>.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

"Ljute kamilice" u Kotoru prikupljale reciklažni otpad

Na više lokacija u mjestu Bjeloši u Nacionalnom parku (NP) Lovćen organizovana je akcija čišćenja, saopšteno je iz Ministarstva ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera (MERS).
Navodi se da je akcija čišćenja organizovana u okviru aktivnosti povodom obilježavanja 20. septembra - Dana ekološke države.
&nbsp;Iz MERS-a su kazali da su u akciji učestvovali Nacionalni parkovi Crne Gore - Služba za održavanje ambijentalne higijene i infrastrukture, Ministarstvo odbrane i Vojska Crne Gore.
&nbsp;- Tokom čišćenja sakupljena je veća količina građevinskog i sitnog otpada, koji će biti transportovani na Deponiju Livade - navodi se u saopštenju.
Kako se dodaje, današnjom aktivnošću poslata je poruka o važnosti odgovornog odnosa prema prirodi, naročito kada je riječ o zaštićenim područjima.
- Ujedno, ova akcija je segment niza aktivnosti povodom obilježavanja Dana ekološke države, koje MERS sprovodi u saradnji sa partnerima i lokalnim zajednicama - navodi se u saopštenju.
&nbsp;Iz MERS su istakli da, nakon uspješno realizovanih akcija čišćenja lokacija Presjeka i Štirovnik u NP Lovćen i putnog pravca Podgorica - Nikšić, šalju važnu poruku da zajedničkim angažovanjem institucija mogu doprinijeti očuvanju prirodnih ljepota i zaštiti životne sredine.

Organizovana akcija čišćenja u NP Lovćen

Ministarstvo ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera sjutra će, povodom 20. septembra, Dana ekološke države, organizovati akciju čišćenja puta Podgorica – Nikšić, najavljeno je iz tog Vladinog resora.
&nbsp;Iz MERS-a su saopštili da će organizovati niz aktivnosti, među kojima je glavna akcija čišćenja tog puta, s ciljem podizanja svijesti o zaštiti životne sredine, a u okviru obilježavanja 34. godišnjice proglašenja Crne Gore ekološkom državom.
&nbsp;Kako su rekli, s obzirom na frekventnost i prometnost na putu Podgorica – Nikšić i otpad na više lokacija pored puta, cilj je da se zajedničkim naporima institucija, lokalnih preduzeća, nevladinih organizacija i građana taj prostor uredi, a sortirani otpad preveze na podgoričku Deponiju.
&nbsp;Iz MERS-a su naveli da, nakon Ćemovskog Polja u Podgorici i čišćenja u Ulcinju u petak povodom Evropskog dana čišćenja obala, nastavljaju sa čišćenjem tog puta - trećom velikom akcijom u okviru kampanje za zaštitu životne sredine „Čuvaj da te čuva“.
&nbsp;- U akciji će učestvovati: Agencija za zaštitu životne sredine, Eko fond, Nacionalni parkovi Crne Gore, Zavod za hidrometeorologiju i seizmologiju, Ministarstvo odbrane, Vojska Crne Gore, Skupština, Ministarstvo unutrašnjih poslova, Uprava policije, Deponija Podgorica, Komunalno Nikšić, Komunalno Danilovgrad- kaže se u saopštenju.
&nbsp;Navodi se da će važan doprinos inicijativi biti i postavljanje tabli sa natpisom "Očišćeno – neka tako i ostane", kako bi se spriječilo ponovno odlaganje otpada i dodatno podigla svijest o očuvanju okoline.
&nbsp;- U duhu odgovornog odnosa prema životnoj sredini, MERS ove godine nije štampalo promotivni materijal, kako bi se izbjeglo stvaranje dodatnog otpada- dodaje se u saopštenju.

MERS ogranizuje sjutra akciju čišćenja puta Podgorica-Nikšić

U okviru nacionalne kampanje za zaštitu životne sredine „Čuvaj da te čuva“, a povodom Evropskog dana čišćenja obala, danas je otpočela višednevna akcija sanacije zaleđa Velike plaže u Ulcinju - područja opterećenog divljim deponijama i, nažalost, samo jednog od ugroženih prostora na ovom području. Inicijativi Delegacije Evropske unije, koja već tradicionalno obilježava ovaj važan evropski dan sličnim akcijama, odazvali su se, kako su saopštili iz Evropske kuće, ključni partneri i implementatori nacionalne kampanje: Ministarstvo ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera, ambasade država članica EU, Opština Ulcinj, Uprava policije, Uprava za zaštitu prostora, Centralna banka Crne Gore, nevladine organizacije Ozelenimo Crnu Goru i Zero Waste Montenegro, kao i brojni lokalni partneri, među kojima Fondacija Dr Martin Šnajder Jakobi i učenici Srednje mješovite škole „Bratstvo–Jedinstvo“ iz Ulcinja.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250919150932_32aa6e17302cc5b9732231ce5218e315a615ec293756e127e918aa285d8c4b1a.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250919150932_32aa6e17302cc5b9732231ce5218e315a615ec293756e127e918aa285d8c4b1a" data-rendition-name="original" width="1250" height="646" loading="lazy" alt="Akcija čišćenja zaleđa"> <figcaption>Foto: Evropska kuća</figcaption> </figure>  Ambasador Evropske unije u Crnoj Gori Johan Satler iskazao je zadovoljstvo odzivom i na nacionalnom i na lokalnom nivou, podsjetivši na same početke kampanje i značajne rezultate postignute u vrlo kratkom periodu. - Zajedno smo učinili mnogo, ovo je već druga divlja deponija koju svojim zalaganjem i uz pomoć partnera iz svih sfera crnogorskog društva uspješno pretvaramo u uređen javni prostor sa klupama, nadzornim kamerama i obavještenjima - rekao je on. Naročito je, kaže, ohrabren osnivanjem multidisciplinarnog tima za borbu protiv ekološkog kriminala. - Jer nije dovoljno očistiti i sanirati - institucije moraju da imaju efikasan odgovor na svako djelo iz oblasti ekološkog kriminala. Samo tako Crna Gora može odgovoriti izazovima iz poglavlja 27, ali, što je još važnije, sačuvati prekrasnu crnogorsku prirodu za buduće generacije - poručio je Satler. Ministar ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera Damjan Ćulafić, kazao je da taj resor, kao jedan od partnera u ovoj velikoj nacionalnoj kampanji, daje svoj doprinos, te da vjeruje da postižu ono što je najvažnije - podizanje svijesti građana o značaju zaštite životne sredine.” - Prije svega želim da izrazim zahvalnost svim našim saradnicima koji nam pomažu u ispunjavanju brojnih obaveza iz Poglavlja 27, a posebno Delegaciji EU u Crnoj Gori na čelu sa ambasadorom, gospodinom Satlerom. Posebno mi je zadovoljstvo što danas imamo i prisustvo ambasadorke Kraljevine Danske, na čemu sam kao ministar, ali i kao građanin Crne Gore, izuzetno zahvalan - rekao je on. Pohvalio je i napore lokalne uprave. - Čiji su predstavnici danas ovdje sa nama, kao i prisustvo predstavnika civilnog sektora i medija. Čini mi se da nijedna kampanja u oblasti zaštite prirode i ekologije do sada nije okupila ovako veliki broj relevantnih aktera iz svih dijelova društva kao što je to učinila velika nacionalna kampanja "Čuvaj da te čuva". Ovu kampanju smo započeli velikom akcijom čišćenja na Ćemovskom polju, danas je nastavljamo ovdje u Ulcinju, a već u ponedjeljak nastavljamo na potezu između Podgorice i Nikšića - rekao je Ćulafić. Pernil Daler Kardel, ambasadorka Danske, zemlje predsjedavajuće Savjetu EU, istakla je da očuvanje zadivljujuće prirode Crne Gore nije samo lokalna obaveza, već i zajednička evropska odgovornost. - Današnja akcija čišćenja je dokaz toga - ona nije samo simboličan čin, već snažan korak ka zelenijoj i ujedinjenijoj Evropi. Ovo je sezona seobe ptica, što dodatno naglašava potrebu da obratimo više pažnje na ptice koje povezuju naše nebo. Istovremeno nas podsjeća da i naše napore moramo povezati, štiteći ovo tlo koje štiti nas - navela je ona. Rad Crne Gore na Poglavlju 27 pokazuje, cijeni ona, posvećenost. - Te ohrabrujem Crnu Goru da udvostruči napore kako bi se postigao veći napredak u ovom poglavlju. Zaštita životne sredine je i politička obaveza i obećanje budućim generacijama - istakla je Kardel. Potpredsjednik Opštine Ulcinj Bećir Selaj rekao je da zaštitom životne sredine i prirodnih resursa obezbjeđujemo budućim generacijama pravo na zdrav zivot i održivi ekonomski napredak bez ugrožavanja njihovih potreba - jer samo u skladu sa prirodom možemo graditi budućnost vrijednu življenja. - Na takav način moramo postupiti sa Velikom Plažom, Solanom, Valdanosom, Adom Bojanom i drugim biserima našeg grada, jer su nam oni zapravo povjereni od generacija koje dolaze - poručio je Selaj. Izvršna direktorica NVO Zero Waste Montenegro Vanja Cicmil istakla je da svaka komad otpada na plaži podsjeća da još moramo raditi na promjeni navika i sistema upravljanja otpadom. - Zato je današnja akcija pod sloganom „Čuvaj da te čuva” mnogo više od simboličnog čišćenja. Ona pokazuje da rješenja postoje, kroz saradnju institucija, privrede, organizacija i građana. Zero Waste Montenegro, kao dio evropske i globalne mreže, nastavlja da radi na edukaciji, promovisanju održivih alternativa i zagovaranju boljih politika. Ipak, pravi uspjeh dolazi tek kada zajednica osjeti da promjena zavisi od nje same - navela je Cicmil. Sanirani prostor zaleđa Velike plaže biće dodatno opremljen parkovskim mobilijarom i nadzornim kamerama, koje donira partner kampanje - Centralna banka Crne Gore, a čime se, kako su kazali u Evropskoj kući, obezbjeđuje trajni nadzor saniranog prostora od strane nadležnih komunalnih službi opštine. - Čuvajmo obale - one su lice naših voda i ogledalo našeg odnosa prema prirodi. Čuvaj da te čuva - zaključili su u saopštenju.

Akcija čišćenja zaleđa Velike plaže snažan korak ka zelenijoj i ujedinjenijoj Evropi

U zaleđu Velike plaže u Ulcinju sjutra će biti organizovana velika akcija čišćenja.
Akciju organizuje Delegacija Evropske unije u Crnoj Gori, u saradnji sa Ministarstvom ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera, ambasadama država članica EU, Opštinom Ulcinj, Upravom policije, Zaštitom prostora, nevladinim organizacijama Ozelenimo Crnu Goru i Zero WasteMontenegro, kao i ostalim partnerima kampanje „Čuvaj da te čuva“, povodom Evropskog dana čišćenja obala.
Cilj akcije je, kako su naglasili u Evropskoj kući, podizanje svijesti o značaju zaštite životne sredine i zajedničkog doprinosa čistijim obalama Crne Gore.
- Okupljanje učesnika planirano je u devet sati na ovoj lokaciji: Zaleđe Velike plaže, Ulcinj gdje će organizatori podijeliti potrebnu opremu i osvježenje. Akcija čišćenja obale trajaće do 10.30 sati - naveli su oni.
Očišćeni prostor zaleđa Velike plaže biće, kako su kazali, opremljen nadzornim kamerama, klupama i korpama, po uzoru na nedavno saniranu divlju deponiju na Ćemovskom polju.
Akcija čišćenja zaleđa Velike plaže u Ulcinju dio je nacionalne kampanje za zaštitu životne sredine „Čuvaj da te čuva“.
Realizuje je široka koalicija institucija na državnom i lokalnom nivou, partneri iz organizacija civilnog društva uz podršku Delegacije Evropske unije u Crnoj Gori.
- Kampanja ima za cilj da podigne svijest građana o važnosti zaštite životne sredine i odgovornom upravljanju otpadom. Čuvajmo obale, one su lice naših voda i ogledalo našeg odnosa prema prirodi - Čuvaj da te čuva - zaključili su u saopštenju.

„Čuvaj da te čuva“: U zaleđu Velike plaže sjutra velika akcija čišćenja

NVO „Vis Legis“ u saradnji sa Zero Waste Montenegro poziva građanke i građane da se priključe akciji povodom Međunarodnog dana čišćenja obala 2025. Akcija će biti održana u petak, 19. septembra 2025. godine, sa početkom u 14:00 časova. Mjesto okupljanja je ispred Centra za kulturu Petnjica.
Aktivnosti će se realizovati na lokacijama u Petnjici i Vrbici, a cilj je da zajedničkim snagama doprinesemo očuvanju životne sredine, podizanju ekološke svijesti i zaštiti prirodnih ljepota našeg kraja. Pozivamo sve zainteresovane da se pridruže i budu dio globalne inicijative. Ponesite dobru volju, udobnu obuću i osmijeh; sav ostali materijal za akciju obezbjeđuje organizator.

Akcija čišćenja obala u Petnjici i Vrbici: Pridružite se 19. septembra

Regionalni vodovod Crnogorsko primorje organizovaće sjutra sveobuhvatnu akciju čišćenja sanitarne zone vodoizvorišta Bolje Sestre, jednog od najvažnijih izvorišta pitke vode u Crnoj Gori. 
 
Iz Evropske kuće su saopštili da se Regionalni vodovod pridružio nacionalnoj kampanji zaštite životne sredine „Čuvaj da te čuva“, u okviru koje se organizuje akcija čišćenja sanitarne zone vodoizvorišta Bolje Sestre. 
 
- Ta zona, pogođena nelegalnom eksploatacijom šljunka i odlaganjem otpada, biće očišćena uz angažman Zaštite prostora Crne Gore i zaposlenih Regionalnog vodovoda. Aktivnosti čišćenja trajaće više dana - istakli su u saopštenju. 
 
Sjutrašnja akcija počeće u devet sati. 
 
Nacionalna kampanja zaštite životne sredine „Čuvaj da te čuva“ pokrenuta je 5. juna godine na Svjetski dan životne sredine, uz podršku Evropske unije. 
 
Kampanju sprovodi široka koalicija državnih institucija, predvođenih Ministarstvom ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera, uz podršku lokalnih samouprava, akademske zajednice, civilnog sektora, medija i društveno odgovornih kompanija. 
 
Cilj kampanje je da unaprijedi zaštitu životne sredine kroz konkretne mjere i akcije, ali i da ohrabri građane da lično doprinesu zdravijem i čistijem životnom okruženju. 
 
Iz Evropske kuće su podsjetili da je u prvoj fazi pokrenuta platforma za prijavu ekološkog kriminala: www.cuvaj.me, i da je predviđen niz akcija čišćenja divljih deponija. 
 
- U narednim fazama kampanje predviđeno je dalje smanjenje upotrebe plastičnih kesa, rješavanje problema odlaganja starih automobilskih guma i organizovanje edukativnih aktivnosti za djecu i mlade u oblasti zaštite životne sredine - navodi se u saopštenju.

Sjutra akcija čišćenja sanitarne zone vodoizvorišta Bolje Sestre

Prva akcija čišćenja, u okviru nacionalne kampanje zaštite životne sredine „Čuvaj da te čuva“, biće organizovana sjutra na Ćemovskom polju u Podgorici, kod Stočne pijace.
Iz Evropske kuće je saopšteno da bi akcija čišćenja trebalo da počne u sedam sati.
- U akciji će učestvovati predstavnici Delegacije Evropske unije (EU) u Crnoj Gori, Ministarstva ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera, nadležnih službi Glavnog grada, NVO mreže Ozelenimo Crnu Goru i kompanije Voli - navodi se u saopštenju.
Iz Evropske kuće su rekli da će zahvaljujući donaciji kompanije Voli, sponzora akcije, prostor biti trajno uređen postavljanjem parkovskog mobilijara.
- Kako bi se spriječilo ponovno nelegalno odlaganje otpada na toj lokaciji biće postavljene nadzorne kamere i table upozorenja, a prostor će nadzirati i obilaziti nadležne komunalne i inspekcijske službe - navodi se u saopštenju.
Akcija je, kako su rekli iz Evrospke kuće, otvorena za učešće svih zainteresovanih građana, aktivista i predstavnika civilnog sektora.
Oni su pozvali sve koji žele da doprinesu čistijem i zdravijem životnom okruženju da im se pridruže na Ćemovskom polju i postanu dio promjene.
Nacionalna kampanja zaštite životne sredine „Čuvaj da te čuva“ pokrenuta je 5. juna, na Svjetski dan životne sredine, uz podršku EU.
Kampanju sprovodi široka koalicija ključnih državnih institucija, prevođenih Ministarstvom ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera, kao i lokalnih samouprava, partnera iz akademske zajednice i civilnog sektora, društveno odgovornih kompanija i medija.
Iz Evropske kuće su naveli da je cilj kampanje da unaprijedi zaštitu životne sredine kroz niz konkretnih mjera i ekoloških akcija, ali i da podstakne građane da daju lični doprinos zdravijem i čistijem životnom okruženju.
Oni su kazali da je u prvoj fazi kampanje pokrenuta onlajn /online/ platforma za prijavu ekološkog kriminala www.cuvaj.me i predviđen niz akcija čišćenja divljih deponija.
- U narednim fazama, planirana je kampanja daljeg smanjenja upotrebe plastičnih kesa, trajno rješavanje dugogodišnjeg problema odlaganja starih automobilskih guma i edukativne akcije uključivanja mladih i djece školskog uzrasta u zaštitu životne sredine - istaknuto je u saopštenju.

Danas akcija čišćenja na Ćemovskom polju

Prva akcija čišćenja, u okviru nacionalne kampanje zaštite životne sredine „Čuvaj da te čuva“, biće organizovana sjutra na Ćemovskom polju u Podgorici, kod Stočne pijace.
Iz Evropske kuće je saopšteno da će akcija čišćenja početi u sedam sati.
- U akciji će učestvovati predstavnici Delegacije Evropske unije (EU) u Crnoj Gori, Ministarstva ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera, nadležnih službi Glavnog grada, NVO mreže Ozelenimo Crnu Goru i kompanije Voli - kaže se u saopštenju.
Iz Evropske kuće su rekli da će zahvaljujući donaciji kompanije Voli, sponzora akcije, prostor biti trajno uređen postavljanjem parkovskog mobilijara.
- Kako bi se spriječilo ponovno nelegalno odlaganje otpada na toj lokaciji biće postavljene nadzorne kamere i table upozorenja, a prostor će nadzirati i obilaziti nadležne komunalne i inspekcijske službe - navodi se u saopštenju.
Akcija je, kako su rekli iz Evrospke kuće, otvorena za učešće svih zainteresovanih građana, aktivista i predstavnika civilnog sektora.
Oni su pozvali sve koji žele da doprinesu čistijem i zdravijem životnom okruženju da im se pridruže na Ćemovskom polju i postanu dio promjene.
Nacionalna kampanja zaštite životne sredine „Čuvaj da te čuva“ pokrenuta je 5. juna, na Svjetski dan životne sredine, uz podršku EU.
Kampanju sprovodi široka koalicija ključnih državnih institucija, prevođenih Ministarstvom ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera, kao i lokalnih samouprava, partnera iz akademske zajednice i civilnog sektora, društveno odgovornih kompanija i medija.
Iz Evropske kuće su naveli da je cilj kampanje da unaprijedi zaštitu životne sredine kroz niz konkretnih mjera i ekoloških akcija, ali i da podstakne građane da daju lični doprinos zdravijem i čistijem životnom okruženju.
Oni su kazali da je u prvoj fazi kampanje pokrenuta onlajn /online/ platforma za prijavu ekološkog kriminala www.cuvaj.me i predviđen niz akcija čišćenja divljih deponija.
- U narednim fazama, planirana je kampanja daljeg smanjenja upotrebe plastičnih kesa, trajno rješavanje dugogodišnjeg problema odlaganja starih automobilskih guma i edukativne akcije uključivanja mladih i djece školskog uzrasta u zaštitu životne sredine - kaže se u saopštenju.

Sjutra akcija čišćenja na Ćemovskom polju

U okviru obilježavanja Dana Evrope, opštine Plužine i Tivat, uz podršku Delegacije Evropske unije kroz projekat „Opštine za EU“, obilježile su Dan Evrope volonterskim akcijama čišćenja koje su simbolično pokazale da evropske vrijednosti žive u svakodnevnim malim koracima prema boljoj i održivijoj budućnosti. U Plužinama, građani, zaposleni u Opštini i javnim preduzećima zajedno sa ambasadorkom Italije u Crnoj Gori Andreinom Marselom i predstavnicom Delegacije EU u Crnoj Gori, Marijom Laurom Paskvineli učestvovali u ekološkoj akciji čišćenja na lokaciji Mratinje, realizovanoj u saradnji sa Parkom prirode “Piva”.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250508220512_a2a0e9ced3b7c67a9041b21b328d6f41d349c943aca7fea39febe3dd4aec9f98.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250508220512_a2a0e9ced3b7c67a9041b21b328d6f41d349c943aca7fea39febe3dd4aec9f98" data-rendition-name="original" width="6000" height="4000" loading="lazy" alt="akcija čišćenja"> </figure>  Ambasadorka Italije je istakla da događaji poput ovog, i ostalih koji se održavaju tokom proslave Mjeseca Evrope u različitim opštinama Crne Gore, predstavljaju pravu suštinu EU: zajednicu ljudi koji su prije skoro šezdeset godina odlučili da spoje vrednosti i principe, tržišta i resurse, iskustvo i kompetencije, pamet i srca kako bi stvorili bolju budućnost za sve. - Italija, kao osnivač EU, uvijek je bila za proširenje EU na Zapadni Balkan jer to zapravo neće biti proširenje već ponovno ujedinjenje Evrope. Želimo vas u porodici EU jer pripadate porodici EU, a EU neće biti potpuna dok vi ne budete njen dio - naglasila je Marsela. Ambasadorka se susrela sa glavnim administratorom Opštine Plužine, Vladimirom Kneževićem, a program je zaokružen posjetom Muzeju Kula Lazara Sočice, kao i dodjelom zahvalnica za doprinos akciji. Marija Laura Paskvineli, predstavnica Delegacije EU u Crnoj Gori, istakla je važnost lokalnih samouprava u procesu EU integracije.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250508220512_007c028d623acfc67358144fb2b502697c605f79f6a48fd0ef48e63ab4522c66.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250508220512_007c028d623acfc67358144fb2b502697c605f79f6a48fd0ef48e63ab4522c66" data-rendition-name="original" width="2000" height="1331" loading="lazy" alt="akcija čišćenja"> </figure>  - Vaše prisustvo danas potvrđuje da evropske vrijednosti nijesu samo ideali na papiru, već stvarnost koju živimo — kroz sport, zajedništvo, brigu o životnoj sredini i lokalni razvoj - rekla je Paskvineli. U Tivtu je održana volonterska akcija čišćenja šetne staze u zaleđu plaže Pržna-Plavi horizont. Riječ je o jednoj o najljepših i najposjećenijih plaža u Crnoj Gori. Plaža Pržna je od 1968. godine zaštićeno prirodno dobro-spomenik prirode.&nbsp; - Nadamo se da će ova eko aktivnost samu lokaciju učiniti još čistijom i ljepšom. Opština Tivat se u svojim strateškim dokumentima opredjelila za održivo upravljanje. Aktivnosti na smanjenju količine otpada, zaštita životne sredine, a posebno održivo upravljanje obalom su strateški ciljevi opštine. Kroz ovakve aktivnosti trudimo se da okupimo i uvežemo lokalnu zajednicu, lokalnu upravu i evropske inicijative - rekla je Milica Manojlović, Sekretarka za uređenje prostora u optini Tivat.&nbsp; Programska menadžerka Delegacije EU, Ana Mariguesa Lorentzen, istakla je važnost Dana Evrope kao prilike da se promovišu evropske vrijednosti na lokalnom nivou.&nbsp; - Vjerujemo da Evropa može napredovati samo kroz jedinstvo i mir – to je poruka koju ćemo nastaviti da njegujemo iz godine u godinu, i zato nam je izuzetno drago što danas ovakve događaje organizujemo širom Crne Gore, uz učešće lokalnih zajednica i građana koji sa nama dijele duh proslave - rekla je Lorentzen.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250508220512_6dfc43af4e5228665e8b20ac21349a414b502b0ceb92fd58255679df3fe5d085.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250508220512_6dfc43af4e5228665e8b20ac21349a414b502b0ceb92fd58255679df3fe5d085" data-rendition-name="original" width="2000" height="1331" loading="lazy" alt="akcija čišćenja"> </figure>  Tivat je, u okviru projekta „Opštine za EU“, &nbsp;dobio su i novo mjesto za informisanje građana o Evropskoj uniji, programima, politikama i mogućnostima - „EU i tačka“.&nbsp; Akcije u Plužinama i Tivtu su dio je šireg programa proslave Dana Evrope koji Delegacija EU u Crnoj Gori i Ministarstvo evropskih poslova sprovode u saradnji sa projektima Evropska kuća, EU4ME i Opštine za EU, u periodu od 3. do 30. maja, sa ciljem da evropske teme budu prisutne u svim krajevima Crne Gore.

FOTO: Evropski duh u lokalnoj akciji čišćenja

Doprinos volontera treba biti jasno prepoznat, uvažen i sistemski nagrađen, a aktivizam i volonterizam snažno afirmisani na nacionalnom nivou - poručio je saradnik na programima Centra za građansko obrazovanje (CGO) Nikola Đurašević povodom Međunarodnog dana volontera.
Ovaj dan, kako je rekao, podsjeća da volontiranje nije samo povremena pomoć, već proces učenja, ličnog razvoja i jačanja zajednice.
- Iako je namjera zakonodavca da se određeni oblici volontiranja priznaju kao radno iskustvo pozitivna, postojeća rješenja nijesu dovoljno jasna ni praktična - naveo je Đurašević.
&nbsp;Centar za građansko obrazovanje se zalaže za donošenje novog Zakona o volontiranju kako bi se volonterima obezbijedila adekvatna podrška i podsticaj, a Đurašević podvlači da je potrebno precizno normiranje, jasni standardi i jednostavni mehanizmi za evidenciju kompetencija, uz transparentno dokumentovanje i sertifikaciju relevantnu i volonterima i poslodavcima.&nbsp;
- Istovremeno, volontiranje ima jasnu svrhu - solidarnost i doprinos zajednici. Ono ne može i ne smije zamjenjivati radni odnos, pripravnički staž ili profesionalni angažman koji mora biti plaćen i regulisan radnim zakonodavstvom - naglasio je Đurašević.
Granica između volonterskog angažmana i rada mora, decidan je on, biti jasna kako bi se spriječile zloupotrebe i zaštitile posebno mlade i ranjive grupe od neplaćenog ili prikrivenog rada.
- Ovaj pristup je u skladu sa evropskim standardima i praksama koje štite volontere i integritet koncepta volontiranja. CGO će nastaviti da se zalaže za sistemska, jasna i fer rješenja u oblasti volonterizma koja istovremeno doprinose profesionalnom razvoju pojedinaca i ostvarivanju javnog interesa - poručio je Đurašević.
Kroz volonterski angažman građani, kako je ukazao, stiču vještine, razvijaju komunikacione i organizacione sposobnosti, uče da prepoznaju i rješavaju društvene probleme i grade osjećaj lične odgovornosti i aktivnog građanstva.
- Što ima dugoročnu vrijednost i u profesionalnom životu - dodao je Đurašević.
CGO je uputila zahvalnost svim volonterima i volonterkama koji svojim vremenom i angažmanom doprinose razvoju solidarnijeg, odgovornijeg i demokratskog društva.
Generalna skupština UN je 17. decembra 1985. proglasila 5. decembar Međunarodnim danom volontera, podsjećajući na dan kada je 1970. godine nastao UN Program za volontere.

Đurašević: Granica između volonterskog angažmana i rada mora biti jasna da bi se spriječile zloupotrebe

Nekoliko snimaka koje je Portalu ETV jutros poslao čitalac iz Pljevalja pokazuju u kakvim se uslovima transportuje otpad iz tek ekološki rekonstruisane Termoelektrane do deponije Maljevac.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DJYas1GSXuDQ&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
Kamionima, u oblacima dima, pepeo i šljaka, nus produkt iz Termoelektrane, odvozi se do deponije, a Pljevljak poručuje da je ovo neprihvatljivo.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FiHHYYzulbvw&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
- Otpad je ranije išao cjevovodima, što znači da nije oslobađao prašinu i dim i zagađajuće čestice. Sada ide kamionima kroz naselje Komini do deponije Maljevac sa koje ga potom vjetar raznosi. To je ta ekološki rekonstruisana Tremoelektrana. Sad se i vodena para vrti nad gradom, sa svih strana iz Termoelektrane izbija para – tvrdi ovaj Pljevljak i kaže da je nakon rekonstrukcije situacija gora nego što je bila.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FmQM8-M-Chdk&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
Ističe da ovakav transport otpada utiče i na vozila, „jer kad se prašina uvuče u motore i filetere kamiona to će biti ogroman problem i ogroman trošak za popravke“.

VIDEO: Otpad iz Termoelektrane u oblacima dima transportuje se do deponije Maljevac

Promocija knjige „Sjećanja na opsadu Dubrovnika“ biće održana danas u Evropskoj kući na Trgu Argentina u 14.30 do 16.30 sati.
Ovu promociju organizuje NVO Akcija za ljudska prava (HRA).
Događaj će biti prilika da učesnici rata s obje strane razgovaraju sa urednicima knjige, rediteljem Petrom Pejakovićem i izvršnom direktoricom HRA Teom Gorjanc Prelević, o tome zašto je potrebno sačuvati sjećanja, u kakvim društvima danas živimo i da li je učinjeno dovoljno da se iste greške ne ponove.&nbsp;
Na skupu će govoriti novinar i publicista iz Dubrovnika Luko Brailo, učesnik odbrane Dubrovnika i zarobljenik u logoru Morinj Zlatko Bagoje, antiratni aktivista iz Kotora Petar Vučeljić, reditelj predstave “Smrt u Dubrovniku”, profesor pozorišne režije FDU Cetinje i osnivač dramskog studija Prazan prostor Petar Pejaković i glumica Maša Božović.
Moderator će biti slobodni novinar Nemanja Živaljević.
Događaj se organizuje u okviru projekta „Opsada Dubrovnika 1991-1992: Sjećanja na rat da se zlo ne ponovi”, koji zajedno sprovode Akcija za ljudska prava i NVU Prazan prostor, uz podršku Evropske unije kroz regionalni projekat „EU podrška izgradnji povjerenja na Zapadnom Balkanu“, a koji implementira Program Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP).

Promocija knjige „Sjećanja na opsadu Dubrovnika“ danas u Evropskoj kući

Privredna komora Crne Gore, kao članica Enterprise Europe Network-a (EEN), organizovala je obuku pod nazivom „Šta EU fondovi donose kompanijama – predrasude i mogućnosti“. Edukacija je održana u saradnji sa kompanijom Adria Savjetovanje d.o. Cilj obuke je bio da se crnogorskoj privredi ponudi jasan, praktičan i realan pregled brojnih mogućnosti koje evropski programi i fondovi nude, ali i razjasne dileme i predrasude koje prate proces pripreme, apliciranja, sprovođenja i finansijskog upravljanja EU projektima.&nbsp; Skup je otvorila direktorica Sektora za projekte Privredne komore Crne Gore Tanja Radusinović, koja je istakla da buduće članstvo Crne Gore u EU sa sobom nosi brojne promjene i nove prilike za privredu, posebno kada je riječ o evropskim fondovima. - Do sada smo uglavnom koristili sredstva namijenjena podizanju kapaciteta, gdje su institucije imale značajne mogućnosti. Članstvo u Uniji donijeći prilike za privredu, vrlo konkretne i direktne. Upravo zato, Komora smatra važnim da započne organizaciju ovakvih obuka, kako bismo osvijetlili šta je to što evropski fondovi mogu donijeti našim kompanijama, koje su stvarne mogućnosti, a gdje postoje predrasude &nbsp;- poručila je Radusinović. Naglasila je da je cilj obuke da se već na samom početku jasno definiše šta crnogorska privreda realno može da očekuje od evropskih fondova u trenutku pridruživanja Uniji. &nbsp; - Privredna komora će i dalje biti na raspolaganju našim članicama, za transfer znanja, povezivanje sa partnerima i drugu podršku koja će im pomoći da budu uspješniji u korišćenju EU sredstava – zaključila je ona. U ime Adria Savjetovanja prisutnima se obratio Krešimir Budiša, direktor hrvatske UHY kompanije, i ukazao da ova obuka predstavlja &nbsp;važan početak strukturisanog prenosa znanja iz oblasti evropskih fondova na crnogorske kompanije.&nbsp; - Ovo je ozbiljan početak prenošenja znanja o tome kako se pripremiti za dolazak većih evropskih fondova. Ono što dolazi predstavlja ogroman nivo sredstava, i zato je važno početi pripreme već danas - istakao je on. &nbsp; Naveo je da je UHY do sada za svoje klijente uspješno iz EU fondova obezbijedila više od 400 miliona eura kroz više od 350 projekata u privatnom i javnom sektoru, naglašavajući da takvo iskustvo sada žele prenijeti i crnogorskoj privredi, koja takođe može biti veoma konkurentna u budućim programskim periodima EU. Istakao je da veliki broj preduzetnika još uvijek nema jasno razumijevanje šta su zapravo evropski fondovi i na koji način funkcionišu, te da su ovakve obuke izuzetno važne. Dodao je da je jedinstveno tržište EU izgrađeno na slobodi kretanja ljudi, robe, kapitala i usluga.&nbsp; - Ljudi često misle da je to stvar državljanstva, ali suština je sloboda. Nema carina, nema barijera. Možete proizvoditi u Crnoj Gori i potpuno nesmetano prodavati u Hrvatskoj ili bilo kojoj drugoj članici, bez carinskih prelaza i administrativnih prepreka. To je ogromna prednost - &nbsp;naglasio je Budiša. Ukazao je da je osnovni cilj evropskih fondova smanjenje razvojnog jaza.&nbsp; - Fondovi su nastali da bi se ispravili ekonomski disbalansi između država i regiona, da bi se omogućilo siromašnijim područjima da dostignu evropski prosjek, da se ljudi vrate, da imaju održiv razvoj. Oni postoje sa jasnom svrhom – dostići ravnotežu u razvoju - istakao je on.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251205101244_c1ddfec391e136d67154bd5eb6c7fcc62410d00be1dbf649629d91e53a1760fa.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251205101244_c1ddfec391e136d67154bd5eb6c7fcc62410d00be1dbf649629d91e53a1760fa" data-rendition-name="original" width="945" height="631" loading="lazy" alt="sa obuke"> </figure>  Dodao je da je za privredu važno da na vrijeme razumije suštinu promjena koje donosi pristupanje EU, naglasivši da tako nestaju mnoge prepreke, tržište se otvara, pravila igre se mijenjaju i zato je važno da privrednici budu pripremljeni. Boris Pekić, direktor UHY Savjetovanja, podijelio je iskustva Hrvatske u korišćenju evropskih fondova i ukazao na lekcije koje mogu biti dragocjene za Crnu Goru u procesu pristupanja Evropskoj uniji.&nbsp; On je istakao da je u prethodnih desetak godina UHY omogućio oko 200 miliona eura finansiranja za preduzetnike u Republici Hrvatskoj, što danas predstavlja snažnu referencu i potvrdu da evropski fondovi mogu biti ključni mehanizam za podsticanje rasta i razvoja privrede.&nbsp; - Danas smo ovdje da ohrabrimo preduzetnike u Crnoj Gori da iskoriste velike prilike koje se otvaraju. Ako Crna Gora, kako očekujemo, uđe u Evropsku uniju u narednim godinama, biće važno da privreda bude spremna. Ovo je pravi trenutak da ih pripremimo za ono što dolazi - istakao je Pekić, dodajući da se evropski fondovi u narednom programskom periodu otvaraju kao posebno velika šansa za mikro, mala i srednja preduzeća. Podsjetio je da je ulazak Hrvatske u EU donio ogromne promjene i da se to naročito osjetilo u privatnom sektoru. - Evropska unija i evropski fondovi zaista su promijenili Hrvatsku. Privatni sektor je povukao praktično više od stotinu odsto iskorišćenih sredstava, a to je postalo pokretač razvoja. Vjerujem da se isto može i mora dogoditi u Crnoj Gori - naglasio je on. Pekić je posebno ukazao na to koliko je važno da se preduzetnici umreže, prate trendove i počnu da se pripremaju na vrijeme.&nbsp; - Vi ste mala zemlja, ali upravo to može da bude vaša prednost. Bitno je pametno iskoristiti benefite članstva, pravila tržišta i mogućnosti koje nude evropski programi. Puno toga zavisi od spremnosti da se uključe na pravi način - naveo je. Govoreći o konkretnim sektorima, istakao je da najveće mogućnosti leže u proizvodnji, poljoprivredi, turizmu – naročito u ruralnim sredinama – kao i u razvoju čistih industrija i inovacija. Istakao je da postoje velike prilike i za velike firme, posebno kroz projekte istraživanja i razvoja.&nbsp; Na kraju svog obraćanja, Pekić je naglasio da je današnji događaj važan korak u pravcu pripreme privrede za buduće programe EU te da privrednici, ako se pripreme na vrijeme, mogu biti spremni da iskoriste sve što donosi naredni sedmogodišnji ciklus evropskih fondova. Drugog dana obuke, učesnici su kroz praktične primjere preduzetničkih projekata, otvorene diskusije i interaktivan rad s predavačima dodatno produbili razumijevanje procesa pripreme i realizacije EU projekata, kao i načina na koje evropski fondovi mogu podržati razvoj crnogorskih kompanija.

Članstvo u EU donosi konkretne i direktne prilike za privredu

Zviždač iz Crnogorskog elektroprenosnog sistema, kojem je skandaloznom odlukom Upravnog suda ukinuta zaštita po inicijativi člana Savjeta Agencije za sprječavanje korupcije Mladena Tomovića, advokata ove elektroenergetske kompanije, nastavlja svoje „sizifovske bitke“ sa institucijama, pa se juče otvorenim pismom obratio vrhovnom državnom tužiocu Miloradu Markoviću i glavnom specijalnom tužiocu Vladimiru Novoviću. Naglasio je da mu je „prevarom i zloupotrebom službenog položaja od strane Mladena Tomovića, člana Savjeta ASK-a, Dušana Drakića v.d. direktora i Kristine Braletić pomoćnice direktora ukinuta zaštita“ koja mu je bila određena mišljenjem prethodnog rukovodstva Agencije. Upozorio je i da osnovano sumnja „da novo rukovodstvo ASK-a ima zaštitu određenih struktura u tužilaštvu“, ukazujući na činjenicu da je specijalni tužilac Miroslav Turković bio član Komisije koja je sprovodila postupak izbora kandidata za Savjet ASK-a i glasao za Mladena Tomovića, iako je imao kompletnu dokumentaciju koja je dokazivala da je on advokat CGES-a u predmetima procesuiranim u slučaju zviždača iz ove kompanije i da je pokrenuo postupak za ukidanje njegove zaštite.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_6ec1bcbb659e5143ea4cd398d9e13fda19b7bb58bc15946fecfde7406e8b094e.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025120407124_6ec1bcbb659e5143ea4cd398d9e13fda19b7bb58bc15946fecfde7406e8b094e" data-rendition-name="original" width="900" height="506" loading="lazy" alt="Mladen Tomović"> <figcaption>PROGONITELJ ZVIŽDAČA: Mladen Tomović(Photo: RTCG)</figcaption> </figure>  Sumnju da neko iz tužilačke organizacije štiti upravu ASK-a potkrijepio je i navodima da je tužilaštvo odbacilo kao neosnovanu njegovu prijavu protiv Mladena Tomovića, Dušana Drakića i Kristine Braletić, nakon što mu je ukinuta zaštita, odnosno status zviždača. Da uprava ASK-a ima zaštitu tužilaštva, prema ocjeni zviždača, potvrdila je i odluka tužioca Dražena Burića da odbije njegovu pritužbu na ovu odluku tužilaštva. Posebno je ukazao na činjenicu da je pritužbu dostavio 4. novembra ove godine, a tužilac je odbacio već poslije dva dana – 6. novembra. DRAKIĆEVO NEPOSTUPANJE Uzbunjivač iz CGS-a u otvorenom pismu objašnjava i da je razlog zbog kojeg je odlučio da se tužiocima obrati javno „drsko, bezobzirno i krajnje nezakonito postupanje v.d. direktora Agencije Dušana Drakića, koji skoro jedanaest mjeseci odbija da postupi po presudi Upravnog suda i u ponovnom postupku riješi“ njegov zahtjev za zaštitu. - To radi u formi obavještenja, na koje nemam mogućnost podnošenja pravnog lijeka, krijući se iza Mišljenja Ministarstva pravde koje se ni formalno, ali ni suštinski ne može primijeniti. Drakić tvrdi da su Agenciji prestale nadležnosti za postupanje po prijavama zviždača, što je djelimično tačno, jer se to odnosi samo na nove zahtjeve, ali ne i na zahtjeve koji su podnijeti u vrijeme važenja prethodnog zakona – kategoričan je zviždač.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_a2f3fabe9e4d76d53a6bfc73b9cb6bead407942059f6ecf25d4541da5b1fcbc1.webp" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025120407124_a2f3fabe9e4d76d53a6bfc73b9cb6bead407942059f6ecf25d4541da5b1fcbc1" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="Dušan Drakić"> <figcaption>ODBIJA DA POSTUPI PO PRESUDI UPRAVNOG SUDA: Dušan Drakić</figcaption> </figure>  Tvrdi da Drakić to radi iz tri razloga. - Prvi - u ponovnom postupku pred Agencijom, morala bi biti donešena ista odluka povodom mog zahtjeva, odnosno moralo bi biti utvrđeno da ispunjavam zakonom propisane uslove za zaštitu zviždača, posebno u svijetlu činjenice da sam u međuvremenu pravosnažnom odlukom Osnovnog suda u Podgorici dokazao da je protiv mene, nakon što sam prijavio sumnju u korupciju, vođen montirani disciplinski postupak i da mi je bila izrečena nezakonita disciplinska mjera – ističe on. Drugi razlog Drakićevog nepostupanja, smatra zviždač, je što bi bile razotkrivene „prevare koje su urađene u postupku pred Upravnim sudom U.br. XXXXX/23 i u postupku pred Osnovnim sudom u Podgorici P.br.XXXX/22“.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_cb35fc554a2e7f850c95c46643b7a0d86fd93cf642e780962017449de6d6ed6e.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025120407124_cb35fc554a2e7f850c95c46643b7a0d86fd93cf642e780962017449de6d6ed6e" data-rendition-name="original" width="670" height="400" loading="lazy" alt="ASK "> <figcaption>ASK</figcaption> </figure>  Treći razlog je, ističe on, taj što „Mladen Tomović, na taj način kupuje vrijeme kako bi obezbijedio da, zloupotrebom javne funkcije koju obavlja, krivične prijave podnešene protiv njegovih vlastodavaca iz CGES-a budu odbačene, a zatim mene proglasi kao nekog ko je sve to izmislio“. HRONOLOGIJA On je u pismu naveo hronoligiju dešavanja od dana kada je podnio prijavu korupcije 2021. do danas, što, kategoričan je, dokazuje da je „član Savjeta ASK-a zloupotrijebio i dalje zloupotrebljava funkciju koju obavlja“. 24.11.2021. godine, podnio sam prijavu korupcije kompaniji. Ova prijava je odbačena kao neosnovana. 09.12.2021. godine, istu tu prijavu podnosim Agenciji za sprječavanje korupcije. 24.05.2022. godine, Agencija za sprječavanje korupcije moju prijavu, nakon prikupljene dodatne dokumentacije i izjašnjenja CGES-a, prosljeđuje Specijalnom državnom tužilaštvu.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_73323d33276e4602d351ce718c7679ebd661208206f7e31924c8cace7c5d0de4.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025120407124_73323d33276e4602d351ce718c7679ebd661208206f7e31924c8cace7c5d0de4" data-rendition-name="original" width="746" height="392" loading="lazy" alt="CGES"> <figcaption>CGES</figcaption> </figure>  20.07.2022. godine, Mladen Tomović zaključuje ugovor sa Crnogorskim elektroprenosnim sistemom. Dakle, nakon što je ASK predao prijavu SDT-u. Od njegovog angažovanja, kao punomoćnika CGES-a, kreću najgora podmetanja i moj progon, koji traje do danas. 26.07.2022. godine, zapošljeni na programu stručnog osposobljavanja D. P. podnosi Zahtjev za promjenu službe, u kojem me lažno optužuje za zlostavljanje na radu. 27.07.2022. godine, zapošljeni u Službi kojom sam rukovodio D. D. podnosi Zahtjev za posredovanje zbog navodnog mobinga, u kojem me, takođe, lažno optužuje. 27.07.2022. i 25.08.2022. godine, Inspekcija za javne nabavke, po smišljenim prijavama, vrši kontrolu dva postupka javne nabavke, na koji se odnosila moja prijava korupcije i sačinjava zapisnike o izvršenom inspekcijskom nadzoru. Mladen Tomović i njegovi vlastodavci iz CGES-a sada „mašu“ ovim zapisnicima i koriste ih kao „dokaz“ da je sve navodno urađeno u skladu sa zakonom, iako znaju da inspekcija nije nadležna da kontroliše navode koji su iznijeti u mojoj prijavi korupcije. DEŠAVANJA NAKON ŠTO SAM LAŽNO OPTUŽEN ZA ZLOSTAVLJANJE NA RADU 08.08.2022. godine, podnosim privatnu tužbu protiv D. P. zbog povrede časti i ugleda, nakon što je prethodno od menadženta firme odbijeno da se njegove optužbe nam moj račun provjere u skladu sa zakonom. I dešavanja u tom postupku su vrlo interesanta, ali da sačekamo odluku Višeg suda u Podgorici, povodom žalbe podnešene na presudu. Smatram bitnim napomenuti da D. D, drugi zapošljeni koji me optužio za mobing, nikada nije pokrenuo postupak dokazivanja njegovih navoda pred sudom. Činjenice da su me u dva dana, dvojica zapošljenih u službi optužila za zlostavljanje, samo potvrđuju smišljeno i sinhronizovano djelovanje prema meni. 13.10.2022. godine izvršni direktor CGES-a Ivan Asanović pokreće montirani disciplinski postupak protiv mene. U tom postupku svjedoči M. M. i D. P. Odbija se moj zahtjev za svjedočenjem R. B, za koju je sam D. P. kazao da je bila prisutna na sastanku na kojem sam ga ja navodno zlostavljao na radu. 30.12.2022. godine izriče mi se nezakonita disciplinska odluka. 15.03.2023. godine, podnosim tužbu Osnovnom sudu u Podgorici radi poništaja odluke kojom mi je bila izrečena disciplinska odluka. 19.05.2023. godine, Agencija za sprječavanje korupcije mi dodjeljuje zaštitu u skladu sa zakonom, zbog vođenja disciplinskog postupka i izricanja disciplinske mjere, što je izričito bilo propisano tada važećim zakonom. Ista zabrana propisana je i novim zakonom. Član 59 stav 1 tačka 4 tada važećeg Zakona o spječavanju korupcije („Sl. list CG“, br. 53/14, 42/17 i 73/23) propisivao je sljedeće: „Zviždač ima pravo na zaštitu ukoliko mu je nanijeta šteta, odnosno postoji mogućnost nastanka štete zbog podnošenja prijave iz člana 44 ovog zakona, a naročito ako je protiv njega pokrenut disciplinski postupak i izrečena disciplinska mjera“. 24.03.2023. godine Osnovnom sudu u Podgorici podnosiom tužbu za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete. 10.06.2023. godine Mladen Tomović podnosi tužbu Upravnom sudu za poništenje Mišljenja Agencije za sprječavanje korupcije, kojim mi je bila određena zaštita. 11.12.2023. godine, Osnovni sud u Podgorici donosi presudu P.Br. XXXX/23, kojom, kao nezakonitu, poništava odluku o izrečenoj disciplinskoj mjeri. DEŠAVANJA PRIJE I NAKON DONOŠENJA PRESUDE UPRAVNOG SUDA CRNE GORE 31.05.2024. godine, Upravni sud Crne Gore dostavlja Agenciji za sprječavanje korupcije zahtjev za dostavljanje odgovora na tužbu Mladena Tomovića (kojom traži da mi se ukine zaštita) i spisa predmeta koji je vođen kod Agencije.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_87a9ace84ca540cede69578dd88109adf698f7ba6544520623ba34f91eeabee8.webp" data-media-id="editor_4" data-image-id="2025120407124_87a9ace84ca540cede69578dd88109adf698f7ba6544520623ba34f91eeabee8" data-rendition-name="original" width="1280" height="960" loading="lazy" alt="Upravni sud"> <figcaption>Upravni sud</figcaption> </figure>  U tom trenutku tadašnja direktorica Jelena Perović se nalazi u kućnom pritvoru. Za vrijeme do kraja njenog mandata (15.08.2024. godine) namjerno joj se ne dostavlja pripremljen odgovor i spisi predmeta po tužbi za ukidanje moje zaštite. Više je nego očigledno da je to organizovao Tomović, uz svesrdnu pomoć pojedinih zapošljenih u Agenciji. 31.07.2024. godine Skupština Crne Gore izglasala je nove članove Savjeta Agencije za sprječavanje korupcije, među kojima je i Mladen Tomović. 23.08.2024. godine, Dušan Drakić imenovan za v.d. direktora Agencije za sprječavanje korupcije. Iako su ga spisi predmeta pripremljeni za Upravni sud sačekali na stolu Dušan Drakić, pod očiglednim uticajem Mladena Tomovića i za njegov interes, namjerno ne dostavlja odgovor na tužbu i spise predmeta Sudu. 11.10.2024. godine, Portal ETV objavljuje tekst u kojem navodi da Dušan Drakić i ASK ne postupaju po zahtjevu Upravnog suda. Istog dana Agencija dostavlja odgovor na tužbu i spise predmeta Upravnom sudu, što je Dušan Drakić prethodno odbijao da uradi skoro 50 dana od njegovog imenovanja na tu funkciju. 21.11.2024. godine Upravni sud zakazuje usmenu raspravu po tužbi Mladena Tomovića. Ovu raspravu on odlaže zahtjevom koji je podnio tog dana... 16.12.2024. godine Upravni sud zakazuje novu, drugu po redu, usmenu raspravu. Tomović tada dostavlja podnesak sa jednom od ranijih presuda ovog suda, tvrdeći da ona dokazuje njegove tužbene navode. Punomoćnica ASK-a na toj usmenoj raspravi, Snežana Đuretić, traži odlaganje iste da bi se upoznala sa podneskom Tomovića. Dakle, zapošljena u ASK-u, kojoj je punomoćje za zastupanje dao direktor ASK-a Dušan Drakić, traži odlaganje, da bi se upoznala sa podneskom koji je dostavio član Savjeta ASK-a. Sve režirano! 10.01.2025. godine Upravni sud Crne Gore poništava Mišljenje ASK-a kojim mi je bila određena zaštita i predmet vraća ovoj instituciji na ponovni postupak i odlučivanje, jer nije mogao pronaći kauzalnu vezu između moje prijave korupcije i štete koja mi je učinjena vođenjem disciplinskog postupka protiv mene (u trenutku donošenja presude Upravnog suda prvostepeno dokazano da mi je bila izrečena nezakonita disciplinska mjera). Iz obrazloženja presude se nedvosmisleno utvrđuje da sudu, očigledno namjerno, nije dostavljena cjelokupna dokumentacija predmeta formiranog kod Agencije za sprječavanje korupcije i to akt ove institucije od 24.05.2025. godine, kojim je moja prijava korupcije proslijeđena SDT-u. 30.01.2025. godine Dušan Drakić dostavlja Obavještenje mom advokatu da neće postupiti po presudi Upravnog suda, navodno jer je stupanjem na snagu novog zakona prestala nadležnost Agencije po ovom pitanju. Ponovo naglašavam, dostavio je pisani akt protiv kojeg nijesam imao mogućnost podnošenja pravnog lijeka. Uz ovaj akt dostavio je mišljenje Ministarstva pravde od 18.10.2024. godine. Pored toga što Mišljenje Ministarstva nije pravno obavezujući akt, u njemu je i decidno navedeno sljedeće: „Shodno uredbi o organizaciji i načinu rada državne uprave Ministarstvo pravde nije nadležno za tumačenje propisa i davanje mišljenja u pogledu njihove primjene i pored činjenice da je isto organ državne uprave koji je izvorno nadležan za primjenu propisa kojim se uređuje sprječavanje korupcije“. 13.02.2025. godine, moji advokati, zbog prethodnog stava Dušana Drakića, Vrhovnom sudu Crne Gore podnose Zahtjev za vanredno preispitivanje sudske odluke, 18.03.2025. godine Osnovnom sudu u Podgorici podnose tužbu za sudsku zaštitu zviždača 03.07.2025. godine, Mladen Tomović u sudskom postupku P.br.XXXX/22, koji je vođen po mojoj tužbi za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete, kao dokaz podnosi Presudu Upravnog suda Crne Gore U.br.XXXXX/23. Ovo pokazuje njegov umišljaj, iz dva razloga. Prvi, znao je na koji način je obezbijedio donošenje ovakve odluke Upravnog suda. Drugi, u završnoj riječi u istom postupku, koja je održana 09.07.2025. godine, na moju konstataciju da je protiv presude Upravnog suda podnešen vanredni pravni lijek, Tomović kaže da se takva akta mogu podnositi samo protiv pravosnažnih odluka. 16.10.2025. godine, Vrhovni sud Crne Gore odbacuje, kao nedozvoljen, Zahtjev za vanredno preispitivanje Presude Upravnog suda, uz obrazloženje: „Članom 352 stav 1 ZPP-a, propisano je da je pravosnažna ona presuda koja se više ne može pobijati žalbom, ukoliko je njome odlučeno o zahtjevu tužbe ili protivtužbe. Kod takve zakonske odredbe, presuda Upravnog suda kojom se poništava osporeni akt i predmet vraća na ponovni upravni postupak, ne stiče pravosnažnost, jer istom nije odlučeno o zahtjevu stranke, odnosno o pravima, obavezama i pravnim interesima bilo kojeg lica. Ovo iz razloga što, kada Upravni sud poništi akt ili drugu upravnu aktivnost protiv koje je bio pokrenut upravni spor (član 56 stav 1 ZUS), predmet se vraća u stanje u koje se nalazio prije nego je poništeni akt donesen, odnosno poništena upravna aktivnost preduzeta. Kako je Upravni sud, pobijanom presudom, poništio upravni akt protiv kojeg je bio pokrenut upravni spor i predmet vratio upravnom organu na ponovni postupak, to ne postoji pravosnažna sudska odluka, kao procesno-pravna pretpostavka za podnošenje zahtjeva za ispitivanje“. Podsjećam da je Tomović presudu Upravnog suda dostavio kao dokaz u postupku pred Osnovnim sudom u Podgorici, za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete i to predstavio kao validnu i konačnu odluku, iako sada vidimo da Vrhovni sud nedvosmisleno kaže: „Kada Upravni sud poništi akt ili drugu upravnu aktivnost protiv koje je bio pokrenut upravni spor (Član 56 Stav 1 ZUS), predmet se vraća u stanje u koje se nalazio prije nego je poništeni akt donešen, odnosno poništena upravna aktivnost preduzeta“. 05.11.2025. godine, moji advokati, nakon ovakvog stava Vrhovnog suda podnose Agenciji za sprječavanje korupcije Zahtjev za postupanje po presudi Upravnog suda Crne Gore U.br.XXXX/23. 24.11.2025. godine, Dušan Drakić v.d. direktora ponovo odbija da postupi po presudi Upravnog suda. Zaista vrijeđa zdrav razum činjenica da se, pored gore citiranog obrazloženja odluke Vrhovnog suda Crne Gore, v.d. direktora Agencije za sprječavanje korupcije Dušan Drakić poziva na Mišljenje Ministarstva u kojem mu je napisano da to ministarstvo nije nadležno za tumačenje propisa i davanje mišljenja u pogledu njihove primjene. BROJNE SUMNJE Zviždač je u pismu Markoviću i Novoviću iskazao sumnju i na mogući nezakoniti uticaj Tomovića na sud u jednom od postupaka koji vodi protiv CGES-a. Istakao je i, pozivajući se na član 68 stav 4 novog Zakona o sprječavanju korupcije, kojim je propisano da je „postupak po tužbi za zaštitu zviždača hitan“, da Osnovni sud u Podgorici još nije postupio po tužbi njegovih advokata za sudsku zaštitu zviždača, koju su podnijeli 18. marta ove godine. Dodao je da je pripremno ročište u tom predmetu zakazano za 19. januar sljedeće godine. -... dakle deset mjeseci od dana podnošenja tužbe. Toliko o hitnosti i zaštiti lica koja prijave sumnju u korupciju – napisao je zviždač iz CGES-a. On smatra da je na osnovu onoga što je saopštio u pismu neupitne dvije činjenice. - Prva, navodi da sam zlostavljao na radu dvojicu zapošljenih su kreirane nakon što je advokat Mladen Tomović zaključio ugovor o pravnom zastupanju sa Crnogorskim elektroprenosnim sistemom AD Podgorica. Očigledno, nijesu mi mogli pronaći najmanju grešku u prethodnom radu, pa su morali montirati lažne optužbe. Druga, Mladen Tomović je počeo da dobija sudske sporove u ime lica protiv kojih sam podnio sumnju u korupciju, nakon njegovog imenovanja za člana Savjeta ASK-a, u čemu mu svesrdnu pomoć pružaju njegovi prijatelji Dušan Drakić i Kristina Braletić. Prethodno je procesnim zloupotrebama i prevarama odugovlačio i odlagao postupke. Pametnome dosta – kategoričan je zviždač. Na kraju pisma je iskazao očekivanje da Marković i Novović ponovo formiraju predmet protiv Mladena Tomovića, Dušana Drakića i Kristine Braletić i da će u tom postupku biti saslušan u svojstvu oštećenog.

Uzbunjivač uvjeren da neko iz tužilaštva „kumuje“ njegovom progonu

Poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Nikola Janović podnio je ostavku na sve funkcije u toj partiji, potvrđeno je Portalu ETV.
Janović je odluku objavio i na mreži X, a dalji angažman u politici nastavlja kao nezavisni poslanik.
- Obavještavam vas da više nijesam član Demokratske partije socijalista Crne Gore. Samim tim, prestaje i moje članstvo u Glavnom odboru. Takođe vas obavještavam da DPS može da raspolaže sa mojim mjestima u tri skupštinska odbora – Odboru za bezbjednost i odbranu, Odboru za antikorupciju i Odboru za međunarodne odnose i iseljenike. Svoje dalje bavljenje politikom nastaviću kao nezavistan poslanik - naveo je Janović u ostavci.
Bez obzira, kako je istakao, na razlike koje u razmišljanjima o budućnosti DPS-a, zahvalio se na korektnoj i sadržajnoj saradnji i svima poželio uspjeh u budućem životu i radu.
- Nastavljam dalje posvećen vrijednostima i idejama u koje bezrezervno vjerujem - poručio je Janović.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FNikolaJanovic%2Fstatus%2F1996633773774155844%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1996633773774155844%7Ctwgr%5E6108ed308730d64b44a3132528d71d68585f33a4%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Janović je bio član Glavnog odbora DPS-a, a do marta ove godine bio je i član Predsjedništva te stranke. Poslaničku funkciju je obavljao od 2020. godine.
Janović je ranije naznačavao da DPS mora da napravi zaokret u djelovanju i razmišljanju i u više navrata imao drugačije stavove od onih koji su dominantni u stranci.
Bio je ministar sporta i mladih od 2016. do 2020. Kao uspješni vaterpolista osvojio je brojne titule, a proglašen za najboljeg sportistu Crne Gore 2013. godine.
Trofejna klupska i reprezentativna karijera je iza legendarne "osmice”. Sa Srbijom i Crnom Gorom je 2005. u Montrealu osvojio svjetsko zlato, sa Crnom Gorom ima dva zlata sa evropskih prvenstava (Budimpešta 2001. i Malaga 2008), kao i dva srebra, u Ajndhovenu 2012. i Beogradu ove godine.
U Barseloni 2013. godine je vodio svoje "ajkule” do srebrne medalje na Svjetskom prvenstvu.

Nikola Janović napustio DPS, ostaje nezavisni poslanik: Nastavljam dalje posvećen vrijednostima i idejama u koje bezrezervno vjerujem

Dva mlada međeda, najvjerovatnije u potrazi za hranom, na obodu šume na raskrsnici u nikšićkom prigradskom naselju Vidrovan kamerom je prije nekoliko dana snimio čitalac Portala ETV.
Kako se vidi na snimku, susret sa čovjekom im baš i ne prija.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2F9MEnMHEmSKg&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div>Dva međeda snimljena kod Vidrovana u Nikšiću</div>
 
U nikšićkom kraju domaćini u okolnim selima, kao i na planini Goliji, od proljeća se suočavaju sa upadima međeda na imanja.
Lovci su čak tražili da se međed skine sa liste strogo zaštićenih životinja, zbog toga što su pravili ogromnu štetu domaćinstvima, ali u Agenciji za zaštitu životne sredine nijesu blagonaklono gledali na tu inicijativu.
Policija je u aprilu uhapsila četvoricu lovaca osumnjičenih da su ubili međeda u selu Brestice nadomak Nikšića. Mještani okolnih sela tada su organizovali proteste i tražili da lovci budu oslobođeni, jer su, kako su tvrdili, divljač odstrijelili na njihov zahtjev.
Ekolozi smatraju da je sve češća pojava međeda u naseljenim mjestima posljedica klimatskih promjena.
Bernska konvencija o zaštiti evropskih divljih vrsta i prirodnih staništa, koju je ratifikovala i Crna Gora, obavezuje države potpisnice na zaštitu mrkog medvjeda.

VIDEO: Međedi se odomaćili u okolini Nikšića

Komisija za nestala lica Vlade Crne Gore saopštila je da su pristigli rezultati DNK analize iz laboratorije Međunarodne komisije za nestala lica (ICMP) iz Haga i izvještaji antropološke obrade skeletnih ostataka, kojim je potvrđen identitet dva člana porodice Klapuh - F.K. i S.K.
To je učinjeno nakon ekshumacije 4. juna ove godine na starom muslimanskom groblju u Nikšiću, u ulici Voja Deretića bb. Antropološki pregledi, kako su dodali, izvršeni su 6. i 7. novembra u Centru za sudsku medicinu Kliničkog centra Crne Gore.
Posmrtni ostaci trećeg člana porodice Klapuh - H.K. nijesu pronađeni, pa je najavljeno ponavljanje pregleda i proširenje zone ekshumacije na istom lokalitetu.
- Posmrtni ostaci preliminarno identifikovanih lica biće predati Institutu za nestale osobe Bosne i Hercegovine, koji će u saradnji sa Tužilaštvom i vještakom sudske medicine sprovesti postupak konačne identifikacije. Nakon toga ostaci će biti predati porodici radi dostojanstvenog ispraćaja i ukopa - navodi se u saopštenju.
Komisija za nestala lica izrazila je zahvalnost svim institucijama i organizacijama koje su dale doprinos ovom procesu - stručnjacima Međunarodne komisije za nestala lica, civilnom sektoru, medijima i drugim partnerima.
- Integrisani pristup potvrđuje važnost institucionalne saradnje u ostvarivanju prava porodica nestalih, kao i značaj primjene savremenih forenzičkih metoda u rasvjetljavanju sudbine žrtava oružanih sukoba na prostoru bivše SFRJ - zaključili su u saopštenju.
Hasan, Ferida i njihova kćerka Sena Klapuh su 1992. godine izbjegli u Crnu Goru iz ratom zahvaćene Foče u Bosni i Hercegovini. Njih su svirepo ubili pripadnici Vojske Republike Srpske 6. jula 1992. u blizini Plužina, na mostu Obrada Cicmila na rijeci Pivi.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fferid-klapuh-za-etv-neko-je-radio-na-tome-da-se-sve-sakrije&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Iz Akcije za ljudska prava (HRA) ranije je poručeno da očekuju da &nbsp;nadležne institucije BiH preduzmu mjere za privođenje pravdi Zorana Vukovića i Radomira Kovača koji su za ovaj zločin još 1996. godine osuđeni u Crnoj Gori.
- Hasana Klapuha, njegovu suprugu Feridu i njihovu kćerku Senu ubila su četvorica pripadnika odreda „Dragan Nikolić" Vojske Republike Srpske, koji su prethodno pristali da ih za novčanu naknadu bezbjedno prevezu iz Bosne i Hercegovine u Crnu Goru. Za ovo ubistvo, kvalifikovano kao ratni zločin protiv civilnog stanovništva, u Crnoj Gori su 1996. godine pravosnažno osuđeni Janko Janjić, Radomir Kovač, Zoran Simović i Zoran Vuković na po 20 godina zatvora, dok je njihov pomagač Vidoje Golubović osuđen na osam mjeseci zbog neprijavljivanja krivičnog djela i izvršilaca. Vidoje Golubović jedini je izdržao izrečenu kaznu. Ostalima je suđeno u odsustvu jer su bili u bjekstvu - naveli su ranije u HRA.
Na sudu je, kako ističu, utvrđeno da su okrivljeni, kada su prešli granicu i stigli blizu Plužina, nadomak brane Mratinje na rijeci Pivi, izveli žrtve iz vozila, pucali u njih i gurnuli ih s mosta visokog oko 100 metara. Nalazi obdukcije pokazali su da su Ferida i Sena bile žive još neko vrijeme nakon ranjavanja.
- I pored brzog otkrivanja ovog zvjerskog zločina, pravda nikad nije zadovoljena – četvorica osuđenih u odsustvu nijesu izdržali ni jedan dan kazne. Simović i Janjić su u međuvremenu preminuli, dok Kovač i Vuković i danas slobodno žive u Foči - naveli su u HRA.&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 62.5%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fhra-ocekujemo-da-bih-konacno-kazni-ratne-zlocince-za-ubistvo-porodice-klapuh-kod-pluzina&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Bosna i Hercegovina bi, kako su ranije naglasili u HRA, morala da preduzme mjere za njihovo krivično gonjenje.
- Jer je njihovo učešće u zločinu jasno dokazano pred crnogorskim sudom potkrijepljeno materijalnim dokazima. Ne postoje pravne prepreke za to, jer Evropska konvencija o prenosu postupka u krivičnim stvarima (čl. 8) dozvoljava BiH da preuzme ovaj slučaj i ponovo im sudi, budući da su njih dvojica državljani BiH. Kovač i Vuković jedino mogu biti privedeni pravdi tako što im se ponovo sudi u BiH, jer u BiH ne mogu izdržavati kaznu izrečenu na osnovu suđenja u odsustvu u Crnoj Gori, a BiH svoje državljane osuđene za ratne zločine ne može izručiti Crnoj Gori - istakli su ranije u ovoj NVO.

Tag: akcija-ciscenja