Politički vlastodršci u Crnoj Gori ne haju za opasno povampirenje ideologija fašizma, nacizma, ksenofobije, revizije istorije, glorifikacije zločina i presuđenih ratnih zločinaca - jer mnogi od njih upravo promovišu ideologije zla, mržnje, ubijanja, etničkog čišcenja.
To je aktivistkinja mirovnog i feminističkog pokreta Aida Petrović ocijenila povodom Međunarodnog dana borbe protiv fašizma i antisemitizma koji se danas obilježava širom svijeta kao sjećanje na „Kristalnu noć“ u kojoj je 9. novembra 1938. u Njemačkoj počeo veliki progon Jevreja i označio početak organizovanog i javno podržanog progona Jevreja koji je završen ubistvom šest miliona nedužnih muškaraca, žena i djece, te oko pet miliona Slovena, Roma, osoba sa invaliditetom, LGBT osoba, političkih predstavnika i ostalih grupa.
<h2>NEDOVOLJNA OPOMENA</h2>
Petrović je ustvrdila da zločini iz najmračnijih razdoblja čovječanstva nijesu bila dovoljna i ozbiljno shvaćena opomena da se spriječi ponavljanje sličnih događaja, o čemu svjedoče ratovi, zločini i srebrenički genocid devedesetih god na prostorima bivše Jugoslavije.
- Devedestih godina su nacionalistčki, šovinistički i fašistički izdanci retrogradnih politika započeli krvavo kolo uz oganj mržnje različitih i drugačijih po vjerskoj, nacionalnoj i bilo kojoj drugoj osnovi koja se nije uklapala u njihovu zločinačku i ratno huškačku ideologiju krvi i tla - navela je ona.
Podvukla je da brutalna borba i ratna mašinerija ni danas ne miruje u svijetu.
- Pa se i danas na više frontova odvijaju ratne „igre“ najmoćnijih, u kojima stradaju mnogobrojni ukrajinski civili nakon ruskog ratnog pohoda na ovu nezavisnu državu. Pred očima cijelog svijeta, koji većinski ćuti, traje genocid nad nedužnim palestinskim civilima. Fašistički oblici uništavanja ljudi i država dobija sve veći zamah što zabrinjava i ujedno podsjeća da borba protiv retrogradnih ideologija mora biti permanentna i zahtijeva mobilizaciju svih građana/ki - jasna je Petrović.
<h2>KSENOFOBIJA NA POLITIČKOM ŠVEDSKOM STOLU</h2>
U odnosu na Crnu Goru, ocijenila je da ima političkih subjekata i javnih ličnosti koji su, u svojim namjerama, prešli na veći nivo podsrekavanja govora mržnje, sijanja straha i gušenja kritičke javne riječi.
- Te su otpočeli sa postavljanjem spomenika ratnim zločincima i mrziteljima različitih na javnim mjestima, kao svojevrsnu opomenu svima koji ne misle kao oni ili ih u zlokobnim naumima ne podržavaju - navela je Petrović.
U skoro potpunoj odsutnosti lične i političke odgovornosti politička elita nam je, ističe ona, skoro na politički švedski sto ponudila ksenofobične, zastrašujuće urlike razjarene mase podgoričkim ulicama.
- Koji su, umjesto da osude individualne počinioce nedavnog nemilog incidenta na osnovu argumenata, prozivali čitav jedan narod kličuci njegovom progonu i pozivajući na linč... A onda su se ulicama Podgorice, Bara, Herceg Novog, rasula razbijena stakla sa izloga radnji turskih državljana. Gorjela su njihova auta, lokali, privođeni turski građani i postrojavani uza zid zgrada sa podignutim rukama. To je neodoljivo podsjećalo na događaje koji su predhodili Drugom svjetskom ratu - ocijenila je Petrović.
Da bi „ugođaj“ bio potpun kao u „kristalnoj noći“, vlast je, kaže ona, vjerovatno u „euforičnom zanosu“ dok je „razgonila Turke na buljuke“ zaboravila da ih oblježji žutom, bijelom, zelenom ili nekom drugom trakom da bi se znalo ko su „oni“ - a ko smo „mi“.
- Veličanje ratnih zločinaca i njihovih sramnih i varvarskih zločina, stavljanjem njihovih zločina na pijedestal dobročinstva umjesto zla i osude, prekid filmskog festivala zbog albanskog jezika, prebijanje đece iz BiH, sve podržano i praćeno „hitovima“ ,,leleču Turci, kukaju bule“, „nož, žica, Podgorica“ je slika posrnulog crnogorskog društva koje sve dublje tone u podjele, govor mržnje i različite fašističke i ksenofobične oblike - naglasila je Petrović.
<h2>RELATIVIZOVANJE POKRETA</h2>
Svako društvo, pa i crnogorsko, mora, poručuje Petrović, pravovremeno, ozbiljno i odgovorno pristupiti preventivnoj otpornosti na različite oblike fašizma i svih oblika nazadnih i retrogradnih koncepata koji utiru put ponavljanju zločina iz bliže i dalje nam istorijske prošlosti.
- Zabrinjavajući su i nedopustivi pokušaji revizije istorije koji u Crnoj Gori skoro da imaju pojavni - a ne pojedinačni oblik - posebno kada dolaze, ili kada se prihvataju od strane političkih subjekata ili donosioca odluka, koji direktno narušavaju temelje antifašističkih vrijednosti Crne Gore - navela je Petrović.
Tome, kaže ona, uveliko doprinosi i relativizovanje fašističkih i antifašističkih pokreta.
- Čime se dodatno doprinosti strahu i neizvijesnosti u društvenom okruženju - zaključila je Petrović.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fcutanje-na-opasne-narative-je-dozvola-da-se-sire-protiv-fasizma-se-uvijek-mora-dici-glas-a-institucije-da-daju-jasan-otklon-od-svih-oblika-mrznje&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

400x240

400x203

thumbnail

Mnogi politički vlastodršci ne haju za opasno povampirenje ideologija fašizma jer to i promovišu

Gotovo da nema dana a da nemamo priliku da saznamo za novi slučaj seksualnog nasilja, pedofilije ili sličnih djela, upozorili su sagovornici Portala RTCG. To su ocijenili nakon jučerašnje vijesti da je Osnovno državno tužilaštvo u Podgorici odredilo zadržavanje do 72 sata licu iz tog grada zbog sumnje na seksualno uznemiravanje. Njemu se na teret stavlja da je učinio krivično djelo seksualno uznemiravanje na štetu četvorogodišnje djevojčice u prisustvu njene majke.
Iz ugla Aide Perović, izvršne direktorke NVO Prima, mjesecima unazad svjedočimo učestalim slučajevima seksualnog uznemiravanja i seksualnog nasilja nad maloljetnicama.
- Moje višedecenijsko iskustvo u radu u ovoj oblasti govori da je broj prijavljenih slučajeva tek vrh ledenog brijega. Ovo nam šalje jasnu poruku da svi koji su u kontaktu sa djecom i mladima, počev od roditelja i straratelja, pa do zaposlenih u školstvu i zdravstvu, i svi ostali, moraju biti svjesni da je rizik od seksualnog nasilja sveprisutan. Ipak, u Crnoj Gori još ne postoji zvanična objedinjena statistika o broju slučajeva ni kada su u pitanju djeca niti odrasli kao osobe koje su preživjele ovo iskustvo - upozorava Perović.
<h2>Statistika u Crnoj Gori slilčna kao i u EU</h2>
Kako je naglasila, statistika EU govori da svaka peta djevojčica i svaki sedmi dječak doživi neki oblik seksualnog nasilja i uznemiravanja.
- Sve ukazuje da i Crna Gora ima vrlo sličnu, ako ne i istu stopu ovih krivičnih djela, ali nažalost nemamo adekvatan odgovor sistema. Monitoring rada osnovnih sudova i tužilaštava u Crnoj Gori u ovoj oblasti krivičnih djela pokazuje jasni trend davanja minimalnih kazni, čak i kada su maloljetnice i maloljetnici u pitanju. Ukoliko s jedne strane imamo seksualne predatore a sa druge institucije koje kao da se takmiče da im nađu olakšavajuće okolnosti, s pravom se pitam a ko štiti našu djecu - rekla je Perović.
Po definiciji, seksualno nasilje se odnosi na sve teže oblike nasilja, kao što je silovanje, pokušaj silovanja, silovanje na sastanku, silovanje u partnerskom odnosu, ali i na seksualno uznemiravanje, dobacivanje, neprimerene komentare seksualne prirode, dodirivanje, prikazivanje pornografije, ponižavajući seksualni odnos, incest, obljubu, podvođenje, prisilne trudnoće ili prisiljavanje na abortus.
<h2>Neophodno uvesti strože sankcije i dosljednu primjenu zakona</h2>
Kako je rekla Neda Radović, iz NVO Sistem, gotovo da nema dana a da nemamo priliku da saznamo za novi slučaj seksualnog nasilja, pedofilije ili sličnih djela.
- Takve vijesti izazivaju ogorčenje u društvenoj zajednici ali i duboku zabrinutost kod svih roditelja i građana koji žele živjeti u sigurnom društvu. Najnoviji slučaj seksualnog uznemiravanja četvorogodišnje djevojčice koji se desio u Podgorici još jednom je alarm da je krajnje vrijeme da se sistem probudi i odlučno stane na kraj ovoj sve raširenijoj pojavi. Mi u našoj organizaciji smatramo da svako ko je počinio djelo seksualnog uznemiravanja, zlostavljanja ili silovanja, posebno kada su žrtve djela djeca, mora snositi najstrože moguće sankcije - rekla je Radović.
Kako je dodala, sankcije same po sebi nisu dovoljne a bez ozbiljne rehabilitacije i liječenja počinilaca, a nakon odslužene kazne vraćaju se nazad u sredinu, gdje mogu tražiti nove žrtve.
- Nažalost, kaznena politika u Crnoj Gori obeshrabruje. Umanjenje sankcija za počinioce silovanja i zlostavljače djece što je do sada bila praksa, šalje opasnu poruku - obeshrabruje žrtve da prijave nasilje i stvara osjećaj nekažnjivosti među počiniocima. Država umjesto da bude najjača brana protiv nasilja, svojim djelovanjima često daje vjetar u leđa nasilnicima. Neophodno je uvesti strože sankcije i dosljednu primjenu zakona, posebno za povratnike. Registar seksualnih prestupnika mora biti javan i transparentan, uz trajnu zabranu da takve osobe rade u institucijama, školama, sportskim i kulturnim centrima gdje borave djeca - rekla je Radović.
Kako je podvukla, država mora staviti mentalno zdravlje žrtava u prvi plan a kroz obaveznu i besplatnu psihološku podršku za djecu i njihove porodice.
<h2>Djeca moraju znati na koji način da prepoznaju neprihvatljivo ponašanje</h2>
- Ako institucije nisu spremne da to pruže, mi kao organizacija stojimo na raspolaganju svima kojima je ta podrška potrebna. Osim represije, podjednako je važna prevencija: edukacija djece i roditelja, ali i adekvatna obuka policije, tužilaca i sudija da ovakve slučajeve tretiraju sa posebnom pažnjom, senzitivnošću i stručnošću. Djeca moraju znati na koji način da prepoznaju neprihvatljivo ponašanje i kome da se obrate, a roditelji biti spremni da razgovaraju sa njima o granicama i zaštiti - navela je Radović.
Na kraju, dodaje, građani imaju pravo da žive bez straha.
- Država ima obavezu da ih zaštiti, a trenutno taj zadatak ne obavlja na adekvatan način. Zato je građanski otpor i pritisak na institucije ključan jer nijedno društvo koje zatvara oči pred nasiljem bilo koje vrste ne može sebe nazvati ni pravednim ni sigurnim. Dok se ne pokaže nulta tolerancija prema nasilnicima, a žrtve ne dobiju sigurnu i brzu zaštitu, ovakvi slučajevi će se, plašimo se, ponavljati - kazala je Radović.

500x500

1084x550

Radović: Registar seksualnih prestupnika mora biti javan; Perović: Nemamo adekvatan odgovor sistema

Setom zakona koje je Skupština Crne Gore usvojila krajem jula, a dio su procesa sveobuhvatne izborne reforme, definisane su nove kvote kojima je predviđeno da se na svakoj izbornoj listi mora naći 40 odsto žena. I vlast i opozicija, nakon izglasavanja izbornih zakona, predstavili su ovo rješenje kao značajan iskorak kojim se garantuje ne samo veća zastupljenost žena u politici, već i unapređenje njihovih prava i društvenog položaja.
<h2>Dobra novina koju ne treba nazivati istorijskom</h2>
Izvršna direktorica nevladine organizacije Crnogorski ženski lobi Aida Petrović za Antenu M ističe da je usvajanje zakona koji garantuje najmanje 40 odsto žena na izbornim listama svakako dobra novina koju, kako kaže, ne bi trebalo nazivati istorijskom čak i onda kada bi ta brojka bila 50 odsto.
- Jer je to nešto što pripada ženskoj populaciji kao većinskoj populaciji u Crnoj Gori (50,8 odsto) i na što imaju pravo da žene u parlamentu i javnom životu, predstavljaju žene - ukazuje sagovornica Antene M.
Mišljenja je da zakon jeste iskorak u pravcu veće zastupljenosti žena u javnom i političkom životu Crne Gore, a kako naglašava, nikako poklonjen od strane partija i muškog dijela populacije.
- Usudila bih se reći - na neki način iznuđen u okviru izborne reforme i slijeda onoga što je ispunjenje EU zahtjeva u pristupnim pregovorima u dijelu rodne ravnopravnosti - podvlači Petrović.
Kako pojašnjava, u društvu u kojem su rodna neravnopravnost i rodni stereotipi ukorijenjeni u opštoj kulturi, ekonomskim, socijalnim i političkim odnosima, zakonodavna &nbsp;intervencija postaje više nego neophodna.
- Uključivanje žena u procese donošenja odluka i rukovođenje, bilo u političkom, javnom ili privatnom sektoru, je i dalje veliki izazov. Očigledna rodna neravnopravnost &nbsp;koju itekako baštine u manjem ili većem obimu sve političke partije sprječava žene da pozitivno doprinesu društvenoj i političkoj zbilji u obimu u kojem one to mogu kvalitetno i odgovorno - ocjenjuje Petrović.
Kako ističe, da bi se poboljšao položaj žena i njihova prava i potrebe ispoštovale nije dovoljan jedan zakon, pa ni ovaj, već je, poručuje, potreban sistemski, odlučan odgovor na rodno zasnovano nasilje.
- Sporadične reakcije na pojedinačne slučajeve ne doprinose rješavanju problema rodne nejednakosti u Crnoj Gori. Za rodnu ravnopravnost važan proces je tzv. orodnjavanje zakonodavstva, odnosno integrisanje rodne perspektive u zakonodavstvo, prije svega u oblastima koje naznačava Konvencija o eliminisanju svih oblika diskriminacije žena - podvlači Petrović.
<h2>Osim zakonskih mjera neophodni institucionalni i kulturni pomaci</h2>
Poslanica Demokratske partije socijalista i članica skupštinskog Odbora za rodnu ravnopravnost Aleksandra Despotović za Antenu M napominje da je od obnove nezavisnosti 2006. godine primjenom i implementacijom određenih javnih politika u Crnoj Gori ostvaren značajan iskorak u dekonstrukciji patrijarhalnog modela društva.
- Zakonom iz 2011. godine uvedena je minimalna kvota od 30% za žene na izbornim listama. Prema podacima Interparlamentarne unije Crna Gora je rangirana na 108. mjestu (od 190 zemalja koje IPU redovno prati) po procentu žena u nacionalnom parlamentu - ističe Despotović.
Osim zakonskih mjera, ukazuje sagovornica Antene M, neophodni su i institucionalni i kulturni pomaci.
<h2>Nema govora da žene u politici mogu samostalno donositi odluke</h2>
Upitana da li je priča o kvotama samo proevropska mantra, ili će biti sprovedena od strane svih subjekata koji su izglasali navedene zakone, direktorica Crnogorskog ženskog lobija ističe da je veoma izazovno, teško i krajnje neizvjesno biti žena u politici u Crnoj Gori, jer, kako kaže, u dobrom dijelu zavisi od procjena i volje muških kolega.
- Što se dobro kamuflira kroz mušku priču, izjave i narative podrške ženama koji se plasiraju za javnost, dok je suština i istina drugačija, o kojoj žene u politici rijetko ili nikako ne govore,da bi sačuvale stečene pozicije i eventualno politički napredovala - izričita je Petrović.
Ukazuje da startne pozicije za ulazak u političku sferu i bavljenje istom nijesu jednake za muškarce i žene.
- Nemaju žene iste šanse kao muškarci, zbog političkog stava da je politika “muški posao, prljava sfera“ i da je ženi više namijenjena sfera privatnoga i porodičnoga života - podvlači sagovornica Antene M.
Naglašava da će kvote biti sprovedene u mjeri u kojoj odgovara svakoj političkoj partiji ponaosob, ili do tz.”staklenog plafona“ za žene u politici, nevidljive linije do koje mogu da napreduju u političkom životu pod uslovom da isključivo zastupaju političke i muške stavove partije koja je delegira za neku važnu funkciju.
- Za sada nema ni govora da žene u politici na mjestima odlučivanja u potpunosti mogu same donositi odluke i zastupati i zagovarati potrebe i prava većinske ženske populacije, posebno ne feminističko aktivističke ideje, stavove, programe - kategorična je Petrović.
<h2>Žene moraju učestvovati u političkim procesima i imati stvarni uticaj</h2>
Despotović ukazuje da je potrebno da kvote ne budu samo formalne kvantitativne mjere, već da žene stvarno učestvuju u političkim procesima i imaju uticaj.
- Da bi kvota bila rezultativna, neophodno je da bude praćena stvarnim mehanizmima - naglašava sagovornica Antene M.
Poručuje da se bez društvene i institucionalne podrške ne mogu događati suštinske promjene.
- Da li će svi subjekti koji su glasali za Zakon biti dosljedni u sprovođenju istog pokazaće naredni vremenski period. Ono što mogu da kažem, jeste da politički subjekt kome ja pripadam, a to je Demokratska Partija Socijalista će poštovati zakonske okvire, jer treba naglasiti da su značajna zakonska rješenja po ovom pitanju &nbsp;donesena u periodu kada je DPS vršio vlast sa koalicionim partnerima - podvlači Despotović.
<h2>Broj poslanica pokazatelj da su žene nevidljive</h2>
Petrović ukazuje da je trenutni broj poslanica u Parlamentu upravo pokazatelj da ih muške kolege - političari ne vide kao političke partnerke i ravnopravne njima, već, kako kaže, ispunjavaju kvote i to nepotpuno i nedovoljno, tek da zadovolje dio zahtjeva koji su stavljeni pred partijama kroz nacionalno ili EU zakonodavstvo u ovoj oblasti.
- Broj žena naglo postaje vidljiv i prioritetan u izbornim kampanjama zbog njihovog obimnog rada u partijskom i terenskom izbornom okruženju. Ukoliko partije pokažu istinsku volju da broj žena shodno novom zakonu bude optimalan, partijski predstavnici i njihovi organi poradiće na obezbjeđivanju permanentne edukacije za žene u politici i &nbsp;povećanju njihovog kvalitetnog djelovanja u političkoj i javnoj sferi i mjestima odlučivanja. Svaka partija ima svoje ženske klubove kojima se iz budžeta opredjeljuju sredstva koja se mogu opredijeliti i za edukacije a ne zloupotrebu i nenamjensko trošenje kako je često bio slučaj do sada - kategorična je Petrović.
<h2>Kvote nastavak temelja za evropski put Crne Gore</h2>
Poslanica DPS-a ocjenjuje da uvođenje kvote od 40% za manje zastupljeni pol predstavlja samo nastavak politike koja je postavila temelje evropskog puta Crne Gore.
- Važno je istaći da su nakon obnove nezavisnosti uspostavljeni pravni okviri za promociju i zaštitu ženskih &nbsp;prava. Usvajanjem Ustava, Zakona o rodnoj ravnopravnosti i Zakona o zaštitniku ljudskih prava 2007. godine, kao i Zakona o zabrani diskriminacije 2011. godine, Crna Gora je uspostavila zakonodavni okvir za sprovođenje rodne ravnopravnosti i stvorila osnov za promociju i zaštitu ženskih ljudskih prava - podsjeća Despotović.
Kako dodaje, Strategije za unapređenje rodne ravnopravnosti, kao što su Nacionalna strategija za rodnu ravnopravnost 2017-2021 i 2023-2027, &nbsp;predviđele su &nbsp;mjere za povećanje učešća žena u odlučivanju.
- Upotreba rodno senzitivnog jezika važan je dio borbe za rodnu ravnopravnost, jer je jezik odraz stavova i ponašanja pojedinaca i društva u cjelini, a izbor riječi indikator postojanja stereotipa i rodnih uloga. Od 2015. godine u upotrebi je rodno senzitivni jezik i Crna Gora je na ovaj način postala lider u promociji novih vrijednosti - naglašava sagovornica Antene M.
<h2>Žene su potencijal razvoja crnogorskog društva</h2>
Poslanicu DPS-a upitali su i da li političke partije imaju dovoljno kvalifikovanih žena da bi ispunile predviđene kvote.
- Odgovor na ovo pitanje može se naći u sljedećim podacima: Prema posljednjem Popisu stanovništva žene u ukupnom broju stanovnika učestvuju sa 50.8%. Od ukupnog broja diplomiranih 2023. godine &nbsp;61,8% je ženskog, a 38,2% muškog pola. Magistarske / master studije u toku 2023. godine završilo je 70,2% ženskog, a 29,8% studenata muškog pola, a doktorske studije 66% žene, a &nbsp;33% muškarci - ukazuje Despotović.
Dakle, kako poručuje, žene su potencijal razvoja crnogorskog društva, &nbsp;i s tim u vezi, da žene ne bi ostale samo potencijal, već ključni faktor i stub razvoja društva Crna Gora ima jedinstvenu šansu da u procesu evropskih integracija učini još jedan važan iskorak i na izbornim listama uključi 40% mjesta za &nbsp;žene.
- Usklađivanje zakonodavstva sa EU standardima može biti katalizator za promjene. Takođe, napominjem da samo kroz politiku koja ravnopravno uključuje sve građane - i žene i muškarce, moguće je ostvariti pravedan i održiv razvoj - podvlači Despotović.
<h2>Politika se i dalje smatra muškim domenom</h2>
Upitana postoji li stvarna volja političkih partija za ispunjenjem ove reformske obaveze, Petrović ističe da se politika i dalje smatra domenom koji je namijenjen muškarcima.
- I to je &nbsp;činjenica koja pokazuje da političke stranke nijesu učinile ništa više na ravnopravnoj zastupljenosti polova od onoga što propisuje zakon. Žene su izostavljene iz svih glavnih političkih procesa, i samostalnog odlučivanja bez uticaja partija i njihovih muških predstavnika uključujući i &nbsp;izgradnju mira i bezbjednosti - naglašava sagovornica Antene M.
Kako dodaje, Rezolucija Savjeta bezbjednosti “Žene, mir i bezbjednost” koju je Crna Gora potpisala i ratifikovala skoro da je zaboravljena kao i Istanbulska konvencija, osim kada treba ispuniti agende budućih strategija i planova koje su, ističe, više spisak lijepih želja nego realnih ostvarenja.
- Politička volja nije ona koja se navodno iskazuje u javnom diskursu, nije plod iskrene emancipatorske i edukativne uloge političara, već puko zadovoljavanje zahtjeva prije svega EU - izričita je Petrović.
Kako naglašava, kakva je politička volja muških političara prema ženama političarkama najbolje govori činjenica da jedan dio uglavnom ćuti ili selektivno i šturo reaguje, dok drugi proizvodi govor mržnje, seksizma i mizoginije i u samom parlamentu.
<h2>Test za partije koje žele Crnu Goru u EU</h2>
Despotović ocjenjuje da će političke partije u narednom periodu pokazati koliko su spremne &nbsp;za ispunjavanje zakonskih odredbi.
- To može biti i dobar test koji će pokazati koje su to partije koje istinski žele Crnu Goru u EU, a koje partije to žele samo u narativu. Ono što znam jeste da će, DPS kao pojedinačno najjači politički subjekt i subjekt koji je postavio platformu za ulazak Crne Gore u EU, snažno raditi na ispunjavanju preuzetih zakonskih obaveza, koje ubrzavaju put Crne Gore u EU. DPS je partija koja baštini demokratske ideje i koja je na posljednjim izborima u Glavnom gradu na listi koja ju je predstavljala imala 50% žena. DPS je osvoio 30% glasova u Podgorici - napominje Despotović.
<h2>Osnaživanje žena kroz permanentnu edukaciju</h2>
Petrović kao jednu od ključnih preporuka za povećanje zastupljenosti žena u politici navodi osnaživanje žena kroz permanentne nacionalne i međunarodne edukativno informativne sesije.
- Političke stranke imaju odlučujuću ulogu u povećanju učešća žena u politici, a time i promovisanju demokratskih vrijednosti. Uključivanje žena u politiku i donošenje odluka i njihovo postavljanje na rukovodeće položaje u velikoj mjeri zavisi od političkih stranaka i odražava položaj žena u njima - naglašava naša sagovornica.
Neophodno je, kaže, posvetiti posebnu pažnju rodnim pitanjima i uložiti dodatan napor na promovisanju i unapređenju rodne ravnopravnosti.
- Diskriminatorski i uvredljiv jezik prema ženama u Skupštini treba osuditi. Sankcionisanje u skladu sa važećim zakonskim okvirom i poslanici moraju preuzeti odgovornost za borbu protiv kulture upotrebe uvredljivog i diskriminatorskog jezika - poručuje Petrović. &nbsp;
Crna Gora je, napominje naša sagovornica, usvojila zakon koji garantuje najmanje 40% žena na izbornim listama !
- Do usvajanja ovakvog zakona nije došlo “ad hoc” već se do takvog rezultata došlo predanim, upornim i dvodecenijskim hrabrim i vizionarskim radom žena u aktivističkom, političkom i društvenom miljeu, svih onih koje su imale snage i volje da podstiču i ohrabruju učešće žena u političkom i javnom životu Crne Gore i da i same budu učesnice tih zahtjevnih i teških procesa - pojašnjava Petrović.
Podsjećanja radi, Petrović napominje da su prvi programi edukativno informativnog osnaživanja žena za politički i javni život započeti prije 23 godine, tačnije 2002 godine i trajali do 2009, kroz trening programe “ŽENE TO MOGU” po uzoru na programe koje je osmislila ženska sekcija norveške Laburističke stranke i koji su se tada sprovodili u 25 zemalja širom svijeta.
- Cilj ovog programa bio je povećanje društveno angažovanih žena u političkom i javnom životu Crne Gore kao i veća zastupljenost žena na mjestima odlučivanja i rukovodećim položajima. Nakon prvih programa, edukativnih seminara “ŽENE TO MOGU “ slijedili su programi za osnaživanje mladih žena koje su u političkom i javnom životu tek zakoračile - “MLADE ŽENE TO MOGU". Prethodno edukovane trenerice ovih programa bile su iz svih tadašnjih partija jednako kao što su i učesnice seminara bile iz svih političkih partija - podsjeća Petrović.
Prije 23 godine, kaže, &nbsp;najblaže rečeno bilo je vrlo izazovno, da se na jednom treningu od 2-3 dana nađu žene različitih stavova, pogleda na rodnu perspektivu i većem učešću žena u svim sferama političkog i javnog angažmana.
- Mnoge žene su tada “grčevito” branile stavove svojih partija, ne smatrajući da i one zaslužuju javni angažman i da je to njihovo pravo jednako kao i muškaraca , tim prije što žene čine više od polovine svjetske populacije. Organizacije koje su tada sprovodile ove pionirske programe osnaživanja i edukacije žena iz političkih partija bile su :Ženska akcija, Crnogorski ženski lobi i Ženski forum - zaključuje Petrović.
<h2>Kvota nije cilj sama po sebi</h2>
Da bi se na pravi način shvatio donešeni Zakon, Despotović ukazuje da je važno napomenuti da kvota nije cilj sama po sebi, već je alat za ulazak u politiku onih kojima je do sada taj pristup bio otežan.
- Muškarci i žene zajedno donose raznovrsnije odluke, a ravnopravnost se ne gradi protiv nekoga već se gradi za sve građane. Jako je važno stvarati ambijent u kome će politički dijalog biti zasnovan na argumentima, a ne na rodnim predrasudama. Muškarci i žene u politici nijesu protivnici, već partneri - naglašava poslanica DPS-a.
Poručuje da samo zajedno možemo graditi Crnu Goru u kojoj svako ima glas i mogućnost da učestvuje u odlučivanju.
- Odbor za rodnu ravnopravnost će i dalje raditi na afirmaciji učešća žena u politici i kreiranju ambijenta u kome udruženi napori žena i muškaraca, predstavljaju temelj za izgradnju društva jednakih šansi. Rodna ravnopravnost u izbornim procesima predstavlja jedan od ključnih indikatora demokratskog razvoja i socijalne pravde u svim savremenim državama - zaključuje Despotović.

Petrović: Kvote nedovoljne ako izostaje sistemski odgovor na rodno zasnovano nasilje; Despotović: Bez društvene i institucionalne podrške nema suštinskih promjena

Devedesetih sam, kao mlada žena, bila svjedokinja svega što se dešavalo. Te i ovih četiri - pet godina je neuporedivo. Sa moje tačke gledišta, gore, opasnije i nebezbjednije je za ljude koji javno komentarišu pojave koje su blago rečeno negativne i ostavljaju trajne posljedice na društvo, stvarajući sve veći i veći jaz među stanovništvom Crne Gore raznih konfesija - rekla je gostujući u emisiji Na kraju dana, na Televiziji E, direktorica Crnogorskog ženskog lobija - Aida Petrović.
Ističe da je oduvijek Crnogorka muslimanske vjeroispovjesti i njoj je, kaže, na neki prećutan način zabranjeno da komentariše sve anomalije koje dolaze od strane Srpske pravoslavne crkve (SPC) i negativno utiču na građansko društvo.
- Ako ja komentarišem ovako užasne pojave koje meni kao građanki, kao sestri, kao majci, lede krv u žilama, da se neko takav ( Pavle Đurišić) naziva herojem i karakternim osobinama, onda se nepoznati junaci, možda i junakinje, koje stoje iza tih profila, sms poruka i ostaloga, trude da mi uliju strah u kosti, baš tako. To traje jako dugo! Devedesetih sam bila svjedokinja, kao mlada žena, svega što se dešavalo, upoređujući te godine i ove, ovih četiri - pet godina je neuporedivo, sa moje tačke gledišta, gore, opasnije i nebezbjednije za ljude koji javno komentarišu pojave koje su blago rečeno negativne i ostavljaju trajne posljedice na društvo, stvarajući sve veći i veći jaz među stanovništvom Crne Gore raznih konfesija - rekla je Petrović.
Zbog svega navedenog je bila u dilemi da li da reaguje na izjavu mitropolita SPC Joanikija Mićovića, u kojoj je četničkog zločinca nazvao nepokolebljivim junakom, znajući, kako je istakla, da će izazvati navalu botova, sa osudama, prijetnjama i ucjenama.
U kontaktu sa raznim botovskim profilima, savjetovano joj je da ćuti jer je muslimanske vjeroispovijesti.
- A nerijetko pominju porodičnu tragediju i smrt mog muža - podsjeća ističući da je ubijen upravo od osobe koja je smatrala da nema pravo na život ako, kako kaže, nije četnik.
- Znala sam da će biti zalaženje u moje tragične porodične, intimne periode, zapravo to su doživotni nepreboli, i da me to neće zaobići. Međutim, ipak je bilo jače da odreagujem i ja sam poslala jedno saopštenje u svoje ime, kao građanke, da osim što je nedopustivo i neprihvatljivo da jedan velikodostojnik, kao mitropolit Joanikije drugima preporučuje i poziva na širenje mira, ljubavi i sloge, on sam pravi razdor permanentno i kontinuirano, sa izjavama poput ove o Pavlu Đurišiću i njegovim ,,herojskim djelima”, stvarajući jednu sveopštu uzburkanost, da tako kažem među građanima, posebno građanima koji se nacionalno izjašnjavaju kao Bošnjaci muslimanske vjeroispovjesti. Ranije mi je puno puta savjetovano da smo mi manjina i da ja treba da ćutim, dakle toliki je strah, to odgovorno tvrdim, da ja treba da ćutim, posebno što imam tragična dešavanja u porodici - zaključila je Petrović.
Cijelo gostovanje možete pogledati na Youtube kanalu TV E.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3Dd0XAC3en0Qc&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Petrović: Izjave poput ove u kojima se Pavle Đurišić naziva herojem meni kao majci, sestri i građanki lede krv u žilama

Litvanski sud je danas osudio lidera jedne od stranaka u koalicionoj vladi zbog antisemitskih komentara.
Okružni sud u Viljnusu utvrdio je da je Remigijus Žemaitaitis podsticao mržnju prema Jevrejima, grubo umanjivao zločine nacističke Njemačke i grubo ublažavao Holokaust na uvrjedljiv i pogrdan način.
Žemaitatis će u fond za žrtve zločina morati da uplati kaznu od 51.000 eura, koliko je tužilaštvo i tražilo.
Slučaj se odnosi na objave na društvenim mrežama i javne izjave iz maja i juna 2023. godine u kojima je, između ostalog, napisao: "Izgleda da je za naše novinare i lokalne litvanske Jevreje rušenje škola u Palestini još jedna zabava?!".
Takođe je citirao antisemitsku dječju pjesmicu i dao komentare vezane za događaje tokom Drugog svjetskog rata.
Žemaitaitis je podnio ostavku na mesto poslanika u litvanskom parlamentu 2024. godine jer je Ustavni sud Litvanije presudio da je tim izjavama prekršio zakletvu i Ustav, ali se vratio u politiku na izborima te godine na čelu populističke stranke Nemuno Aušra koja je ušla u koalicionu vladu, predvođenu Socijaldemokratama lijevog centra.
Žemaitaitis nije član kabineta premijerke Inge Ruginiene.
Žemaitaitis koji poriče bilo kakvo krivično djelo, nije bio na suđenju, a novinarima je rekao da "svi razumiju" da je odluka suda "politizovana".
Litvanske Socijaldemokrate su na društvenoj mreži Fejsbuk saopštile da je svaki oblik antisemitizma, govora mržnje ili poricanja Holokausta neprihvatljiv i nespojiv sa njihovim vrijednostima.
Navele su da poštuju odluku suda, ali su napomenule da ona još nije konačna.

Litvanija: Lider iz vladajuće koalicije moraće da plati 51.000 eura zbog podsticanja mržnje prema Jevrejima

Očekuje se da će američki predsjednik Donald Tramp u narednim sedmicama predstaviti prelazak na drugu fazu svog mirovnog plana za Gazu, prenosi Channel 12, pozivajući se na visoke američke zvaničnike koji tvrde da postoji vidljiv napredak u procesu.
Prema informacijama ove mreže, Trampova objava mogla bi uslijediti prije božićnih praznika, nakon čega se očekuje sastanak predsjednika SAD-a i izraelskog premijera Benjamina Netanjahua u Vašingtonu.
Zvaničnici navode da SAD i posrednici trenutno razgovaraju s Hamasom o mogućem sporazumu koji bi ovu grupu naveo da se odrekne vlasti u Gazi i započne proces razoružanja – ključnim tačkama druge faze koje su ostale neriješene od stupanja na snagu primirja u oktobru.
Prema nacrtu sporazuma, Hamas bi se najprije odrekao teškog naoružanja, poput projektila i raketa, a kasnije i lakšeg naoružanja. Prihvatanje sporazuma bio bi uslov za primjenu druge faze plana, uključujući povlačenje IDF-a izvan postojeće Žute linije.
Jedan visoki američki zvaničnik za Channel 12 poručio je: "U narednim sedmicama doći ćemo do trenutka istine. Hamas će morati odlučiti hoće li se odreći svoje vladavine i početi razoružavati u zamjenu za povlačenje IDF-a ili će odbiti i suočiti se s posljedicama."
Druga faza plana, koju ni Izrael ni Hamas još nisu potpisali, predviđa formiranje Odbora za mir na čelu s Trampom koji bi nadgledao upravljanje Gazom, uz uspostavu Međunarodnih stabilizacijskih snaga zaduženih za sigurnost Pojasa.

Tramp ubrzava drugu fazu plana za Gazu

Štab ukrajinske vojske saopštio je da je od jutros već zabilježio 131 sukob između svojih i ruskih snaga, prenose francuski mediji.
Kao što je slučaj skoro svakog dana, Pokrovski region, u Donjeckoj oblasti na istoku Ukrajine, bio je posebna meta. Više od trećine borbi odigralo se u na tom području, sa 46 ruskih napada, prema podacima ukrajinske vojske.
Ukrajinci, sa svoje strane, tvrde da su odbili 40 od njih.
Ukrajinski štab je takođe prenio o vazdušnom napadu, granatiranju i skoro 100 artiljerijskih granata na sjevernom frontu, sjeverno od Sumija.
Ukrajinska vojska prenijela je da je bilo nekoliko ruskih napada na istoku zemlje, oko Kostjantinovke, Limana i Slavjanska.
U blizini Dnjepropetrovske oblasti, jugozapadno od Pokrovska, štab ukrajinske vojske tvrdi da je ruska vojska pokušala da napreduje 17 puta na nekoliko lokacija oko Aleksandrovke.
Na jugu, Ukrajinci izvještavaju o pet ruskih napada u regionu Huljajpolje i jednom u regionu Orihiv. Dodaje se da su Rusi pokušali još jedan proboj ka Antonivskom mostu, koji premošćuje rijeku Dnjepar između Antonivke i Olečkog, blizu Pridnjeprovskog.

Danas 131 sukob između ruskih i ukrajinskih snaga od početka dana

Mario Martinović (30), vlasnik firme "AutoCorner AB" iz švedskog Varberga, nalazi se na Interpolovoj crvenoj potjernici zbog sumnje da je prevario više kreditnih i lizing kompanija za luksuzne automobile ukupne vrijednosti oko 440.000 eura, pišu švedski mediji, a prenose Nezavisne.
Prema navodima tužilaštva, tokom 2022. i 2023. godine Martinović je navodno preko svoje firme preuzimao skupocjena vozila, ali ona nikada nisu bila plaćena.
Radi se o automobilima iz premijum klase koji su ubrzo nakon preuzimanja nestali.
Lista vozila koje je Martinović uzeo je dugačka, a čine je sljedeća vozila:
Porsche (2014), bijeli
BMW (2018), crni
BMW (2010), metalik sivi
Mercedes-Benz (2015), crni,
Mercedes-AMG (2011), crni,
Audi (2011), crni.
Tužiteljka Ema Lundin potvrđuje da je samo mali dio automobila pronađen.
- Većina automobila potpuno je nestala, nemamo nikakav trag - kazala je ona, javlja švedski list <a href="https://www.expressen.se/nyheter/sverige/bilbedragaren-mario-martinovic-30-har-efterlysts-internationellt/" target="_blank">Expressen.</a> 
&nbsp;

Prevara teška pola miliona eura u Švedskoj, trag vodi do zgrade u BiH

Zviždač iz Crnogorskog elektroprenosnog sistema, kojem je skandaloznom odlukom Upravnog suda ukinuta zaštita po inicijativi člana Savjeta Agencije za sprječavanje korupcije Mladena Tomovića, advokata ove elektroenergetske kompanije, nastavlja svoje „sizifovske bitke“ sa institucijama, pa se juče otvorenim pismom obratio vrhovnom državnom tužiocu Miloradu Markoviću i glavnom specijalnom tužiocu Vladimiru Novoviću. Naglasio je da mu je „prevarom i zloupotrebom službenog položaja od strane Mladena Tomovića, člana Savjeta ASK-a, Dušana Drakića v.d. direktora i Kristine Braletić pomoćnice direktora ukinuta zaštita“ koja mu je bila određena mišljenjem prethodnog rukovodstva Agencije. Upozorio je i da osnovano sumnja „da novo rukovodstvo ASK-a ima zaštitu određenih struktura u tužilaštvu“, ukazujući na činjenicu da je specijalni tužilac Miroslav Turković bio član Komisije koja je sprovodila postupak izbora kandidata za Savjet ASK-a i glasao za Mladena Tomovića, iako je imao kompletnu dokumentaciju koja je dokazivala da je on advokat CGES-a u predmetima procesuiranim u slučaju zviždača iz ove kompanije i da je pokrenuo postupak za ukidanje njegove zaštite.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_6ec1bcbb659e5143ea4cd398d9e13fda19b7bb58bc15946fecfde7406e8b094e.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025120407124_6ec1bcbb659e5143ea4cd398d9e13fda19b7bb58bc15946fecfde7406e8b094e" data-rendition-name="original" width="900" height="506" loading="lazy" alt="Mladen Tomović"> <figcaption>PROGONITELJ ZVIŽDAČA: Mladen Tomović(Photo: RTCG)</figcaption> </figure>  Sumnju da neko iz tužilačke organizacije štiti upravu ASK-a potkrijepio je i navodima da je tužilaštvo odbacilo kao neosnovanu njegovu prijavu protiv Mladena Tomovića, Dušana Drakića i Kristine Braletić, nakon što mu je ukinuta zaštita, odnosno status zviždača. Da uprava ASK-a ima zaštitu tužilaštva, prema ocjeni zviždača, potvrdila je i odluka tužioca Dražena Burića da odbije njegovu pritužbu na ovu odluku tužilaštva. Posebno je ukazao na činjenicu da je pritužbu dostavio 4. novembra ove godine, a tužilac je odbacio već poslije dva dana – 6. novembra. DRAKIĆEVO NEPOSTUPANJE Uzbunjivač iz CGS-a u otvorenom pismu objašnjava i da je razlog zbog kojeg je odlučio da se tužiocima obrati javno „drsko, bezobzirno i krajnje nezakonito postupanje v.d. direktora Agencije Dušana Drakića, koji skoro jedanaest mjeseci odbija da postupi po presudi Upravnog suda i u ponovnom postupku riješi“ njegov zahtjev za zaštitu. - To radi u formi obavještenja, na koje nemam mogućnost podnošenja pravnog lijeka, krijući se iza Mišljenja Ministarstva pravde koje se ni formalno, ali ni suštinski ne može primijeniti. Drakić tvrdi da su Agenciji prestale nadležnosti za postupanje po prijavama zviždača, što je djelimično tačno, jer se to odnosi samo na nove zahtjeve, ali ne i na zahtjeve koji su podnijeti u vrijeme važenja prethodnog zakona – kategoričan je zviždač.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_a2f3fabe9e4d76d53a6bfc73b9cb6bead407942059f6ecf25d4541da5b1fcbc1.webp" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025120407124_a2f3fabe9e4d76d53a6bfc73b9cb6bead407942059f6ecf25d4541da5b1fcbc1" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="Dušan Drakić"> <figcaption>ODBIJA DA POSTUPI PO PRESUDI UPRAVNOG SUDA: Dušan Drakić</figcaption> </figure>  Tvrdi da Drakić to radi iz tri razloga. - Prvi - u ponovnom postupku pred Agencijom, morala bi biti donešena ista odluka povodom mog zahtjeva, odnosno moralo bi biti utvrđeno da ispunjavam zakonom propisane uslove za zaštitu zviždača, posebno u svijetlu činjenice da sam u međuvremenu pravosnažnom odlukom Osnovnog suda u Podgorici dokazao da je protiv mene, nakon što sam prijavio sumnju u korupciju, vođen montirani disciplinski postupak i da mi je bila izrečena nezakonita disciplinska mjera – ističe on. Drugi razlog Drakićevog nepostupanja, smatra zviždač, je što bi bile razotkrivene „prevare koje su urađene u postupku pred Upravnim sudom U.br. XXXXX/23 i u postupku pred Osnovnim sudom u Podgorici P.br.XXXX/22“.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_cb35fc554a2e7f850c95c46643b7a0d86fd93cf642e780962017449de6d6ed6e.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025120407124_cb35fc554a2e7f850c95c46643b7a0d86fd93cf642e780962017449de6d6ed6e" data-rendition-name="original" width="670" height="400" loading="lazy" alt="ASK "> <figcaption>ASK</figcaption> </figure>  Treći razlog je, ističe on, taj što „Mladen Tomović, na taj način kupuje vrijeme kako bi obezbijedio da, zloupotrebom javne funkcije koju obavlja, krivične prijave podnešene protiv njegovih vlastodavaca iz CGES-a budu odbačene, a zatim mene proglasi kao nekog ko je sve to izmislio“. HRONOLOGIJA On je u pismu naveo hronoligiju dešavanja od dana kada je podnio prijavu korupcije 2021. do danas, što, kategoričan je, dokazuje da je „član Savjeta ASK-a zloupotrijebio i dalje zloupotrebljava funkciju koju obavlja“. 24.11.2021. godine, podnio sam prijavu korupcije kompaniji. Ova prijava je odbačena kao neosnovana. 09.12.2021. godine, istu tu prijavu podnosim Agenciji za sprječavanje korupcije. 24.05.2022. godine, Agencija za sprječavanje korupcije moju prijavu, nakon prikupljene dodatne dokumentacije i izjašnjenja CGES-a, prosljeđuje Specijalnom državnom tužilaštvu.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_73323d33276e4602d351ce718c7679ebd661208206f7e31924c8cace7c5d0de4.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025120407124_73323d33276e4602d351ce718c7679ebd661208206f7e31924c8cace7c5d0de4" data-rendition-name="original" width="746" height="392" loading="lazy" alt="CGES"> <figcaption>CGES</figcaption> </figure>  20.07.2022. godine, Mladen Tomović zaključuje ugovor sa Crnogorskim elektroprenosnim sistemom. Dakle, nakon što je ASK predao prijavu SDT-u. Od njegovog angažovanja, kao punomoćnika CGES-a, kreću najgora podmetanja i moj progon, koji traje do danas. 26.07.2022. godine, zapošljeni na programu stručnog osposobljavanja D. P. podnosi Zahtjev za promjenu službe, u kojem me lažno optužuje za zlostavljanje na radu. 27.07.2022. godine, zapošljeni u Službi kojom sam rukovodio D. D. podnosi Zahtjev za posredovanje zbog navodnog mobinga, u kojem me, takođe, lažno optužuje. 27.07.2022. i 25.08.2022. godine, Inspekcija za javne nabavke, po smišljenim prijavama, vrši kontrolu dva postupka javne nabavke, na koji se odnosila moja prijava korupcije i sačinjava zapisnike o izvršenom inspekcijskom nadzoru. Mladen Tomović i njegovi vlastodavci iz CGES-a sada „mašu“ ovim zapisnicima i koriste ih kao „dokaz“ da je sve navodno urađeno u skladu sa zakonom, iako znaju da inspekcija nije nadležna da kontroliše navode koji su iznijeti u mojoj prijavi korupcije. DEŠAVANJA NAKON ŠTO SAM LAŽNO OPTUŽEN ZA ZLOSTAVLJANJE NA RADU 08.08.2022. godine, podnosim privatnu tužbu protiv D. P. zbog povrede časti i ugleda, nakon što je prethodno od menadženta firme odbijeno da se njegove optužbe nam moj račun provjere u skladu sa zakonom. I dešavanja u tom postupku su vrlo interesanta, ali da sačekamo odluku Višeg suda u Podgorici, povodom žalbe podnešene na presudu. Smatram bitnim napomenuti da D. D, drugi zapošljeni koji me optužio za mobing, nikada nije pokrenuo postupak dokazivanja njegovih navoda pred sudom. Činjenice da su me u dva dana, dvojica zapošljenih u službi optužila za zlostavljanje, samo potvrđuju smišljeno i sinhronizovano djelovanje prema meni. 13.10.2022. godine izvršni direktor CGES-a Ivan Asanović pokreće montirani disciplinski postupak protiv mene. U tom postupku svjedoči M. M. i D. P. Odbija se moj zahtjev za svjedočenjem R. B, za koju je sam D. P. kazao da je bila prisutna na sastanku na kojem sam ga ja navodno zlostavljao na radu. 30.12.2022. godine izriče mi se nezakonita disciplinska odluka. 15.03.2023. godine, podnosim tužbu Osnovnom sudu u Podgorici radi poništaja odluke kojom mi je bila izrečena disciplinska odluka. 19.05.2023. godine, Agencija za sprječavanje korupcije mi dodjeljuje zaštitu u skladu sa zakonom, zbog vođenja disciplinskog postupka i izricanja disciplinske mjere, što je izričito bilo propisano tada važećim zakonom. Ista zabrana propisana je i novim zakonom. Član 59 stav 1 tačka 4 tada važećeg Zakona o spječavanju korupcije („Sl. list CG“, br. 53/14, 42/17 i 73/23) propisivao je sljedeće: „Zviždač ima pravo na zaštitu ukoliko mu je nanijeta šteta, odnosno postoji mogućnost nastanka štete zbog podnošenja prijave iz člana 44 ovog zakona, a naročito ako je protiv njega pokrenut disciplinski postupak i izrečena disciplinska mjera“. 24.03.2023. godine Osnovnom sudu u Podgorici podnosiom tužbu za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete. 10.06.2023. godine Mladen Tomović podnosi tužbu Upravnom sudu za poništenje Mišljenja Agencije za sprječavanje korupcije, kojim mi je bila određena zaštita. 11.12.2023. godine, Osnovni sud u Podgorici donosi presudu P.Br. XXXX/23, kojom, kao nezakonitu, poništava odluku o izrečenoj disciplinskoj mjeri. DEŠAVANJA PRIJE I NAKON DONOŠENJA PRESUDE UPRAVNOG SUDA CRNE GORE 31.05.2024. godine, Upravni sud Crne Gore dostavlja Agenciji za sprječavanje korupcije zahtjev za dostavljanje odgovora na tužbu Mladena Tomovića (kojom traži da mi se ukine zaštita) i spisa predmeta koji je vođen kod Agencije.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_87a9ace84ca540cede69578dd88109adf698f7ba6544520623ba34f91eeabee8.webp" data-media-id="editor_4" data-image-id="2025120407124_87a9ace84ca540cede69578dd88109adf698f7ba6544520623ba34f91eeabee8" data-rendition-name="original" width="1280" height="960" loading="lazy" alt="Upravni sud"> <figcaption>Upravni sud</figcaption> </figure>  U tom trenutku tadašnja direktorica Jelena Perović se nalazi u kućnom pritvoru. Za vrijeme do kraja njenog mandata (15.08.2024. godine) namjerno joj se ne dostavlja pripremljen odgovor i spisi predmeta po tužbi za ukidanje moje zaštite. Više je nego očigledno da je to organizovao Tomović, uz svesrdnu pomoć pojedinih zapošljenih u Agenciji. 31.07.2024. godine Skupština Crne Gore izglasala je nove članove Savjeta Agencije za sprječavanje korupcije, među kojima je i Mladen Tomović. 23.08.2024. godine, Dušan Drakić imenovan za v.d. direktora Agencije za sprječavanje korupcije. Iako su ga spisi predmeta pripremljeni za Upravni sud sačekali na stolu Dušan Drakić, pod očiglednim uticajem Mladena Tomovića i za njegov interes, namjerno ne dostavlja odgovor na tužbu i spise predmeta Sudu. 11.10.2024. godine, Portal ETV objavljuje tekst u kojem navodi da Dušan Drakić i ASK ne postupaju po zahtjevu Upravnog suda. Istog dana Agencija dostavlja odgovor na tužbu i spise predmeta Upravnom sudu, što je Dušan Drakić prethodno odbijao da uradi skoro 50 dana od njegovog imenovanja na tu funkciju. 21.11.2024. godine Upravni sud zakazuje usmenu raspravu po tužbi Mladena Tomovića. Ovu raspravu on odlaže zahtjevom koji je podnio tog dana... 16.12.2024. godine Upravni sud zakazuje novu, drugu po redu, usmenu raspravu. Tomović tada dostavlja podnesak sa jednom od ranijih presuda ovog suda, tvrdeći da ona dokazuje njegove tužbene navode. Punomoćnica ASK-a na toj usmenoj raspravi, Snežana Đuretić, traži odlaganje iste da bi se upoznala sa podneskom Tomovića. Dakle, zapošljena u ASK-u, kojoj je punomoćje za zastupanje dao direktor ASK-a Dušan Drakić, traži odlaganje, da bi se upoznala sa podneskom koji je dostavio član Savjeta ASK-a. Sve režirano! 10.01.2025. godine Upravni sud Crne Gore poništava Mišljenje ASK-a kojim mi je bila određena zaštita i predmet vraća ovoj instituciji na ponovni postupak i odlučivanje, jer nije mogao pronaći kauzalnu vezu između moje prijave korupcije i štete koja mi je učinjena vođenjem disciplinskog postupka protiv mene (u trenutku donošenja presude Upravnog suda prvostepeno dokazano da mi je bila izrečena nezakonita disciplinska mjera). Iz obrazloženja presude se nedvosmisleno utvrđuje da sudu, očigledno namjerno, nije dostavljena cjelokupna dokumentacija predmeta formiranog kod Agencije za sprječavanje korupcije i to akt ove institucije od 24.05.2025. godine, kojim je moja prijava korupcije proslijeđena SDT-u. 30.01.2025. godine Dušan Drakić dostavlja Obavještenje mom advokatu da neće postupiti po presudi Upravnog suda, navodno jer je stupanjem na snagu novog zakona prestala nadležnost Agencije po ovom pitanju. Ponovo naglašavam, dostavio je pisani akt protiv kojeg nijesam imao mogućnost podnošenja pravnog lijeka. Uz ovaj akt dostavio je mišljenje Ministarstva pravde od 18.10.2024. godine. Pored toga što Mišljenje Ministarstva nije pravno obavezujući akt, u njemu je i decidno navedeno sljedeće: „Shodno uredbi o organizaciji i načinu rada državne uprave Ministarstvo pravde nije nadležno za tumačenje propisa i davanje mišljenja u pogledu njihove primjene i pored činjenice da je isto organ državne uprave koji je izvorno nadležan za primjenu propisa kojim se uređuje sprječavanje korupcije“. 13.02.2025. godine, moji advokati, zbog prethodnog stava Dušana Drakića, Vrhovnom sudu Crne Gore podnose Zahtjev za vanredno preispitivanje sudske odluke, 18.03.2025. godine Osnovnom sudu u Podgorici podnose tužbu za sudsku zaštitu zviždača 03.07.2025. godine, Mladen Tomović u sudskom postupku P.br.XXXX/22, koji je vođen po mojoj tužbi za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete, kao dokaz podnosi Presudu Upravnog suda Crne Gore U.br.XXXXX/23. Ovo pokazuje njegov umišljaj, iz dva razloga. Prvi, znao je na koji način je obezbijedio donošenje ovakve odluke Upravnog suda. Drugi, u završnoj riječi u istom postupku, koja je održana 09.07.2025. godine, na moju konstataciju da je protiv presude Upravnog suda podnešen vanredni pravni lijek, Tomović kaže da se takva akta mogu podnositi samo protiv pravosnažnih odluka. 16.10.2025. godine, Vrhovni sud Crne Gore odbacuje, kao nedozvoljen, Zahtjev za vanredno preispitivanje Presude Upravnog suda, uz obrazloženje: „Članom 352 stav 1 ZPP-a, propisano je da je pravosnažna ona presuda koja se više ne može pobijati žalbom, ukoliko je njome odlučeno o zahtjevu tužbe ili protivtužbe. Kod takve zakonske odredbe, presuda Upravnog suda kojom se poništava osporeni akt i predmet vraća na ponovni upravni postupak, ne stiče pravosnažnost, jer istom nije odlučeno o zahtjevu stranke, odnosno o pravima, obavezama i pravnim interesima bilo kojeg lica. Ovo iz razloga što, kada Upravni sud poništi akt ili drugu upravnu aktivnost protiv koje je bio pokrenut upravni spor (član 56 stav 1 ZUS), predmet se vraća u stanje u koje se nalazio prije nego je poništeni akt donesen, odnosno poništena upravna aktivnost preduzeta. Kako je Upravni sud, pobijanom presudom, poništio upravni akt protiv kojeg je bio pokrenut upravni spor i predmet vratio upravnom organu na ponovni postupak, to ne postoji pravosnažna sudska odluka, kao procesno-pravna pretpostavka za podnošenje zahtjeva za ispitivanje“. Podsjećam da je Tomović presudu Upravnog suda dostavio kao dokaz u postupku pred Osnovnim sudom u Podgorici, za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete i to predstavio kao validnu i konačnu odluku, iako sada vidimo da Vrhovni sud nedvosmisleno kaže: „Kada Upravni sud poništi akt ili drugu upravnu aktivnost protiv koje je bio pokrenut upravni spor (Član 56 Stav 1 ZUS), predmet se vraća u stanje u koje se nalazio prije nego je poništeni akt donešen, odnosno poništena upravna aktivnost preduzeta“. 05.11.2025. godine, moji advokati, nakon ovakvog stava Vrhovnog suda podnose Agenciji za sprječavanje korupcije Zahtjev za postupanje po presudi Upravnog suda Crne Gore U.br.XXXX/23. 24.11.2025. godine, Dušan Drakić v.d. direktora ponovo odbija da postupi po presudi Upravnog suda. Zaista vrijeđa zdrav razum činjenica da se, pored gore citiranog obrazloženja odluke Vrhovnog suda Crne Gore, v.d. direktora Agencije za sprječavanje korupcije Dušan Drakić poziva na Mišljenje Ministarstva u kojem mu je napisano da to ministarstvo nije nadležno za tumačenje propisa i davanje mišljenja u pogledu njihove primjene. BROJNE SUMNJE Zviždač je u pismu Markoviću i Novoviću iskazao sumnju i na mogući nezakoniti uticaj Tomovića na sud u jednom od postupaka koji vodi protiv CGES-a. Istakao je i, pozivajući se na član 68 stav 4 novog Zakona o sprječavanju korupcije, kojim je propisano da je „postupak po tužbi za zaštitu zviždača hitan“, da Osnovni sud u Podgorici još nije postupio po tužbi njegovih advokata za sudsku zaštitu zviždača, koju su podnijeli 18. marta ove godine. Dodao je da je pripremno ročište u tom predmetu zakazano za 19. januar sljedeće godine. -... dakle deset mjeseci od dana podnošenja tužbe. Toliko o hitnosti i zaštiti lica koja prijave sumnju u korupciju – napisao je zviždač iz CGES-a. On smatra da je na osnovu onoga što je saopštio u pismu neupitne dvije činjenice. - Prva, navodi da sam zlostavljao na radu dvojicu zapošljenih su kreirane nakon što je advokat Mladen Tomović zaključio ugovor o pravnom zastupanju sa Crnogorskim elektroprenosnim sistemom AD Podgorica. Očigledno, nijesu mi mogli pronaći najmanju grešku u prethodnom radu, pa su morali montirati lažne optužbe. Druga, Mladen Tomović je počeo da dobija sudske sporove u ime lica protiv kojih sam podnio sumnju u korupciju, nakon njegovog imenovanja za člana Savjeta ASK-a, u čemu mu svesrdnu pomoć pružaju njegovi prijatelji Dušan Drakić i Kristina Braletić. Prethodno je procesnim zloupotrebama i prevarama odugovlačio i odlagao postupke. Pametnome dosta – kategoričan je zviždač. Na kraju pisma je iskazao očekivanje da Marković i Novović ponovo formiraju predmet protiv Mladena Tomovića, Dušana Drakića i Kristine Braletić i da će u tom postupku biti saslušan u svojstvu oštećenog.

Uzbunjivač uvjeren da neko iz tužilaštva „kumuje“ njegovom progonu

Dva mlada međeda, najvjerovatnije u potrazi za hranom, na obodu šume na raskrsnici u nikšićkom prigradskom naselju Vidrovan kamerom je prije nekoliko dana snimio čitalac Portala ETV.
Kako se vidi na snimku, susret sa čovjekom im baš i ne prija.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2F9MEnMHEmSKg&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div>Dva međeda snimljena kod Vidrovana u Nikšiću</div>
 
U nikšićkom kraju domaćini u okolnim selima, kao i na planini Goliji, od proljeća se suočavaju sa upadima međeda na imanja.
Lovci su čak tražili da se međed skine sa liste strogo zaštićenih životinja, zbog toga što su pravili ogromnu štetu domaćinstvima, ali u Agenciji za zaštitu životne sredine nijesu blagonaklono gledali na tu inicijativu.
Policija je u aprilu uhapsila četvoricu lovaca osumnjičenih da su ubili međeda u selu Brestice nadomak Nikšića. Mještani okolnih sela tada su organizovali proteste i tražili da lovci budu oslobođeni, jer su, kako su tvrdili, divljač odstrijelili na njihov zahtjev.
Ekolozi smatraju da je sve češća pojava međeda u naseljenim mjestima posljedica klimatskih promjena.
Bernska konvencija o zaštiti evropskih divljih vrsta i prirodnih staništa, koju je ratifikovala i Crna Gora, obavezuje države potpisnice na zaštitu mrkog medvjeda.

VIDEO: Međedi se odomaćili u okolini Nikšića

Predsjednik Savjeta AMU Branko Boškovič podnio &nbsp;je ostavku na mjesto predajednika na današnjoj sjednici Savjeta Agencije za audiovizuelne medijske usluge  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251204091216_49dfdf430b19c6df23a1c5a86d53b5b97ab52e7b491266f593035dae411e6f9c.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251204091216_49dfdf430b19c6df23a1c5a86d53b5b97ab52e7b491266f593035dae411e6f9c" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Sjednica Savjeta AMU"> </figure>  Ipak, Bošković ostaje član Savjeta. Prije šest dana o tome je &nbsp;obavijestio Savjet AMU.&nbsp; Kako je istakao, ostavku podnosi kao moralni čin. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DCaX65hqLfw4&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Andrijana Nikolić, članica Savjeta upitala je Boškovića šta je sa svim odlukama koje je potpisao, da li su sad one ništavne? - Imamo odluku ASK iz 2021. gdje piše da će ASK sprovesti postupak ispitivanja legalnosti izbora predsjednika Savjeta AMU- kazala je. Bošković je odgovorio da je siguran da nema ništa sporno za sve odluke koje smo donijeli jer smo mi kolektivi organ. - &nbsp;Poštujete odluke institucija j smatram da je odluka odgovorna. Zahvaljujem predsjedniče na onome što ste do sada uradili, imali sjajne rezultate, a nadam se da će Agencija i nakon ove odluke nastaviti da radi jednako dobro- rekao je član Savjeta Edin Koljenovič: Bošković je kazao da je predsjednik Savjeta samo neko ko formalno upravlja i dio je kolektiva.&nbsp; - Ova Agencija je najbolji reprezent medijske regulacije- poručio je. Podsjećamo, Agencija za sprečavanje korupcije (ASK) utvrdila je da je javni funkcioner Branko Bošković prekršio odredbe Zakona o sprečavanju korupcije glasanjem za sopstveni izbor za predsjednika Savjeta AMU, odnosno tadašnje Agencije za elektronske medije (AEM). U odluci donesenoj 12. novembra 2025. godine, ASK navodi da je Bošković prekršio član 10 stav 1 Zakona, jer se na sjednici Savjeta od 21. juna 2021. godine nije izuzeo iz glasanja. Kako se navodi, Bošković, koji je bio jedan od tri člana Savjeta, nije upozorio organ vlasti niti ostale članove Savjeta da postoji rizik od sukoba interesa, niti se uzdržao od glasanja, iako je to bila njegova zakonska obaveza.

Predsjednik Savjeta AMU Branko Bošković podnio ostavku

MINI TV počinje sa radom 15.decembra na Youtube, sa nekih petnaestak emisija u početku koje će pokriti sve bitnije teme od IT, gameinga, umjetnosti, mode, kuvanja - rekao je gostujući u emisiji Na kraju dana, na Televiziji E, osnivač MINI TV - a, novinar i građanski aktivista Darko Ivanović.
Nedavno je otvoren Festival pozorišne režije ,,Jagoš Marković” &nbsp;koji je obilježilo i negodovanje publike na prisustvo ministarske kulture i medija Tamare Vujović i predsjednice SO Glavnog grada Jelene Borovinić Bojović.
U Crnoj Gori je mala, kaže Ivanović, ali vrlo probrana publika koja prati umjetnost i kada umjetnici zvižde i oni koji prate umjetnost tu nešto nije u redu.&nbsp;
- To nijesu judi iz medija, nijesu ni fudbalski navijači, nijesu ni vaši politički oponenti, nego kad vam umjetnici zvižde i publika koja prati umjetnost onda ste nešto baš zabrljali- rekao je Ivanović.
Smatra da se političari sjete umjetnosti samo onda kad treba da se pokupe lovorike ili da kažu kako je Jagoš Marković njihov umjetnik.
- Jagoš Marković pripada svijetu, Jagoš Marković vuče korijene iz Crne Gore, ali on je stvarao svestranije da ne može biti, a ovi su ljudi zatvoreni u neke svoje obore i to je problem i onda njih umjetnici percipiraju upravo onako kako treba da se percipiraju političari. Ne treba imati milosti prema nekome ko na umjetnost gleda kao na dio stavke u budžetu, a u pozorište je ušao dva puta godišnje- istakao je Ivanović.
Novinar i osnivač MINI TV je najavio početak rada te Youtube Televizije za 15.decembar, a ona je već potpisala protokole o saradnji sa crnogorskim portalima, Standardom, Antenom M, Pobjedom, ETV portalom.
- Razlika između standardnog medija i ove TV je što ovdje ne rade novinari, već ljudi koji su eksperti u određenim poljima, pa bilo to da je IT, bilo da je gameninig, radim najbliži format emisije &nbsp;Džona Olivera, odnosno nju je uspješno iskopirao Kesić. Mogu da vam kažem da to ljudi koji su vidjeli tu prvu emisiju morali smo da zaustavljamo snimanje jer su se smijali. Imamo emisije o putovanjima, rekao sa gameing, IT, umjetnost, kuvanje, ali ne škampi i gamberi, nego tipa šta imaš u frižideru, trudimo da budemo viralni i imaćemo nekih petnaestak emisija za početak. Ići ćemo tako da se pojave na svim ovim našim portalima, da će to da bude kanal do našeg Youtube servisa i da će tamo moći da vidite premijere i sve ostalo. Zagarantovan je smijeh, zagarantovano je šarenilo tema i ja mislim da će ljudi uživati i da će imati svoje favorite- zaključio je Ivanović.

Tag: aida-petrovic