Njemačka desničarska stranka "Alternativa za Nemačku" (AfD) optužena je da koristi svoja poslanička pitanja kako bi prikupljala informacije koje bi mogle da budu od interesa za ruske obavještajne službe, piše briselski Politiko.
Poslanik AfD-a u parlamentu pokrajine Tiringije Ringo Milman više puta je podnosio upite regionalnoj vladi u vezi sa transportom zapadnog oružja u Ukrajinu i lokalnim sistemima odbrane od dronova, što je izazvalo optužbe centrističkih političara da stranka pokušava da otkrije osjetljive informacije za Moskvu.
Ministar unutrašnjih poslova Tiringije, Georg Majer (SPD) rekao je da AfD pokazuje "nevjerovatno interesovanje za kritičnu infrastrukturu i bezbjednosne vlasti", dok AfD negira da djeluje po nalogu Kremlja.
AfD je poznata po stavovima povoljnim za Rusiju, uključujući obnavljanje ekonomskih veza i prekid vojne pomoći Ukrajini, ističe Politiko.
Stranka tvrdi da su njihova pitanja legitimna i da vlada nije obavezna da otkriva osjetljive informacije.
Analitičari upozoravaju da, iako pojedinačni upiti nijesu problem, zbir upita AfD-a omogućava uvid u rute transporta i vojnu logistiku.
Od 2020. godine, AfD je podnio više od 7.000 upita vezanih za bezbjednost, uključujući gotovo 70 odsto upita u Tiringiji i više od 60 odsto u Bundestagu.
Stručnjaci smatraju da takva praksa može da predstavlja prijetnju po nacionalnu bezbjednost, bilo da stranka djeluje u sopstvenom interesu ili u interesu Kremlja.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Politiko: AfD optužen za prikupljanje informacija za Kremlj

Državno tužilaštvo u Berlinu podiglo je u ponedjeljak optužnicu protiv poslanika Alternative za Njemačku (AfD) Matijasa Mosdorfa zbog navodnog izvođenja tzv. Hitlerovog pozdrava.
Kako prenose njemački mediji, Mosdorf je, navodno, u junu ove godine, tokom jedne sjednice Bundestaga, u predvorju parlamenta pozdravio jednog partijskog kolegu uzdignutom desnom rukom, što se u Njemačkoj smatra tzv. Hitlerovim pozdravom.
Parlamentarni odbor Bundestaga još je u oktobru ukinuo imunitet Mosdorfu, kako bi mogla biti sprovedena istraga.
<h3>Poslanik negira optužbe</h3>
Sam Mosdorf odbacuje optužbe i tvrdi da se one zasnivaju na iskazu jedne osobe, bivše poslanice Socijaldemokratske partije Njemačke (SPD).
- Svi ostali koji su tog dana bili prisutni u tom dijelu zgrade negiraju da sam ikoga pozdravio uzdignutom desnicom- tvrdi Mosdorf.
Poslanika AfD-a iz savezne pokrajine Saksonija nedavno je sankcionisala i njegova stranka, zbog neodobrenog putovanja u Rusiju.
Za isticanje tzv. Hitlerovog pozdrava, koje se prema njemačkom zakonodavstvu smatra krivičnim djelom upotrebe simbola protivustavnih i terorističkih organizacija, zaprijećena je kazna do tri godine zatvora.

Berlin: Podignuta optužnica protiv poslanika AfD-a zbog nacističkog pozdrava

Desetine političara iz krajnje desne stranke Alternativa za Njemačku (AfD) otputovaće u decembru u Vašington na poziv grupe republikanskih zastupnika u Predstavničkom domu, rekla je američka kongresmenka Ana Paulina Luna.
Poziv AfD političarima dolazi u trenutku kada njemačke krajnje desne figure sve više traže podršku MAGA republikanaca u SAD-u za ono što predstavljaju kao borbu protiv političkog progona i cenzure kod kuće.
- Ugostićemo 40 članova AfD-a. I neću biti samo ja, biće tu i drugih članova Kongresa - rekla je Luna u intervjuu za "Welt".
Luna je pokazala aktivno interesovanje za tvrdnje njemačkih krajnje desnih aktera da su progonjeni u Njemačkoj zbog svojih stavova, nedavno rekavši za Politico da "nedavne akcije njemačke vlade protiv vlastitih građana više podsjećaju na autoritarizam Sovjetskog Saveza prije njegovog pada nego na današnju Rusiju".
Neki zvaničnici iz administracije američkog predsjednika Donalda Trampa takođe su izrazili podršku AfD-u.
Kada je njemačka savezna obavještajna služba za unutrašnju sigurnost ranije ove godine proglasila AfD ekstremističkom organizacijom, američki državni sekretar Marko Rubio nazvao je taj potez "tiranjom pod maskom".
Tokom Minhenske bezbjednosne konferencije, američki potpredsjednik Džej Di Vens pozvao je evropske mejnstrim političare da sruše "zidove" koji drže krajnje desne stranke izvan vlade.
Njemački poslijeratni ustav dopušta domaćim obavještajnim agencijama nadzor političkih stranaka, aktera i organizacija koje se smatraju ekstremističkim, te čini teoretski mogućim i zabranu takvih stranaka.
Ova ograničenja su tvorci zapadnonjemačkog ustava uveli kako bi spriječili ponavljanje nacističkog uspona na vlast, kada su antidemokratske snage uspjele potkopati demokratiju iznutra.
Lideri AfD-a vide poziv u Vašington kao priliku da steknu veću legitimnost kod kuće za svoje tvrdnje o progonu. Luna je krajem prošlog mjeseca putem objave na mreži Iks (X) pozvala kopredsjednicu AfD-a Alis Vajdel u Vašington. Vajdel je reagovala pozitivno i rekla da će se javiti kako bi dogovorile daljnje aranžmane.
Luna se nedavno sastala i s Naomi Seibt, desničarskom influensericom i saveznicom AfD-a, koja je nedavno rekla da je zatražila azil u SAD-u, tvrdeći da je meta "ozbiljnog nadzora i maltretiranja od vlade i obavještajnih službi" zbog svojih političkih stavova i odbrane slobode govora u Njemačkoj.
- Mislim da je Seibt sjajna mlada žena i vjerujem da ima obećavajuću budućnost, čime god se odluči baviti, i zato ćemo je u potpunosti podržati - rekla je Luna za "Welt".
Dodala je da neće pomagati samo Seibt, nego i drugima iz Njemačke koji su u "sličnoj situaciji".
- Nadam se da će ovo barem otvoriti neku vrstu dijaloga o tome kako njemačka vlada, posebno političari i policija, tretiraju vlastite građane čak i ako se ne slažu s njima - rekla je Luna.
Putovanje članova AfD-a u Vašington u decembru trebalo bi biti praćeno većom konferencijom početkom iduće godine, rekla je Luna, nečim što će "biti kontrateža Davosu", mjestu gdje se održava Svjetski ekonomski forum, i što će biti više fokusirano na "suverenitet država".

Sve jače veze američkih i njemačkih desničara: Velika delegacija AfD-a stiže u Vašington

Kancelarija njemačkog javnog tužioca naložila je pretres kancelarije poslanika Bundestaga iz desničarske Alterantive za Njemačku (AfD) Rajmonda Šajriha, a istraga je povezana sa navodima o pronevjeri unutar gradske odborničke grupe te stranke u Augzburgu, saopštila je njemačka policija.
Pretres kancelarije prethodno je odobrio Bundestag, koji je Šajrihu ukinuo imunitet, a policija je zaplijenila dokaze koji su pronađeni na licu mjesta, prenosi Špigel.
Kako su vlasti i policija saopštile, istraga je otvorena i protiv drugih osumnjičenih, između ostalog, i protiv još jednog poslanika Bundestaga, kao i poslanika bavarskog državnog parlamenta, zbog optužbi za pronevjeru i prevaru. 
Policija je takođe pretražila kancelariju u bavarskom državnom parlamentu.
Prema istražiteljima, članovi vijeća, koji su bili predsjednik i zamjenik predsjednika odborničke grupe AfD-a između 2022. i 2023. godine, navodno su zloupotrijebili sredstva koja je grad Augzburg dodijelio za aktivnosti odborničke grupe, zajedno sa drugim optuženima. 
Sredstva su navodno "namjerno pogrešno predstavljena" u finansijskom izvještaju kako bi se "spriječila otplata gradu Augzburgu", prenosi Tanjug.

Skandal trese njemački Bundestag: Poslanici AfD-a pod istragom

Njemački sud je danas odbacio žalbu krajnje desne Alternative za Njemačku (AfD) uloženu zbog procjene domaće tajne službe iz maja ove godine da je AfD, trenutno druga po snazi stranka iza CDU-a, "ekstremno desničarska organizacija".
To znači da je presuda regionalnog upravnog suda u Kelnu, koja je potvrdila klasifikaciju Saveznog ureda za zaštitu ustavnog poretka o AfD-u kao "ekstremno desničarskoj organizaciji", konačna.
Savezni ured, koji je ujedno unutrašnja tajna služba, je početkom maja cijeli AfD, uključujući i sada raspušteni ogranak mladih, proglasio ekstremno desničarskom organizacijom koja širenjem nacionalne i rasne mržnje djeluje protiv ustavnog poretka Njemačke.
Dotad su tako okvalifikovani bili samo ogranci stranke u saveznim pokrajinama Saska, Saska-Anhalt i Tiringija.
Klasifikacija stranke kao ekstremističke omogućuje BfV-u da nadzire AfD metodama tajne službe poput prisluškivanja i infiltriranja doušnika.

Njemačka: AfD je službeno klasifikovan kao ekstremistička stranka

Ministarstvo vanjskih poslova Njemačke uzvratilo je američkom državnom sekretaru Marku Rubiju nakon što je on kritikovao odluku o klasifikaciji stranke Alternativa za Njemačku (AfD) kao „ekstremno desničarske“ organizacije.
Spor se u petak produbio, uključivši Ministarstvo vanjskih poslova, Rubija, potpredsjednika SAD-a J.D. Vensa i tehnološkog milijardera Ilona Maska. Sve se dešava u osjetljivom trenutku za Njemačku – svega nekoliko dana prije obilježavanja 80. godišnjice završetka Drugog svjetskog rata i bezuslovne kapitulacije nacističke Njemačke.
Uz to, upravo je potvrđen koalicioni sporazum između stranaka centra desnice i centra ljevice, a Bundestag treba naredne sedmice da glasa o izboru konzervativnog lidera Fridriha Merca za novog kancelara.
Merc se još nije javno oglasio povodom odluke obavještajne službe.
Oleksi Makeiev, ambasador Ukrajine u Njemačkoj, izjavio je za njemačku novinsku agenciju DPA da je zabrinut zbog veza AfD-a s Rusijom, s obzirom na novu klasifikaciju.
AfD je odavno na meti kritika zbog svojih pro-ruskih stavova i protivljenja zvaničnoj njemačkoj politici prema ratu u Ukrajini. Njemačka je, odmah nakon SAD-a, drugi najveći dobavljač oružja Ukrajini.
<h2>‘Ne poštuje ljudsko dostojanstvo’</h2>
Njemačka Savezna kancelarija za zaštitu ustava opisala je AfD kao prijetnju demokratskom poretku zemlje, navodeći da stranka „ne poštuje ljudsko dostojanstvo“ – naročito zbog, kako su kazali, „stalne huškačke retorike“ protiv izbjeglica i migranata.
Odluka domaće obavještajne službe da klasifikuje AfD, koji je osvojio drugo mjesto na nacionalnim izborima u februaru, kao ekstremno desničarsku grupu, omogućava službi da koristi doušnike, kao i audio i video nadzor, kako bi pratila aktivnosti stranke na nacionalnom nivou.
Međutim, ova odluka nosi rizik jačanja tvrdnji stranke da je meta političkog progona. Krajnje desne stranke bilježe rast širom Evrope, a AfD privlači međunarodnu pažnju, uključujući podršku Muska, bliskog saveznika američkog predsjednika Donalda Trampa.
Lideri AfD-a, Alis Veidel i Tino Krupala, u petak su osudili ovu odluku kao „težak udarac za njemačku demokratiju“, navodeći da je stranka postala jedna od najpopularnijih političkih snaga u zemlji. Tvrdili su da je odluka politički motivisana, što vlast negira.
- AfD će se i dalje pravno boriti protiv ovih kleveta koje ugrožavaju demokratiju - poručili su.
Drugoplasirana pozicija AfD-a na izborima učvrstila je status stranke kao faktora koji drugi političari ne mogu ignorisati, ali takozvani „vatreni zid“ – pravilo da se ne sarađuje s krajnjom desnicom – još uvijek stoji.
<h2>Rubio i Vens na mreži X</h2>
U svojoj objavi u petak, Rubio je pozvao Njemačku da povuče odluku o klasifikaciji.
- Njemačka je upravo dala svojoj obavještajnoj službi nova ovlašćenja da nadzire opoziciju. To nije demokratija – to je tiranija pod maskom - napisao je Rubio. 
- Ono što je zaista ekstremno nije popularni AfD – koji je bio drugi na izborima – već pogubne politike otvorenih granica koje AfD osporava. Njemačka treba da promijeni kurs – poručio je Rubio.
Ministarstvo vanjskih poslova odgovorilo mu je direktno: „Ovo jeste demokratija.“
- Odluka je rezultat temeljne i nezavisne istrage u cilju zaštite našeg ustava i vladavine prava. Nezavisni sudovi će donijeti konačnu odluku. Naučili smo iz naše istorije da se desni ekstremizam mora zaustaviti - navelo je ministarstvo kasno u petak.
Vens se takođe oglasio na mreži X, aludirajući na Hladni rat.
- AfD je najpopularnija stranka u Njemačkoj, i daleko najreprezentativnija u Istočnoj Njemačkoj. A sada birokrate pokušavaju da je unište. Zapad je zajedno srušio Berlinski zid. A sada je ponovo podignut – ne od strane Sovjeta ili Rusa, već od strane njemačkog establišmenta - napisao je Vens.
Mask, vlasnik mreže X, podijelio je Vensov komentar i dodao: „sudbina voli ironiju“.
<h2>Veze Trampovog kruga sa AfD-om</h2>
Vens se sastao sa Veidel u februaru, devet dana prije izbora, na marginama Minhenske bezbjednosne konferencije. U svom govoru na konferenciji, napao je princip političke izolacije AfD-a.
- Mnogima od nas s druge strane Atlantika to sve više liči na stare, ukorijenjene interese koji se skrivaju iza ružnih, sovjetskih pojmova poput dezinformacija, jer jednostavno ne žele da neko s alternativnim pogledima iznese mišljenje ili, ne daj Bože, glasa drugačije – ili još gore, pobijedi na izborima - rekao je.
Mask već mjesecima podržava AfD, uključujući i livestream razgovor sa Veidel ranije ove godine na mreži X, kojim je pojačao poruke stranke. Tom prilikom je rekao da „snažno preporučuje ljudima da glasaju za AfD“. Livestream je pratilo više od 200.000 X naloga u jednom trenutku.

Rubio kritikovao Njemačku, Ministarstvo vanjskih poslova uzvratilo

Poslanička grupa desničarske Alternative za Njemačku (AfD) u Bundestagu saopštila je da će tražiti predsjednička mjesta u odborima i mjesto potpredsjednika parlamenta.
Alternativa je sada dvostruko jača nego u prethodnom sazivu parlamenta i ima odgovarajuće zahtjeve, rekao je prvi sekretar poslaničke grupe te stranke Bernd Bauman.
- Sada imamo skoro četvrtinu poslanika i biće veoma teško da nas neka crveno-zelena mejnstrim većina, pa čak i dio Hrišćansko-demokratske unije, još jednom isključe - rekao je Bauman za radio Dojčlandfunk, prenosi dpa.
Od ulaska u Bundestag 2017. godine AfD je jedina poslanička grupa koja nikada nije imala predstavnika u predsjedništvu parlamenta.
U odlazećem sazivu toj stranci su uskraćena i predsjednička mjesta u parlamentarnim odborima, a žalba koju je podnijela Saveznom ustavnom sudu je odbačena.
Na vanrednim parlamentarnim izborima, održanim u nedjelju, Alternativa za Njemačku je osvojila 20,8 odsto glasova i imaće 152 poslanika, skoro dvostruko više nego u prethodnom sazivu, kada je imala 77 mandata.

AfD će tražiti predsjednička mjesta u odborima i mjesto potpredsjednika parlamenta

Ministarka za brigu o porodici i demografiju u Vladi Srbije i predsjednica stranke Zavetnici Milica Đurđević Stamenkovski, poznatija kao Milica Zavetnica, saopštila je da je prihvatila poziv kopredsjedavajućeg Alternative za Njemačku (AfD) Tina Krupale i da će prisustvovati završnoj konvenciji ove političke partije u gradu Lubau u Saksoniji.
Ona će biti jedan od glavnih govornika na mitingu, prenose srpski mediji.
Kao glavni govornici najavljeni su Krupala, kao i članovi te partije Jorg Urban, Aleksander Gauland, inače jedan od osnivača AfD, Kostadin Kostadinov i Milica Đurđević Stamenkovski.
Zvanično zatvaranje izborne kampanje AfD-a za Bundestag održaće se 21. februara 2025. u 19:00 časova u sajamskoj hali u mjestu Lubau.
Očekuje se da će, pored najavljenih govornika, prisustvovati i drugi članovi stranke i njeni pristalice. Kako se navodi na zvaničnom sajtu, događaj je otvoren za sve zainteresovane.
Stamenkovski je najavila da će da podrži AfD u ime svoje stranke, ali i „u ime većinske Srbije“.
- Zahvalna sam na pozivu i na prilici da u ime svoje stranke, a vjerujem i u ime većinske Srbije, podržim Alternativu za Njemačku, koja se kroz svoj dosadašnji politički i parlamentarni rad pokazala kao iskreni i pouzdani prijatelj srpskog naroda- poručila je, sprska ministarka.
&nbsp;Kako je navela, AfD je vodeća suverenistička snaga u Njemačkoj koja je u više navrata pokazivala spremnost da uvaži srpske državne i nacionalne interese, prije svega po pitanju Kosova i Metohije.&nbsp;
- AfD kao demokratska snaga, više nije samo utemeljena politička stranka Bundestaga, već izraz svih odgovornih građana Njemačke, koji vole svoju zemlju i žele da žive u miru i Evropi- istakla je Đurđević Stamenkovski.
Među govornicima je i bugarski političar Kostadin Kostadinov. On je predsjednik &nbsp;ultranacionalističke stranke Preporod (Vazraždane). Kostadinov je bio poslanik Narodne skupštine Bugarske. Takođe je bio opštinski odbornik u Varni od 2011. do 2021. godine. Prije osnivanja stranke Preporod 2014. godine, bio je član stranke VMRO od 2002. do 2012. godine.
Kostadinov je optužen za širenje proruske propagande, a zalaže se za izlazak Bugarske iz EU i NATO-a. Jedna od njegovih najčešćih prijetnji je da će ponovo otvoriti koncentracioni logor Belene, gdje su stradale hiljade protivnika komunističkog režima u zemlji, kako bi se obračunali sa „izdajnicima otadžbine“ i „rusofobnim ološima“, ističu sprski mediji.

Milica Zavetnica na završnom mitingu njemačke ultradesničarske partije

Američki milijarder Ilon Mask dao je u subotu podršku putem videolinka ekstremno desničarskoj stranci Alternativa za Njemačku (AfD) na predizbornom skupu u gradu Hale u Njemačkoj, gdje su za februar zakazani prijevremeni parlamentarni izbori.
- U redu je biti ponosan što si Njemac. Borite se za svijetlu budućnost Njemačke - rekao je najbogatiji čovjek na svijetu uživo, pred nekoliko hiljada okupljenih pristalica AfD-a.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DotwSJ19FZA4&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
Mask je ponovio svoju podršku stranci, za koju je rekao da oličava "najbolju nadu za Njemačku".
Milijarder je u govoru hvalio "njemačku naciju koja seže hiljadama godina unazad", prenosi AFP.
Prema njegovim riječima, sadašnja vlada "agresivno guši slobodu izražavanja i zbog toga AfD mora da se bori za samoopredjeljenja Njemačke i zemalja Evrope".
Mask je posljednjih sedmica komentarisao unutrašnju politiku u Njemačkoj i drugim evropskim zemljama, objavljujući izjave na svojoj onlajn platformi X, otvoreno podržavajući AfD.
Ta antimigrantska partija je na drugom mjestu po anketama za parlamentarne izbore 23. februara sa oko 20 odsto podrške, iza konzervativaca CDU/CSU (Hrišćansko-demokratska unija i Hrišćansko-socijalna unija) koju podržava oko 30 odsto ispitanika.
Mask je ranije nazvao socijaldemokratskog kancelara Olafa Šolca "ludakom i nesposobnim imbecilom", a predsjednika Frank-Valter Štajnmajera - tiraninom, podsjeća AFP.

Mask podržao njemačku desničarsku stranku AfD: Borite se za svijetlu budućnost

Američki milijarder Ilon Mask dao je podršku putem video linka ekstremno desničarskoj stranci Alternativa za Njemačku na predizbornom skupu u gradu Hale u Njemačkoj, gdje su za februar zakazani prijevremeni parlamentarni izbori.
- U redu je biti ponosan što si Njemac. Borite se za svijetlu budućnost Njemačke - rekao je najbogatiji čovjek na svijetu uživo, pred nekoliko hiljada okupljenih pristalica AfD-a.
Mask je ponovio svoju podršku stranci, za koju je rekao da oličava „najbolju nadu za Njemačku“. Milijarder je u govoru hvalio „njemačku naciju koja seže hiljadama godina unazad“.
Prema njegovim riječima, sadašnja vlada „agresivno guši slobodu izražavanja i zbog toga AfD mora da se bori za samoopredjeljenja Njemačke i zemalja Evrope“.
Mask je posljednjih nedjelja komentarisao unutrašnju politiku u Njemačkoj i drugim evropskim zemljama, objavljujući izjave na svojoj onlajn platformi Iks (X), otvoreno podržavajući AfD.
Ta antimigrantska partija je na drugom mjestu po anketama za parlamentarne izbore 23. februara sa oko 20 odsto podrške, iza konzervativaca CDU/CSU koju podržava oko 30 odsto ispitanika.
Mask je ranije nazvao socijaldemokratskog kancelara Olafa Šolca „ludakom i nesposobnim imbecilom“, a predsjednika Franka-Valtera Štajnmajera – tiraninom.

Mask video linkom podržao predizborni skup njemačke ekstremno desničarske stranke AfD

Crnogorski vaterpolisti trijumfovali su rezultatom 15:13 (5:6, 3:4, 4:2, 3:1), <a href="https://www.portalanalitika.me/clanak/ajkule-izvanredne-na-kraju-glavne-runde-savladana-srbija-izdanje-koje-ohrabruje">prenosi Portal Analitika</a>.
Iako je u pitanju bio duel bez većeg rezultatskog značaja, treba istaći da se naša selekcija večeras odlično suprotstavila lideru grupe. Pritom, posebno raduje to što su izabranici Dejana Savića večeras pokazali veliku želju i borbenost. To naročito važi za drugo poluvrijeme, u kojem smo odigrali briljantno i u odbrani i u napadu.
Jako dobro izdanje naše selekcije ispratili smo u prvoj četvrtini. Doduše, imali smo tri minuta pada, tokom kojih je Srbija preokrenula - sa 4:3 na 4:6. No, Vučković je na kraju postigao treći večerašnji gol i 'ajkule' su zahvaljujući tome drugi kvartal čekale uz gol zaostatka (5:6).
Nakon pet minuta igre u narednoj četvrtini, Crna Gora je poravnala golom Jovana Vujovića na 8:8. Međutim, uz dva pogotka Martinovića, Srbija je nakon prvog poluvremena vodila 8:10.
Na startu treće četvrtine odlično su odgovorili izabranici Dejana Savića. Prvo je precizan bio Holod, pa Mršić i na semaforu je bilo 10:10. Imala je Crna Gora u narednih nekoliko minuta u dva navrata priliku i da preokrene - no, umjesto toga je iz peterca pogodio Mandić i vratio domaćinu prednost (11:12). U samoj završnici četvrtine, Vučković je uposlio Gojkovića, koji je bio sam pred suparničkim golom i trećim večerašnjim pogotkom poravnao je na 12:12.
U završnoj četvrtini, pri rezultatu 12:13, 'ajkule' su se čak četiri puta odbranile sa igračem više, a onda je, tri minuta prije kraja, Stupar prekrasno šutnuo i lopta je otišla pod prečku - 13:13.
I onda, najzad - vođstvo. Dva minuta prije kraja, Dušan Matković je pogodio i Crna Gora je bila u plusu - 14:13. Igrači Srbije u tim su momentima djelovali potpuno izgubljeno, a onda je Vučković pogodio. Međutim, tražili su sa klupe domaćih čelendž i pogodak našeg mladog igrača je poništen. No, nepun minut kasnije - Vučković je opet dao gol. Ovog puta je sve bilo regularno i Crna Gora je stigla do pobjede.
<h2>Preksjutra protiv Rumuna</h2>
Selekciju Crne Gore do kraja EP čeka još jedan meč, i to onaj za sedmo mjesto.
Kako je to od ranije poznato, naš rival biće reprezentacija Rumunije. Tu utakmicu pratićemo preksjutra, sa početkom u 18:00 časova.
<h2>Mađari u polufinalu protiv Grčke, Srbija će sjutra saznati suparnika</h2>
Ranije tokom dana, u derbiju završnog kola, Mađarska je nakon peteraca savladala Španiju - 15:14 (3:3, 2:2, 3:3, 3:3, 4:3).
Mađari tako idu u polufinale sa drugog mjesta, a suparnik će im biti Grčka. Sa druge strane, suparnik Srbije biće Hrvatska ili Italija - oni će sjutra u međusobnom duelu odlučivati o drugoj poziciji u grupi "F".
Grupa "E": Francuska - Holandija 14:10, Mađarska - Španija 15:14, CRNA GORA - Srbija&nbsp;
Konačna tabela: Srbija 11, Mađarska 11, Španija 10, CRNA GORA 9, Francuska 3, Holandija 1.
Grupa "F" (sjutra): Turska - Gruzija (15:30), Italija - Hrvatska (18:00), Grčka - Rumunija (20:30).
Tabela: Grčka 12, Hrvatska 9, Italija 9, Rumunija 6, Gruzija 0, Turska 0.

"Ajkule" izvanredne na kraju glavne runde: Srbija savladana nakon velikog obrta u završnici

Endangering security is the criminal offence for which Z. D., a woman from Cetinje who has not lived in the Royal Capital for years, will be held accountable. Via the social network Facebook, she directed horrific threats at Cetinje resident Milo Ivanišević and, as it later emerged, had continuously threatened other citizens of this city as well.
- The state prosecutor at the Basic State Prosecutor’s Office in Podgorica has been informed of the incident and has ordered officers of the Police Directorate to file criminal charges against Z. D. for the criminal offence of endangering security - the Prosecutor’s Office stated briefly this morning.
As previously reported, Z. D. is a native of Cetinje, an architect by profession, educated partly abroad, close to the Serbian Orthodox Church, and engaged in Podgorica on a project involving the construction of a religious and educational facility.
In morbid voice messages sent to Ivanišević on 9 January, she threatened, among other things: „Cetinje residents, days of misery are coming for you“, „...I have saved some human lives and with appetite I can take one, because I trained...“, „...fortunately there aren’t many of you, and there will be even fewer“, „hang your flags, hang them, you gang, and I’ll stuff them all into your mouths and suffocate you with them“, „you’re driven by some communist spite, you little mutt“, „and now pass this around the cafés in Cetinje - someone will recognize me, so come to my house, I’ll unlock the door, let you in, and there’s no way out, you won’t leave alive“.
Ivanišević filed a report with the police that same evening and also informed the Centre for Civic Rights about the incident.
- I would like to stress that I feel threatened and that I fear something like a new Medovina or a new 1 January 2025 could happen - Ivanišević told the police.
Citizens quickly identified Z. D., which the Centre for Civic Rights reported to the Cetinje prosecutor’s office, and the police issued a local wanted notice for her. She was questioned on Saturday, 17 January.
Using her Facebook profile „Ing Arh Zed Ratislavljevna“, Z. D. threatened Ivanišević as well as many other women and men from Cetinje.
Two to three days after Ivanišević filed the criminal complaint with the police, she deleted almost all posts and photographs from her Facebook account.
As previously reported, one of the posts she left behind, dating back to 2023, reads: „Yes, I am. And it’s excellent. The Lord is my banner. Both parents have passed away in God, if I were to die physically now, I have completed my mission. I have crossed out my DPS relatives, all of them. And the hypocrites as well. A black sheep with white hair…“.
On 10 January, the Centre for Civic Rights stated that „in a city that has twice, in a short period of time, been shrouded in black by mass crimes in which 23 of our fellow citizens were killed, including four children, such threats cannot, must not, and will not be viewed as 'isolated incidents' or 'personal conflicts'“.
- Particularly alarming is the fact that both massacres were committed by individuals who, according to publicly available information, were ideologically, value-wise, and factually close to the Serbian Orthodox Church - an institution that in Montenegro has long ceased to function as a religious community and instead operates as a political, hegemonistic and deeply destructive factor - the Center warned then.

Woman from Cetinje to be prosecuted for endangering security over morbid threats

Ta takozvana spoljna politika na četiri stuba, koju je Srbija sprovodila već duže vrijeme, sada doživljava svoj tužni kraj, rekao bih, jer je Srbija tom politikom došla u ćorsokak, kao što je situacija sa naftom ili naftnim derivatima i gasom jedan primjer toga, smatra Veskom Garčević, profesor prakse međunarodnih odnosa na Univerzitetu u Bostonu.&nbsp;
Koliko je realno da Tramp krene u nekakvo preuzimanje Grenlanda, pogotovo uz jako protivljenje saveznika u Evropi?
Teško je da vam odgovorim na ovo pitanje, zdrav razum bi mi rekao da vjerovatno to nije realno i da vjerovatno možemo pre očekivati određenu vrstu pregovora ili zategnutih odnosa između grupe saveznika u Evropi i Amerike oko toga kako će se odrediti budućnost Grenlanda. Međutim, imajući u vidu i dosadašnje, nekada neshvatljive i nepredvidive i arogantne poteze koje je predsjednik Tramp radio, ne mogu više ništa da isključim kada je u pitanju Grenland. Ali svakako, ovo je urušilo povjerenje i odnose među saveznicima u NATO-u i definitivno stavilo NATO u jednu vrlo tešku situaciju. Čak i ako se ništa ne dogodi sa Grenlandom u smislu u kom ste pitali, znači ako ne dođe do neke otvorene konfrontacije, odnosi među saveznicima i sami odnosi u NATO-u više neće nikad biti isti i sama organizacija nakon ove 2026. godine vjerovatno neće biti ona ista koja je bila do sada. Znači, nalazimo se na jednoj vrsti geostrateške prekretnice i Grenland je ovdje, rekao bih, samo jedna, eto da kažem, tačka sukobljavanja u odnosima između onoga što bi mogli da kažemo tradicionalnih saveznika do sada u Evropi i SAD.
Saveznici, kao što ste pomenuli, čini se da imaju dosta strpljenja. Imaju dosta strpljenja i način na koji oni odgovaraju Trampu je da traže dijalog. Koliko to strpljenje može da traje?&nbsp;
Evropska unija, ako govorimo o Evropskoj uniji i evropskim saveznicima u NATO-u, do sada je imala pristup takozvanog prilagođavanja ili prihvatanja određenih vrsta Trampovih zahtjeva. Oni su smatrali da tom vrstom te politike popuštanja, da tako kažem, može mnogo više da se uspije kada je u pitanju predsjednik Tramp, nego politikom otvorenog sukobljavanja. Mnogi eksperti koji su u praksi, tako i ovi koji se bave teorijom međunarodnih odnosa, takvu vrstu politike koju Evropa sprovodi prema Americi porede sa 30-im godinama. Kako stvari stoje, takva politika ima određene prednosti, ali ima određena ograničenja. Kada razgovarate ili djelujete sa nekima čiji su jako arogantni zahtjevi i neprestano rastu, popuštanje može da dovede do toga da se ta osoba ili takva politika koju ta osoba sprovodi smatra da je zapravo ona neprikosnovena i da sledeći zahtjevi, koliko god su veliki, moraju takođe da budu ispunjeni. Znači, vi politikom popuštanja ne dovodite do smanjenja zahtjeva ili nekog uravnoteženja odnosa, već naprotiv, hranite ambiciju druge strane da traži još više. Ova situacija sa Grenlandom je tipičan primjer takvog rezultata i takvih je situacija u istoriji bilo više puta do sada. Želim da budem optimista i da vjerujem u to da je neka vrsta kompromisa moguća. Kao što ste i sami rekli, Evropska unija, odnosno evropski partneri i dalje su vrlo oprezni i nisu htjeli da preduzmu oštre mjere ili da najave preduzimanje oštrih mjera u odnosu na ovo što je predsjednik Tramp tražio da se od 1. februara podignu tarife za određenu grupu evropskih saveznika. Oni dalje to razmatraju. Postoje jasni i snažni zahtjevi da se uvode takozvane recipročne mjere prema Americi, ali postoje, evo jutros sam čitao izjavu premijera Velike Britanije, da oni za sada smatraju da treba dijalogu i diplomatiji dati još jednu šansu.
Kako generalno možemo objasniti ovaj Trampov pohod, „everything, everywhere, all at once“, koliko je to skretanje pažnje sa unutrašnjih problema u Americi?
To se može smatrati vrstom skretanja pažnje sa unutrašnjih problema u Americi, ali da budem iskren, mi još ne znamo ovdje, to će tek izbori koji su u novembru pokazati koliko zapravo njegovo tijelo, MAGA, voli ovakvu vrstu politike. Kao što znate, Tramp je došao na vlast, odnosno za njega su glasali zbog obećanja da Amerika više neće intervenisati svuda po svijetu, a u međuvremenu je postala mnogo više intervencionistička nego bilo koja administracija od Buša do danas. To ćemo tek vidjeti. Sa druge strane, Tramp je jutros izjavio kako, i ja mislim da to ima očiglednu psihološku komponentu, da je on duboko nezadovoljan što nije dobio Nobelovu nagradu za mir i da više neće da misli o miru, nego će misliti o tome kako agresivnom politikom Amerike zapravo Ameriku napraviti, odnosno povratiti kao najveću silu svijeta. To je veoma rizičan pristup i videćemo šta to sve može da se desi do toga.
Kako vam se čine dešavanja u Venecueli i Trampova odluka da podrži Delsi Rodrigez umjesto Marije Mačado? Odnosno, da ide na stabilokratiju, a ne na demokratiju?
Kada je u pitanju Venecuela, očigledno da je Marko Rubio imao veliki uticaj i mnogi smatraju da je ovo zapravo njegov mali rat. Ovde postoji nekoliko, kako da kažem, slojeva interesa koje je Amerika imala. Vrlo je interesantno isto tako da je potpredsjednik Vens, kada je bila intervencija u Venecueli, ali kada su bili takođe i govori o intervenciji u Iranu, bio vrlo suzdržan, odnosno nije davao nikakve javne izjave, pokušavajući, vjerovatno, to su sad neke spekulacije u Americi, da sebe prezentuje kao pravog autentičnog predstavnika MAGA pokreta, koji je više bio za određenu vrstu izolacionizma američkog u međunarodnim odnosima, a ne intervencionizma. Međutim, kada je u pitanju Venecuela, očigledno je, i to možda nisu čak ni toliko krili u Americi, da je intervencija imala prvenstveno ekonomske interese, a to je nafta koju proizvodi Venecuela.
Vrlo je važno da se razumije, ja nisam neki ekspert, ali u međuvremenu sam pokušao da saznam što više o tome, da se razumije način na koji Amerika, odnosno kako se proizvode ti naftni derivati i da postoje različite vrste naftnih derivata. Američke rafinerije su napravljene da bi prerađivale takozvanu tešku naftu, koju Amerika zapravo ne proizvodi. Većina nafte koja se proizvodi u Americi je takozvana laka nafta. Znači, Amerika koja sama sebe može izdržavati u smislu derivata, ne zavisi od drugih država, izvozi tu laku naftu, kada kažem laka ili teška, ovdje se ne misli na kvalitet, nego na vrstu derivata. Ona izvozi tu laku naftu da bi uvozila tešku naftu, jer njene rafinerije su napravljene da prerađuju tešku naftu.
Najveći proizvođač teške nafte u svijetu je Venecuela. Najveći proizvođač i najveće nalazište takve nafte u svijetu ima Venecuela. Mnogi smatraju da su to razlozi za uzimanje tankera. Venecuela je definitivno bila umešana u drogu i tako da dalje tu ne da ovim na neki način aboliraju bivšeg predsjednika Venecuele koji je diktator, ali je veći dio tankera završio u rafinerijama u Americi. Znači, kada pogledate sa te strane, pitanje stabilokratije je mnogo važnije od pitanja demokratije, veli u pitanju Venecuela.
Nafta nije bitna samo u Latinskoj Americi i na Arapskom poluostrvu, nego i ovdje kod nas na Balkanu. Vidimo da je OFAK promenljivog mišljenja, bar što se tiče Srbije, po pitanju Mađarske, mnogo popustljiviji. Kako se u Americi gleda na to?&nbsp;
Mnogo su bila velika očekivanja Srba i Srbije od Trampa. Nažalost, mnogi Srbi su u Americi glasali za Trampa. Pretpostavljam da se mnogi od njih sada mogu zamisliti da li je ovo ono što su oni željeli. Ali, to se nije desilo prvi put, da se podržava jedna vrsta ekstremne, da tako nazovem, ili rizične politike. Amerika nije imala takav pristup prema Srbiji kakav su mnogi očekivali i ne samo zbog Kosova, jer je bilo stvarno iluzorno očekivati da će Amerika promijeniti svoju politiku u odnosu na Kosovo ili u odnosu na Balkan, ali je prvenstveno to bilo možda očekivano da će biti malo tolerantnija kada su u pitanju odnosi Srbije sa Rusijom. Međutim, i ovdje se pokazalo da ako na globalnom nivou Amerika i Rusija sad imaju mnogo pomirljivije tonove, iako sve ovo što smo do sada diskutovali i što dovodi u pitanje i ruši odnose i povjerenje između NATO partnera, zapravo radi u korist Rusije, da mnogi eksperti misle da Tramp ovdje sprovodi jednu rusku agendu. To se ne odnosi na male zemlje kao što je Srbija i one u suštini, ako imaju velika očekivanja, a ta očekivanja nisu ni bazirana na stvarnim realnim procjenama situacije, kao što je to bio slučaj ovdje, onda kao rezultat toga plaćaju veliku cijenu.
- Završiću ovaj komentar još jednom tezom. Ta takozvana spoljna politika na četiri stuba, koju je Srbija sprovodila već duže vrijeme, sada doživljava nekako svoj tužni kraj, rekao bih, jer je Srbija tom politikom došla u ćorsokak, kao što je situacija sa naftom ili naftnim derivatima i gasom jedan od primjera toga. Jednostavno, kada dođe do zaoštravanja situacije na međunarodnoj sceni, ne možete da sjedite na četiri stolice jer svaka od tih strana traži od vas da se na neki način opredijelite i nijedna vam ne vjeruje do kraja, ni Rusija vam ne vjeruje, pa ni Kina vam ne vjeruje, ni Evropska unija vam ne vjeruje, a ne vjeruju vam ni Sjedinjene Američke Države- poručio je Garčević.

Garčević o spoljnoj politici Srbije: Sjedenje na četiri stolice doživljava tužni kraj, niko vam ne vjeruje

Na osnovu ovih informacija koje imamo - a vrlo su oskudne zbog toga što se sve drži pod velom tajnosti - vrlo je sumnjivo, vrlo problematično i u ovom trenutku miriše na otvorenu opstrukciju ovog sudskog procesa - ocijenio je poslanik Socijaldemokrata u Skupštini Crne Gore Nikola Zirojević komentarišući ostavku sutkinje Apelacionog suda Vesne Moštrokol.
Predstavnik Evropskog saveza je, u centralnoj informativnoj emisiji "24 Sata", na Televiziji E, kazao da je njena ostavka indikativna, jer je predsjedavala vijećem koje je trebalo da donese odluku o ponovljenom postupku u slučaju terorizma u pokušaju 2016. godine.
Smatra i da je indikativno što se od javnosti kriju stvarni razlozi te ostavke.&nbsp;
- Postoje dvije mogućnosti. Jedna mogućnost je da je vijeće već odlučilo, ukoliko je vijeće već odlučilo onda se samo čeka da ta odluka bude objavljena i onda ova ostavka neće imati nikakav uticaj na proces. U ovu varijantu sumnjam. Druga varijanta je da vijeće nije odlučilo i da se sada nalazimo u situaciji da ne znamo šta će da se desi. Ukoliko je to tako onda mi se čini da se radi o otvorenoj opstrukciji ovog procesa - ističe Zirojević.&nbsp;
Dodaje da ne bi bio prvi put, jer smo za izbor vrhovnog državnog tužioca imali uslovljavanje da se on izjasni šta misli o ovom slučaju.
- Mi smo više puta sa najviših državnih funkcija imali vrlo jasne poruke pravosudnim organima kako bi trebalo da odluče u ovom slučaju. Mnogo ucjenjivanja, mnogo uslovljavanja, tako da na osnovu ovih informacija koje imamo - a vrlo su oskudne zbog toga što se sve drži pod velom tajnosti - vrlo je sumnjivo, vrlo problematično i u ovom trenutku miriše na otvorenu opstrukciju ovog sudskog procesa - rekao je Zirojević.
Podsjetio je na izjavu sutkinje Suzane Mugoše koja je kazala da je presuda kojom je poništena prvostepena odluka u slučaju "državni udar" zapravo kupljena i dodaje da nije upoznat da se neki nadležni državni organ bavi tom izjavom.
Dodaje da su bivši glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić i tužilac iz tog predmeta Saša Čađenović optuženi u montiranom procesu, što potvrđuje, prema njegovim riječima, svjedočenje Enisa Bakovića.
- Ako vidimo da nakon promjene vlasti traje jedan otvoreni progon i tužilaca koji su vodili postupak i sutkinje koja je prvostepeno donijela presudu koju je donijela, ako vidimo i napade na trenutne tužioce koji su ostali pri istim optužbama, ako vidimo i napade na samog specijalnog tužioca zbog toga što je GST ostalo pri svim tim optužbama onda je sasvim jasno o čemu se ovdje radi i to je razlog više da sumnjamo da ostavka sutkinje Moštrokol nije samo ostavka, već da se iza nje krije još nešto - istakao je Zirojević.
<h2>Klasična trgovina</h2>
Smatra da je situacija sa izgradnjom postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda u Botunu &nbsp;ispolitizovana do krajnje mjere, što se nije smjelo desiti jer je to potreba građana Zete, građana Glavnog grada i građana Crne Gore u cjelini.
- Nakon što smo imali onu tragikomičnu najavu izlaska iz, kako je on tada rekao, krvave vlade, sa sve onim uzdasima poput Aleksandra Vučića, ipak smo vidjeli da Milan Knežević baš nije spreman da nakon božićnih praznika, kad se svare ruska salata, pečenje i sve ostalo, donese odluku o izlasku iz Vlade Milojka Spajića, već smo vidjeli da su na sceni uslovljavanja koja nemaju nikakve veze sa ovim slučajem - naglasio je Zirojević.
Ispostavlja se, dodaje on, da je u pitanju klasična trgovina, a da su svi koji protestuju zloupotrebljeni i da je njihova "žrtva prodata za ustavne izmjene".
- Mogućnost da se te ustavne izmjene usvoje je praktično ravna statističkoj grešci, tako da potpuno relaksiram crnogorsku javnost, onu državotvornu i građansku crnogorsku javnost, i da postoji politička volja od strane parlamentarne većine da se to desi, ustavne odredbe su takve da one jasno određuju koje su procedure. To ne podrazumijevaju samo glasanje u parlamentu, ne podrazumijevaju samo dvotrećinsku većinu, već podrazumijevaju i referendum sa vrlo jasnim kvotama koje &nbsp;je u ovom momentu apsolutno nemoguće ispuniti - kategoričan je Zirojević.
Postavlja se pitanje čemu sve to kad i sami inicijatori ovih izmjena znaju da je to tako.
- Mislim da je krajnji cilj zaustavljanje evropskog puta Crne Gore, destabilizacija prilika u državi i to sve zbog toga što nekome, jako dobro znamo kome u Beogradu, nikako ne odgovara da Crna Gora bude prva sljedeća članica Evropske unije i da to bude što je prije moguće - istakao je Zirojević.
<h2>Kukavički pristup Demokrata&nbsp;</h2>
Komentarišući izostanak reakcije Demokrata i samoga Alekse Bečića, &nbsp;koji je šef svih sluzbi bezbjednosti, kaže da je javnost naviknuta na taj kukavički pristup Demokrata svakoj iole ozbiljnoj temi.
- Pogotovo o onim temama koje bi mogle da utiču na njihovo biračko tijelo. Činjenica je da je i njihovo biračko tijelo u Zeti mnogo bliže ideji Milana Kneževića kada je pitanje postrojenja na dnevnom redu, nego ideji Aleksandra Nišavića koji je direktor podgoričkog Vodovoda. Oni su izabrali da vode politiku na onaj način kako su je sve vrijeme vodili kao partija opozicije - da nemaju stav ni o čemu - kazao je Zirojević.
Dodaje da "kad pitaju funkcionera Demorata 'Da li si ti Srbin ili Crnogorac' oni kažu 'Jesam'".
- I u ovom slučaju se radi o potpuno istom načinu funkcionisanja i sada od onoga mladog, mudrog, hrabrog potpredsjednika Vlade koji kontroliše sve službe bezbjednosti i koji uvijek prvi objavljuje kad je neko uhapšen, koji se uvijek hvali kako su to njegovi rezultati, kao da on lično ide i hapsi. Sada on nema baš nikakve veze sa reakcijom policije u Botunu i sada &nbsp;on pere ruke od onoga što de facto jeste njegova odgovornost - naglasio je Zirojević.
<h2>Mandić i Camaj sijamski blizanci</h2>
Osvrnuo se na izjavu potpredsjednika parlamenta Nikole Camaja koji je relativizovao pjevanje četničkih pjesama od strane direktora jedne bjelopoljske škole, te kaže da to nije presedan jer duže vrijeme Camaj pravda sve što je velikosrpska i neočetnička ideologija u Crnoj Gori.
- Očigledno je da se radi o dva sijamska blizanca. Ono što je Andrija Mandić s jedne strane, sa druge strane je Camaj i oni se tu potpuno dobro razumiju dok god jedan drugome ne ulaze u dvorište. Nažalost se dio predstavnika manjinskih partija, od onih koji su bili temelj stabilnosti Crne Gore, sada pokazuju kao neko ko je remetilački faktor - ocijenio je Zirojević.
<h2>Za BS fotelja najveća svetinja</h2>
Bošnjačka stranka u Bijelom Polju uslovljava koalicione partnere tražeći mjesto predsjednika Opštine i druge uslove što, prema njegovim riječima, jasno ukazuje na to da postoji samo jedna pozadina.
- I to ona da je za Bošnjačku stranku najveća svetinja fotelja. Ukoliko oni imaju mogućnost da sa fotelje predsjednika SO koju danas imaju pređu u fotelju predsjednika opštine, nije bitno da li će to biti četničkim glasovima, nije bitno da li će potpredsjednik opštine nakon što izaberu svoga predsjednika biti onaj simpatični direktor srednje škole u Bijelom Polju koji će to proslavljati pjesmama i odama Pavlu Đurišiću - kazao je Zirojević..
Misli da je poruka za njih vrlo jasna.
- Postoji Gusinje, pored Gusinja postoje još neke opštine, ja mislim da se Bijelo Polje mnogo bolje razvija od Gusinja, pa neka se ne iznenade ako stigne neka platforma za Gusinje gdje će neko drugi, možda ćemo to biti mi, tražiti predsjednika Opštine, jer vjerujemo da možemo bolje da razvijamo Gusinje od ovoga kakvo je stanje - poručio je Zirojević.
Vjeruje da aktuelna vlast ne može uvesti Crnu Goru u Evropsku uniju, zbog činjenice da je sve osim evropska, pa je na evropskom dijelu parlamentarnih stranaka iz vlasti da odluče kojim putem žele da idu.&nbsp;
- Mi suštinski vidimo da veći dio parlamentarne većine ne želi Crnu Goru u Evropskoj uniji, nego što je ovaj koji je želi i zbog toga mislim da ova i ovakva parlamentarna većina ne može uvesti Crnu Goru u Evropsku uniju - zaključio je Zirojević.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3Dk8lho8kWvF8&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Tag: afd