Aerodromi Crne Gore (ACG) su prošlu godinu završili uspješno i sa rekordnim brojem putnika, saopštio je izvršni direktor kompanije, Roko Tolić, poručujući da treba hitno početi adaptaciju aerodromske infrastrukture, zbog pojačanog prometa koji se očekuje ove godine.
Tolić je u intervjuu agenciji Mina-business kazao da je kompanija već uputila na saglasnost investicioni plan, posebno u kontekstu opreme.
„Želim da se nastavi taj jedan dobar trend promptnosti donošenja odluka od Vlade i da nas podrže u tome da na vrijeme, već početkom ove godine, objavimo tendere, kako bi nam proizvođači opreme dopremili sve ono što je potrebno da na jedan siguran, efekasan i primjeren način dočekamo taj veliki promet koji nas u ovoj godini očekuje, kudikamo i veći nego u prošloj rekordnoj“, rekao je Tolić u intervjuu agenciji Mina-business.
On je naveo da su u kompaniji zadovoljni ostvarenim rezultatima u prošloj godini. Kroz crnogorske aerodrome je prvi put u istoriji prošlo preko tri miliona putnika, a ostvareno je gotovo 49 miliona eura avijacijskih prihoda i skoro 17 miliona eura operativnog profita.
„Tako da možemo reći da je godina koju ispraćamo vrlo optimistična i stavlja visoke standarde za ono što je ispred nas“, dodao je Tolić.
On je poručio da su dobri rezultati ostvareni na aerodromskoj infrastrukturi koja je davno prevaziđena i koja je projektovana za značajno manji broj putnika.
„Ne treba zatvarati oči nad prijekom potrebom da se adaptiraju kapaciteti, odnosno da se povećaju i modernizuju. Period u kojem aerodromi gotovo dvije decenije čekaju na svoju sljedeću razvojnu fazu, je isuviše dug. Puno vremena je izgubljeno, ali hajde da budemo optimisti i da donesemo odluku o smjeru u kojem aerodromi treba da se kreću“, naglasio je Tolić.
On je naveo da je Aerodrom Tivat ostvario izvanredne rezultate u nimalo lakim uslovima i da je doživio možda najveću metamorfozu od svih vazdušnih luka u okruženju.
Iako je tržište Rusije, Ukrajine i Bjelorusije bilo otkazano zbog geopolitičkih okolnosti, u ACG, kako je rekao Tolić, nijesu sjedjeli skrštenih ruku.
„Nacionalni prevoznik Velike Britanije, British Airways, i jedan od najvećih ne samo aviacijskih, nego uopšte privrednih brendova u svijetu, nam dolazi ovog ljeta. Imamo i nacionalnog privoznika Španije, Iberiju, kao i dodatne pojačane nalete s brojnih britanskih odredišta, punih sedam mjeseci letjenja, od kraja trećeg do kraja desetog mjeseca“, precizirao je Tolić.
Takođe, avio-kompanija TUI fly Netherlands otvara liniju Amsterdam-Tivat u maju ove godine.
„To je još jedno vrlo važno odredište, jedan veliki aerodrom, jedna važna zemlja, jedno važno tržište u našem portfoliju“, rekao ne Tolić.
Kada su u pitanju avio-linije, Tolić je saopštio da ih je iz Podgorice oko 70, a iz Tivta 60.
„Na tome ne mislimo stati. Mi smo vrlo ambiciozni i otvoreni da čujemo bilo koji predlog gdje bismo mogli usmjeriti svoje djelovanje i gdje bismo mogli potražiti partnera“, naveo je Tolić.
On je dodao da su u ACG primijetili da građani nijesu prepoznali da neka odredišta, na koja će se letjeti, zapravo pokrivaju više gradova.
„Pozivam ih da otvore svoje atlase i da vide gdje je taj Malme i Baden-Baden, da vide kako se dolazi u Belgiju i Holandiju i kako se pokriva Danska. Takođe da pogledaju koji su to prevoznici, što one nude, da li je moguće kroz kupovinu jedne karte, uz kratko zadržavanje na jednom aerodromu, doći u sasvim drugi dio, ne samo zemlje, nego i drugih zemalja“, rekao je Tolić.
Niskotarifni avio-prevoznik, Wizz Air, će u martu otvoriti bazu u Podgorici, sa linijama koje će glavni grad povezati sa ključnim evropskim gradovima.
Tolić smatra da će u tom dijelu biti puno izazova, napominjući da Wizz Air dolazi sa dva velika aviona, velikim brojem putnika i velikim brojem rotacija i da se trenutno usaglašava red letjenja.
„Želje i jedne i druge strane su istovjetne, svako tu želi najbolje po putnika, a ja bih zaista htio da mi što prije adaptiramo infrastrukturu na način da možemo povećati i frekvencije i eventualno dodati i treći njihov avion“, rekao je Tolić i dodao da pored Wizz Air-a imaju i druge zainteresovane prevoznike.
Tolić je, govoreći o planovima kompanije u narednom periodu, kazao da je tu najbitniji osjećaj da je Crna Gora sve povezanija sa svijetom i da to prati njen put u Evropsku uniju (EU).
„To nas stavlja u fokus brojnih tržišta koja da sada nijesmo imali orijentisane prema nama i bila bi prava šteta ne iskoristiti tu veliku priliku. Mi se sada okrećemo onim dijelovima Evrope, pa i svijeta, za koje imamo signal da bi imalo potencijala za letjenje prema nama, pa ćemo vrlo brzo otvoriti još neka odredišta koja će biti interesantna građanima, ali ne zaboravimo da moramo podržati i privredu“, zaključio je Tolić

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Tolić: Što prije početi adaptaciju aerodromske infrastrukture, Crna Gora sve povezanija sa svijetom

Nezavisni sindikat Aerodroma Crne Gore saopštio je da je Specijalnom državnom tužilaštvu (SDT) podnio krivičnu prijavu povodom otkaza predsjednici Sindikata, Biljani Knežević – osobi sa utvrđenim invaliditetom od 50% i zaposlenoj sa statusom zviždača.
Krivičnom prijavom obuhvaćeni su izvršni direktor Aerodroma Roko Tolić, predsjednica Odbora direktora Jelena Maraš, kao i članovi Odbora direktora Nikola Bajčetić, Stefan Madžgalj, Lazar Bojanić i Edina Dacić. Prijava sadrži navode o osnovu sumnje za sljedeća krivična djela: zloupotreba službenog položaja, povreda prava iz rada, povreda ravnopravnosti, sprječavanje sindikalnog i drugog organizovanja, povreda slobode govora i javnog istupanja te nesavjestan rad u službi.
Iz Sindikata navode da SDT-u dostavljena prijava obuhvata široku dokumentaciju, hronologiju postupanja i okolnosti koje, prema njihovim navodima, ukazuju na koordinisane aktivnosti usmjerene ka „slabljenju i otežavanju djelovanja Sindikata“, kao i na efekat koji može djelovati destimulativno na ostale zaposlene.
Ključni navodi iz prijave
Sindikat je javnosti predstavio sažeti prikaz ključnih tačaka prijave, naglašavajući da detalji i dokazi čine dio obimne dokumentacije dostavljene SDT-u. Prema navodima iz prijave:
U veoma kratkom vremenskom periodu pokrenuta su tri disciplinska postupka protiv Knežević, od kojih su dva zavedena 16. septembra 2025. godine — neposredno nakon intenzivnih sindikalnih i uzbunjivačkih aktivnosti, uključujući obraćanja nadležnim institucijama i Vladi.
Treći disciplinski postupak, iako formalno pokrenut 22. septembra, prema navodima iz prijave iniciran je istog dana kada i prva dva postupka, što Sindikat vidi kao indikator vremenski tempiranog i koordinisanog djelovanja.
U prijavi se navodi da Inspekciji rada nije dostavljen dokaz da je Jelena Maraš zaposlena u Aerodromima Crne Gore u smislu Zakona o radu, iako je, prema dokumentima, potpisivala inicijative koje su se koristile kao osnov za disciplinske mjere, što Sindikat označava kao „posebno osjetljivu okolnost“.
Sindikat ukazuje da se isti sindikalni dopis od 10. septembra koristi kao osnov u dva disciplinska postupka pod različitim kvalifikacijama, što smatra mogućim kršenjem principa „ne bis in idem“.
Navodi se i da su disciplinski postupci zasnovani na sindikalnim i uzbunjivačkim aktivnostima, a ne na propustima u radu, što po mišljenju Sindikata može ukazivati na odmazdu.
Tokom rasprave 7. oktobra, kako se navodi u prijavi, poslodavac je postavljao pitanja o unutrašnjem funkcionisanju Sindikata, što Sindikat smatra nedozvoljenim miješanjem u sindikalnu autonomiju.
Sindikat je 19. oktobra 2025. godine pismeno upozorio odgovorne osobe na moguće nezakonitosti i rizik zlostavljanja na radu, ali je postupanje nastavljeno sve do donošenja rješenja o otkazu.
Sindikat takođe navodi da redosljed okončanja postupaka ukazuje da je otkaz navodno povezan sa inicijativom Biljane Knežević da se pokrene pitanje smjene predsjednice Odbora direktora.
Stav Sindikata i pravna napomena
Nezavisni sindikat poručuje da će svaki eventualni dalji vid pritiska na zaposlene zbog sindikalnih ili uzbunjivačkih aktivnosti biti dokumentovan i prijavljen nadležnim organima.
U saopštenju ističu da podnošenje krivične prijave predstavlja isključivo iznošenje osnovane sumnje i navoda koji su dio podneska SDT-u, te da ne prejudiciraju ničiju krivičnu odgovornost. Utvrđivanje činjenica, zakonitosti postupanja i eventualne krivične odgovornosti, kako navode, isključivo je u nadležnosti Specijalnog državnog tužilaštva i suda.

Nezavisni sindikat Aerodroma podnio krivičnu prijavu SDT-u zbog otkaza predsjednici Sindikata

Aerodromi Crne Gore u narednoj godini planiraju snažno širenje mreže destinacija, uz rast kapaciteta i interesovanje za nove avio-linije, među kojima se posebno izdvaja mogućnost uspostavljanja linije prema Antaliji.&nbsp;
Kako je za Bankar saopštio izvršni direktor Aerodroma Crne Gore Roko Tolić, Podgorica i Tivat ulaze u sezonu sa rekordnim brojem linija i znatno većim potencijalom za dalji rast.
- U Podgorici će biti gotovo 70 linija, 70 odredišta, a u Tivtu 60 – jedan dosta širok raspon, ali i velike mogućnosti - rekao je Tolić.
Naglašava da Aerodromi žele aktivnije da uključe javnost i privredu u planiranje novih letova.&nbsp;
- Mi bismo nekako željeli da čujemo i oslušnemo šta misle i javnost i privreda i mogu li nam oni negdje pokazati gdje imaju partnere, gdje ima smisla za letjenje - naveo je Tolić.
Prema njegovim riječima, rast kapaciteta nacionalnog avio-prevoznika i dolazak novih baziranih prevoznika otvaraju prostor za dalju ekspanziju. -
- Ova mogućnost, gdje nam nacionalni prevoznik raste u svom kapacitetu, gdje nam dolazi novi bazirani prevoznik, gdje nam dolaze novi kapaciteti i nove mogućnosti - rekao je Tolić.
Direktor Aerodroma Crne Gore ističe da je ključ u stvaranju ambijenta koji će motivisati avio-kompanije da dodatno povećavaju broj aviona i linija.&nbsp;
- Ukoliko se pokažemo kao prosperitetno okruženje, onda će oni dodati i treći avion, i četvrti avion, i onoliko zapravo kapaciteta koliko mi ovdje možemo opslužiti, a za koliko možemo naći dovoljno dobrih argumenata da se preduzme letjenje - kazao je Tolić.
Naglašava da se Aerodromi više ne žele oslanjati isključivo na sopstvene procjene, već na stvarne potrebe tržišta.
- A mi želimo da čujemo gdje bi ljudi željeli ići i gdje postoji opravdanost da to bude - poručio je Tolić.
Među novinama za narednu godinu, najavio je uvođenje pojedinih „premijum linija“, uključujući London Hitrou i Amsterdam, kao i jačanje saobraćaja prema Španiji. Ipak, posebnu pažnju privlači najava nove destinacije iz Turske.
- Ako nešto možemo malo ekskluzivno, što se nadam da će se realizovati, jer znam da je upravo ovih dana Ministarstvo dalo svoju saglasnost, s obzirom na to da je riječ o odredištu izvan Evropske unije, izvan Jedinstvenog evropskog neba – još jedna destinacija u Turskoj -rekao je Tolić.&nbsp;
On je dodao da postoji interesovanje da se pokrene letjenje upravo prema Antaliji.&nbsp;
- Mogućnost da jedan prevoznik pokrene letjenje prema Antaliji, što smatram da će biti interesantno i za naše građane, ali i za one koji bi dolazili iz Antalije prema nama - ističe Tolić.
Govoreći o aktuelnim izazovima, ukazao je i na pitanje viznog režima i njegovog uticaja na avio-saobraćaj.&nbsp;
- Nadam se da će biti prevaziđena ova trenutno nezgodna situacija sa brzim uvođenjem viza, da ćemo se adaptirati ukoliko one i budu morale ostati, te da će biti izdavane na što brži i efikasniji način - rekao je Tolić.
Posebno je istakao značaj velikih avio-partnera za Crnu Goru.&nbsp;
- Turkish Airlines nam je izuzetno važan i jedan od naših najvećih partnera, ali je trenutno prinuđen da smanjuje svoj kapacitet - kazao je Tolić.
Očekuje da će se kapaciteti ponovo povećati.&nbsp;
- Mi želimo da se oni vrate u punom obimu i da rastu još više. To je jedna od stvari na kojima ćemo raditi u 2026. godini - poručio je Tolić.

Tolić: Uskoro letovi iz Crne Gore prema Antaliji

Tekuća 2025. godina je rekordna za Aerodrome Crne Gore i po broju opsluženih putnika i po finansijskom poslovanju. Prema posljednjim projekcijama, avijacijski prihodi iznose skoro 49 miliona eura, dok je operativna dobit oko 17 miliona eura. To 2025. godinu čini najboljom u operativnom rezultatu u dosadašnjem poslovanju Aerodroma Crne Gore - istakao je izvršni direktor ACG Roko Tolić na konferenciji „Novi dani boljeg turizma“ koja se održava u Budvi.
Dodatno, Tolić je istakao da će i za ovu, 2025. godinu ACG izdvojiti i najveću sumu za Podsticajnu šemu - odnosno popuste za avio-kompanije koje saobraćaju ka Crnoj Gori i to u iznosu od preko 13 miliona eura.
&nbsp;To je jedan od motiva avio-kompanijama da otvaraju nove avio-linije, da šire mrežu, da rastu u broju u rotacija i broju putnika.
Podsjećaju u saopštenju da su, prvi put od osnivanja ACG, u jednoj godini opslužili više od tri miliona putnika.
Inače, Aerodromi Crne Gore će, uoči otvaranja baze Wizz Air-a, u narednih mjesec-mjesec i po raspisati oglas za zapošljavanje 130 ljudi na pozicijama u operativnim službama Aerodroma Podgorica. Riječ je o konkursu za poslove zemaljskih stjuardesa/stjuarta, transportnih radnika, higijeničara itd.
- Aerodrom Podgorica će tokom naredne ljetnje sezone, koja u avijaciji počinje krajem marta i traje do kraja oktobra, biti povezan sa oko 70 destinacija, a Aerodrom Tivat sa oko 60 - istaknuto je u saopštenju.

Tolić: Avijacijski prihodi 49 miliona eura

Vrhovni sud odbio je kao neosnovanu žalbu je žalbu društva Corporacion America Airports S.A. iz Luksemburga, u vezi sa postupkom koncesije za aerodrome Podgorica i Tivat i potvrdio da rješenje Komisije za koncesije o vraćanju rang liste na ponovni postupak nema izvršni karakter i da se ne može se odložiti.
Corporacion America Airports podnio je žalbu protiv rješenja Upravnog suda Crne Gore od septembra 2025. godine. 
Upravni sud je prethodno odbacio zahtjev tužioca za odlaganje izvršenja rješenja Komisije za koncesije Vlade Crne Gore od 1. septembra 2025. godine, kojim je usvojen prigovor tužioca na rang listu ponuđača u postupku koncesije za pravo korišćenja aerodroma Podgorica i Tivat i predmet vraćen na ponovni postupak radi otklanjanja utvrđenih nepravilnosti. 
- Vrhovni sud je potvrdio stav Upravnog suda da rješenje Komisije za koncesije nema svojstvo izvršnog upravnog akta, jer se njime ne priznaje pravo, ne nalaže obaveza niti se odbija zahtjev stranke, već se postupak vraća u fazu prije utvrđivanja rang liste - navedeno je u saopštenju Vrhovnog suda. 
Iz tog razloga, kako je navedeno u presudi, takvo rješenje ne može biti predmet odlaganja izvršenja u smislu Zakona o upravnom sporu. 
- Ovom presudom potvrđena je zakonitost postupanja Upravnog suda Crne Gore u konkretnom predmetu, dok se sam koncesioni postupak nastavlja u skladu sa rješenjem Komisije za koncesije i važećim propisima - poručuju iz Vrhovnog suda.

Vrhovni sud odbio žalbu u vezi sa koncesijom za aerodrome, postupak se nastavlja u skladu sa rješenjem Komisije

Luksemburško-američka kompanija Corporación América Airports (CAAP) podnijela je prigovor Komisiji za koncesije Crne Gore jer nisu zadovoljni posljednjom odlukom Tenderske komisije u ponovljenom postupku, kojom je Incheon ponovo proglašen prvorangiranim ponuđačem, nezvanično saznaje Portal Analitka.
U CAAP-u smatraju da Tenderska komisija nije otklonila nedostatke utvrđene u početnom postupku, iako je to bila dužna da učini.
Navode i da Tenderska komisija nije postupila u skladu s uputstvima koje je izdala Komisija za koncesije, te da nije dala nezavisno i detaljno obrazloženje glasanja svakog člana Komisije pojedinačno. Stava su da se mora obezbijediti pojedinačno glasanje.
<h2>IFC analize korišćene umjesto nove evaluacije</h2>
Posebno ukazuju da su analize i izvještaji IFC-a nastali prije prvog rangiranja (za koje u CAAP-u čvrsto vjeruju da je jedino legalno). Podsjetimo, ponuda CAAP-a tada je bila prvorangirana i ocijenjena je sa 85 bodova, dok je konkurentski ponuđač, Incheon International Airport Corporation, dobio 79,7 bodova.
Umjesto nove evaluacije, kako tvrde iz te kompanije, Tenderska komisija je kopirala sadržaj IFC izvještaja, umjesto da sprovede sopstvenu, zakonitu evaluaciju i da je obrazloži.
Takav pristup ocjenjuju kao apsurdan i protivan svim relevantnim zakonima.
<h2>Zahtjev za potpunu transparentnost</h2>
Naglašavaju da je za evaluaciju i provjeru cjelokupnog tenderskog procesa nužna potpuna transparentnost.
U tom kontekstu insistiraju da se ispita sva komunikacija između Tenderske komisije i IFC-a, kao i okolnosti navodne intervencije izvršne vlasti, jer je prema nekim nezvaničnim informacijama i premijer Crne Gore prisustvovao jednom od sastanaka Tenderske komisije, tražeći novu evaluaciju ponuda.
Smatraju da moraju imati pristup svim registrovanim zapisnicima sa sastanaka, a ne samo onima koje su odabrali nadležni organi.
Iz CAAP-a poručuju da će nastaviti svim snagama da istražuju istinu i zakonitost iznesenog stava.
Smatraju da su u oba postupka trebali da budu proglašeni prvorangiranim ponuđačem te da će istrajati u zaštiti svojih prava u ovom postupku.

CAAP podnio prigovor: Traže uvid u kompletnu komunikaciju Tenderske komisije i IFC-a

Aerodromi Crne Gore najavili su da će u narednih mjesec do mjesec i po raspisati oglas za zapošljavanje oko 150 radnika u operativnim službama Aerodroma Podgorica, u susret otvaranju baze avio-kompanije Wizz Air.
Izvršni direktor ACG Roko Tolić saopštio je da će konkurs biti usmjeren isključivo na operativne poslove.
- &nbsp;Tražimo zemaljske stjuardese i stjuarte, transportne radnike, higijeničare… To su teški poslovi i bićemo srećni ako uspijemo da pronađemo dovoljan broj ljudi – rekao je Tolić na III Antikorupcijskom forumu BIRN-a u Podgorici.
Dodao je da razumije kritike dijela javnosti kada je riječ o zapošljavanju u državnim preduzećima, ali naglašava da je riječ o nužnosti uslovljenoj povećanjem obima saobraćaja.
- &nbsp;Ako sada ne obučimo nove radnike, koji treba da prođu dvostruke bezbjednosne provjere, nećemo moći da opslužimo predviđeni promet i obezbijedimo 24-časovni rad aerodroma – istakao je Tolić.
Aerodromi Crne Gore ove godine očekuju rekordnih tri miliona putnika i oko 30 hiljada letova.
- Taj istorijski rezultat ne opslužuju mašine, već ljudi – naši zaposleni. Ponosan sam na većinu njih, ali realno je da ima i onih koji ne doprinose dovoljno – naveo je Tolić.
Govoreći o komunikaciji prema javnosti i pristupu informacijama od javnog značaja, Tolić je kazao da će Aerodromi unaprijediti transparentnost po Zakonu o slobodnom pristupu informacijama, podsjećajući da redovno odgovaraju na pitanja medija o temama poput zapošljavanja, naknada i službenih putovanja.

Aerodromi Crne Gore zapošljavaju 150 radnika zbog otvaranja baze Wizz Air-a

Rok za žalbe na odluku tenderske komisije o rangiranju ponuda za dodjelu aerodroma u koncesiju ističe 27. novembra. Kako saznaje Portal ETV, obje kompanije koje su dostavile ponude — južnokorejska Incheon International Airport Corporation (IIAC) i Corporación América Airports S.A. (CAAP) sa sjedištem u Luksemburgu — zatražile su uvid u najnoviju odluku o rangiranju.
Nova rang-lista ponuđača pokazuje da je južnokorejska kompanija Incheon International Airport Corporation (IIAC) i dalje najbolje rangirana sa 96,18 bodova. Luksemburško-američki konzorcijum Corporación América Airports (CAAP) ostao je drugi sa 65,15 bodova, što je identično ocjenama sa prvobitne liste objavljene 17. jula.
Shodno Zakonu o koncesijama, nakon objave nove liste ponuđači imaju pravo da u roku od 15 dana ulože prigovor, kao i da u roku od osam dana zatraže uvid u dokumentaciju.
Američko-luksemburški konzorcijum je ranije, u zakonskom roku, podnio zvaničnu žalbu Komisiji za koncesije, nezadovoljan prvobitno utvrđenom rang-listom. Tada su zatražili uvid u kompletnu tendersku dokumentaciju, kao i objašnjenje procesa ponovnog bodovanja i ocjenjivanja koji je prethodio konačnoj rang-listi, a koji je, prema njihovim navodima, značajno izmijenio prethodne rezultate i doveo do toga da njihova ponuda ne bude prvorangirana.

Miraš Dušević

Obje kompanije traže uvid: Ističe rok za žalbe na rangiranje ponuda za koncesiju aerodroma

Ponude na tenderu za davanje crnogorskih aerodroma u koncesiju su apsolutno mogle da budu bolje, ocijenila je u intervjuu Pobjedi ministarka saobraćaja Maja Vukićević. Ona smatra da kao država imamo kapacitet da sami razvijamo vazdušni saobraćaj, te da je država i u prethodnom periodu pokazala da može da upravlja aerodromima.&nbsp;
Ministarstvo saobraćaja objavilo je 12. novembra rang-listu ponuđača u postupku davanja crnogorskih aerodroma pod koncesiju, koju je sačinila Tenderska komisija, prema kojoj je prvorangirana južnokorejska firma Incheon International Airport Corporation (IIAC), dok je drugorangirana luksemburško-američka kompanija Corporación América Airports (CAAP).
Vukićević je navela da Ministarstvo saobraćaja ima rok trideset dana da dostavi Vladi dokumentaciju na izjašnjenje i donošenje konačne odluke, ali i to zavisi od toga da li će neko od ponuđača podnijeti prigovor Vladinoj komisiji za koncesije.
&nbsp;Još se ne zna da li će crnogorski aerodromi biti dati u koncesiju. Imate li u ovom trenutku informaciju kada će Vlada donijeti odluku o tome?
VUKIĆEVIĆ: Tenderska komisija je završila svoj dio posla, koji se svodi na evaluaciju samih ponuda. Ministarstvo saobraćaja ima trideset dana da dostavi Vladi dokumentaciju na izjašnjenje i donošenje konačne odluke, ali i to zavisi od toga da li će neko od ponuđača podnijeti prigovor Vladinoj komisiji za koncesije. Rok za prigovor je petnaest dana od dana objavljivanja dokumenata. Oba ponuđača zahtijevala su da im se omogući uvid u dokumentaciju i Ministarstvo saobraćaja je postupilo u skladu sa zakonom, te ponuđači trenutno vrše uvid u dokumentaciju Tenderske komisije.
Kakvo je Vaše o mišljenje o pristiglim ponudama? Da li ste zadovoljni? Imate li svog favorita? Kako komentarišete to što ponuda južnokorejske kompanije Incheon International Airport Corporation ne predviđa razvoj baza za niskotarifne avio-kompanije, za razliku od luksemburško-američke kompanije Corporación América Airports?
VUKIĆEVIĆ: Ponude su takve kakve su, da li su mogle biti bolje – apsolutno mislim da jesu. Tender se sprovodi po javnom pozivu koji je raspisan prije osam godina i nažalost nikada nije doveden do kraja. Vlada je u januaru 2024. godine donijela odluku da isti treba završiti kako bi se konačno riješilo pitanje da li će biti koncesije. Prisustvo niskotarifnih kompanija važno je za Crnu Goru, za turizam, privredu, ali i naše građane, koji treba da imaju izbor kada žele da putuju i da to bude po povoljnijim cijenama. Ministarstvo saobraćaja i Aerodromi Crne Gore uložili su veliki trud da vrate niskotarifne kompanije u Crnu Goru. Odmah po preuzimanju ministarstva inicirala sam izmjenu podsticajne šeme, što nam je otvorilo vrata za početak pregovora o većem prisustvu niskotarifnih kompanija i u krajnjem rezultiralo dolaskom Wizz Aira. Ukoliko crnogorski aerodromi na kraju budu predati na upravljanje koncesionaru mora se jasno precizirati da je saradnja i sa niskotarifnim kompanijama veoma važna za našu državu.
Kakav je Vaš stav o davanju crnogorskih aerodroma u koncesiju? Da li je to, prema Vašem mišljenju, neophodno ili bi država mogla i trebalo da i dalje upravlja tom kompanijom? Da li bi Aerodromi CG mogli, prema Vašoj ocjeni, i bez koncesija da uspješno posluju i ulože sredstva u modernizaciju? 

&nbsp;VUKIĆEVIĆ: Mislim da smo u prethodnom periodu pokazali da možemo da upravljamo aerodromima. I u ovoj godini imali smo izuzetne rezultate kad je u pitanju broj putnika. Čak i pored problema vezanih za letove Turkish Airlines-a, uskoro bi trebalo da dođemo do broja od tri miliona putnika i to prvi put u istoriji. Uspjeli smo da za narednu godinu dogovorimo rekordan broj letova i destinacija, otvara se baza Wizz Aira, prvi put imamo dolazak kompanije poput British Airways, postoji interesovanje za bazu i od kompanije Ryanair, što pokazuje da smo uspješno upravljali u prethodnom periodu. Ono što posebno želim da napomenem jeste da su svi ovi rezultati postignuti u posljednjih godinu i na to sam izuzetno ponosna. Smatram da kao država imamo kapacitet da sami razvijamo aerodrome i vazdušni saobraćaj.
Da li ste zadovoljni trenutnim poslovanjem i rezultatima kompanije Aerodromi Crne Gore i radom menadžmenta, izvršnog direktora i Odbora direktora ove državne kompanije?
VUKIĆEVIĆ: Apsolutno. Sadašnji menadžment kompanije radi izuzetno dobar posao. Imamo sjajnu saradnju i zaista postoji dobra sinergija između Ministarstva i uprave Aerodroma CG, i zahvaljujući dobroj saradnji uspjeli smo da ostvarimo odlične rezultate i pored svih izazova. Direktor Aerodroma CG Roko Tolić je vrhunski stručnjak kada je ova oblast u pitanju i treba što duže da ga zadržimo u Crnoj Gori, jer radi sjajan posao. Odbor direktora, na čelu sa gospođom Jelenom Maraš, pruža mu podršku u tom radu i kao rezultat imamo činjenicu da naši aerodromi postaju sve atraktivniji za brojne kompanije.
Kako ocjenjujete rad i rezulate poslovanje avio-kompanije ToMontenegro? Da li ste zadovoljni sadašnjim menadžmentom koji rukovodi ovim državnim preduzećem?
VUKIĆEVIĆ: Kompanija ToMontenegro je radila izuzetno dobro u ovoj godini i moram reći da sam jako zadovoljna radom menadžmenta, ali moram posebno istaći izvršnog direktora kompanije Vukadina Stojanovića. Drago mi je što se moj stav da čovjek iz Crne Gore treba da dobije priliku da upravlja nacionalnom kompanijom pokazao ispravnim, jer u momentu kad sam preuzela resor bilo je i drugačijih mišljenja i zahtjeva da se na tu poziciju imenuje stranac. Odbor direktora je takođe sjajno procijenio da je gospodin Stojanović pravi izbor i ta se odluka pokazala ispravnom kroz rezultate koje je kompanija postigla u prethodnom periodu.
Na tender za projektovanje i gradnju druge dionice auto-puta Bar – Boljare, od Mateševa do Andrijevice dostavljene su četiri ponude, od kojih su tri dostavili konzorcijumi. Kada će se znati ko će biti izvođač radova druge dionice auto-puta, odnosno kada će biti završen postupak vrednovanja ponuda? Da li ste Vi zadovoljni interesovanjem i ponudama za ovaj tender? 

&nbsp;VUKIĆEVIĆ: Tenderski postupak je u nadležnosti kompanije Monteput, koja isti sprovodi u saradnji sa Evropskom bankom za obnovu i razvoj, u skladu sa procedurama i pravilima EBRD-a. Komisija trenutno radi evaluaciju ponuda, a kada završe svoj dio posla očekujemo da nam predlože izvođača radova na drugoj fazi auto-puta. Kada će se to desiti zavisi od Monteputa i EBRD-a i vremena koje će im biti potrebno da izvrše evaluaciju. Mislim da možemo smatrati da je tender uspješan sa aspekta broja ponuda i interesovanja. U prvoj fazi imali smo deset kompanija, od kojih je pet prošlo u drugu fazu postupka, a na kraju smo dobili četiri ponude, što potvrđuje da je sa tog aspekta tender uspješan.
Kada se, prema Vašem mišljenju, realno može očekivati da počne izgradnja druge dionice auto-puta od Mateševa do Andrijevice? Da li postoji mogućnost da to bude i krajem ove godine ili je izvjesnije da radovi započnu naredne?
VUKIĆEVIĆ: To sada zavisi od Monteputa i Evropske banke za obnovu i razvoj. Čim se izabere izvođač otpočeće i radovi na drugoj dionici, ali dinamika u ovom momentu zavisi od komisije koja radi evaluaciju samih ponuda.&nbsp;
<h2>Novi vozovi i ugovor za rekonstrukciju pruge</h2>
Željeznička preduzeća godinama su u problemima i često posluju sa gubitkom. Da li je poboljšano poslovanje ovih državnih kompanija u ovoj godini? Da li se i kada može očekivati spajanje kompanija Željeznički prevoz (ŽPCG) i Održavanje željezničkih voznih sredstava (OŽVS)?
VUKIĆEVIĆ: Stanje u kompanijama je bolje nego ranije, ali i dalje ima mnogo problema koji se tiču zaostalih poreskih dugova. Same kompanije su bolje radile kada uzmemo u obzir redovnost prevoza, održavanje vozova i broj vozova koji je u upotrebi, bez obzira na starost istih, i drago mi je da su i građani vidjeli određeni pomak kada je u pitanju usluga. Takođe uspjeli smo da pokrenemo proceduru nabavke novih vozova, tender je trenutno u toku. Uskoro očekujemo i potpisivanje ugovora sa EIB i EBRD u vezi sa rekonstrukcijom pruge, a sama izrada glavnih projekta treba da bude završena tokom decembra. Ipak, ovo je osjetljiv sektor koji je dugo godina zanemaren.
Isticala sam da nijesam uvijek bila zadovoljna odnosom koji je postojao prema željeznici, ali moram pomenuti da su kolege iz Ministarstva finansija za narednu godinu pripremile budžet koji podrazumijeva i garancije za kompanije koje su u sistemu željeznice, što će mnogo značiti za unapređenje voznih sredstava i sam kvalitet usluge. Postupak spajanja ŽPCG i OŽVS je u toku i očekujemo da bude završen u predviđenom roku.

Država ima kapacitet da sama razvija aerodrome

Aerodrom Podgorica će tokom naredne ljetnje sezone, koja u avijaciji počinje krajem marta i traje do kraja oktobra, biti povezan sa oko 70 destinacija, a Aerodrom Tivat sa oko 60. To je, na konferenciji za medije u Podgorici, najavio izvršni direktor ACG, Roko Tolić. Uz 14 novih linija Wizz Air-a u Podgorici, na listu novih ruta uvršten je i London Hitrou-Tivat. Ovu avio-liniju ka najvećem evropskom aerodromu otvara premium avio-prevoznik, British Airways. - Javnost je od nas prvo tražila niskotarofne linije. Njih smo otvorili. A, danas je fokus na prestižnom British Airways-u koji će od 14. maja do kraja narednog septembra tri puta nedjeljno saobraćati na liniji London Hitrou-Tivat. Ovdje nije riječ samo o novoj ruti već i o direktnoj investitorskoj poruci. Dolazak British Airways-a je kruna naših dosadašnjih nastojanja - naglasio je Tolić. On je napomenuo i da je za ACG u toku rekordna godina jer, prvi put od osnivanja kompanija očekuje tri miliona putnika.&nbsp; - Mi počivamo na entuzijazmu zaposlenih, ali, sve više, i povjerenja putnika. To postaje jasno kada se sjetimo da smo u istim ovim terminalima 2006. godine opslužili oko 860 hiljada putnika, a danas, u skoro u istim infrastrukturnim uslovima, očekujemo tri miliona putnika - pojasnio je Tolić. Jasno je, dodaje Tolić, da su kapaciteti ograničeni, a da su ulaganja do sada bila minimalna zbog višegodišnjeg postupka koncesije. Međutim, da bi ACG uspješno prihvatili sav najavljeni saobraćaj od marta naredne godine, kompanija ulazi u višemilionska ulaganja, hitne adaptacije, kupovinu nove opreme i angažman nove radne snage u operativnim službama jer je izvjesno da se krećemo ka dvadesetčetvoročasnovnom radnom vremenu u Podgorici. Osim adaptacija u postojećem terminalu, Tolić je naglasio da ACG iskazuju snažan interes da kupe VIP terminal i hangar koji se nalaze na našoj zemlji, na nekih 400-500 metara od postojećeg terminala.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251121121140_947a4de100c4272017a3b1a09e1096758dd0ce4473269ac400a419fe52b42810.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251121121140_947a4de100c4272017a3b1a09e1096758dd0ce4473269ac400a419fe52b42810" data-rendition-name="original" width="5620" height="3608" loading="lazy" alt="Sa današnje konferencije za medije"> <figcaption>Sa današnje konferencije za medije(Photo: Aerodromi Crne Gore)</figcaption> </figure>  - Radi pojašnjenja, široj javnosti je manje poznato da je na teritoriji Aerodroma Podgorica, na nekih 400 metara od naše terminalne zgrade, još 2008. godine izgrađen jedan VIP terminal manje površine i avio-hangar. Oni se nalaze na našem zemljištu, a pripadaju Vektri koja je u stečaju. Ovaj VIP terminal površine oko 1.100 m2 i avio hangar površine oko 2.100m2 su oglašeni za prodaju i rok za predaju ponuda je 2. decembar. Aerodromi Crne Gore su izuzetno zainteresovani da kupe i terminal i hangar. Zašto? Jer je nama hitno potreban prostor i za putnike i za avione, a ovo je, za nas, brzo i efikasno rješenje - objasnio je on. Uz Aerodrome Crne Gore, moguće je, kako kaže, da se kao potencijalni kupac prijavi još neko, ali su dva razloga zbog kojih ACG mogu da budu jedini kupac.&nbsp; - Prvo, objekat mora biti na ortofotosnimku i drugo – terminal i hangar su na zemljištu koje je vlasništvo države Crne Gore, a koje je dato na upravljanje Aerodromima Crne Gore. To znači da niko osim Aerodroma Crne Gore ne može da sprovede postupak legalizacije. U tom slučaju, uz manja prilagođavanja, naš plan bi bio da uz postojeći, otvorimo Terminal 2 do kog bismo putnike transferisali autobusima - kaže Tolić. On je, odgovarajući na pitanja novinara o postupku koncesije, ponovio da lično smatra da se porodično srebro ne posuđuje – osim ako ga potencijalni koncesionar ne vrati u sjajnijem stanju nego što je bio, ali i to da su ACG spremni da dočekaju signal da samostalno pokrenu aktivnosti na razvoju oba aerodroma, kako bi dosegli evropski i svjetski nivo.&nbsp; - Istovremeno, vrijedno je akceptirati realitet da je za takav proces potrebno prilično dugo vremena, a da ulazak privatnog kapitala, objektivno, čitava adaptacija može da se izvede kudikamo brže, što je evidentna potreba turističke privrede - kaže on. Kad je riječ o iznosu ulaganja, prvi korak je, kaže, izrada Master plana koji bi dao tačnu procjenu.

U Podgorici 70 avio-linija, u Tivtu 60: Na listi novih i London Hitrou-Tivat

Služenje obaveznog vojnog roka u Srbiji će početi ili u decembru 2026. ili u martu 2027. godine.
To je, između ostalog, najavio predsjednik ove zemlje Aleksandar Vučić, prenosi Radio Slobodna Evropa (RSE).&nbsp;
Naveo je da odluka o početku vojnog roka zavisi od spremnosti kapaciteta i vojnih objekata.
- Tu odluku ćemo uskoro donijeti, u narednih mjesec ili dva, i ići pred Skupštinu i krenuti sa evidentiranjem vojnih obveznika - rekao je on danas nakon sastanka sa vojnim čelnicima o stanju i analizi sposobnosti Vojske Srbije za 2025. godinu.
Vojni rok će, napominje Vučić, trajati 75 dana.
- Moramo da spremimo sve objekte. Imamo dovoljno pušaka i čizama ali postoje neke stvari koje još nisu potpuno spremne - kazao je on.
Prema njegovom mišljenju, Srbija mora da obnovi regrutne centre, unaprijedi i obnov ambulante...
- To su važna pitanja jer želimo da to spremno dočekamo i da ti mladi ljudi vojsku provedu u najboljim uslovima. Da steknu potrebnu odgovornost i ozbiljnost, kao i odnos prema patriotizmu - izjavio je on.
Uvođenje obaveznog vojnog roka mora da izglasa parlament donošenjem zakona. Predstavnici tamošnjih vlasti su proteklih godina u više navrata najavljivali vraćanje vojnog roka. Ideja je konkretizovana u januaru 2024. Tada je Generalštab Vojske Srbije pokrenuo inicijativu i predložio predsjedniku uvođenje vojnog roka.
Vučić je potom, u septembru iste godine, potpisao saglasnost da se u Srbiju vrati obavezni vojni rok. Od njegovog ukidanja, 1. januara 2011. godine, u vojsku se ide samo dobrovoljno.
Vraćanje obaveznog vojnog roka je u oktobru 2025. izglasala je i susjedna Hrvatska.
Među zemljama koje nisu ukidale obavezan vojni rok su: Švajcarska, Norveška, Danska, Finska, Austrija, Turska, Estonija, Grčka, Kipar, Ukrajina, Rusija i Belorusija.

Vučić: Obavezni vojni rok od decembra 2026. ili marta 2027.

Njemački automobili su statusni simbol i za 1,45 milijardi Indijaca. Zato su njemački proizvođači s nestrpljenjem dočekali trgovinski sporazum sa Indijom i drastično niže carine. Ipak, ni Indija nije lako tržište.
Indija je najmnogoljudnija država na svijetu. U proteklim godinama ostvarila je impresivan ekonomski rast od prosječno šest do sedam odsto godišnje, stope rasta o kojima druge države mogu samo sanjati, piše Dojče vele (DW).
U Indiji postoji sve brojnija srednja klasa i mlado stanovništvo koje postaje sve imućnije.
„Zbog toga je novi sporazum o slobodnoj trgovini sa EU za njemačku automobilsku industriju sigurno prilika da otvori novi pristup tržištu“, smatra Konstantin Gal, savjetnik u firmi EY Parthenon.
„Indiji su potrebni terenci“
U prvoj fazi, carine na određene uvozne automobile, koje sada iznose i do 110 odsto, trebalo bi da se smanje na 40, a kasnije i na deset odsto. To bi se trebalo odnositi na kvotu od 250.000 vozila godišnje. Na auto-dijelove carine bi trebalo potpuno da se ukinu nakon pet do deset godina.
Frank Švope s Visoke škole za menadžment u Kelnu smatra da je to važna osnova za njemačke proizvođače automobila kada je riječ o otvaranju novih tržišta i pronalaženju kupaca.
„SUV vozila u Indiji su potrebna, kao i robusniji automobili, jer putevi u Indiji su daleko od evropskih standarda“, naveo je Švope.
Šta sa fabrikama u samoj Indiji?
Indija je već odavno važno tržište za svjetsku automobilsku industriju. Potražnja je ogromna, a zemlja bi sve više mogla da postane tržište poput SAD ili Kine.
Stručnjak za automobilsku industriju Kristof Štirmer oprezniji je: po njemu, za njemačke proizvođače to je „dvosekli mač“ – novim trgovinskim sporazumom može se podstaći direktan izvoz u Indiju.
„S druge strane, kompanije poput Audija već su otvorile fabrike u Indiji koje čekaju proširenje. To opet postavlja pitanje smisla uvoza vozila iz Evrope“, kazao je Štirmer.
I Indijci sve više voze „na struju“
Elektromobilnost u Indiji danas ima veliku ulogu, jer je zagađenje vazduha u nekim gradovima ozbiljan problem.
„Indija počinje sa sektorima koji su najvažniji za saobraćaj, dakle sa malom i mikromobilnošću“, kaže Štirmer.
To uključuje skutere, motocikle i brojne trokolice „tuk-tuk“ koje se koriste širom zemlje. I autobusi voze na struju.
„U nekim gradovima već su u potpunosti prešli na električne autobuse. Slediće ih i drugi. To je u Indiji centralna strategija“, dodao je.
Država to podstiče, postoje poreske olakšice i subvencije.
Mnoštvo domaćih vozila i „Japanaca“
Teško je procijeniti u kojoj mjeri njemački proizvođači mogu profitirati od rasta tržišta u Indiji. U novom sporazumu o slobodnoj trgovini ne spominju se poreske olakšice za uvezena električna vozila.
Domaći i japanski proizvođači dominiraju tržištem. Suzuki i Honda u Indiji imaju velike pogone, ulažu milijarde u nove fabrike i razvoj modela. Snažno napreduju i južnokorejski proizvođači poput Hjundaija i Kije.
Vlada, s druge strane, podstiče domaće proizvođače:
„Vlada želi da ti proizvođači prvi udovolje potrebama mladog i rastućeg tržišta“, objašnjava Gal.
Frank Švope ipak ostaje optimista:
„Smatram da ima dovoljno prostora i za njemačke proizvođače.“
Sporazum je prilika da se ponovo pozicioniraju na tržištu koje postaje sve zahtjevnije. S tim se slaže i Gal:
„U predstojećim godinama to će za njemačke proizvođače sigurno biti tržište koje ne smiju izgubiti iz vida.“

Njemački automobili pojeftinjuju nakon sporazuma EU–Indija

Premijer Velike Britanije Kir Starmer sastao se danas u Pekingu sa kineskim liderom Si Đinpingom, gdje su dogovorili više sporazuma - a među njima i onaj prema kom će građani Ujedinjenog Kraljevstva koji idu u Kinu poslovno ili kao turisti, moći da putuju bez vize za boravke kraće od 30 dana.
Starmer je rekao da je sastanak, koji je trajao sat i 20 minuta, bio produktivan i da je donio „stvarne, konkretne rezultate“.
Građani Ujedinjenog Kraljevstva koji putuju u Kinu poslovno ili kao turisti moći će da putuju bez vize za boravke kraće od 30 dana. Time se UK usklađuje sa drugim zemljama, uključujući Francusku, Njemačku i Austriju.
Nije naveden datum kada će ovaj bezvizni režim stupiti na snagu, ali se vlada nada da će se to desiti što je prije moguće, prenosi BBC.

Postignut dogovor: Državljani Velike Britanije putovaće bezvizno u Kinu

Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski zahvalio je danas američkom predsjedniku Donaldu Trampu na mogućnosti obezbjeđivanja bezbjednosti Kijeva i drugih ukrajinskih gradova tokom ekstremnog zimskog perioda.
- Snabdijevanje električnom energijom je temelj života. Cijenimo napore naših partnera da nam pomognu da zaštitimo živote. Hvala vam, predsjedniče Tramp. Naši timovi su o tome razgovarali u Ujedinjenim Arapskim Emiratima. Očekujemo da će sporazumi biti sprovedeni. Koraci deeskalacije doprinose stvarnom napretku ka okončanju rata - rekao je Zelenski u objavi na društvenoj mreži Iks.
Ranije danas, predsednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp izjavio je da je ruski predsjednik Vladimir Putin pristao da tokom sedam dana ne izvodi napade na Kijev i druge ukrajinske gradove zbog, kako je naveo, ekstremno niskih temperatura u regionu.
- Lično sam zamolio predsjednika Putina da nedjelju dana ne gađa Kijev i druge gradove, i on je na to pristao - rekao je Tramp na sastanku kabineta u Bijeloj kući, navodeći "izuzetno hladno vrijeme" kao razlog za taj zahtjev, prenosi Gardijan.
On je dodao da su ga pojedini savjetovali da "ne troši poziv", jer, kako su rekli, neće dobiti takav ustupak, ali da je ruski predsjednik ipak pristao.
Ukrajinski ministar energetike Denis Šmihalj rekao je juče da je zbog nestašice struje usled ruskog granatiranja u Kijevu 610.000 potrošača ostalo bez struje.
Najveći ukrajinski proizvođač električne energije DTEK grupa objavio je prethodno da Kijev prelazi sa vanrednog na privremeni režim isključenja struje.

Tag: aerodromi-crne-gore