G.N. (37) iz Gruzije uhapšen je na Aerodromu Podgorica pošto je prilikom kontrole prije leta za London predao pasoš Letonije na ime V.P. (36).
- Službenici policije su već na prvoj liniji granične kontrole posumnjali u vjerodostojnost i ispravnost pasoša, zbog čega je izvršena i detaljna granična provjera kojom je utvrđeno da se radi o totalnoj reprodukciji i falsifikatu dokumenta. Nakon sprovedene kriminalističke obrade, identifikovan je kao G.N. (37), državljanin Gruzije - saopšteno je iz Uprave policije.
Tužilac u Osnovnom državnom tužilaštvu (ODT) je naložio da se G.N. uhapsi zbog sumnje da je izvršio krivično djelo falsifikovanje isprave.
On će danas, uz krivičnu prijavu biti sproveden na dalju nadležnost postupajućem državnom tužiocu.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Državljanin Gruzije uhapšen na Aerodromu Podgorica: Predao falsifikovani pasoš Letonije

Službenici policije uhapsili su na Aerodromu Podgorica državljanina Rusije za kojim je bila raspisana međunarodna potjernica zbog krivičnog djela ubistvo, saopšteno je iz Uprave policije.
Kako je poručeno iz policije, osumnjičeni je identifikovan prilikom granične kontrole na ulazu u Crnu Goru. Provjerom kroz baze podataka utvrđeno je da je za njim izdata potjernica jedne države zbog teškog krivičnog djela.
- Postupanjem službenika granične policije utvrđeno je da se lice potražuje zbog krivičnog djela ubistvo. Ono je odmah lišeno slobode i sprovedeno u dalju nadležnost- navodi se u saopštenju.
Ruski državljanin će, kako je istaknuto, biti priveden nadležnom sudu radi pokretanja ekstradicionog postupka.

Aerodrom Podgorica: Uhapšen Rus koji se potražuje zbog ubistva

Aerodrom Podgorica će tokom naredne ljetnje sezone, koja u avijaciji počinje krajem marta i traje do kraja oktobra, biti povezan sa oko 70 destinacija, a Aerodrom Tivat sa oko 60. To je, na konferenciji za medije u Podgorici, najavio izvršni direktor ACG, Roko Tolić. Uz 14 novih linija Wizz Air-a u Podgorici, na listu novih ruta uvršten je i London Hitrou-Tivat. Ovu avio-liniju ka najvećem evropskom aerodromu otvara premium avio-prevoznik, British Airways. - Javnost je od nas prvo tražila niskotarofne linije. Njih smo otvorili. A, danas je fokus na prestižnom British Airways-u koji će od 14. maja do kraja narednog septembra tri puta nedjeljno saobraćati na liniji London Hitrou-Tivat. Ovdje nije riječ samo o novoj ruti već i o direktnoj investitorskoj poruci. Dolazak British Airways-a je kruna naših dosadašnjih nastojanja - naglasio je Tolić. On je napomenuo i da je za ACG u toku rekordna godina jer, prvi put od osnivanja kompanija očekuje tri miliona putnika.&nbsp; - Mi počivamo na entuzijazmu zaposlenih, ali, sve više, i povjerenja putnika. To postaje jasno kada se sjetimo da smo u istim ovim terminalima 2006. godine opslužili oko 860 hiljada putnika, a danas, u skoro u istim infrastrukturnim uslovima, očekujemo tri miliona putnika - pojasnio je Tolić. Jasno je, dodaje Tolić, da su kapaciteti ograničeni, a da su ulaganja do sada bila minimalna zbog višegodišnjeg postupka koncesije. Međutim, da bi ACG uspješno prihvatili sav najavljeni saobraćaj od marta naredne godine, kompanija ulazi u višemilionska ulaganja, hitne adaptacije, kupovinu nove opreme i angažman nove radne snage u operativnim službama jer je izvjesno da se krećemo ka dvadesetčetvoročasnovnom radnom vremenu u Podgorici. Osim adaptacija u postojećem terminalu, Tolić je naglasio da ACG iskazuju snažan interes da kupe VIP terminal i hangar koji se nalaze na našoj zemlji, na nekih 400-500 metara od postojećeg terminala.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251121121140_947a4de100c4272017a3b1a09e1096758dd0ce4473269ac400a419fe52b42810.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251121121140_947a4de100c4272017a3b1a09e1096758dd0ce4473269ac400a419fe52b42810" data-rendition-name="original" width="5620" height="3608" loading="lazy" alt="Sa današnje konferencije za medije"> <figcaption>Sa današnje konferencije za medije(Photo: Aerodromi Crne Gore)</figcaption> </figure>  - Radi pojašnjenja, široj javnosti je manje poznato da je na teritoriji Aerodroma Podgorica, na nekih 400 metara od naše terminalne zgrade, još 2008. godine izgrađen jedan VIP terminal manje površine i avio-hangar. Oni se nalaze na našem zemljištu, a pripadaju Vektri koja je u stečaju. Ovaj VIP terminal površine oko 1.100 m2 i avio hangar površine oko 2.100m2 su oglašeni za prodaju i rok za predaju ponuda je 2. decembar. Aerodromi Crne Gore su izuzetno zainteresovani da kupe i terminal i hangar. Zašto? Jer je nama hitno potreban prostor i za putnike i za avione, a ovo je, za nas, brzo i efikasno rješenje - objasnio je on. Uz Aerodrome Crne Gore, moguće je, kako kaže, da se kao potencijalni kupac prijavi još neko, ali su dva razloga zbog kojih ACG mogu da budu jedini kupac.&nbsp; - Prvo, objekat mora biti na ortofotosnimku i drugo – terminal i hangar su na zemljištu koje je vlasništvo države Crne Gore, a koje je dato na upravljanje Aerodromima Crne Gore. To znači da niko osim Aerodroma Crne Gore ne može da sprovede postupak legalizacije. U tom slučaju, uz manja prilagođavanja, naš plan bi bio da uz postojeći, otvorimo Terminal 2 do kog bismo putnike transferisali autobusima - kaže Tolić. On je, odgovarajući na pitanja novinara o postupku koncesije, ponovio da lično smatra da se porodično srebro ne posuđuje – osim ako ga potencijalni koncesionar ne vrati u sjajnijem stanju nego što je bio, ali i to da su ACG spremni da dočekaju signal da samostalno pokrenu aktivnosti na razvoju oba aerodroma, kako bi dosegli evropski i svjetski nivo.&nbsp; - Istovremeno, vrijedno je akceptirati realitet da je za takav proces potrebno prilično dugo vremena, a da ulazak privatnog kapitala, objektivno, čitava adaptacija može da se izvede kudikamo brže, što je evidentna potreba turističke privrede - kaže on. Kad je riječ o iznosu ulaganja, prvi korak je, kaže, izrada Master plana koji bi dao tačnu procjenu.

U Podgorici 70 avio-linija, u Tivtu 60: Na listi novih i London Hitrou-Tivat

Aerodromi u našoj regiji u prvih devet mjeseci ove godine opslužili su oko 40 miliona putnika. Gotovo četvrtina te brojke otpada na vazdušnu luku u Tirani. Sa druge strane, procentualno najveći rast u odnosu na isto doba prošle godine bilježi Sarajevo. Tivat bilježi osjetan rast, no Podgorica je sada 10. u regiji, pošto je u međuvremenu 'prestigao' i Zadar. Po broju opsluženih putnika i dalje prednjači Tirana – tokom devet mjeseci registrovano ih je 9,03 miliona. Otud, već sada je izvjesno kako će albanski aerodrom oboriti prošlogodišnji rekord, koji je iznosio 10,7 miliona. Drugo mjesto pripada aerodromu u Beogradu sa 6,8 miliona putnika, a potom slijede Zagreb (3,58 miliona), Priština (3,49) i Split (3,42). Od januara do kraja septembra, više od dva miliona putnika registrovano je u Dubrovniku i u Skoplju. Što se crnogorskih aerodroma tiče, Podgorica je 10. u regiji sa 1,42 miliona opsluženih putnika, a Tivat na 12. mjestu sa 1,18 miliona. Kada je u pitanju rast u odnosu na prošlu godinu, a kada se u obzir uzmu aerodromi sa prometom većim od milion putnika, prednjači Sarajevo – kroz tu vazdušnu luku prošlo je 23,3 odsto putnika više nego u istom periodu 2024, pokazuju podaci koje je objavio exyuaviation. Treba pomenuti i to da Tivat u odnosu na isti period prošle godine bilježi osjetan rast od 19,6 odsto. Kada je riječ o nominalnom rastu, po tom kriterijumu prednjači Tirana – u prvih devet mjeseci ove godine tamo je registrovano 1,05 miliona putnika više nego od januara do septembra prošle.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251113171136_3c2daf7fa7a909a55b8bcd4646f484d7a7ae9fb7d447c0c9cff7d70912867a9e.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251113171136_3c2daf7fa7a909a55b8bcd4646f484d7a7ae9fb7d447c0c9cff7d70912867a9e" data-rendition-name="original" width="970" height="576" loading="lazy" alt="tabela"></figure>

Aerodromi u regiji u prvih devet mjeseci ove godine opslužili su oko 40 miliona putnika

Let iz Podgorice za Ljubljanu, koji je prema redu letjenja bio jutros u 10 sati i 20 minuta, više puta tokom dana je odgađan.&nbsp;
Kako je Anteni M javio čitalac koji je trebalo da putuje, polazak je prvo pomjeren za 10 sati i 50 minuta, zatim za 11:30h, potom za 13h i i na kraju 16:00 sati, ali ni tada neće poletjeti.
Posljednja informacija je da je let odgođen za 21:10 sati. Time će let kasniti više od deset sati.
Kako je kayao čitalac Antene M, putnici su revoltirani zbog dugog čekanja, a pojedini su, nakon više sati provedenih na aerodromu, napustili terminal i vratili se kućama.
Izmjena je zabilježena i na sajtu Aerodroma Crne Gore, gdje je navedeno da je let za Ljubljanu pomjeren za 21:10 sati.
Objašnjenja zašto je došlo do tolikog kašnjenja, međutim, nema.&nbsp;

Let iz Podgorice za Ljubljanu kasni više od 10 sati, putnici revoltirani

Službenici Regionalnog centra granične policije “Centar” su na graničnom prelazu Aerodrom Podgorica uhapsili državljanku Irana N. M. (44) po potjernici Intepola Teheran zbog krivičnog djela prevara u bankarskom sektoru, saopšteno je iz Uprave policije.
Ona je, kako se navodi u saopštenju, kontrolisana na letu strane aviokompanije, na liniji Podgorica - Pariz.
- Graničnom provjerom N. M. utvrđeno je da je za njom raspisana međunarodna potjernica NCB Interpola Teheran zbog krivičnog djela prevara u bankarskom sektoru. Predata je službenicima Odjeljenja bezbjednosti Podgorica na dalje postupanje - kazali su iz Uprave policije.

Na Aerodromu Podgorica uhapšena državljanka Irana koju traži Interpol

Avio-kompanija Ryanair je zainteresovana da otvori bazu u Podgorici, što bi značilo mnogo više avio-konekcija ove kompanije iz glavnog grada Crne Gore, saznaje Portal ETV.
Razgovori na ovu temu, kako tvrde izvori Portala ETV, su u toku, a ovo pitanje je posebno aktuelizovano nakon što je Wizz Air dogovorio otvaranje baze u Podgorici i najavio brojne nove konekcije iz Crne Gore.
Ryanair trenutno povezuje Podgoricu sa šest destinacija, dok iz Tirane leti ka čak 31 gradu.
Podsjetimo, Wizz Air će od marta 2026. godine u Podgorici stacionirati dva moderna aviona Airbus A321neo i pokrenuti 14 novih avio-linija prema ključnim evropskim gradovima, čime se očekuje milion dodatnih sjedišta godišnje.
Počevši od marta 2026. godine, Wizz Air će postupno stacionirati dva moderna vazduhoplova Airbus A321neo u Podgorici i pokrenuti 14 novih avio-linija koje povezuju glavni grad sa ključnim evropskim destinacijama, uključujući Bazel-Miluz, Pariz, Baden-Baden, Keln, Hamburg, Rim, Mastriht, Barselonu, Ljubljanu, Malme, Gdanjsk, Poznanj, Žešov i Vroclav.

Miraš Dušević

Ryanair razmatra otvaranje baze u Podgorici

Koncesionar nije potreban, poručio je Slobodan Martinović ispred Reprezentativnog Sindikata Aerodroma Podgorica, a povodom najave otvaranja baze Wizz Air-a u Podgorici i otvaranja novih 14 linija.
- To je juče i danas tema u svakom Crnogorskom domu i vijest godine- navodi se u saopštenju Martinovića.
Martinović je kazao da su Aerodromi Crne Gore na ovaj način, maltene, ”dali otkaz” svakom mogućem koncesionaru.&nbsp;
- Nadamo se da će i Vlada i tenderska komisija čuti i razumjeti tu poruku. Jer, znamo da je koncesionar = (jednako) gašenje svih niskobudžetnih linija. To u ovoj zemlji, nakon najave otvaranja baze Wizz-a u Podgorici, niko ne smije dozvoliti- kaže Martinović.&nbsp;
Objašnjava šta u redovnom radu znači to otvaranje baze u Podgorici.
- Samo ova jedna najava od jednog avio-prevoznika znači da očekujemo blizu milion putnika više – a naše kolege su dostojne tog zadatka. Radićemo ako bude potrebno i treću smjenu- kaže on.
Dodao je da građani Crne Gore koji su, kao u ostalom i oni koji rade u Aerodromima Crne Gore, sa oduševljenjem dočekali vijest o nizu novih ruta sa našeg aerodroma, moraju da znaju da sve te avione i putnike neko mora profesionalno da dočeka i isprati, i mi želimo da cijela Crna Gora zna – da mi to možemo.
- Ipak, iako često nismo istomišljenici, smatramo da ovom menadžmentu treba dati podršku da nastave da razvijaju aviodostupnost. Mi smo tu i čekamo fer dogovor u vezi sa statusom zaposlenih i uslovima rada s obzirom na nove okolnosti koje znače mnogo više rada i mnogo više truda. I pored toga što dajemo potpunu podršku menadžmentu, reprezentativni sindikat će budno pratiti poteze istog i ukazivati na eventualne odluke koje nisu u interesu zaposlenih. Mi smo ključna komponenta u ostvarenju ovog velikog zajedničkog cilja- zaključuje Martinović.

Martinović: Koncesionar nije potreban, Wizz Air baza znači milion putnika više

Službenici policije su sinoć na graničnom prelazu Aerodrom Podgorica, na izlazu iz Crne Gore, uhapsili tursku državljanku E. G. T. (29) kod koje su kontrolom pronašli tri komada municije kalibra 9 milimetara, saopšteno je iz Uprave policije.
Municija je pronađena u njenom prtljagu, a s događajem je upoznat tužilac u Osnovnom državnom tužilaštvu u Podgorici po čijem je nalogu E. G. T. uhapšena zbog sumnje da je izvršila krivično djelo nedozvoljeno držanje i nošenje oružja i eksplozivnih materija.
- Ona će jutros biti privedena postupajućem tužiocu na dalju nadležnost uz krivičnu prijavu - dodaju iz Uprave policije.

Na Aerodromu Podgorica uhapšena turska državljanka kod koje je pronađena municija u prtljagu

Na podgoričkom aerodeomu postoji dio komercijalnog parkinga koji je privremeno rješenje. Bez asfalta, na šljunku, i nije baš primjer kako bi trebalo da izgleda komercijalni parking porstor u glavnoj vazdušnoj luci turističke zemlje kakva je Crna Gora.&nbsp; <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DCuZFlfrtHKk&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Na Aerodromu Podgorica, uređeni (asfaltirani) dio komercijalnog parkinga gotovo svakodnevno je potpuno popunjen. Tokom dana, nerijetko se mogu vidjeti i vozila parkirana duž ivičnjaka, na kolovoznim trakama ili na površinama koje nijesu predviđene za parkiranje. Sve to je zabilježio i Portal ETV.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250824130812_ccbf00279e200fcd9a5f134869383a660676ab4a95eafa3ea1ffccd9e283bf40.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250824130812_ccbf00279e200fcd9a5f134869383a660676ab4a95eafa3ea1ffccd9e283bf40" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="parking na Aerodromu Podgorica"> </figure>  Dok na asfaltiranom dijelu vlada gužva i haotično stanje, samo nekoliko metara dalje nalazi se šljunkoviti, poprilično prazan parking prostor koji nije uređen po standardima.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250824130812_f048b221ebd1f34a2fb158b25bb2f5c0890af514d03494774c8b374773e476ad.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250824130812_f048b221ebd1f34a2fb158b25bb2f5c0890af514d03494774c8b374773e476ad" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="parking na Aerodromu Podgorica"> </figure>  Riječ je o privremenom rješenju koje se ne uklapa s ostatkom parking zone. U međuvremenu, cijena parkiranja porasla je na 1,5 eura po započetom satu.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025082413088_7882fe35fa51c5544a072434ad872e29c65735b6467313eca5f1eb8323957f88.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025082413088_7882fe35fa51c5544a072434ad872e29c65735b6467313eca5f1eb8323957f88" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="račun"> </figure>  Zašto postoji neuređeni šljunkoviti dio? Iz Aerodroma Crne Gore za Portal ETV objašnjavaju da je riječ o prelaznoj fazi u okviru širenja komercijalnog parkinga za putnike, koje je javno najavljeno još početkom godine.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250824130812_2b378140d502262c58fb4f9d676cc4880132ff199c0bf017e0e3398aa6e0eaee.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250824130812_2b378140d502262c58fb4f9d676cc4880132ff199c0bf017e0e3398aa6e0eaee" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="parking na Aerodromu Podgorica"> </figure>  - Radi se o privremenom parkingu, izgrađenom na osnovu Plana privremenih objekata. Imajući u vidu da smo tokom prvih sedam mjeseci 2025. na Aerodromu Podgorica opslužili preko milion putnika – što je na nivou rekordne 2024. godine, i čak 40 odsto više nego u istom periodu 2019, pristupili smo brzom i prelaznom rješenju. Konačno, cilj je izrada nove projektne dokumentacije koja bi obuhvatila sve potrebe parking prostora – za putnike, autobuse, taksiste, rent-a-car vozila i zaposlene - navode iz Aerodroma Crne Gore. Podsjećaju i da kompanija još od 2018. čeka konačnu odluku Vlade Crne Gore o modelu daljeg razvoja. Kako tvrde, ozbiljne investicije godinama se odlažu jer nije jasno da li će aerodrome razvijati koncesionar ili će država odlučiti da se Aerodromi Crne Gore razvijaju kao državna firma, sopstvenim sredstvima.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250824130812_37663439bab7050b988521a6d86ce905856d5a476f53e5a38316ea4ca1858626.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="20250824130812_37663439bab7050b988521a6d86ce905856d5a476f53e5a38316ea4ca1858626" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="parking na Aerodromu Podgorica"> </figure>  - Za to smo spremni i kadri – s obzirom na to da smo među najuspješnijim crnogorskim kompanijama - poručuju iz ACG.

(FOTO/VIDEO) Aerodrom Podgorica: Parking na šljunku, razvoj na čekanju

Više državno tužilaštvo u Podgorici podiglo je optužnicu protiv H.A. zbog krivičnog djela trgovina ljudima i dostavilo je Višem sudu u na postupanje. 
Optužnicom se okrivljenom stavlja na teret da je u periodu od decembra 2024. do 15. marta 2025. godine, silom, zloupotrebom teških prilika, vrbovao vanbračnu suprugu H.M, prevozio je i predavao većem broju muškaraca u cilju prostitucije.
H.A. je, koristeći to što je H.M. bila u lošim odnosima sa porodicom, nasilno prisiljavao da se prostituiše i uzimao pare za to.

Optužnica protiv Podgoričanina: Prisiljavao vanbračnu ženu na prostituciju

Ministarstvo zdravlja Crne Gore, u saradnji sa Domom zdravlja Glavnog grada i Domom zdravlja Budva, pokreće pilot-projekat teleoftalmologije koji će građanima omogućiti jednostavniji i brži pristup pregledima očnog dna, bez potrebe za odlaskom kod oftalmologa u prvoj fazi. U okviru pilot-projekta, u Domu zdravlja Glavnog grada i Domu zdravlja Budva nabavljene su i postavljene savremene fundus kamere za digitalno snimanje zadnjeg segmenta oka.&nbsp; - Snimanje će obavljati posebno obučeni tehničari, dok će analizu snimaka obavljati tim oftalmologa iz domova zdravlja i Kliničkog centra Crne Gore, na daljinu, putem digitalne platforme - kazao je ministar zdravlja Vojislav Šimun. Ministar je objasnio da ovakav model rada omogućava da pacijent dobije stručnu procjenu bez potrebe da fizički posjeti specijalistu.&nbsp; - Ukoliko je nalaz uredan, pacijent ne mora preduzimati dodatne korake, dok će osobe kod kojih se uoče određene promjene biti upućene na specijalistički pregled radi daljeg ispitivanja i liječenja - rekao je on.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251211141232_6ee772fc95aabd5ec5573e35f14253f55860cb0479c68bd9e9d0060f52efa5b9.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251211141232_6ee772fc95aabd5ec5573e35f14253f55860cb0479c68bd9e9d0060f52efa5b9" data-rendition-name="original" width="1280" height="591" loading="lazy" alt="Pilot-projekat teleoftalmologije"> </figure>  Šimun je istakao da teleoftalmologija donosi brojne benefite pacijentima. Pregledi, navodi on, postaju brži i dostupniji, posebno za starije osobe, hronične bolesnike i stanovnike udaljenih područja.&nbsp; - Istovremeno, sistem omogućava rano otkrivanje ozbiljnih očnih oboljenja, poput dijabetične retinopatije i glaukoma, u fazi kada se mogu uspješno liječiti. Građani će imati manje potrebe da putuju, a oftalmološke ambulante biće rasterećene rutinskih i screening pregleda, što ostavlja više vremena za pacijente kojima je potreban detaljniji specijalistički pregled - pojasnio je Šimun. Prema njegovim riječima, ovaj projekat predstavlja prvi korak ka uspostavljanju nacionalnog teleoftalmološkog programa, posebno značajnog za pacijente sa dijabetesom i hipertenzijom, kod kojih je redovan pregled očnog dna od suštinske važnosti za očuvanje vida. - Teleoftalmologija je dio šire strategije digitalizacije i modernizacije zdravstvenog sistema, kojom uvodimo savremene alate poput teleradiologije i telekonzilijuma u svakodnevni rad zdravstvenih ustanova. Na ovaj način gradimo efikasniji, dostupniji i pravedniji sistem, koristeći digitalne tehnologije da pacijentima pružimo bržu uslugu, a ljekarima kvalitetniju podršku u radu - kazao je Šimun. Po završetku pilot faze, Ministarstvo zdravlja će na osnovu dobijenih rezultata i iskustava donijeti odluku o proširivanju sistema na druge domove zdravlja širom Crne Gore.

Šimun: Pilot-projekat teleoftalmologije za bržu i dostupniju zaštitu vida

Predstavnici Građanskog pokreta URA ponovo su danas u skupštinsku proceduru predali Prijedlog zakona o državnom fondu Stan za sve, navodeći da ovoga puta očekuju podršku poslanika.
Poslanik Građanskog pokreta URA u Skupštini, Zoran Mikić, podsjetio je da su ovu priču pokrenuli prije dvije i po godine.
- Suština jeste da se formira državni fond čiji bi početni kapital bio 20 miliona eura. Iz tog fonda bi država gradila stanove sa izvođačem radova po principu - projektuj i izgradi. Nakon izgradnje stanova, država bi izvođaču platila radove poslije tehničkog prijema, a građanima ih prodavala po cijeni izgradnje - objasnio je Mikić.
Prema njegovim riječima, suština zakona je da se stanovi građanima prodaju stanovi po cijeni izgradnje i da država nema nikakvu zaradu, a da građani, nakon što zgrada prođe tehnički prijem, te stanove mogu iskoristiti kao kolateral kod komercijalnih banaka.
Prioritet za kupovinu stanova imali bi podstanari i građani koji nemaju rješeno stambeno pitanje.
- Prioritetne grupe koje smo definisali ovim zakonom su mladi bračni parovi do 35 godina, bračni parovi sa djecom, samohrani roditelji, porodice sa djecom sa smetnjama u razvoju, žrtve nasilja u porodici, lica koja su ostvarila poseban naučni, umjetnički ili sportski doprinos i penzioneri - precizirao je Mikić.
Cilj je da se građanima omogući da ostvare kupovinu prve nekretnine po cijenama koje su duplo povoljnije od onih koje trenutno važe na tržištu nekratnina.
- Naša je procjena da kada se izuzmu troškovi za komunalno opremanje, troškovi zemljišta i naknada za gradnju, da bi cijena kvadrata iznosila između 900 i hiljadu eura po metru kvadratnom. To je više nego duplo jeftinije u odnosu na ono što trenutno imamo na tržištu nekratnina - naglasio je Mikić.
On je kazao da je u posljednjih pet godina 140 odsto porasla prosječna cijena metra kvadratnog stana u novogradnji.
URA očekuje da poslanici u Skupštini ovaj put podrže predloženi zakon.
- Očekujemo da pojedinačne partijske interese ostave po strani i da ovu temu, koja je jedna od najvažnijih za građane, stave visoko u svoj agendi prioriteta, da se zajedno okupimo oko ovog zakonskog rješenja i da probamo da riješimo inflaciju, makar u ovom dijelu koja se odnosi na cijene nekretnina u Crnoj Gori - rekao je Mikić.
Generalni sekretar URA, Mileta Radovanić, podsjetio je da su istu inicijativu predali još u maju prošle godine, ali da se do danas ništa nije desilo po tom pitanju, vjerovatno jer je parlamentarna većina odbila predlog zato što dolazi iz redova opozicije.
- Građani su izgubili vrijeme. Do sada je moglo da bude izgrađeno, po našoj procjeni, 500 stambenih jedinica, odnosno 500 porodica moglo je da riješi stambeno pitanje. Nasuprot tome, imali smo druge inicijative i priče koje nijesu baš realnost, to je priča oko Veljeg brda, gdje ništa konkretno nije učinjeno - rekao je Radovanić.
On je apelovao na sve u parlamentu da ovoga puta izglasaju predloženi zakon i dodao da će URA biti otvorena za amandmane.

GP URA ponovo predala u skupštinsku proceduru Prijedlog zakona o državnom fondu Stan za sve

Postoji značajan prostor za dodatno jačanje bilateralne saradnje u svim oblastima od obostranog interesa - ocijenjeno je na sastanku potpredsjednika Vlade i ministra vanjskih poslova Ervina Ibrahimovića sa turskim ambasadorom Barišom Kalkavanom.
Ibrahimović ga je, kako je saopšteno iz njegovog kabineta, primio u oproštajnu posjetu i zahvalio na posvećenom radu i doprinosu razvoju odnosa između dvije države, te poželio uspjeh u daljem profesionalnom angažmanu.
- Obje strane naglasile su tradiciju prijateljskih odnosa i kontinuiranog dijaloga - dodali su u njegovom kabinetu.
Ibrahimović se danas u odvojenim susretima sastao i sa ambasadorima Švedske i Tunisa u Crnoj Gori.
- Sastanak sa nerezidentnom ambasadorkom Kraljevine Švedske Šarlot Samelin bio je prilika za razmjenu mišljenja o modalitetima intenziviranja političkih kontakata i bilateralnih odnosa između Crne Gore i Švedske, koje karakterišu dugogodišnje prijateljske i savezničke veze - naveli su u saopštenju.
Pored jačanja saradnje u ključnim oblastima kao što su ekonomija i turizam, bilo je riječi o procesu evropske integracije Crne Gore.
- U tom &nbsp;kontekstu, ambasadorka Samelin je istakla snažnu podršku cilju da Crna Gora postane prva sljedeća članica EU, dodavši da će Švedska nastaviti da pruža ekspertsku i političku pomoć na tom putu - naveli su u saopštenju.
U susretu sa nerezidentnom ambasadorkomTunisa Imen Lažili Amari, bilo je riječi o daljem jačanju saradnje na bilateralnom nivou, kao i u okviru multilateralnih foruma i incijativa.
- Poseban akcenat stavljen je na oblasti turizma, investicija i saobraćajne povezanosti, kao i na saradnju u oblastima kulture, obrazovanja i sporta - naveli su u saopštenju.
Naglasili su da su se sagovornici saglasili da će osnaživanje normativno-pravne osnove stvoriti dodatni prostor za intenziviranje saradnje i političkog dijaloga.
- Na sastancima su razmijenjena mišljenja o aktuelnim geopolitičkim izazovima, uz potvrdu spremnosti da se nastavi jačanje partnerskih odnosa i saradnje na bilateralnom i multilateralnom planu - zaključili su u saopštenju.

Ibrahimović sa Kalkavanom: Postoji značajan prostor za dodatno jačanje bilateralne saradnje

Sud za prekršaje u Podgorici je odgovorio na pitanje M portala i Televizije E koga je sve Uprava policije procesuirala zbog protesta održanog pred vilom Gorica 8. jula ove godine. Evo njihovog odgovora:
Povodom mail -a upućenog ovom sudu dana 10.12.2025.godine, a nakon što smo izvršili provjeru kroz službenu evidenciju koja se vodi kod Suda za prekršaje u Podgorici, obavještavamo Vas da je Uprava policije, Odjeljenje bezbjednosti Podgorica, podnijela Sudu za prekršaje u Podgorici 35 zahtjeva za pokretanje prekršajnog postupka, a vezano za događaj koji se dogodio dana 08.07.2025.godine u Podgorici i to :
1.Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15311/25-19 protiv M. D. zbog prekršaja iz čl.11 i 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
2. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15312/25-42 protiv P. A. zbog prekršaja iz čl.11 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
3. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15314/25-36 protiv N. I. zbog prekršaja iz čl.11 i 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
4. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15315/25-19 protiv J. F. zbog prekršaja iz čl.11 i 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
5. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15316/25-48 protiv K. V. zbog prekršaja iz čl.11 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
6. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15317/25-2 protiv D. D. zbog prekršaja iz čl.11 i 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
7. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM, br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15318/25-44 protiv P. A. zbog prekršaja iz čl.11 i 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
8. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15319/25-36 protiv P. M. zbog prekršaja iz čl.11 i 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
9. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM, br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15320/25-19 protiv LJ. A. zbog prekršaja iz čl. 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
10. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM, br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15321/25-45 protiv R. D. zbog prekršaja iz čl. 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
11. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM, br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15323/25-2 protiv Đ. M. zbog prekršaja iz čl. 11 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
12. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15324/25-48 protiv T. R. zbog prekršaja iz čl. 11 i 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
13. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15325/25-44 protiv M. B. zbog prekršaja iz čl. 11 i 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
14. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15326/25-42 protiv M. D. zbog prekršaja iz čl. 11 i 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
15. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15327/25-50 protiv R. H. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
16. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15328/25-49 protiv L. V. zbog prekršaja iz čl.11 i 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
17. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15329/25-19 protiv G. M. zbog prekršaja iz čl. 11 i 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
18. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15330/25-47 protiv S. S. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
19. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15331/25-42 protiv V. M. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
20. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15332/25-45 protiv N. P. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
21. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15333/25-43 protiv V. LJ. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
22. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15334/25-43 protiv Š. B. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
23. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15335/25-36 protiv D. L. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
24. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15336/25-36 protiv S. M. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
25. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15337/25-4 protiv K. M. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore. 

26. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15338/25-50 protiv M. M. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
27. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15339/25-49 protiv H. H. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
28. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15340/25-4 protiv S. S. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
29. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15341/25-4 protiv K. I. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
30. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15342/25-19 protiv R. A. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
31. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15343/25-47 protiv L. S. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
32. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15344/25-50 protiv Š. M. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
33. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15345/25-42 protiv Š. E. zbog prekršaja iz čl. 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
34. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15346/25-44 protiv I. D. zbog prekršaja iz čl.11 i 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
35. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15347/25-2 protiv H. O. zbog prekršaja iz čl.11 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
Ukazujemo da Sud u javnim saopštenjima i medijskim obraćanjima koristi samo inicijale kada su u pitanju imena i prezimena okrivljenih, jer je takav način saopštavanja u skladu sa važećim zakonskim propisima i standardima izvještavanja, a kako bi se izbjeglo prejudiciranje krivice i osigurala objektivnost u informisanju javnosti.

Evo spiska osoba koje je Uprava policije procesuirala zbog protesta

Čast mi je bila što sam bio kod Vile Gorica sa hiljadama onih koji brane prave vrijednosti na kojima treba da se temelji Crna Gora, zbog kojih i jedino vrijedi da postoji, a oni koji procesuiraju ljude koji mirnim protestom iskazuju svoj stav su baš mnogo glupi - rekao je gostujući u centralnoj informativnoj emisiji 24 Sata, na Televiziji E, komunikolog Miodrag Strugar.
On je među 35 lica koja će biti procesuirana zbog protesta uoči dodjele Trinaeatojulske nagrade, a taj poziv od policije je, kako kaže, za njega velika čast. 
Podsjeća i da niko nije procesuiran zbog izlivanja spomenika četničkom komandantu, zbog pisanja i uzvikivanja parola ,,Ubij Turčina”, zbog prekida projekcije filma na albanskom jeziku i još mnogo primjera kojima crnogorska javnost svakodnevno svjedoči. 
- Čast mi je bilo biti na tom mjestu i biti sa tim ljudima, kao što mi je čast što sam među više hiljada ljudi koji žele da brane prave vrijednosti na kojima treba da se temelji Crna Gora, zbog kojih i jedino vrijedi da postoji. Moja osjećanja su bila pomiješana, bio sam srećan, radostan zbog toga što mi je potvrdila i moja majka sa kojom sam bio u tom trenutku koja mi je rekla ,,bravo sine, srećna sam što si na pravoj strani”, a ona ima 83 godine i to je sa jedne strane - ponos. Sa druge strane nijesam se mogao oteti čuđenju, znao sam da su bahati, znao sam da su spremni na sve, ali nijesam znao da su glupi, a ovim pokazaju da su baš mnogo glupi kad procesuiraju ljude koji iskazuju svoj stav prema nečemu, pa i prema bilo čemu. Da ne pričamo o tome ko je i na koji način dobio nagradu. Oni procesuiraju nas koji ne pristajemo da nam četnička ideologija bude vladajuća ideologija i da se i ova generacija i buduće generacije u Crnoj Gori obrazuju ili da su dio četničke ideologije koju oni očigledno žele da uspostave - rekao je Strugar. 
Podsjeća da je analizirao rad Demokrata koji drže bezbjednosni sektor, te ukazivao da koriste Gebelsove principe propagande, pokušavajući da ih primijene, ali nije bio, kako dodaje, u pravu da su to samo Demokrate, nego svi oni koji čine trenutnu crnogorsku vlast.
-Da nijesu svi onda bi im neko rekao nešto, ili ima šefa i nad šefom, ili bi se neko ogradio i rekao da to nije u redu. Vlast očigledno želi da uguši prvo kritičku misao, kritičku riječ, svaku vrstu pobune i misle da će nekoga da prepadnu. Oni znaju da nas neće prepasti, znaju da nas neće umiriti, da će uvijek naići na otpor, ali ono što oni pokušavaju je da pokažu svima u Crnoj Gori, svakome da pokažu da ako dignu glas protiv njih iz vlasti, ili protiv toga što ta vlast čini ili ne čini, a trebalo bi da čini, da će proći kao ovog puta nas 35, juče Boban Batrićević zbog nekog teksta, prekjuče neko drugi zbog neke misli ili teksta, u svakom slučaju vidimo da su spremni na sve i naravno da će im se ta spremnost obiti o glavu - poručio je Strugar.
Ukazuje da je prije tri dana izdato saopštenje u kome se pominju samo troje od 35 koji će biti procesuirani, poslanik DPS-a Oskar Huter, građanska aktivistkinja i članica Savjeta za građansku kontrolu policije i jedna mlađa žena, što je, kako kaže, prava slika Demokrata.
- Demokrate su počele tako što su imale tizer kampanju, a to je kampanja kad nešto malo otkrijete ali ne kažete sve i oni to nastavljaju i sad dok su na vlasti. Vjerovatno to na Megatrendu uče, ja ne znam gdje 15 godina neko studira pa misli da to tako treba, oni umjesto informišu građane, da informišu javnost, da su procesuirali nekih 35 ljudi zbog čega su ih procesuirali, da navedu osnov za to procesuiranje i da daju saopštenje u kome će dati sve te podatke, pa makar i sa inicijalima, kao što su to danas iz Suda za prekršaj uradili, oni idu sa tizer kampanjom. Zašto Aida Petrović, zato što je u Savjetu za građansku kontrolu policije, njima smeta kontrola policije, zato Aida Petrović. Zašto Oskar Huter, zato što je poslanik jedne opozicione partije, vrlo aktivan poslanik i vrlo dobar opozicioni poslanik, nijesu svi takvi, pa žele da naprave da je to bio partijski skup, a ne građanski skup i vrlo oni ciljano idu, komunikaciono. Naravno da griješe, ali to samo pokazuje ko su i kakvi su i na šta su sve spremni, jer da nije to tako oni bi odmah izašli sa cijelim saopštenjem sa svim podacima, sa inicijalima, informisali javnost da nešto rade, a ovaj način, hiljade ljudi je razmišljalo je li među tih 35 - naglasio je Strugar.
Smatra da su ciljano izabrali 35 osoba, jer se radi o osobama koje javno nastupaju, koje su prepoznatljive u javnosti, koje mogu da imaju uticaja, ali da u djelovanju tih osoba nije bilo elemenata kažnjivosti. 
- Bio sam na mnogo protesta, još kao mlad devedesetih godina, sami početak devedesetih i kasnije na protestima gdje su možda mogli naći elemente nekog kažnjivog djela, ovdje zaista nije bilo nego smo protestovali protiv toga da se najveća crnogorska nagrada dodijeli nekome ko to prvo ne zaslužuje zbog toga što je nepostojeće djelo za koje je dobio književnu nagradu i drugo zato što su to napravili da bi promovisali četničku ideologiju i negaciju Crne Gore. Njihov cilj je da obesmisle ne samo kulturu crnogorsku, ne samo sve one vrijednosti crnogorske, nego i postojanje Crne Gore same - rekao je Strugar. 
Prisjeća se da je tog dana i sam isprskan biber sprejem, kao i mnogi drugi učesnici protesta, od kojih su neki morali potražiti ljekarsku pomoć, a kao svijetli primjer navodi policajca koji mu je rekao da bi volio da je na suprotnoj strani. 
- Policajac mi je dao savjet da ne diram rukama oči, da će mi biti gore, pa sam mu rekao da imam iskustva i sa suzavcem, da znam to, malo smo se šalili i taj policajac mi je rekao ,,meni je posao da budem ovdje, a volio bih da sam sa druge strane”, to je moje iskustvo. Bilo je jako brutalnih, bez ikakvog razloga su počeli da nas prskaju i da pokušavaju da izazovu incident, to su oni radili - zaključio je Strugar.

Strugar: Znao sam da su bahati i da su spremni na sve, ali nijesam znao da su glupi

Moj suprug Duško Roganović ni jedan euro nije dao mojoj porodici, niti bi moj otac penzionisani policijski funkcioner Duško Koprivica koji je živio časno i pošteno prihvatio da prenosi novac i zakopva ga u dvorištu porodične kuće - kazala je Bojana Roganović u Višem sudu u postupku koje SDT pokrenulo protiv četiri člana njene porodice tereteći ih za pranje novca.
Na optužnici je njen otac Duško, majka Radosava, brat Strahinja i suprug Duško Roganović koji je nedostupan crnogorskim vlasnika a, prema evidenciji policije, slovi sa visokorangiranog člana kavačke kriminalne grupe i potražuje se za učešće u ubistvu.
Koprivice i Roganović se, prema navodima optužnice, terete da su oprali 964.850 eura.
Bojana Roganović je pred sudskim vijećem kojim predsjedava sudija Nikola Boričić kazala da neće iskoristiti zakonsko pravo da ne svjedoči, jer su optuženi njeni najbliži srodnici.
- Spremna sam danas da dam iskaz. Sa mojim suprugom Duškom Roganovićem upoznala sam se 2016. godine. Moj otac je tražio da ga upozna i on je bio protiv te veze &nbsp;- ispričala je Bojana Roganovića.
Objasnila je da je njen suprug bio osuđen zbog ubistva, ali da je to bio "splet nesrećnih okolnosti" i željela je da ga porodica gleda njenim očima.&nbsp;
Ona je dodala da je nakon dva mjeseca veze odlučila da se preseli u Herceg Novi i dva mjeseca su živjeli u stanu, da bi nakon toga Duškov otac Niko Roganović poklonio im kuću na Savini i dao im novac da je renoviraju.
- Niko Roganović nam je dao finansijsku potporu i samo je tražio od nas da se fokusiramo na miran život, osnujemo porodicu i da nam ništa neće faliti - ispričala je Roganović.
U aprilu 2017. godine ispod auta Duška Roganovića je postavljena eksplozivna naprava i on je tada teško povrijeđen, amputurane su mu obje noge.
- Nakon toga njegov otac Niko podredio je svoj život oporavku svog sina i rekao da će dati sav novac za liječenje. Dva mjeseca u Beogradu je trajala borba za Duškov život - kazala je Bojana Roganović.
Nakon dva mjeseca od kada je Duško stigao u Herceg Novi sa liječenja, kako je navela, ubijen mu je otac.
Njenom tadašnjem &nbsp;momku, sada suprugu, nije padalo na pamet da se bavi kriminalom, bio je u bolovima od povreda sa druge strene otac mu je ubijen i to je teško podni.
Njenom suprugu osim oca, ubijen je rođeni brat Šćepan i brat od strica Valdimir Roganović.
- Tri godine policija je često dolazila kod njenog supruga da bi vidjeli da li ima neka saznanja o ubistvima njegovih najbližih - ispričala je Bojana Roganović.
U detaljnom iskazu navela je i da su dobili dijete u februaru 2021. i da je sredinom te godine njen suprug Duško Roganović otišao na liječenje u Austriju sa svojim dokumentima i to preko podgoričkog aerodrom.
- Da se krio ne bi išao na Aerodrom. Moj suprug nije imao kriminalni novac, jer je on jedini nasljednik. Moj svekar nam je ostavio dosta novca - kazala je Roganović.
Ona je na pitanje tužiteljke Tanje Čolan Deretić odgovorila da je liječenje njenog supruga plaćeno preko računa jer je njegov brat Šćepan imao građevinsku firmu.
Roganović je bila kategorična da njen suprug nije koristio tzv. štek stanove, niti se krio i sve vrijeme je bio u kući na Savini. Ona je navela i da misli da njen suprug nije koristio skaj aplikaciju.
- Ja nikada mog oca nijesam pitala vezano za supruga da nešto interveniše u policiji ili bilo što da pita za njega. Na to nijesam smjela ni pomisliti - kazala je svjedokinja.
Na pitanje branioca porodice Koprivice, advokata Danila Mićovića kazala je da Niko Roganović i njena svekrva Branka su 30 - 40 godina svojim radom stekli piceriju, ribarnicu, hotel, brod, stanove...
-Živjeli su skromno, moj svekar nije bio rasipnik - istakala je Roganović.
Ona je navela da njen suprug Duško Roganović ništa nije radio - ni nezakonite, niti zakonite poslove jer je bio loše zbog gubitka oca i braće a i imao je velike bolove i njegov oporavak je bio težak.
Bojana Roganović je rekla da u Nikšiću njena porodica ima kuću u kojoj živi i dva objekta sa apartmanima.
- Sve je pokriveno kamerama i nemogućebje bilo kopati po dvorištu nešto jer kuće gledaju na dvorište. Sve je &nbsp;pokriveno kamerama &nbsp;- naglasila je Roganović.
U optužnici protiv Koprivica i Roganovića navodi se da su se u oktobru 2019. godine pa nadalje udružili radi pranja novca. Kako se osnovano sumnja, Roganović je znao da novac potiče od kriminala i on je dao instrukcije Koprivicama kako da ga „prenose“.

Bojana Roganović: Moj suprug Duško nije imao kriminalni novac, njegova porodica je imala hotel, ribarnicu, stanove, lokale, brod i to su stekli svojim radom

Poslednjih godina – konkretno, od početka ruske genocidne agresije na Ukrajinu - Srbija ne samo da stagnira u eurointegracijama, Srbija se brzinom svetlosti udaljava od Evrope i od civilizacije. Stiče se utisak da je rapidan pad dostignutih standarda u svim oblastima ključnim za pridruživanje, a da u nekim oblastima još nije ni maklo sa početnih, iovako niskih, pozicija.
Neki analitičari to objašnjavaju jednostavnom činjenicom: evropski standardi su dijametralno suprotni od trenutno važećih srbijanskih standarda vladanja i “privređivanja”, u kojima dominiraju nasilje, arbitrarnost, netransparentnost i korupcija. Zvanična Srbija, pride, inadžijski uporno odbija da se usaglasi sa spoljnom politikom zajednice čiji član – bar zvanično – želi da postane, posebno kada je odnos prema agresorskoj Rusiji u pitanju.&nbsp;
Štaviše, odnos prema Moskvi je ponizan, snishodljiv, u nekim segmentima – poput ovog sa aktuelnom krizom oko sankcija NIS-u – i robovski. Dok se političari lukavo, ali ni za kog ubedljivo, zaklanjaju iza “bratstva” ili “principijelnosti”, Crkva Srbije se javno i otvoreno ponaša kao da nije autokefalna, već tek podružnica “majke crkve” u Rusiji. A to, s obzirom na uticaj koji Crkva ima na politički i opštedruštveni segment u Srbiji, nije nimalo bezazleno.
Iako nikad zvanično nije osporena proklamovana politika eurointegracija, javna je tajna da su neki istaknuti članovi srbijanskog režima ako ne na platnom, ono bar na “ljubavnom” spisku Kremlja. Formalno radi balansa sa proevropskim snagama, zbog čuvena “četiri stuba spoljne politike”, u svakoj srbijanskoj vladi nalazi se bar po nekoliko ortodoksnih rusofila, koji se otvoreno i bez stida prikazuju lojalnijim Moskvi nego svojoj državi.&nbsp;
Rezultat svega toga je da je Srbija, koja je po evropskim agendama trebalo da bude motor ukupnog pridruživanja Zapadnog Balkana, sada na začelju “liste čekanja” koja podrazumeva i još nekoliko istočnoevropskih država. Da ostavimo po strani razmatranje da li je iz evropske vizure uopšte bilo realno očekivanje da Srbija bude “lokomotiva” – sada je ta zabluda u Briselu shvaćena, prihvaćena i agenda izmenjena.&nbsp;
Srbija se danas u Briselu dominantno vidi kao slepi poslušnik Moskve, a srpske evropske ambicije tek kao ambicije prema evropskim pretpristupnim fondovima. Izlišno je i pomenuti da je to dobro za druge aspirante – posebno za Crnu Goru i Albaniju, čiji se proevropski trud najzad prihvata, a još više se prihvata njihov geopolitički položaj i značaj za sprečavanje širenja ruskog uticaja. Izlišno je reći i koliko je to loše za samu Srbiju, koju sada Zapad percepira ne samo kao ključnu figuru raspada jugoslovenske federacije, već i kao slepog izvršioca patoloških potreba i osvajačkih ambicija Kremlja, za izazivanje nestabilnosti u Evropi.
U takvom odnosu snaga, predsednik Srbije lansirao je ideju o “grupnom” ulasku svih zemalja Zapadnog Balkana u EU.
Već neko vreme, Srbija prema Briselu vodi kampanju udvaranja i ubeđivanja. Udvaranje je nedavno “ispalo” iz igre zbog nekontrolisanih otrovnih izjava Aleksandra Vučića o evropskim predstavnicima, dok ubeđivanje traje po istom sistemu po kome se ubeđuje narod u Srbiji: nije istina ono šta vi vidite, već ono šta mi kažemo.
A uprkos izostanku usklađivanja sa spoljnom politikom Unije – pre svega, u domenu sankcija Rusiji – i davanju srpskih ”papira” građanima RF koji drugačije ne bi mogli da uđu u zemlje Unije, srpski predstavnici danonoćno ponavljaju da je Srbija uradila sve, da želi u EU, da nije fer što Evropa ne želi Srbiju ili je stavlja pred svršen čin… Nasuprot tome su još neke činjenice: REM, ideja o gašenju Tužilaštva za organizovani criminal, lokalni izbori – a to su stvari preko kojih Evropa više ne prelazi, ma kakvi da su bili razlozi zbog kojih je to činila ranije.&nbsp;
Teško je i zamisliti da bi bilo ko u Uniji, makar i pod utiskom skromne nadoknade koja bi mu iz Beograda legla na račun, mogao sada da se “upeca” na takav predlog. Jer, to bi ispravnu ideju Evrope – da one po kriterijumima najbliže članstvu “isforsira”, kako bi “povukli” ostale kandidate, a Rusiju izbacili iz igre – svelo na nagrađivanje najgorih i zastoj u eurointegracijama za sve, dok oni s najmanje pomaka ne ispune uslove.&nbsp;
S obzirom da kod nekih i ne postoji posebna želja da ispune uslove, a kod drugih je mnogo otvorenih pitanja same državne organizacije odnosno nerešenih odnosa sa susedima koji su u EU – jasno je da bi teorijsko usvajanje Vučićeve ideje zakovalo celi Zapadni Balkan kao sivu zonu van EU i dalo dodatni motiv i energiju Rusiji da tu učvršćuje svoje pozicije. A to je direktno suprotno interesima EU.
Očigledno je i najnaivnijima, stoga, da ovaj Vučićev “kremljo mortale” nije plod istinske želje da ceo ovaj prostor uđe u organizaciju kojoj geografski svakako pripada, a morao bi da pripada i vrednosno i civilizacijski. Ne. "Predlog" je u stvari namera da se i oni koji su uprkos velikom trudu današnje Rusije i svim velikosrpskim podmetanjima blizu EU - ukoče. Jer, hegemonija "Srpskog sveta" je bolest identična hegemoniji "Ruskog mira": ne donosi nikome ništa dobro, napredno i kvalitetno, samo zarazi i uništi i one koji požele ili pokušaju da se izvuku.

Tag: aerodrom-podgorica