Inicijativu za ocjenu ustavnosti i zakonitosti Odluke o javnim parkiralištima na teritoriji Glavnog grada, koja propisuje korišćenje „kandži“ za blokadu vozila, Ustavnom sudu podnijeli su advokati Danilo Pejović, Nikola S. Kovačević, i Milica Đukanović.
Oni osporavaju član odluke koja propisuje da Parking servis ima ovlašćenje da zadrži vozilo vlasnika u slučaju da nije platio tri parking karte ili u slučaju da nije moguće identifikovati vozača odnosno vlasnika vozila preko evidencije nadležnog organa. Parking servis je od 1. septembra uveo „kandže" za blokadu nepropisno parkiranih vozila na parkiralištima kako bi naplatili potraživanja imao prema preduzeću.
Odgovarajući na inicijativu i Parking servis i Sekretarijat za saobraćaj smatraju da je preduzeće postupalo po ovlašćenjima i mjerama koje mu daje upravo ova odluka. Zbog toga je odbor za statut i propise Skupštine Glavnog grada juče odlučio da će izjašnjenja gradskog preduzeća i Sekretarijata uputiti Ustavnom sudu kako bi sudska instanca odlučila po njoj.
- Podnosioci inicijative smatraju da se radi o represivnim mjerama prema imovini korisnika javnih parkirališta kojim se ograničava pravo raspolaganja svojinom-motornim vozilom, ali ne samo to već i povreda kretanja, koja su zagarantovana Ustavom i Evropskom konvencijom o ljudskim pravima. Parking servis nezakonito vrši pravo retencije, odnosno zapljene motornog vozila radi naplate tri ili više parking karata. Dodatno, Parking servis na krajnje maliciozan način uslovljava korisnike javnih parkirališta da isplate i posebnu naknadu za skidanje uređaja kojim se sprečava odvoženje vozila u iznosu koji je trenutno 30 eura kako bi bili u mogućnosti da ponovo koriste svoje vozilo - navode podnosioci inicijative.
Parking servis, prema njihovim riječima, osim što neustavno blokira imovinu, naplaćuje i dodatnu naknadu za svoju nezakonitu „uslugu", odnosno stavlja se u poziciju subjekta koji izriče sankcije, što je, cijene oni, neprihvatljivo.
Direktor Parking servisa Nikola Lazović saopštio je da je odluka donijeta 2019. godine te da su mehanizmi obezbjeđenja naplate potraživanja postoje od te godine.
- Do sada nije pokrenuta nijedna inicijativa za ocjenu ustavnosti i zakonitosti odluke, a podnosioci ove su imali priliku da se izjasne o njoj tokom javne rasprave, ukoliko su smatrali da postoji bilo kakva nejasnoća ili povreda odluke - saopštio je Lazović.
Predsjednik odbora za statut i propise Mitar Šušić saopštio je da se u dobrom dijelu slaže sa podnosiocima inicijative.
- Podnosioci komentarišu sam sadržaj odluke koji Parking servisu daje određene alate za naplatu potraživanja. Moje mišljenje jeste da to jeste naustavno, i da naravno, niste vi odgovorni za to. U odgovoru ste konstatovali da vi samo primjenjujete odluku i da nemate mogućnost da drugo radite. Međutim, saglasan sam sa tim da se na taj način ne mogu obezbjeđivati potraživanja koja Parking servis ima prema korisnicima javnih parkinga u Podgorici jer je naplata potraživanja definisana zakonima o izvršenju i obezbjeđenju, dakle u izvršnom postupku se može naplatiti sve što neko neće dobrovoljno da plati. Ne možemo posezati za blokadom imovine, za faktičkim oduzimanjem i uskraćivanja raspolaganja imovine da bi obezbijedili plaćanje - rekao je Šušić.
Odbor za planiranje i uređenje prostora, komunalno - stambenu djelatnost, saobraćaj i zaštitu životne sredine predložio je odbornicima da usvoje petogodišnji Program privremenih objekata. Pomoćnik sekretara za komunalne poslove Boban Durković saopštio je da dokument sadrži zone i smjernice sa urbanističko-tehničkim uslovima za postavljanje privremenih objekata, kao i vrste, dimenzije i oblik privremenih objekata.
- Donošenjem programa stvoriće se uslovi za veći nivo uređenosti u dijelu postavljanja privremenih objekata - naveo je Durković.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Advokati pokrenuli inicijativu: Parking „kandže” na Ustavnom sudu

Petnaestominutni protest tridesetak barskih advokata, nezadovoljnih zbog situacije u pravosudnom sistemu Crne Gore, održan je danas ispred Osnovnog suda u tom gradu. U Baru je, prema riječima organizatora protesta, advokata Nikole Kneževića, angažovan samo treći dio od predviđenog broja sudija. - Okupili smo se kako bi izrazili nezadovoljstvo i ukazali na kritičnu situaciju u kojoj se nalazi naše pravosuđe. Konkretno, u ovom Sudu umjesto 11 sudija, koliko je predviđeno da postupa, postupa samo četvoro. Dakle, jedan sudija radi posao za trojicu, što je fizički nemoguće. Naravno, to utiče na dužinu trajanja i kvalitet postupka. Ne znam u kom pravcu sve ovo vodi i bojim se da će građani u narednom periodu morati da potraže pravdu na ulici, a to je neprihvatljivo. Danas je situacija takva da grad koji posjeduje Osnovni sud i zgradu, nema dovoljan broj sudija. Očekujemo da će nadležni, prije svega Ministarstvo pravde, da preduzme potrebne mjere kako bi se ovo riješilo što prije i adekvatnije, kako bi se pokazalo da je pravda pravo svakoga, a ne privilegija - istakao je Knežević.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025030712038_bbc68a9ba2315467279e2f29b351e98830e4e29056ec0c6ce56608dcad3e5d33.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025030712038_bbc68a9ba2315467279e2f29b351e98830e4e29056ec0c6ce56608dcad3e5d33" data-rendition-name="original" width="800" height="484" loading="lazy" alt="Sa protesta advokata u Baru"> <figcaption>Sa protesta advokata u Baru(Photo: Bar info)</figcaption> </figure>  Sa ocjenom mlađeg kolege složio se i ugledni barski advokat Rifat Feratović, ističući da je “nezamislivo da se u ovom vijeku ostaje bez sudija”. - To je paradoksalna situacija. Želimo da alarmiramo nadležne da ovaj problem shvate, jer kada sam završio fakultet, a bio sam druga generacija u Podgorici, bila je čast raditi u sudu, i do tog posla se teško dolazilo. Danas, kada ima više fakulteta, činjenica je da nema dovoljno sudija. Problem je možda i u regulativi, jer su teži uslovi da postanete sudija. Mislim da to nije pravi način, jer smatram da bi trebalo da advokatura bude dovoljna. Drugo, mislim da se prema sudijama, prije svega javnost, ne odnosimo kako treba. Imamo situacije gdje se napada čovjek koji je izrekao oslobađajuću presudu. U to ne ulazim, mora se postupati po zakonu, a sudijsku odluku može da izmjeni Viši sud. Smatram da mladi ljudi u ovom vremenu ne doživljavaju kao čast da budu sudije, "bježe" od tog poziva - kategoričan je Feratović. I advokatica Dea Tršić se pridružila protest zbog “činjenice da je rad u sudu faktički onemogućen”. - Trećina sudija od postojećih jedanest, koliko je predviđeno u barskom Sudu radi. Mi nismo ovdje da bi protestvovali protiv sudija koji rade i koji su jako ažurni. Tu smo da se ovaj problem riješi, i da se uradi nešto za nas i naše stranke - kazala je za Radio Bar i Bar Info Tršić. U kratkom obraćanju kolegama, advokat Nikola Knežević je još jednom ukazao na važnost ove problematike i nužnost da se ona u što kraćem roku riješi.

Protest advokata u Baru: Pravosuđe u kritičnom stanju

Više od sto advokata podržalo je neformalnu grupu studenata "Kamo Śutra" ističući da kao pravnici imaju odgovornost to da učine i ukažu na neodgovorno ponašanje pojedinih nosilaca izvršne vlasti, ocjenjujući da ovo nije političko pitanje, već borba za vladavinu prava, pravdu i budućnost svih građana Crne Gore.&nbsp;
Njihovo pismo podrške prenosimo u cjelosti:
"Tragični događaji u prijestonici Cetinje, Podgorici, Bijelom Polju, Tuzima, Baru i drugim gradovima, koji su rezultirali višenedjeljnim protestima neformalne grupe studenata „Kamo śutra“ ukazuju na ozbiljne propuste u postupanju odgovornih lica izvršne vlasi, prije, tokom i nakon tih događaja.&nbsp;
Neadekvatna reakcija institucija i odgovornih lica izvršne vlasti opravdano je izazvala nezadovoljstvo građana, a naročito mladih (budućih tužilaca, advokata, sudija, ljekara, inženjera, profesora, učitelja, arhitekata, menadžera i preduzetnika. ..).&nbsp;
Imajući u vidu njihov značaj za budućnost Crne Gore, oni ne samo da imaju pravo, već i obavezu da izraze svoje stavove i zahtjeve, pozivajući nadležne nosioce javnih funkcija na odgovornost, ne samo moralnu, već i političku i zakonsku.&nbsp;
Kao pravnici, vođeni građanskom, moralnom i profesionalnom etikom, smatramo da imamo odgovornost i obavezu da damo svoje mišljenje, odnosno da podržimo studente i istovremeno ukažemo na neodgovorno ponašanje pojedinih nosilaca izvršne vlasti.&nbsp;
<h2>PRAVNA OSNOVA PODRŠKE&nbsp;</h2>
Kako bismo spriječili pogrešna tumačenja ove podrške, naročito od strane "kvazi pravnika" i političara koji se olako upuštaju u pogrešne pravne interpretacije pozitivnih propisa, podsjećamo da je još u prvom vijeku prije nove ere rimski pravnik, orator, filozof i državnik Ciceron (Marcus Tullius Cicero) isticao da pravo predstavlja temeljni stub države i da istinska pravda ne može postojati bez poštovanja zakona.&nbsp;
Takođe, francuski filozof Monteskje (Montesquieu) u svojim brojnim djelima ukazao je na ključnu ulogu advokata u pravno uređenim državama: „…Advokati, zajedno sa sudijama, doprinose očuvanju ravnoteže između vlasti i građana, sprečavaju zloupotrebu moći, štite vladavinu prava….“&nbsp;
Upravo na tim principima zasnovana je i naša profesionalna odgovornost da pružmo pravni stav i podršku studentima “Kamo śutra”.&nbsp;
<h2>DEMOKRATIJA I ODGOVORNOST VLASTI&nbsp;</h2>
Crna Gora je deklarativno i normativno ustojena kao demokratsko drušvo i usmjerena ka demokratskim vrijednostima. Ustavom Crna Gora je država svih njenih građana ,ne nacija ne religija ne partija .. !!!&nbsp;
Osnovni principi demokratije čine:&nbsp;
- Narodni suverenitet - vlast proizilazi iz naroda koji je nosilac suverenosti;&nbsp;
- Vladavinu prava - svi građani, uključujući i nosioce vlasti, jednako podliježu poštovanju u primjeni zakonima bez izuzetaka i selektivnosti;&nbsp;
- Podjelu vlasti - zakonodavna, izvršna i sudska vlast moraju biti strogo razdvojene kako bi se spriječila zloupotreba moći;&nbsp;
- Politički pluralizam - postojanje različitih političkih partija, ideologija i mišljenja omogućava slobodu izbora i debatu;&nbsp;
- Slobodu izražavanja i okupljanja - građani imaju pravo da iznesu mišljenje, kritikuju vlast i organizuju mirne proteste;&nbsp;
- Garancija i zaštita prava i slobode građana – koja, između ostalih, posebno uključuje pravo na život, pravo na ličnu i imovinsku sigurnost, pravo jednakost pred zakonom, pravo na slobodu govora i pravo protesta protiv odluka i postupaka organa vlasti sa pravom okupljanja;&nbsp;
- Odgovornost i transparentnost vlasti - političari i institucije moraju svoj rad obavljati transparentno pristupno svim građanima….&nbsp;
Saglasno navedenom organi vlasti dužni su da svoje funkcije obavljaju savjesno, zakonito i transparentno, uz preuzimanje subjektivne i objektivne odgovornosti za svoje odluke i postupke u resorima kojima rukovode. Nosioci javnih ovlašćenja su odgovorni građanima, bez obzira na to jesu li njihove odluke donesene s namjerom ili ne.&nbsp;
Objektivna odgovornost ima političku dimenziju, koja se najčešće manifestuje moralnim činom podnošenjem ostavke ili savjesnim postupanjem nadređenog lica smjenom odgovornih lica.&nbsp;
Stoga, svim kritičarima mirnih protesta studenata “Kamo śutra” poručujemo da demokratija nije puka vladavina većine, već sistem u kojem vlast proizilazi iz volje građana i funkcioniše u skladu sa Ustavom i zakonima.&nbsp;
Dakle, demokratija u pravnom smislu nije samo politički sistem, već skup normi koji uređuje način izbora vlasti, rad institucija, garantovanje i zaštita građanskih, ličnih i političkih prava prava.&nbsp;
Ustav je osnovni akt države koji definiše sve gore navedene oblasti sa kojim moraju biti usklađeni svi ostali propisi države. Demokratija podrazumijeva kombinaciju pravnih normi i političklih institucija koje obezbjeđuju suverenost građana, vladavinu prava i zaštitu ljudskih prava.
Nažalost, navedeni principi su u konkretnim događajima ne samo zanemareni, već i svjesno ignorisani od strane pojedinih nosilaca javnih ovlaštenja, zbog čega ocjenjujemo da su okupljanja i javni protesti neformalne grupe studenata “Kamo śutra” u potpunosti opravdani.&nbsp;
Kao profesionalno odgovorna lica ukazujemo svim "kritičarima" mirnih protesta neformalne grupe "Kamo śutra“ da demokratija u pravno-političkom smislu ne znači odluku većine, kako nažalost pojedini politički poslenici na savremenoj sceni crnogorske zbilje tumače i percipiraju već demokratija, u pravno-političkom smislu znači oblik vladavine u kojem vlast proizilazi iz volje naroda i funkcioniše na osnovu poštovanja zakona, a time poštovanje političkih prava i sloboda građana .&nbsp;
<h2>PRAVO NA PROTEST KAO DEMOKRATSKO PRAVO</h2>
&nbsp;Podsjećamo sve one koji na razne načine negiraju navedene proteste da je pravo na mirno okupljanje i izražavanje nezadovoljstva građana osnovni demokratski mehanizam kontrole vlasti, zagarantovan kako domaćim tako i obavezujućim međunarodnim opštim aktima između ostalog:&nbsp;
- Univerzalnom deklaracijom o ljudskim pravima UN (1948)&nbsp;
- Međunarodnim paktom o građanskim i političkim pravima UN (1966)&nbsp;
- Evropskom konvencijom o ljudskim pravima (1950), članovima 10 i 11.
Ustav Crne Gore u poglavlju „Politička prava i slobode", posebno u odredbama člana 52 stav 1, člana 53 stav 1, član 56 i član 57, jemči građanima slobodu okupljanja, pravo da izraze nezadovoljstvo prema vlastima putem protesta, pravo na odgovor vršilaca javnih funkcija.&nbsp;
Dakle, protesti su u pravno-političkom smislu legitimno sredstvo građana da ukažu na nezakonite, nepravedne ili neodgovorne postupke državnih organa. Država je dužna omogućiti građanima da izraze svoje stavove i dati im objektivan i adekvatan odgovor.&nbsp;
Politička funkcija nije privatna privilegija, već javna odgovornost.&nbsp;
Nažalost umjesto odgovornog izjašnjavanja i davanja objektivno činjičnog potkrijepljenog odgovora na studentske zahtjeve, prozvani nosioci javnih funkcija pribjegavaju očigledno u cilju izbjegavanja odgovornosti neprimjerenom etiketiranju i targetiranju studenata, stoga iste podsjećamo da su dužni u svojim javnim nastupima ovakvog karaktera da se drže osnovne pravosudne maksime: “da mihi facta, dabo tibi ius”, ad literam prevod: Daj mi činjenice, daću ti pravo. A posebno na Ustavnu i krivično pravnu maksimu "prezumpciju nevinosti" da se niko ne smije oglasiti krivim dok se to u zakonitom postupku pred zakonom nadležnim organom pravosnažno ne utvrdi.&nbsp;
Stoga, dok ne dokažu svoje tvrdnje pred nadležnim organima, pozivamo sve političke funkcionere i državne institucije i medije da se uzdrže od ovakvih i sličnih postupaka koji dodatno povećavaju stepen njihove odgovornosti .&nbsp;
Saglasno navedenom:&nbsp;
Stop ličnom iu kolektivnom targetiranju studenata!&nbsp;
Stop zastrašivanju studenata!&nbsp;
Stop kriminogenom svrstavanju studenata!&nbsp;
Stop etiketiranju i političkom svrstavanju studenata!&nbsp;
Naša podrška studentima!
Stoga samoinicijativno sa punom odgovornošću Vam poručujemo :&nbsp;
Dragi studenti, dok vi postojano stojite na braniku naše domovine mi, dolje potpisani advokati, obavezujemo se da ćemo vam pružiti ne samo moralnu, već i profesionalnu podršku, pro bono (besplatnu pravnu pomoć) u zaštiti vaših individualnih i kolektivnih prava pred domaćim i, ako bude potrebno međunarodnim institucijama za zaštitu ljudskih prava, sve dok isti imaju demokratski nenasilni i objektivno prihvatljiv karakter!!!&nbsp;
Takođe, pozivamo sve kolege advokate koji iz raznih okolnosti nijesu potpisnici ove podrške, sudije, tužioce i profesore prava i druge ugledne akademski obrazovane građane iz oblasti pravnih nauka da nam se pridruže u odbrani osnovnih demokratskih vrijednosti.&nbsp;
Ovo nije političko pitanje, već borba za vladavinu prava, pravdu i budućnost svih građana Crne Gore.&nbsp;
Ujedinjeni u ovom cilju izražavamo i solidarnost sa mladima i advokatima u Srbiji, koji se mjesecima bore za iste principe - demokratiju, pravdu i odgovornost vlasti.&nbsp;
Vladavina prava nema alternativu!".
Podršku su dali:
1. Nikola Marković, Tivat&nbsp;
2. Boris Marinović, Podgorica&nbsp;
3. Tijana Prelević, Podgorica&nbsp;
4. Smiljana Prelević, Podgorica&nbsp;
5. Dušan Lukšić, Podgorica&nbsp;
6. Miljan Knežević, Podgorica&nbsp;
7. Dunja Zeković Đonaj, Podgorica&nbsp;
8. Nikola Belada, Cetinje&nbsp;
9. Radojka Popović, Kotor&nbsp;
10. Nikša Miljanić, Tivat&nbsp;
11. Zoran Miljanić, Tivat&nbsp;
12. Tatjana Franović, Budva&nbsp;
13. Draško Dapčević, Budva&nbsp;
14. Slaven Šćepanović, Budva&nbsp;
15. Balša Polović, Budva&nbsp;
16. Veselin Radulović, Podgorica&nbsp;
17. Ivana Kovačević, Tivat&nbsp;
18. Irena Polović, Budva&nbsp;
19. Mirjana Počanić, Kotor&nbsp;
20. Josip Počanić, Kotor&nbsp;
21. Alma Karađuzović Đinđinović, Podgorica&nbsp;
22. Amra Ademović, Podgorica&nbsp;
23. Marija Živković, Podgorica&nbsp;
24. Sanja Radulović, Podgorica&nbsp;
25. Vukašin Šimrak, Herceg Novi&nbsp;
26. Bojana Franović Kovačević, Podgorica&nbsp;
27. Ksenija Franović, Podgorica&nbsp;
28. Nebojša Batrićević, Podgorica&nbsp;
29. Emir Bojadžić, Podgorica&nbsp;
30. Antonio Brajović, Podgorica&nbsp;
31. Aleksandra Miković ,Kotor&nbsp;
32. Mesuda Đečević, Podgorica&nbsp;
33. Ljiljana Đolević, Podgorica&nbsp;
34. Predrag Đolević, Podgorica&nbsp;
35. Petar Đukanović, Podgorica&nbsp;
36. Zorica Đukanović, Podgorica&nbsp;
37. Omer Mehmedović, Podgorica
38. Milja Đuranović, Podgorica&nbsp;
39. Vladimir Đurković, Podgorica&nbsp;
40. Vladan Đuranović, Podgorica&nbsp;
41. Fata Hodžić, Podgorica&nbsp;
42. Ismet Hodžić, Podgorica&nbsp;
43. Vuk Jaredić, Podgorica&nbsp;
44. Stefan Jovanović, Podgorica&nbsp;
45. Zoran Jovetić, Podgorica&nbsp;
46. Novica N. Jovović, Podgorica&nbsp;
47. Jadranka Kasalica, Podgorica&nbsp;
48. Marina Franeta, Kotor&nbsp;
49. Mihailo Volkov, Podgorica&nbsp;
50. Mehmed Markišić, Podgorica&nbsp;
51. Nela Marković, Podgorica&nbsp;
52. Orle Muratović, Podgorica&nbsp;
53. Zoran Piperović, Podgorica&nbsp;
54. Srđan Radović, Podgorica&nbsp;
55. Željko Damjanović, Cetinje&nbsp;
56. Vladimir Vujović, Cetinje&nbsp;
57. Vesna Čučković, Kotor&nbsp;
58. Čedo Dobrović, Podgorica&nbsp;
59. Ana Đukanović, Podgorica&nbsp;
60. Milivoje Raičević, Podgorica&nbsp;
61. Vesna Raičević, Podgorica&nbsp;
62. Žarko Pavličić, Podgorica&nbsp;
63. Senida Kojić, Podgorica&nbsp;
64. Stefan Prebiračević, Podgorica&nbsp;
65. Elma Kurtanović, Podgorica&nbsp;
66. Nikola K. Martinović, Podgorica&nbsp;
67. Dragoljub Đukanović, Podgorica&nbsp;
68. Aleksa Samardžić, Kotor&nbsp;
69. Zoran Samardžić, Kotor&nbsp;
70. Boško Grgurević, Kotor&nbsp;
71. Darko Radulović, Podgorica&nbsp;
72. Kosta Simanić, Podgorica&nbsp;
73. Rifat Feratović, Bar&nbsp;
74. Fahedin Feratović, Bar&nbsp;
75. Lana Vukmirović Mišić, Podgorica&nbsp;
76. Mirela Ćirković, Kotor&nbsp;
77. Duško Ćirković, Kotor&nbsp;
78. Bojana Đurović, Kotor&nbsp;
79. Radmila Muck Radičević, Kotor&nbsp;
80. Tatjana Jelić, Tivat&nbsp;
81. Batrić Marković, Berane&nbsp;
82. Radojica Lazović, Kotor&nbsp;
83. Irma Adrović, Berane&nbsp;
84. Marija Magdelinić, Berane&nbsp;
85. Almina-Minka Međedović, Berane&nbsp;
86. mr. Bećo Međedović, Berane&nbsp;
87. Filip Obradović, Berane&nbsp;
88. Marijana Radovanić, Berane&nbsp;
89. Vesna Đuričković, Kotor&nbsp;
90. Alija Sinanović, Bar&nbsp;
91. Izet Fetić, Bar&nbsp;
92. Anton Markić, Ulcinj&nbsp;
93. Nušo Kalač, Rožaje&nbsp;
94. Mersudin Dautović, Rožaje&nbsp;
95. Arben Hodžić, Ulcinj&nbsp;
96. Besmir Murati, Ulcinj&nbsp;
97. Jakup Murati, Ulcinj&nbsp;
98. Loro Markić, Ulcinj&nbsp;
99. Milena Iljazi, Cetinje&nbsp;
100. Vido Đakonović, Cetinje&nbsp;
101. Mesud Delagić, Podgorica&nbsp;
102. Milena Kašćelan, Kotor&nbsp;
103. Rusmir Nikočević, Podgorica&nbsp;
104. Milo N. Bulatović, Bar&nbsp;
105. Marta Šćepanović, Kolašin

1250x600

1084x550

Više od sto advokata podržalo studentsku grupu "Kamo Śutra": Ovo nije političko pitanje, već borba za vladavinu prava i pravdu

"Hulja se ljulja", zapjevali su advokati na protestu, u okviru generalnog štrajka, noseći poruke na kojima piše "hulja je Oskar" i "ponosno je biti rulja".
Advokati su stali uz narod, advokati su stali uz studente, rekao je Ivan Ninić, jedan od govornika na blokadi koju je Protestni odbor advokata organizovao kod Predsjedništva.
- Mi smo ovdje da oporavimo državu. Mi smo ovdje da reanimiramo institucije. Trebaju nam sudovi, treba nam Tužilaštvo, treba nam policija. Četrdeset pet hiljada ljudi plaćamo u policiji. Gdje su? Šta rade? Progone uzbunjivače, progone disidente. A šta je s njihovim kriminalcima? Šta je s njihovim nanogvicama? Gotovo je, svode se računi. Danas je ustala Kolubara. Svi su ustali, svako ko ima obraza i časti - rekao je on, prenosi N1.
Ninić je poručio da bi ljudi ustali i ranije, ali da je "on uništio sindikate".
- Mi smo ćutali i gledali. Prekardašilo je. Ne trebaju nam sindikati, treba nam narod. Desio se narod! Dragi prijatelji, poštovane kolege, nema nazad, ni korak nazad. Studenti, nema nazad - poručio je on, uz želju za nekom boljom Srbijom.
Advokat Aleksandar Olenik rekao je da je ovo u našoj modernoj istoriji prvi generalni štrajk, ali misli da će ih biti više, dok god sve ne stane.
- Studenti su sve počeli, oni mogu mnogo toga, ali ne mogu bez nas. Prosvjetari takođe. Ali ni jedni, ni drugi ne mogu bez nas advokata, a ni nas građana. A šta mi advokati radimo – protestujemo dan, pa napravimo pauzu, pa onda na dan, pa na tri, pa na sedam. Hoćemo li tako poručiti hulji da se ljulja? Ne, moramo da uradimo ono što je uradila Šabačka komora – totalna obustava rada do ispunjenja svih studentskih zahtjeva - rekao je Olenik.
Potpuna obustava rada advokata može najbrže i najefikasnije sve da paralizuje.
- To je ono što tražimo od naše komore, prevashodno od Beogradske komore, koja je najveća. Prvo moramo da uvedemo u red Beogradksu komoru, da ona traži obustavu rada. Ako oni koji je vode neće totalnu obustavu rada do ispunjenja svih zahtjeva, moramo da imamo novo rukovodstvo. Tek onda će glas advokata u Srbiji moći da se struje pravo, iskreno i tačno - rekao je on.
Obraćajući se kolegama, Olenik je rekao da je "sada trenutak da pokažu ko su i šta su", a da će to učiniti totalnom obustavom rada do ispunjenja zahtjeva studenata.
Advokat Luka Jovanović rekao je da je ovo prvi veliki korak u pravcu drugačijeg društva.
- Studenti su svjetlo koje nas vodi naprijed i dalje. Naše nastojanje kao advokata uvijek je bilo ostvarivanje svih prava naših sugrađana, koje im niko nije podario i niko im ih i ne može oduzeti. Ima onih koji misle da na ovom putu treba da stanemo, da ovo nije naša borba, da treba da ih pustimo da prođu dalje… Ne može! Studenti ne smiju da ostanu sami ni po koji cijenu. Moramo da ostanemo s njima - rekao je Jovanović.
Samo je jedan logičan kraj, dodao je – ispunjenje svih zahtjeva studenata, bez odlaganja, bez uslovljavanja, bez licitiranje i bez cenkanja.
- Kada budemo stručno procijenili da se ispunjavanje zahtjeva istinski sprovodi, moći ćemo da mislimo o nečem drugom. Do tada, ovdje smo sa svim kolegama i građanima Srbije - rekao je on.
<h2>Advokat Živković: Studenti predsjednika stavili u šah-mat poziciju</h2>
Govoreći za televiziju N1, adovkat Miroslav Živković rekao je da predsjednik Republike Srbije Aleksandar Vučić mora da pazi na svoj rječnik i da vodi računa o dostojanstvu.
- Neko ko kaže da su navijači pametniji od studenata, ko poziva na nasilje nad studentima, poziva na gaženje demonstranata, djece i omladine, a suprotno tome brani neke kriminalce, narkodilere i osuđene policajke… Stvarno ne želimo da živimo u toj izvrnutoj realnosti. Studenti su ga doveli u šah-mat poziciju u svojoj dostojanstvenosti. Postavili su &nbsp;uslov koji on ne može ili neće da ispuni. On neće dostaviti kompletnu dokumentaciju, jer to će proizvesti uzročno-posljedičnu situaciju - rekao je Živković.
Govoreći o odnosu sa Ministarstvom pravde, Živković kaže da su dobri odnosi Ministarstva i Advokatske komore – spin.
- Ovaj režim je na čelo komora postavljao ljude sa dna advokatske kace, neke komorske glavešine, da ćute i klimaju glavom. A baš ovaj protest je bio iz tog razloga da se vidi prava protestna volja. Nemoguće da je Advokatska komora Beograda, poslije one velike skupštine, nije održala tri godine nijednu skupštinu. Imali smo skupštinu na kojoj je izglasana obustava rada, a onda je predsjednik advokate nazvao ruljom - naveo je on.
Ponovio je da su adovkati na strani studenata i istakao da se na protestu advokata okupio veliki broj ljudi.

Advokati održali protest na Andrićevom vencu: Desio se narod, hulja se ljulja!

Novoizabrani predsjednik SAD-a Donald Tramp nastavio je s biranjem svojih kandidata za ključna mjesta u svojoj budućoj administraciji, a pozicije su dobili i njegovi brojni advokati.
Tako je Džon Zaer dobio mjesto vrhovnog pravobranitelja SAD-a, koji zastupa vladu ove države pred Vrhovnim sudom.
Sauer je upravo pred ovim sudom dobio slučaj za Trampa koji se tiče predsjedničkog imuniteta.
Tod Blanš, koji je Trampa zastupao u brojnim slučajevima, je dobio mjesto zamjenika ministra pravde, dok je Emil Bov, Trampov advokat u slučaju u Njujorku, takođe dobio visokorangirano mjesto u ovom ministarstvu.
Podsjetimo, Tramp je za ministra pravde već izabrao Meta Gaeca, kontroverznog kongresmena iz Floride. Ipak, vrijedi istaći da je upitno da li će on biti potvrđen u Senatu, gdje mu je potrebna podrška najmanje 50 senatora.

Tramp svoje advokate "nagradio" visokorangiranim mjestima u Ministarstvu pravde SAD-a

Iran je upozorio Donalda Trampa da ne preduzima nikakve akcije protiv vrhovnog vođe zemlje Ajatolaha Alija Hamneija, samo nekoliko dana pošto je američki predsjednik pozvao za okončanje gotovo 40-ogodišnje Hamneijeve vladavine.
- Tramp zna da ako bilo koja ruka agresije bude pružena ka našem lideru ne samo da ćemo isjeći tu ruku već ćemo zapaliti njihov svijet- rekao je general Abolfazi Šekaraši, portparol iranskih oružanih snaga.
Ove izjave uslijedile su pošto je Tramp opisao Hamneija u intervjuu za Politiko u subotu kao "bolesnog čovjeka koji treba da vodi svoju zemlju kako treba i prestane da ubija ljude", i dodao da je "vrijeme da se traži novo vođstvo u Iranu".
Tenzije između SAD i Irana su visoke od kada su iranske vlasti nasilno suzbile demonstracije koje su počele zbog posustale iranske privrede 28. decembra. Tramp je zacrtao dvije crvene linije za Iran - ubijanje mirnih demonstranata i to da Teheran sprovodi masovna pogubljenja poslije demonstracija.
Američki nosač aviona USS Ejbraham Linkoln koji je nedavno bio u Južnom Kineskom moru danas je prošao kroz Malajski moreuz, ključni plovni put koji povezuje Južno kinesko more i Indijski okean, pokazuju podaci koji prate brodove.
Zvaničnik američke ratne mornarice koji nije želio da mu se navede ime rekao je da taj nosač aviona i tri razarača koja ga prate idu ka zapadu.
Iako mornarički i drugi vojni zvaničnici nijesu izričito rekli da grupa brodova ide ka Bliskom istoku, njihovo trenutno usmjerenje i lokacija u Indijskom okeanu znači da su samo nekoliko dana od ulaska u taj region, piše AP.
Ne bi bilo prvi put da grupa vojnih brodova raspoređena u Pacifiku bude premještena na Bliski istok zbog nestablilnosti u tom regionu. Brod Ejbraham Linkoln je preusmjeren ka Bliskom istoku 2024. godine, a prošlog juna je naređeno udarnoj grupi brodova USS Nimic da ide u taj region.
Broj ubijenih na protestima u Iranu dostigao je najmanje 4.484 ljudi, prema Novinskoj agenciji aktivista za ljudska prava čije sjedište je u SAD. Agencija je bila tačna tokom godina demonstracija i nemira u Iranu, i oslanjala se na mrežu aktivista unutar zemlje koja potvrđuje sve prijavljene smrtne slučajeve. AP navodi da nije mogao nezavisno da potvrdi tu cifru.
Iako već danima nije bilo protesta postoji strahovanje da bi broj poginulih mogao znatno da se poveća kako informacije postepeno stižu iz zemlje koja je i dalje pod vladom nametnutom blokadom interneta od 8. januara.
Hamnei je u subotu izjavio da je u protestima poginulo "nekoliko hiljada" ljudi i za to okrivio SAD. To je bila prva naznaka nekog iranskog lidera o razmjeri nastradalih.
Takođe je u protestima uhapšeno 26.127 ljudi prema Agenciji aktivista za ljudska prava, a komentari nekih zvaničnika izazvali su strahovanje da bi neki od privedenih mogli da budu pogubljeni u Iranu.
Šef nacionalne policije general Ahmad Reza Radan rekao je da će oni koji se sami predaju dobiti blaži tretman nego oni koji to ne urade.
- Oni koje su prevarile strane obavještajne službe i koji su postali njihovi vojnici imaju šansu da se predaju. Ako se predaju definitivno će biti smanjenje kazne. Imaju tri dana da se predaju- rekao je Radan i nije objasnio šta će se desiti kad isteknu ta tri dana.

Iran upozorio Trampa da ne preduzima akcije prema Hameneiju

Norveška je upozorila svoje građane da će u slučaju rata s Rusijom vojska moći zaplijeniti privatne kuće i automobile.
Vojni zvaničnici su rekli da je oko 13.500 pisama poslato Norvežanima upozoravajući da bi određena imovina – uključujući nekretnine, vozila, brodove i mašineriju – mogla biti zaplijenjena.
- Zahtjevi su usmjereni na osiguravanje da, u ratnim uslovima, oružane snage imaju pristup resursima potrebnim za odbranu zemlje- saopštila je norveška vojska.
Mjera bi bila važeća godinu dana, a Norvežani su primali slična pisma i prethodnih godina.
- Važnost spremnosti za krizu i rat dramatično je porasla posljednjih godina- rekao je Anders Jernberg, šef organizacije vojne logistike.
Norveška je u najozbiljnijoj političkoj sigurnosnoj situaciji od Drugog svjetskog rata. Naše društvo mora biti spremno za sigurnosne krize i, u najgorem slučaju, za rat. Radimo na značajnom jačanju vojne i civilne spremnosti, dodao je on.

Norveška upozorila građane da će u slučaju rata sa Rusijom zaplijeniti privatnu imovinu

Američka berza negativno je reagovala na najave predsjednika SAD Donalda Trampa da će uvesti dodatne carine evropskim zemljama zbog Grenlanda, a iz istog razloga danas su pale vrijednosti akcija i na evropskim tržištima.
Ubrzo nakon otvaranja berze Dau Džons je pao za 728 poena, ili 1,47 odsto, S&amp;P 500 je pao za 1,4, a Nasdaq Composite za 1,7 odsto, prenio je CNN.
Indeks VIX, poznatiji kao indikator straha, skočio je za 28 odsto, iznad 20, što je nivo koji prvi put od novembra signalizira povećani rizik.
Referentni evropski indeks Stoxx 600, koji prati akcije širom regiona, danas je pao za 1,26 odsto, nakon što je u ponedjeljak imao pad od 1,19 odsto, što mu je bio najgori dan od novembra.
Pored toga, investitori su nastavili takozvanu trgovinu „Prodaj Ameriku“, rasprodajući američki dolar i obveznice. Indeks dolara, koji mjeri snagu dolara u odnosu na šest glavnih svjetskih valuta, pao je za 0,89 odsto, što je ogroman pomak na deviznim tržištima.
Referentni prinos na desetogodišnje američke državne obveznice porastao je na 4,29 odsto i dostigao je najviši nivo od septembra.
U međuvremenu su i vanredni izbori u Japanu potresli tržišta u Aziji, dovodeći do skoka prinosa japanskih obveznica. Nagli porast prinosa u Japanu doprinosi nervozi na tržištu obveznica, a vrši pritisak i na američke državne obveznice.

Pad berze u SAD i Evropi zbog Grenlanda

Poljska vlada odobrila je planove za djelimično ukidanje vanrednih propisa o boravku i socijalnoj pomoći koji su od 2022. vrijedili za Ukrajince izbjegle od rata, pri čemu će se od marta njihova prava postupno prebacivati u redovni pravni okvir za strane državljane, izvijestili su danas poljski dužnosnici.
Portparol vlade Adam Šlapka rekao je da odluka odražava stabilizaciju situacije gotovo četiri godine nakon uvođenja posebnih mjera, neposredno nakon početka ruske totalne invazije na Ukrajinu.
- Nakon gotovo četiri godine situacija je stabilnija. Većina ljudi koji borave u Poljskoj radi, a njihova djeca pohađaju školu. Sada možemo prijeći s privremenih na sustavna rješenja- rekao je Šlapka
Što donose nova pravila?
Prema novim pravilima, Ukrajincima će se odobravati trogodišnje dozvole boravka u skladu s opštim zakonodavstvom o strancima. Pristup javnom zdravstvenom sistemu biće garantovan maloljetnicima, zaposlenima te osobama smještenima u kolektivnom smještaju. Nezaposleni odrasli imaće pravo na zdravstvenu zaštitu pod istim uslovia kao i ostali nezaposleni strani državljani.
- Pravo na korištenje glavnog poljskog dječjeg dodatka ostaće vezano uz sudjelovanje roditelja na tržištu rada- saopštila je vlada.
Kako bi se izbjegli nagli prekidi potpore, uvedene su prijelazne mjere, uključujući dovršetak već odobrenih isplata porodičnih naknada, poravnanje sredstava dodijeljenih lokalnim vlastima te produženje važenja postojećih viza i dozvola boravka do 4. marta sljedeće godine. Mjere u oblasti obrazovanja, poput dodatne nastave poljskog jezika, pripremnih razreda u školama te pojednostavljenih procedura za zapošljavanje nastavnika i međukulturnih asistenata, ostaće na snazi do kraja školske godine 2025./2026.
„Svjesni smo koliko su Ukrajinci važni za naše tržište rada“
Poslodavci su ranije upozoravali da bi ukidanje posebnog zakona moglo negativno uticati na poljsko tržište rada, koje je od 2022. apsorbiralo više od milion radnika iz Ukrajine. Poslovno udruženje Lewiatan ranije je upozorila da bi ograničavanje pojednostavljenih procedura zapošljavanja moglo ozbiljno pogoditi sektore poput građevinarstva i usluga.
Šlapka je rekao da vlada ne očekuje negativne ekonomske posljedice.
- Svi smo svjesni koliko su ljudi koji su došli iz Ukrajine važni za naše tržište rada. Ova rješenja to uzimaju u obzir i ne očekujemo nikakve turbulencije- rekao je.
Poljska trenutno prima najveći broj ukrajinskih izbjeglica u Evropskoj uniji. Ova odluka označava prijelaz s kriznog upravljanja na dugoročnu integraciju, ali i odgovor na sve veći politički pritisak za normalizaciju socijalne potrošnje i sistema pomoći.

Tag: advokati