Inicijativu za ocjenu ustavnosti i zakonitosti Odluke o javnim parkiralištima na teritoriji Glavnog grada, koja propisuje korišćenje „kandži“ za blokadu vozila, Ustavnom sudu podnijeli su advokati Danilo Pejović, Nikola S. Kovačević, i Milica Đukanović.
Oni osporavaju član odluke koja propisuje da Parking servis ima ovlašćenje da zadrži vozilo vlasnika u slučaju da nije platio tri parking karte ili u slučaju da nije moguće identifikovati vozača odnosno vlasnika vozila preko evidencije nadležnog organa. Parking servis je od 1. septembra uveo „kandže" za blokadu nepropisno parkiranih vozila na parkiralištima kako bi naplatili potraživanja imao prema preduzeću.
Odgovarajući na inicijativu i Parking servis i Sekretarijat za saobraćaj smatraju da je preduzeće postupalo po ovlašćenjima i mjerama koje mu daje upravo ova odluka. Zbog toga je odbor za statut i propise Skupštine Glavnog grada juče odlučio da će izjašnjenja gradskog preduzeća i Sekretarijata uputiti Ustavnom sudu kako bi sudska instanca odlučila po njoj.
- Podnosioci inicijative smatraju da se radi o represivnim mjerama prema imovini korisnika javnih parkirališta kojim se ograničava pravo raspolaganja svojinom-motornim vozilom, ali ne samo to već i povreda kretanja, koja su zagarantovana Ustavom i Evropskom konvencijom o ljudskim pravima. Parking servis nezakonito vrši pravo retencije, odnosno zapljene motornog vozila radi naplate tri ili više parking karata. Dodatno, Parking servis na krajnje maliciozan način uslovljava korisnike javnih parkirališta da isplate i posebnu naknadu za skidanje uređaja kojim se sprečava odvoženje vozila u iznosu koji je trenutno 30 eura kako bi bili u mogućnosti da ponovo koriste svoje vozilo - navode podnosioci inicijative.
Parking servis, prema njihovim riječima, osim što neustavno blokira imovinu, naplaćuje i dodatnu naknadu za svoju nezakonitu „uslugu", odnosno stavlja se u poziciju subjekta koji izriče sankcije, što je, cijene oni, neprihvatljivo.
Direktor Parking servisa Nikola Lazović saopštio je da je odluka donijeta 2019. godine te da su mehanizmi obezbjeđenja naplate potraživanja postoje od te godine.
- Do sada nije pokrenuta nijedna inicijativa za ocjenu ustavnosti i zakonitosti odluke, a podnosioci ove su imali priliku da se izjasne o njoj tokom javne rasprave, ukoliko su smatrali da postoji bilo kakva nejasnoća ili povreda odluke - saopštio je Lazović.
Predsjednik odbora za statut i propise Mitar Šušić saopštio je da se u dobrom dijelu slaže sa podnosiocima inicijative.
- Podnosioci komentarišu sam sadržaj odluke koji Parking servisu daje određene alate za naplatu potraživanja. Moje mišljenje jeste da to jeste naustavno, i da naravno, niste vi odgovorni za to. U odgovoru ste konstatovali da vi samo primjenjujete odluku i da nemate mogućnost da drugo radite. Međutim, saglasan sam sa tim da se na taj način ne mogu obezbjeđivati potraživanja koja Parking servis ima prema korisnicima javnih parkinga u Podgorici jer je naplata potraživanja definisana zakonima o izvršenju i obezbjeđenju, dakle u izvršnom postupku se može naplatiti sve što neko neće dobrovoljno da plati. Ne možemo posezati za blokadom imovine, za faktičkim oduzimanjem i uskraćivanja raspolaganja imovine da bi obezbijedili plaćanje - rekao je Šušić.
Odbor za planiranje i uređenje prostora, komunalno - stambenu djelatnost, saobraćaj i zaštitu životne sredine predložio je odbornicima da usvoje petogodišnji Program privremenih objekata. Pomoćnik sekretara za komunalne poslove Boban Durković saopštio je da dokument sadrži zone i smjernice sa urbanističko-tehničkim uslovima za postavljanje privremenih objekata, kao i vrste, dimenzije i oblik privremenih objekata.
- Donošenjem programa stvoriće se uslovi za veći nivo uređenosti u dijelu postavljanja privremenih objekata - naveo je Durković.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Advokati pokrenuli inicijativu: Parking „kandže” na Ustavnom sudu

Petnaestominutni protest tridesetak barskih advokata, nezadovoljnih zbog situacije u pravosudnom sistemu Crne Gore, održan je danas ispred Osnovnog suda u tom gradu. U Baru je, prema riječima organizatora protesta, advokata Nikole Kneževića, angažovan samo treći dio od predviđenog broja sudija. - Okupili smo se kako bi izrazili nezadovoljstvo i ukazali na kritičnu situaciju u kojoj se nalazi naše pravosuđe. Konkretno, u ovom Sudu umjesto 11 sudija, koliko je predviđeno da postupa, postupa samo četvoro. Dakle, jedan sudija radi posao za trojicu, što je fizički nemoguće. Naravno, to utiče na dužinu trajanja i kvalitet postupka. Ne znam u kom pravcu sve ovo vodi i bojim se da će građani u narednom periodu morati da potraže pravdu na ulici, a to je neprihvatljivo. Danas je situacija takva da grad koji posjeduje Osnovni sud i zgradu, nema dovoljan broj sudija. Očekujemo da će nadležni, prije svega Ministarstvo pravde, da preduzme potrebne mjere kako bi se ovo riješilo što prije i adekvatnije, kako bi se pokazalo da je pravda pravo svakoga, a ne privilegija - istakao je Knežević.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025030712038_bbc68a9ba2315467279e2f29b351e98830e4e29056ec0c6ce56608dcad3e5d33.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025030712038_bbc68a9ba2315467279e2f29b351e98830e4e29056ec0c6ce56608dcad3e5d33" data-rendition-name="original" width="800" height="484" loading="lazy" alt="Sa protesta advokata u Baru"> <figcaption>Sa protesta advokata u Baru(Photo: Bar info)</figcaption> </figure>  Sa ocjenom mlađeg kolege složio se i ugledni barski advokat Rifat Feratović, ističući da je “nezamislivo da se u ovom vijeku ostaje bez sudija”. - To je paradoksalna situacija. Želimo da alarmiramo nadležne da ovaj problem shvate, jer kada sam završio fakultet, a bio sam druga generacija u Podgorici, bila je čast raditi u sudu, i do tog posla se teško dolazilo. Danas, kada ima više fakulteta, činjenica je da nema dovoljno sudija. Problem je možda i u regulativi, jer su teži uslovi da postanete sudija. Mislim da to nije pravi način, jer smatram da bi trebalo da advokatura bude dovoljna. Drugo, mislim da se prema sudijama, prije svega javnost, ne odnosimo kako treba. Imamo situacije gdje se napada čovjek koji je izrekao oslobađajuću presudu. U to ne ulazim, mora se postupati po zakonu, a sudijsku odluku može da izmjeni Viši sud. Smatram da mladi ljudi u ovom vremenu ne doživljavaju kao čast da budu sudije, "bježe" od tog poziva - kategoričan je Feratović. I advokatica Dea Tršić se pridružila protest zbog “činjenice da je rad u sudu faktički onemogućen”. - Trećina sudija od postojećih jedanest, koliko je predviđeno u barskom Sudu radi. Mi nismo ovdje da bi protestvovali protiv sudija koji rade i koji su jako ažurni. Tu smo da se ovaj problem riješi, i da se uradi nešto za nas i naše stranke - kazala je za Radio Bar i Bar Info Tršić. U kratkom obraćanju kolegama, advokat Nikola Knežević je još jednom ukazao na važnost ove problematike i nužnost da se ona u što kraćem roku riješi.

Protest advokata u Baru: Pravosuđe u kritičnom stanju

Više od sto advokata podržalo je neformalnu grupu studenata "Kamo Śutra" ističući da kao pravnici imaju odgovornost to da učine i ukažu na neodgovorno ponašanje pojedinih nosilaca izvršne vlasti, ocjenjujući da ovo nije političko pitanje, već borba za vladavinu prava, pravdu i budućnost svih građana Crne Gore.&nbsp;
Njihovo pismo podrške prenosimo u cjelosti:
"Tragični događaji u prijestonici Cetinje, Podgorici, Bijelom Polju, Tuzima, Baru i drugim gradovima, koji su rezultirali višenedjeljnim protestima neformalne grupe studenata „Kamo śutra“ ukazuju na ozbiljne propuste u postupanju odgovornih lica izvršne vlasi, prije, tokom i nakon tih događaja.&nbsp;
Neadekvatna reakcija institucija i odgovornih lica izvršne vlasti opravdano je izazvala nezadovoljstvo građana, a naročito mladih (budućih tužilaca, advokata, sudija, ljekara, inženjera, profesora, učitelja, arhitekata, menadžera i preduzetnika. ..).&nbsp;
Imajući u vidu njihov značaj za budućnost Crne Gore, oni ne samo da imaju pravo, već i obavezu da izraze svoje stavove i zahtjeve, pozivajući nadležne nosioce javnih funkcija na odgovornost, ne samo moralnu, već i političku i zakonsku.&nbsp;
Kao pravnici, vođeni građanskom, moralnom i profesionalnom etikom, smatramo da imamo odgovornost i obavezu da damo svoje mišljenje, odnosno da podržimo studente i istovremeno ukažemo na neodgovorno ponašanje pojedinih nosilaca izvršne vlasti.&nbsp;
<h2>PRAVNA OSNOVA PODRŠKE&nbsp;</h2>
Kako bismo spriječili pogrešna tumačenja ove podrške, naročito od strane "kvazi pravnika" i političara koji se olako upuštaju u pogrešne pravne interpretacije pozitivnih propisa, podsjećamo da je još u prvom vijeku prije nove ere rimski pravnik, orator, filozof i državnik Ciceron (Marcus Tullius Cicero) isticao da pravo predstavlja temeljni stub države i da istinska pravda ne može postojati bez poštovanja zakona.&nbsp;
Takođe, francuski filozof Monteskje (Montesquieu) u svojim brojnim djelima ukazao je na ključnu ulogu advokata u pravno uređenim državama: „…Advokati, zajedno sa sudijama, doprinose očuvanju ravnoteže između vlasti i građana, sprečavaju zloupotrebu moći, štite vladavinu prava….“&nbsp;
Upravo na tim principima zasnovana je i naša profesionalna odgovornost da pružmo pravni stav i podršku studentima “Kamo śutra”.&nbsp;
<h2>DEMOKRATIJA I ODGOVORNOST VLASTI&nbsp;</h2>
Crna Gora je deklarativno i normativno ustojena kao demokratsko drušvo i usmjerena ka demokratskim vrijednostima. Ustavom Crna Gora je država svih njenih građana ,ne nacija ne religija ne partija .. !!!&nbsp;
Osnovni principi demokratije čine:&nbsp;
- Narodni suverenitet - vlast proizilazi iz naroda koji je nosilac suverenosti;&nbsp;
- Vladavinu prava - svi građani, uključujući i nosioce vlasti, jednako podliježu poštovanju u primjeni zakonima bez izuzetaka i selektivnosti;&nbsp;
- Podjelu vlasti - zakonodavna, izvršna i sudska vlast moraju biti strogo razdvojene kako bi se spriječila zloupotreba moći;&nbsp;
- Politički pluralizam - postojanje različitih političkih partija, ideologija i mišljenja omogućava slobodu izbora i debatu;&nbsp;
- Slobodu izražavanja i okupljanja - građani imaju pravo da iznesu mišljenje, kritikuju vlast i organizuju mirne proteste;&nbsp;
- Garancija i zaštita prava i slobode građana – koja, između ostalih, posebno uključuje pravo na život, pravo na ličnu i imovinsku sigurnost, pravo jednakost pred zakonom, pravo na slobodu govora i pravo protesta protiv odluka i postupaka organa vlasti sa pravom okupljanja;&nbsp;
- Odgovornost i transparentnost vlasti - političari i institucije moraju svoj rad obavljati transparentno pristupno svim građanima….&nbsp;
Saglasno navedenom organi vlasti dužni su da svoje funkcije obavljaju savjesno, zakonito i transparentno, uz preuzimanje subjektivne i objektivne odgovornosti za svoje odluke i postupke u resorima kojima rukovode. Nosioci javnih ovlašćenja su odgovorni građanima, bez obzira na to jesu li njihove odluke donesene s namjerom ili ne.&nbsp;
Objektivna odgovornost ima političku dimenziju, koja se najčešće manifestuje moralnim činom podnošenjem ostavke ili savjesnim postupanjem nadređenog lica smjenom odgovornih lica.&nbsp;
Stoga, svim kritičarima mirnih protesta studenata “Kamo śutra” poručujemo da demokratija nije puka vladavina većine, već sistem u kojem vlast proizilazi iz volje građana i funkcioniše u skladu sa Ustavom i zakonima.&nbsp;
Dakle, demokratija u pravnom smislu nije samo politički sistem, već skup normi koji uređuje način izbora vlasti, rad institucija, garantovanje i zaštita građanskih, ličnih i političkih prava prava.&nbsp;
Ustav je osnovni akt države koji definiše sve gore navedene oblasti sa kojim moraju biti usklađeni svi ostali propisi države. Demokratija podrazumijeva kombinaciju pravnih normi i političklih institucija koje obezbjeđuju suverenost građana, vladavinu prava i zaštitu ljudskih prava.
Nažalost, navedeni principi su u konkretnim događajima ne samo zanemareni, već i svjesno ignorisani od strane pojedinih nosilaca javnih ovlaštenja, zbog čega ocjenjujemo da su okupljanja i javni protesti neformalne grupe studenata “Kamo śutra” u potpunosti opravdani.&nbsp;
Kao profesionalno odgovorna lica ukazujemo svim "kritičarima" mirnih protesta neformalne grupe "Kamo śutra“ da demokratija u pravno-političkom smislu ne znači odluku većine, kako nažalost pojedini politički poslenici na savremenoj sceni crnogorske zbilje tumače i percipiraju već demokratija, u pravno-političkom smislu znači oblik vladavine u kojem vlast proizilazi iz volje naroda i funkcioniše na osnovu poštovanja zakona, a time poštovanje političkih prava i sloboda građana .&nbsp;
<h2>PRAVO NA PROTEST KAO DEMOKRATSKO PRAVO</h2>
&nbsp;Podsjećamo sve one koji na razne načine negiraju navedene proteste da je pravo na mirno okupljanje i izražavanje nezadovoljstva građana osnovni demokratski mehanizam kontrole vlasti, zagarantovan kako domaćim tako i obavezujućim međunarodnim opštim aktima između ostalog:&nbsp;
- Univerzalnom deklaracijom o ljudskim pravima UN (1948)&nbsp;
- Međunarodnim paktom o građanskim i političkim pravima UN (1966)&nbsp;
- Evropskom konvencijom o ljudskim pravima (1950), članovima 10 i 11.
Ustav Crne Gore u poglavlju „Politička prava i slobode", posebno u odredbama člana 52 stav 1, člana 53 stav 1, član 56 i član 57, jemči građanima slobodu okupljanja, pravo da izraze nezadovoljstvo prema vlastima putem protesta, pravo na odgovor vršilaca javnih funkcija.&nbsp;
Dakle, protesti su u pravno-političkom smislu legitimno sredstvo građana da ukažu na nezakonite, nepravedne ili neodgovorne postupke državnih organa. Država je dužna omogućiti građanima da izraze svoje stavove i dati im objektivan i adekvatan odgovor.&nbsp;
Politička funkcija nije privatna privilegija, već javna odgovornost.&nbsp;
Nažalost umjesto odgovornog izjašnjavanja i davanja objektivno činjičnog potkrijepljenog odgovora na studentske zahtjeve, prozvani nosioci javnih funkcija pribjegavaju očigledno u cilju izbjegavanja odgovornosti neprimjerenom etiketiranju i targetiranju studenata, stoga iste podsjećamo da su dužni u svojim javnim nastupima ovakvog karaktera da se drže osnovne pravosudne maksime: “da mihi facta, dabo tibi ius”, ad literam prevod: Daj mi činjenice, daću ti pravo. A posebno na Ustavnu i krivično pravnu maksimu "prezumpciju nevinosti" da se niko ne smije oglasiti krivim dok se to u zakonitom postupku pred zakonom nadležnim organom pravosnažno ne utvrdi.&nbsp;
Stoga, dok ne dokažu svoje tvrdnje pred nadležnim organima, pozivamo sve političke funkcionere i državne institucije i medije da se uzdrže od ovakvih i sličnih postupaka koji dodatno povećavaju stepen njihove odgovornosti .&nbsp;
Saglasno navedenom:&nbsp;
Stop ličnom iu kolektivnom targetiranju studenata!&nbsp;
Stop zastrašivanju studenata!&nbsp;
Stop kriminogenom svrstavanju studenata!&nbsp;
Stop etiketiranju i političkom svrstavanju studenata!&nbsp;
Naša podrška studentima!
Stoga samoinicijativno sa punom odgovornošću Vam poručujemo :&nbsp;
Dragi studenti, dok vi postojano stojite na braniku naše domovine mi, dolje potpisani advokati, obavezujemo se da ćemo vam pružiti ne samo moralnu, već i profesionalnu podršku, pro bono (besplatnu pravnu pomoć) u zaštiti vaših individualnih i kolektivnih prava pred domaćim i, ako bude potrebno međunarodnim institucijama za zaštitu ljudskih prava, sve dok isti imaju demokratski nenasilni i objektivno prihvatljiv karakter!!!&nbsp;
Takođe, pozivamo sve kolege advokate koji iz raznih okolnosti nijesu potpisnici ove podrške, sudije, tužioce i profesore prava i druge ugledne akademski obrazovane građane iz oblasti pravnih nauka da nam se pridruže u odbrani osnovnih demokratskih vrijednosti.&nbsp;
Ovo nije političko pitanje, već borba za vladavinu prava, pravdu i budućnost svih građana Crne Gore.&nbsp;
Ujedinjeni u ovom cilju izražavamo i solidarnost sa mladima i advokatima u Srbiji, koji se mjesecima bore za iste principe - demokratiju, pravdu i odgovornost vlasti.&nbsp;
Vladavina prava nema alternativu!".
Podršku su dali:
1. Nikola Marković, Tivat&nbsp;
2. Boris Marinović, Podgorica&nbsp;
3. Tijana Prelević, Podgorica&nbsp;
4. Smiljana Prelević, Podgorica&nbsp;
5. Dušan Lukšić, Podgorica&nbsp;
6. Miljan Knežević, Podgorica&nbsp;
7. Dunja Zeković Đonaj, Podgorica&nbsp;
8. Nikola Belada, Cetinje&nbsp;
9. Radojka Popović, Kotor&nbsp;
10. Nikša Miljanić, Tivat&nbsp;
11. Zoran Miljanić, Tivat&nbsp;
12. Tatjana Franović, Budva&nbsp;
13. Draško Dapčević, Budva&nbsp;
14. Slaven Šćepanović, Budva&nbsp;
15. Balša Polović, Budva&nbsp;
16. Veselin Radulović, Podgorica&nbsp;
17. Ivana Kovačević, Tivat&nbsp;
18. Irena Polović, Budva&nbsp;
19. Mirjana Počanić, Kotor&nbsp;
20. Josip Počanić, Kotor&nbsp;
21. Alma Karađuzović Đinđinović, Podgorica&nbsp;
22. Amra Ademović, Podgorica&nbsp;
23. Marija Živković, Podgorica&nbsp;
24. Sanja Radulović, Podgorica&nbsp;
25. Vukašin Šimrak, Herceg Novi&nbsp;
26. Bojana Franović Kovačević, Podgorica&nbsp;
27. Ksenija Franović, Podgorica&nbsp;
28. Nebojša Batrićević, Podgorica&nbsp;
29. Emir Bojadžić, Podgorica&nbsp;
30. Antonio Brajović, Podgorica&nbsp;
31. Aleksandra Miković ,Kotor&nbsp;
32. Mesuda Đečević, Podgorica&nbsp;
33. Ljiljana Đolević, Podgorica&nbsp;
34. Predrag Đolević, Podgorica&nbsp;
35. Petar Đukanović, Podgorica&nbsp;
36. Zorica Đukanović, Podgorica&nbsp;
37. Omer Mehmedović, Podgorica
38. Milja Đuranović, Podgorica&nbsp;
39. Vladimir Đurković, Podgorica&nbsp;
40. Vladan Đuranović, Podgorica&nbsp;
41. Fata Hodžić, Podgorica&nbsp;
42. Ismet Hodžić, Podgorica&nbsp;
43. Vuk Jaredić, Podgorica&nbsp;
44. Stefan Jovanović, Podgorica&nbsp;
45. Zoran Jovetić, Podgorica&nbsp;
46. Novica N. Jovović, Podgorica&nbsp;
47. Jadranka Kasalica, Podgorica&nbsp;
48. Marina Franeta, Kotor&nbsp;
49. Mihailo Volkov, Podgorica&nbsp;
50. Mehmed Markišić, Podgorica&nbsp;
51. Nela Marković, Podgorica&nbsp;
52. Orle Muratović, Podgorica&nbsp;
53. Zoran Piperović, Podgorica&nbsp;
54. Srđan Radović, Podgorica&nbsp;
55. Željko Damjanović, Cetinje&nbsp;
56. Vladimir Vujović, Cetinje&nbsp;
57. Vesna Čučković, Kotor&nbsp;
58. Čedo Dobrović, Podgorica&nbsp;
59. Ana Đukanović, Podgorica&nbsp;
60. Milivoje Raičević, Podgorica&nbsp;
61. Vesna Raičević, Podgorica&nbsp;
62. Žarko Pavličić, Podgorica&nbsp;
63. Senida Kojić, Podgorica&nbsp;
64. Stefan Prebiračević, Podgorica&nbsp;
65. Elma Kurtanović, Podgorica&nbsp;
66. Nikola K. Martinović, Podgorica&nbsp;
67. Dragoljub Đukanović, Podgorica&nbsp;
68. Aleksa Samardžić, Kotor&nbsp;
69. Zoran Samardžić, Kotor&nbsp;
70. Boško Grgurević, Kotor&nbsp;
71. Darko Radulović, Podgorica&nbsp;
72. Kosta Simanić, Podgorica&nbsp;
73. Rifat Feratović, Bar&nbsp;
74. Fahedin Feratović, Bar&nbsp;
75. Lana Vukmirović Mišić, Podgorica&nbsp;
76. Mirela Ćirković, Kotor&nbsp;
77. Duško Ćirković, Kotor&nbsp;
78. Bojana Đurović, Kotor&nbsp;
79. Radmila Muck Radičević, Kotor&nbsp;
80. Tatjana Jelić, Tivat&nbsp;
81. Batrić Marković, Berane&nbsp;
82. Radojica Lazović, Kotor&nbsp;
83. Irma Adrović, Berane&nbsp;
84. Marija Magdelinić, Berane&nbsp;
85. Almina-Minka Međedović, Berane&nbsp;
86. mr. Bećo Međedović, Berane&nbsp;
87. Filip Obradović, Berane&nbsp;
88. Marijana Radovanić, Berane&nbsp;
89. Vesna Đuričković, Kotor&nbsp;
90. Alija Sinanović, Bar&nbsp;
91. Izet Fetić, Bar&nbsp;
92. Anton Markić, Ulcinj&nbsp;
93. Nušo Kalač, Rožaje&nbsp;
94. Mersudin Dautović, Rožaje&nbsp;
95. Arben Hodžić, Ulcinj&nbsp;
96. Besmir Murati, Ulcinj&nbsp;
97. Jakup Murati, Ulcinj&nbsp;
98. Loro Markić, Ulcinj&nbsp;
99. Milena Iljazi, Cetinje&nbsp;
100. Vido Đakonović, Cetinje&nbsp;
101. Mesud Delagić, Podgorica&nbsp;
102. Milena Kašćelan, Kotor&nbsp;
103. Rusmir Nikočević, Podgorica&nbsp;
104. Milo N. Bulatović, Bar&nbsp;
105. Marta Šćepanović, Kolašin

1250x600

1084x550

Više od sto advokata podržalo studentsku grupu "Kamo Śutra": Ovo nije političko pitanje, već borba za vladavinu prava i pravdu

"Hulja se ljulja", zapjevali su advokati na protestu, u okviru generalnog štrajka, noseći poruke na kojima piše "hulja je Oskar" i "ponosno je biti rulja".
Advokati su stali uz narod, advokati su stali uz studente, rekao je Ivan Ninić, jedan od govornika na blokadi koju je Protestni odbor advokata organizovao kod Predsjedništva.
- Mi smo ovdje da oporavimo državu. Mi smo ovdje da reanimiramo institucije. Trebaju nam sudovi, treba nam Tužilaštvo, treba nam policija. Četrdeset pet hiljada ljudi plaćamo u policiji. Gdje su? Šta rade? Progone uzbunjivače, progone disidente. A šta je s njihovim kriminalcima? Šta je s njihovim nanogvicama? Gotovo je, svode se računi. Danas je ustala Kolubara. Svi su ustali, svako ko ima obraza i časti - rekao je on, prenosi N1.
Ninić je poručio da bi ljudi ustali i ranije, ali da je "on uništio sindikate".
- Mi smo ćutali i gledali. Prekardašilo je. Ne trebaju nam sindikati, treba nam narod. Desio se narod! Dragi prijatelji, poštovane kolege, nema nazad, ni korak nazad. Studenti, nema nazad - poručio je on, uz želju za nekom boljom Srbijom.
Advokat Aleksandar Olenik rekao je da je ovo u našoj modernoj istoriji prvi generalni štrajk, ali misli da će ih biti više, dok god sve ne stane.
- Studenti su sve počeli, oni mogu mnogo toga, ali ne mogu bez nas. Prosvjetari takođe. Ali ni jedni, ni drugi ne mogu bez nas advokata, a ni nas građana. A šta mi advokati radimo – protestujemo dan, pa napravimo pauzu, pa onda na dan, pa na tri, pa na sedam. Hoćemo li tako poručiti hulji da se ljulja? Ne, moramo da uradimo ono što je uradila Šabačka komora – totalna obustava rada do ispunjenja svih studentskih zahtjeva - rekao je Olenik.
Potpuna obustava rada advokata može najbrže i najefikasnije sve da paralizuje.
- To je ono što tražimo od naše komore, prevashodno od Beogradske komore, koja je najveća. Prvo moramo da uvedemo u red Beogradksu komoru, da ona traži obustavu rada. Ako oni koji je vode neće totalnu obustavu rada do ispunjenja svih zahtjeva, moramo da imamo novo rukovodstvo. Tek onda će glas advokata u Srbiji moći da se struje pravo, iskreno i tačno - rekao je on.
Obraćajući se kolegama, Olenik je rekao da je "sada trenutak da pokažu ko su i šta su", a da će to učiniti totalnom obustavom rada do ispunjenja zahtjeva studenata.
Advokat Luka Jovanović rekao je da je ovo prvi veliki korak u pravcu drugačijeg društva.
- Studenti su svjetlo koje nas vodi naprijed i dalje. Naše nastojanje kao advokata uvijek je bilo ostvarivanje svih prava naših sugrađana, koje im niko nije podario i niko im ih i ne može oduzeti. Ima onih koji misle da na ovom putu treba da stanemo, da ovo nije naša borba, da treba da ih pustimo da prođu dalje… Ne može! Studenti ne smiju da ostanu sami ni po koji cijenu. Moramo da ostanemo s njima - rekao je Jovanović.
Samo je jedan logičan kraj, dodao je – ispunjenje svih zahtjeva studenata, bez odlaganja, bez uslovljavanja, bez licitiranje i bez cenkanja.
- Kada budemo stručno procijenili da se ispunjavanje zahtjeva istinski sprovodi, moći ćemo da mislimo o nečem drugom. Do tada, ovdje smo sa svim kolegama i građanima Srbije - rekao je on.
<h2>Advokat Živković: Studenti predsjednika stavili u šah-mat poziciju</h2>
Govoreći za televiziju N1, adovkat Miroslav Živković rekao je da predsjednik Republike Srbije Aleksandar Vučić mora da pazi na svoj rječnik i da vodi računa o dostojanstvu.
- Neko ko kaže da su navijači pametniji od studenata, ko poziva na nasilje nad studentima, poziva na gaženje demonstranata, djece i omladine, a suprotno tome brani neke kriminalce, narkodilere i osuđene policajke… Stvarno ne želimo da živimo u toj izvrnutoj realnosti. Studenti su ga doveli u šah-mat poziciju u svojoj dostojanstvenosti. Postavili su &nbsp;uslov koji on ne može ili neće da ispuni. On neće dostaviti kompletnu dokumentaciju, jer to će proizvesti uzročno-posljedičnu situaciju - rekao je Živković.
Govoreći o odnosu sa Ministarstvom pravde, Živković kaže da su dobri odnosi Ministarstva i Advokatske komore – spin.
- Ovaj režim je na čelo komora postavljao ljude sa dna advokatske kace, neke komorske glavešine, da ćute i klimaju glavom. A baš ovaj protest je bio iz tog razloga da se vidi prava protestna volja. Nemoguće da je Advokatska komora Beograda, poslije one velike skupštine, nije održala tri godine nijednu skupštinu. Imali smo skupštinu na kojoj je izglasana obustava rada, a onda je predsjednik advokate nazvao ruljom - naveo je on.
Ponovio je da su adovkati na strani studenata i istakao da se na protestu advokata okupio veliki broj ljudi.

Advokati održali protest na Andrićevom vencu: Desio se narod, hulja se ljulja!

Novoizabrani predsjednik SAD-a Donald Tramp nastavio je s biranjem svojih kandidata za ključna mjesta u svojoj budućoj administraciji, a pozicije su dobili i njegovi brojni advokati.
Tako je Džon Zaer dobio mjesto vrhovnog pravobranitelja SAD-a, koji zastupa vladu ove države pred Vrhovnim sudom.
Sauer je upravo pred ovim sudom dobio slučaj za Trampa koji se tiče predsjedničkog imuniteta.
Tod Blanš, koji je Trampa zastupao u brojnim slučajevima, je dobio mjesto zamjenika ministra pravde, dok je Emil Bov, Trampov advokat u slučaju u Njujorku, takođe dobio visokorangirano mjesto u ovom ministarstvu.
Podsjetimo, Tramp je za ministra pravde već izabrao Meta Gaeca, kontroverznog kongresmena iz Floride. Ipak, vrijedi istaći da je upitno da li će on biti potvrđen u Senatu, gdje mu je potrebna podrška najmanje 50 senatora.

Tramp svoje advokate "nagradio" visokorangiranim mjestima u Ministarstvu pravde SAD-a

Litvanski sud je danas osudio lidera jedne od stranaka u koalicionoj vladi zbog antisemitskih komentara.
Okružni sud u Viljnusu utvrdio je da je Remigijus Žemaitaitis podsticao mržnju prema Jevrejima, grubo umanjivao zločine nacističke Njemačke i grubo ublažavao Holokaust na uvrjedljiv i pogrdan način.
Žemaitatis će u fond za žrtve zločina morati da uplati kaznu od 51.000 eura, koliko je tužilaštvo i tražilo.
Slučaj se odnosi na objave na društvenim mrežama i javne izjave iz maja i juna 2023. godine u kojima je, između ostalog, napisao: "Izgleda da je za naše novinare i lokalne litvanske Jevreje rušenje škola u Palestini još jedna zabava?!".
Takođe je citirao antisemitsku dječju pjesmicu i dao komentare vezane za događaje tokom Drugog svjetskog rata.
Žemaitaitis je podnio ostavku na mesto poslanika u litvanskom parlamentu 2024. godine jer je Ustavni sud Litvanije presudio da je tim izjavama prekršio zakletvu i Ustav, ali se vratio u politiku na izborima te godine na čelu populističke stranke Nemuno Aušra koja je ušla u koalicionu vladu, predvođenu Socijaldemokratama lijevog centra.
Žemaitaitis nije član kabineta premijerke Inge Ruginiene.
Žemaitaitis koji poriče bilo kakvo krivično djelo, nije bio na suđenju, a novinarima je rekao da "svi razumiju" da je odluka suda "politizovana".
Litvanske Socijaldemokrate su na društvenoj mreži Fejsbuk saopštile da je svaki oblik antisemitizma, govora mržnje ili poricanja Holokausta neprihvatljiv i nespojiv sa njihovim vrijednostima.
Navele su da poštuju odluku suda, ali su napomenule da ona još nije konačna.

Litvanija: Lider iz vladajuće koalicije moraće da plati 51.000 eura zbog podsticanja mržnje prema Jevrejima

Očekuje se da će američki predsjednik Donald Tramp u narednim sedmicama predstaviti prelazak na drugu fazu svog mirovnog plana za Gazu, prenosi Channel 12, pozivajući se na visoke američke zvaničnike koji tvrde da postoji vidljiv napredak u procesu.
Prema informacijama ove mreže, Trampova objava mogla bi uslijediti prije božićnih praznika, nakon čega se očekuje sastanak predsjednika SAD-a i izraelskog premijera Benjamina Netanjahua u Vašingtonu.
Zvaničnici navode da SAD i posrednici trenutno razgovaraju s Hamasom o mogućem sporazumu koji bi ovu grupu naveo da se odrekne vlasti u Gazi i započne proces razoružanja – ključnim tačkama druge faze koje su ostale neriješene od stupanja na snagu primirja u oktobru.
Prema nacrtu sporazuma, Hamas bi se najprije odrekao teškog naoružanja, poput projektila i raketa, a kasnije i lakšeg naoružanja. Prihvatanje sporazuma bio bi uslov za primjenu druge faze plana, uključujući povlačenje IDF-a izvan postojeće Žute linije.
Jedan visoki američki zvaničnik za Channel 12 poručio je: "U narednim sedmicama doći ćemo do trenutka istine. Hamas će morati odlučiti hoće li se odreći svoje vladavine i početi razoružavati u zamjenu za povlačenje IDF-a ili će odbiti i suočiti se s posljedicama."
Druga faza plana, koju ni Izrael ni Hamas još nisu potpisali, predviđa formiranje Odbora za mir na čelu s Trampom koji bi nadgledao upravljanje Gazom, uz uspostavu Međunarodnih stabilizacijskih snaga zaduženih za sigurnost Pojasa.

Tramp ubrzava drugu fazu plana za Gazu

Štab ukrajinske vojske saopštio je da je od jutros već zabilježio 131 sukob između svojih i ruskih snaga, prenose francuski mediji.
Kao što je slučaj skoro svakog dana, Pokrovski region, u Donjeckoj oblasti na istoku Ukrajine, bio je posebna meta. Više od trećine borbi odigralo se u na tom području, sa 46 ruskih napada, prema podacima ukrajinske vojske.
Ukrajinci, sa svoje strane, tvrde da su odbili 40 od njih.
Ukrajinski štab je takođe prenio o vazdušnom napadu, granatiranju i skoro 100 artiljerijskih granata na sjevernom frontu, sjeverno od Sumija.
Ukrajinska vojska prenijela je da je bilo nekoliko ruskih napada na istoku zemlje, oko Kostjantinovke, Limana i Slavjanska.
U blizini Dnjepropetrovske oblasti, jugozapadno od Pokrovska, štab ukrajinske vojske tvrdi da je ruska vojska pokušala da napreduje 17 puta na nekoliko lokacija oko Aleksandrovke.
Na jugu, Ukrajinci izvještavaju o pet ruskih napada u regionu Huljajpolje i jednom u regionu Orihiv. Dodaje se da su Rusi pokušali još jedan proboj ka Antonivskom mostu, koji premošćuje rijeku Dnjepar između Antonivke i Olečkog, blizu Pridnjeprovskog.

Danas 131 sukob između ruskih i ukrajinskih snaga od početka dana

Mario Martinović (30), vlasnik firme "AutoCorner AB" iz švedskog Varberga, nalazi se na Interpolovoj crvenoj potjernici zbog sumnje da je prevario više kreditnih i lizing kompanija za luksuzne automobile ukupne vrijednosti oko 440.000 eura, pišu švedski mediji, a prenose Nezavisne.
Prema navodima tužilaštva, tokom 2022. i 2023. godine Martinović je navodno preko svoje firme preuzimao skupocjena vozila, ali ona nikada nisu bila plaćena.
Radi se o automobilima iz premijum klase koji su ubrzo nakon preuzimanja nestali.
Lista vozila koje je Martinović uzeo je dugačka, a čine je sljedeća vozila:
Porsche (2014), bijeli
BMW (2018), crni
BMW (2010), metalik sivi
Mercedes-Benz (2015), crni,
Mercedes-AMG (2011), crni,
Audi (2011), crni.
Tužiteljka Ema Lundin potvrđuje da je samo mali dio automobila pronađen.
- Većina automobila potpuno je nestala, nemamo nikakav trag - kazala je ona, javlja švedski list <a href="https://www.expressen.se/nyheter/sverige/bilbedragaren-mario-martinovic-30-har-efterlysts-internationellt/" target="_blank">Expressen.</a> 
&nbsp;

Prevara teška pola miliona eura u Švedskoj, trag vodi do zgrade u BiH

Zviždač iz Crnogorskog elektroprenosnog sistema, kojem je skandaloznom odlukom Upravnog suda ukinuta zaštita po inicijativi člana Savjeta Agencije za sprječavanje korupcije Mladena Tomovića, advokata ove elektroenergetske kompanije, nastavlja svoje „sizifovske bitke“ sa institucijama, pa se juče otvorenim pismom obratio vrhovnom državnom tužiocu Miloradu Markoviću i glavnom specijalnom tužiocu Vladimiru Novoviću. Naglasio je da mu je „prevarom i zloupotrebom službenog položaja od strane Mladena Tomovića, člana Savjeta ASK-a, Dušana Drakića v.d. direktora i Kristine Braletić pomoćnice direktora ukinuta zaštita“ koja mu je bila određena mišljenjem prethodnog rukovodstva Agencije. Upozorio je i da osnovano sumnja „da novo rukovodstvo ASK-a ima zaštitu određenih struktura u tužilaštvu“, ukazujući na činjenicu da je specijalni tužilac Miroslav Turković bio član Komisije koja je sprovodila postupak izbora kandidata za Savjet ASK-a i glasao za Mladena Tomovića, iako je imao kompletnu dokumentaciju koja je dokazivala da je on advokat CGES-a u predmetima procesuiranim u slučaju zviždača iz ove kompanije i da je pokrenuo postupak za ukidanje njegove zaštite.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_6ec1bcbb659e5143ea4cd398d9e13fda19b7bb58bc15946fecfde7406e8b094e.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025120407124_6ec1bcbb659e5143ea4cd398d9e13fda19b7bb58bc15946fecfde7406e8b094e" data-rendition-name="original" width="900" height="506" loading="lazy" alt="Mladen Tomović"> <figcaption>PROGONITELJ ZVIŽDAČA: Mladen Tomović(Photo: RTCG)</figcaption> </figure>  Sumnju da neko iz tužilačke organizacije štiti upravu ASK-a potkrijepio je i navodima da je tužilaštvo odbacilo kao neosnovanu njegovu prijavu protiv Mladena Tomovića, Dušana Drakića i Kristine Braletić, nakon što mu je ukinuta zaštita, odnosno status zviždača. Da uprava ASK-a ima zaštitu tužilaštva, prema ocjeni zviždača, potvrdila je i odluka tužioca Dražena Burića da odbije njegovu pritužbu na ovu odluku tužilaštva. Posebno je ukazao na činjenicu da je pritužbu dostavio 4. novembra ove godine, a tužilac je odbacio već poslije dva dana – 6. novembra. DRAKIĆEVO NEPOSTUPANJE Uzbunjivač iz CGS-a u otvorenom pismu objašnjava i da je razlog zbog kojeg je odlučio da se tužiocima obrati javno „drsko, bezobzirno i krajnje nezakonito postupanje v.d. direktora Agencije Dušana Drakića, koji skoro jedanaest mjeseci odbija da postupi po presudi Upravnog suda i u ponovnom postupku riješi“ njegov zahtjev za zaštitu. - To radi u formi obavještenja, na koje nemam mogućnost podnošenja pravnog lijeka, krijući se iza Mišljenja Ministarstva pravde koje se ni formalno, ali ni suštinski ne može primijeniti. Drakić tvrdi da su Agenciji prestale nadležnosti za postupanje po prijavama zviždača, što je djelimično tačno, jer se to odnosi samo na nove zahtjeve, ali ne i na zahtjeve koji su podnijeti u vrijeme važenja prethodnog zakona – kategoričan je zviždač.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_a2f3fabe9e4d76d53a6bfc73b9cb6bead407942059f6ecf25d4541da5b1fcbc1.webp" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025120407124_a2f3fabe9e4d76d53a6bfc73b9cb6bead407942059f6ecf25d4541da5b1fcbc1" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="Dušan Drakić"> <figcaption>ODBIJA DA POSTUPI PO PRESUDI UPRAVNOG SUDA: Dušan Drakić</figcaption> </figure>  Tvrdi da Drakić to radi iz tri razloga. - Prvi - u ponovnom postupku pred Agencijom, morala bi biti donešena ista odluka povodom mog zahtjeva, odnosno moralo bi biti utvrđeno da ispunjavam zakonom propisane uslove za zaštitu zviždača, posebno u svijetlu činjenice da sam u međuvremenu pravosnažnom odlukom Osnovnog suda u Podgorici dokazao da je protiv mene, nakon što sam prijavio sumnju u korupciju, vođen montirani disciplinski postupak i da mi je bila izrečena nezakonita disciplinska mjera – ističe on. Drugi razlog Drakićevog nepostupanja, smatra zviždač, je što bi bile razotkrivene „prevare koje su urađene u postupku pred Upravnim sudom U.br. XXXXX/23 i u postupku pred Osnovnim sudom u Podgorici P.br.XXXX/22“.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_cb35fc554a2e7f850c95c46643b7a0d86fd93cf642e780962017449de6d6ed6e.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025120407124_cb35fc554a2e7f850c95c46643b7a0d86fd93cf642e780962017449de6d6ed6e" data-rendition-name="original" width="670" height="400" loading="lazy" alt="ASK "> <figcaption>ASK</figcaption> </figure>  Treći razlog je, ističe on, taj što „Mladen Tomović, na taj način kupuje vrijeme kako bi obezbijedio da, zloupotrebom javne funkcije koju obavlja, krivične prijave podnešene protiv njegovih vlastodavaca iz CGES-a budu odbačene, a zatim mene proglasi kao nekog ko je sve to izmislio“. HRONOLOGIJA On je u pismu naveo hronoligiju dešavanja od dana kada je podnio prijavu korupcije 2021. do danas, što, kategoričan je, dokazuje da je „član Savjeta ASK-a zloupotrijebio i dalje zloupotrebljava funkciju koju obavlja“. 24.11.2021. godine, podnio sam prijavu korupcije kompaniji. Ova prijava je odbačena kao neosnovana. 09.12.2021. godine, istu tu prijavu podnosim Agenciji za sprječavanje korupcije. 24.05.2022. godine, Agencija za sprječavanje korupcije moju prijavu, nakon prikupljene dodatne dokumentacije i izjašnjenja CGES-a, prosljeđuje Specijalnom državnom tužilaštvu.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_73323d33276e4602d351ce718c7679ebd661208206f7e31924c8cace7c5d0de4.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025120407124_73323d33276e4602d351ce718c7679ebd661208206f7e31924c8cace7c5d0de4" data-rendition-name="original" width="746" height="392" loading="lazy" alt="CGES"> <figcaption>CGES</figcaption> </figure>  20.07.2022. godine, Mladen Tomović zaključuje ugovor sa Crnogorskim elektroprenosnim sistemom. Dakle, nakon što je ASK predao prijavu SDT-u. Od njegovog angažovanja, kao punomoćnika CGES-a, kreću najgora podmetanja i moj progon, koji traje do danas. 26.07.2022. godine, zapošljeni na programu stručnog osposobljavanja D. P. podnosi Zahtjev za promjenu službe, u kojem me lažno optužuje za zlostavljanje na radu. 27.07.2022. godine, zapošljeni u Službi kojom sam rukovodio D. D. podnosi Zahtjev za posredovanje zbog navodnog mobinga, u kojem me, takođe, lažno optužuje. 27.07.2022. i 25.08.2022. godine, Inspekcija za javne nabavke, po smišljenim prijavama, vrši kontrolu dva postupka javne nabavke, na koji se odnosila moja prijava korupcije i sačinjava zapisnike o izvršenom inspekcijskom nadzoru. Mladen Tomović i njegovi vlastodavci iz CGES-a sada „mašu“ ovim zapisnicima i koriste ih kao „dokaz“ da je sve navodno urađeno u skladu sa zakonom, iako znaju da inspekcija nije nadležna da kontroliše navode koji su iznijeti u mojoj prijavi korupcije. DEŠAVANJA NAKON ŠTO SAM LAŽNO OPTUŽEN ZA ZLOSTAVLJANJE NA RADU 08.08.2022. godine, podnosim privatnu tužbu protiv D. P. zbog povrede časti i ugleda, nakon što je prethodno od menadženta firme odbijeno da se njegove optužbe nam moj račun provjere u skladu sa zakonom. I dešavanja u tom postupku su vrlo interesanta, ali da sačekamo odluku Višeg suda u Podgorici, povodom žalbe podnešene na presudu. Smatram bitnim napomenuti da D. D, drugi zapošljeni koji me optužio za mobing, nikada nije pokrenuo postupak dokazivanja njegovih navoda pred sudom. Činjenice da su me u dva dana, dvojica zapošljenih u službi optužila za zlostavljanje, samo potvrđuju smišljeno i sinhronizovano djelovanje prema meni. 13.10.2022. godine izvršni direktor CGES-a Ivan Asanović pokreće montirani disciplinski postupak protiv mene. U tom postupku svjedoči M. M. i D. P. Odbija se moj zahtjev za svjedočenjem R. B, za koju je sam D. P. kazao da je bila prisutna na sastanku na kojem sam ga ja navodno zlostavljao na radu. 30.12.2022. godine izriče mi se nezakonita disciplinska odluka. 15.03.2023. godine, podnosim tužbu Osnovnom sudu u Podgorici radi poništaja odluke kojom mi je bila izrečena disciplinska odluka. 19.05.2023. godine, Agencija za sprječavanje korupcije mi dodjeljuje zaštitu u skladu sa zakonom, zbog vođenja disciplinskog postupka i izricanja disciplinske mjere, što je izričito bilo propisano tada važećim zakonom. Ista zabrana propisana je i novim zakonom. Član 59 stav 1 tačka 4 tada važećeg Zakona o spječavanju korupcije („Sl. list CG“, br. 53/14, 42/17 i 73/23) propisivao je sljedeće: „Zviždač ima pravo na zaštitu ukoliko mu je nanijeta šteta, odnosno postoji mogućnost nastanka štete zbog podnošenja prijave iz člana 44 ovog zakona, a naročito ako je protiv njega pokrenut disciplinski postupak i izrečena disciplinska mjera“. 24.03.2023. godine Osnovnom sudu u Podgorici podnosiom tužbu za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete. 10.06.2023. godine Mladen Tomović podnosi tužbu Upravnom sudu za poništenje Mišljenja Agencije za sprječavanje korupcije, kojim mi je bila određena zaštita. 11.12.2023. godine, Osnovni sud u Podgorici donosi presudu P.Br. XXXX/23, kojom, kao nezakonitu, poništava odluku o izrečenoj disciplinskoj mjeri. DEŠAVANJA PRIJE I NAKON DONOŠENJA PRESUDE UPRAVNOG SUDA CRNE GORE 31.05.2024. godine, Upravni sud Crne Gore dostavlja Agenciji za sprječavanje korupcije zahtjev za dostavljanje odgovora na tužbu Mladena Tomovića (kojom traži da mi se ukine zaštita) i spisa predmeta koji je vođen kod Agencije.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_87a9ace84ca540cede69578dd88109adf698f7ba6544520623ba34f91eeabee8.webp" data-media-id="editor_4" data-image-id="2025120407124_87a9ace84ca540cede69578dd88109adf698f7ba6544520623ba34f91eeabee8" data-rendition-name="original" width="1280" height="960" loading="lazy" alt="Upravni sud"> <figcaption>Upravni sud</figcaption> </figure>  U tom trenutku tadašnja direktorica Jelena Perović se nalazi u kućnom pritvoru. Za vrijeme do kraja njenog mandata (15.08.2024. godine) namjerno joj se ne dostavlja pripremljen odgovor i spisi predmeta po tužbi za ukidanje moje zaštite. Više je nego očigledno da je to organizovao Tomović, uz svesrdnu pomoć pojedinih zapošljenih u Agenciji. 31.07.2024. godine Skupština Crne Gore izglasala je nove članove Savjeta Agencije za sprječavanje korupcije, među kojima je i Mladen Tomović. 23.08.2024. godine, Dušan Drakić imenovan za v.d. direktora Agencije za sprječavanje korupcije. Iako su ga spisi predmeta pripremljeni za Upravni sud sačekali na stolu Dušan Drakić, pod očiglednim uticajem Mladena Tomovića i za njegov interes, namjerno ne dostavlja odgovor na tužbu i spise predmeta Sudu. 11.10.2024. godine, Portal ETV objavljuje tekst u kojem navodi da Dušan Drakić i ASK ne postupaju po zahtjevu Upravnog suda. Istog dana Agencija dostavlja odgovor na tužbu i spise predmeta Upravnom sudu, što je Dušan Drakić prethodno odbijao da uradi skoro 50 dana od njegovog imenovanja na tu funkciju. 21.11.2024. godine Upravni sud zakazuje usmenu raspravu po tužbi Mladena Tomovića. Ovu raspravu on odlaže zahtjevom koji je podnio tog dana... 16.12.2024. godine Upravni sud zakazuje novu, drugu po redu, usmenu raspravu. Tomović tada dostavlja podnesak sa jednom od ranijih presuda ovog suda, tvrdeći da ona dokazuje njegove tužbene navode. Punomoćnica ASK-a na toj usmenoj raspravi, Snežana Đuretić, traži odlaganje iste da bi se upoznala sa podneskom Tomovića. Dakle, zapošljena u ASK-u, kojoj je punomoćje za zastupanje dao direktor ASK-a Dušan Drakić, traži odlaganje, da bi se upoznala sa podneskom koji je dostavio član Savjeta ASK-a. Sve režirano! 10.01.2025. godine Upravni sud Crne Gore poništava Mišljenje ASK-a kojim mi je bila određena zaštita i predmet vraća ovoj instituciji na ponovni postupak i odlučivanje, jer nije mogao pronaći kauzalnu vezu između moje prijave korupcije i štete koja mi je učinjena vođenjem disciplinskog postupka protiv mene (u trenutku donošenja presude Upravnog suda prvostepeno dokazano da mi je bila izrečena nezakonita disciplinska mjera). Iz obrazloženja presude se nedvosmisleno utvrđuje da sudu, očigledno namjerno, nije dostavljena cjelokupna dokumentacija predmeta formiranog kod Agencije za sprječavanje korupcije i to akt ove institucije od 24.05.2025. godine, kojim je moja prijava korupcije proslijeđena SDT-u. 30.01.2025. godine Dušan Drakić dostavlja Obavještenje mom advokatu da neće postupiti po presudi Upravnog suda, navodno jer je stupanjem na snagu novog zakona prestala nadležnost Agencije po ovom pitanju. Ponovo naglašavam, dostavio je pisani akt protiv kojeg nijesam imao mogućnost podnošenja pravnog lijeka. Uz ovaj akt dostavio je mišljenje Ministarstva pravde od 18.10.2024. godine. Pored toga što Mišljenje Ministarstva nije pravno obavezujući akt, u njemu je i decidno navedeno sljedeće: „Shodno uredbi o organizaciji i načinu rada državne uprave Ministarstvo pravde nije nadležno za tumačenje propisa i davanje mišljenja u pogledu njihove primjene i pored činjenice da je isto organ državne uprave koji je izvorno nadležan za primjenu propisa kojim se uređuje sprječavanje korupcije“. 13.02.2025. godine, moji advokati, zbog prethodnog stava Dušana Drakića, Vrhovnom sudu Crne Gore podnose Zahtjev za vanredno preispitivanje sudske odluke, 18.03.2025. godine Osnovnom sudu u Podgorici podnose tužbu za sudsku zaštitu zviždača 03.07.2025. godine, Mladen Tomović u sudskom postupku P.br.XXXX/22, koji je vođen po mojoj tužbi za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete, kao dokaz podnosi Presudu Upravnog suda Crne Gore U.br.XXXXX/23. Ovo pokazuje njegov umišljaj, iz dva razloga. Prvi, znao je na koji način je obezbijedio donošenje ovakve odluke Upravnog suda. Drugi, u završnoj riječi u istom postupku, koja je održana 09.07.2025. godine, na moju konstataciju da je protiv presude Upravnog suda podnešen vanredni pravni lijek, Tomović kaže da se takva akta mogu podnositi samo protiv pravosnažnih odluka. 16.10.2025. godine, Vrhovni sud Crne Gore odbacuje, kao nedozvoljen, Zahtjev za vanredno preispitivanje Presude Upravnog suda, uz obrazloženje: „Članom 352 stav 1 ZPP-a, propisano je da je pravosnažna ona presuda koja se više ne može pobijati žalbom, ukoliko je njome odlučeno o zahtjevu tužbe ili protivtužbe. Kod takve zakonske odredbe, presuda Upravnog suda kojom se poništava osporeni akt i predmet vraća na ponovni upravni postupak, ne stiče pravosnažnost, jer istom nije odlučeno o zahtjevu stranke, odnosno o pravima, obavezama i pravnim interesima bilo kojeg lica. Ovo iz razloga što, kada Upravni sud poništi akt ili drugu upravnu aktivnost protiv koje je bio pokrenut upravni spor (član 56 stav 1 ZUS), predmet se vraća u stanje u koje se nalazio prije nego je poništeni akt donesen, odnosno poništena upravna aktivnost preduzeta. Kako je Upravni sud, pobijanom presudom, poništio upravni akt protiv kojeg je bio pokrenut upravni spor i predmet vratio upravnom organu na ponovni postupak, to ne postoji pravosnažna sudska odluka, kao procesno-pravna pretpostavka za podnošenje zahtjeva za ispitivanje“. Podsjećam da je Tomović presudu Upravnog suda dostavio kao dokaz u postupku pred Osnovnim sudom u Podgorici, za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete i to predstavio kao validnu i konačnu odluku, iako sada vidimo da Vrhovni sud nedvosmisleno kaže: „Kada Upravni sud poništi akt ili drugu upravnu aktivnost protiv koje je bio pokrenut upravni spor (Član 56 Stav 1 ZUS), predmet se vraća u stanje u koje se nalazio prije nego je poništeni akt donešen, odnosno poništena upravna aktivnost preduzeta“. 05.11.2025. godine, moji advokati, nakon ovakvog stava Vrhovnog suda podnose Agenciji za sprječavanje korupcije Zahtjev za postupanje po presudi Upravnog suda Crne Gore U.br.XXXX/23. 24.11.2025. godine, Dušan Drakić v.d. direktora ponovo odbija da postupi po presudi Upravnog suda. Zaista vrijeđa zdrav razum činjenica da se, pored gore citiranog obrazloženja odluke Vrhovnog suda Crne Gore, v.d. direktora Agencije za sprječavanje korupcije Dušan Drakić poziva na Mišljenje Ministarstva u kojem mu je napisano da to ministarstvo nije nadležno za tumačenje propisa i davanje mišljenja u pogledu njihove primjene. BROJNE SUMNJE Zviždač je u pismu Markoviću i Novoviću iskazao sumnju i na mogući nezakoniti uticaj Tomovića na sud u jednom od postupaka koji vodi protiv CGES-a. Istakao je i, pozivajući se na član 68 stav 4 novog Zakona o sprječavanju korupcije, kojim je propisano da je „postupak po tužbi za zaštitu zviždača hitan“, da Osnovni sud u Podgorici još nije postupio po tužbi njegovih advokata za sudsku zaštitu zviždača, koju su podnijeli 18. marta ove godine. Dodao je da je pripremno ročište u tom predmetu zakazano za 19. januar sljedeće godine. -... dakle deset mjeseci od dana podnošenja tužbe. Toliko o hitnosti i zaštiti lica koja prijave sumnju u korupciju – napisao je zviždač iz CGES-a. On smatra da je na osnovu onoga što je saopštio u pismu neupitne dvije činjenice. - Prva, navodi da sam zlostavljao na radu dvojicu zapošljenih su kreirane nakon što je advokat Mladen Tomović zaključio ugovor o pravnom zastupanju sa Crnogorskim elektroprenosnim sistemom AD Podgorica. Očigledno, nijesu mi mogli pronaći najmanju grešku u prethodnom radu, pa su morali montirati lažne optužbe. Druga, Mladen Tomović je počeo da dobija sudske sporove u ime lica protiv kojih sam podnio sumnju u korupciju, nakon njegovog imenovanja za člana Savjeta ASK-a, u čemu mu svesrdnu pomoć pružaju njegovi prijatelji Dušan Drakić i Kristina Braletić. Prethodno je procesnim zloupotrebama i prevarama odugovlačio i odlagao postupke. Pametnome dosta – kategoričan je zviždač. Na kraju pisma je iskazao očekivanje da Marković i Novović ponovo formiraju predmet protiv Mladena Tomovića, Dušana Drakića i Kristine Braletić i da će u tom postupku biti saslušan u svojstvu oštećenog.

Uzbunjivač uvjeren da neko iz tužilaštva „kumuje“ njegovom progonu

Dva mlada međeda, najvjerovatnije u potrazi za hranom, na obodu šume na raskrsnici u nikšićkom prigradskom naselju Vidrovan kamerom je prije nekoliko dana snimio čitalac Portala ETV.
Kako se vidi na snimku, susret sa čovjekom im baš i ne prija.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2F9MEnMHEmSKg&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div>Dva međeda snimljena kod Vidrovana u Nikšiću</div>
 
U nikšićkom kraju domaćini u okolnim selima, kao i na planini Goliji, od proljeća se suočavaju sa upadima međeda na imanja.
Lovci su čak tražili da se međed skine sa liste strogo zaštićenih životinja, zbog toga što su pravili ogromnu štetu domaćinstvima, ali u Agenciji za zaštitu životne sredine nijesu blagonaklono gledali na tu inicijativu.
Policija je u aprilu uhapsila četvoricu lovaca osumnjičenih da su ubili međeda u selu Brestice nadomak Nikšića. Mještani okolnih sela tada su organizovali proteste i tražili da lovci budu oslobođeni, jer su, kako su tvrdili, divljač odstrijelili na njihov zahtjev.
Ekolozi smatraju da je sve češća pojava međeda u naseljenim mjestima posljedica klimatskih promjena.
Bernska konvencija o zaštiti evropskih divljih vrsta i prirodnih staništa, koju je ratifikovala i Crna Gora, obavezuje države potpisnice na zaštitu mrkog medvjeda.

VIDEO: Međedi se odomaćili u okolini Nikšića

Predsjednik Savjeta AMU Branko Boškovič podnio &nbsp;je ostavku na mjesto predajednika na današnjoj sjednici Savjeta Agencije za audiovizuelne medijske usluge  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251204091216_49dfdf430b19c6df23a1c5a86d53b5b97ab52e7b491266f593035dae411e6f9c.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251204091216_49dfdf430b19c6df23a1c5a86d53b5b97ab52e7b491266f593035dae411e6f9c" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Sjednica Savjeta AMU"> </figure>  Ipak, Bošković ostaje član Savjeta. Prije šest dana o tome je &nbsp;obavijestio Savjet AMU.&nbsp; Kako je istakao, ostavku podnosi kao moralni čin. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DCaX65hqLfw4&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Andrijana Nikolić, članica Savjeta upitala je Boškovića šta je sa svim odlukama koje je potpisao, da li su sad one ništavne? - Imamo odluku ASK iz 2021. gdje piše da će ASK sprovesti postupak ispitivanja legalnosti izbora predsjednika Savjeta AMU- kazala je. Bošković je odgovorio da je siguran da nema ništa sporno za sve odluke koje smo donijeli jer smo mi kolektivi organ. - &nbsp;Poštujete odluke institucija j smatram da je odluka odgovorna. Zahvaljujem predsjedniče na onome što ste do sada uradili, imali sjajne rezultate, a nadam se da će Agencija i nakon ove odluke nastaviti da radi jednako dobro- rekao je član Savjeta Edin Koljenovič: Bošković je kazao da je predsjednik Savjeta samo neko ko formalno upravlja i dio je kolektiva.&nbsp; - Ova Agencija je najbolji reprezent medijske regulacije- poručio je. Podsjećamo, Agencija za sprečavanje korupcije (ASK) utvrdila je da je javni funkcioner Branko Bošković prekršio odredbe Zakona o sprečavanju korupcije glasanjem za sopstveni izbor za predsjednika Savjeta AMU, odnosno tadašnje Agencije za elektronske medije (AEM). U odluci donesenoj 12. novembra 2025. godine, ASK navodi da je Bošković prekršio član 10 stav 1 Zakona, jer se na sjednici Savjeta od 21. juna 2021. godine nije izuzeo iz glasanja. Kako se navodi, Bošković, koji je bio jedan od tri člana Savjeta, nije upozorio organ vlasti niti ostale članove Savjeta da postoji rizik od sukoba interesa, niti se uzdržao od glasanja, iako je to bila njegova zakonska obaveza.

Predsjednik Savjeta AMU Branko Bošković podnio ostavku

Opštinska izborna komisija (OIK) Kotor je na današnjoj sjednici utvrdila rezultate glasanja na lokalnim izborima koji su održani 29. septembra prošle godine.
Prema podacima iz zvaničnog izvještaja, najviše glasova osvojila je lista "Kotor prije svega! DPS – Nedeljko Moškov" (2.834 glasa), koja ima deset mandata, kao i koalicija "Vladimir Jokić – Dobar glas – Demokrate – PES" (2.583 glasa).
Sa po tri mandata slijede: "Za budućnost Kotora – Grad svih nas" (937 glasova), "Grbaljska lista – Tvoja, moja, naša" (908), te "Demokratska alternativa – dr Davor Kumburović – Da se Kotor pita" (888).
Lista "Evropski savez (SD, SDP, LP i građani) – Zasjat' će Kotor" osvojila je dva mandata (525 glasova), a po jedan mandat Hrvatska građanska inicijativa (452) i lista "Kotorski pokret – Siniša Kovačević" (306).
Ispod cenzusa su bile liste "U akciju – Budi svoj! Biraj CGA!" sa 170 glasova, "Čuvari grada – lista građana" (167), "Socijalistička narodna partija (SNP) – Demokratska srpska stranka (DSS) – Odgovorno" (163) i lista "Za Kotor" (71 glas).
Tokom razmatranja izvještaja, članovi OIK-a nisu imali prigovora na utvrđivanje rezultata izbora.
Ustavni sud juče je odbio žalbu kotorskog odbora DPS-a, podnijetu prošle jeseni, da se ponovi glasanje na dva birališta u Kotoru, čime su se stekli uslovi za proglašenje konačnih rezultata izbora.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 75%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fustavni-sud-odbio-zalbu-dps-a-nema-ponovnog-glasanja-u-prcanju-i-mircu&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Tag: advokati