Odnos prema spomenicima zapravo je odnos prema prošlim generacijama i vrijednostima koje su te generacije baštinile - rekao je u jutarnjem programu Budilnik, na Televiziji E, istoričar Adnan Prekić.
Skrnavljenje spomenika kulture, iscijepane zastave i nemaran odnos prema kulturno istorijskom naslijeđu Crne Gore ne isključuju političke poruke i , kaže Prekić, najčešće je riječ o vandalizmu.
- To je suština odnosa i nekih novih generacija prema onome što je memoralizacija i odnos prema kulturnom naslijeđu, između ostalog i naslijeđe prema nekoj spomeničkoj kulturi koja je zamišljena kao jedna vrsta veze između nekih prošlih vremena, nekih prošlih generacija, naslijeđe tih generacija i onoga što bi poruke tih generacija trebalo da znače ovim generacijama koje danas žive. Takav odnos, čini mi se, da dovoljno govori o tome da mi nemamo tu svijest i da ne razumijemo te poruke koje u suštini svaki spomenik treba da nosi sa sobom- rekao je Prekić.
Smatra da bi odnos prema spomenicima trebao da bude odnos jednog društva prema prošlosti i vrijednostima koje su prošle generacije živjele.
- Nijesam siguran da mi imamo taj odnos, jer do skoro smo imali uzročno posljedičan odnos prema spomeničkom naslijeđu - svaka generacija je rušila spomenike prethodne generacije. Tako je bilo sa prvim spomenikom koji je podignut na Cetinju 1861. godine. To je inače spomenik koji je podignut u znak sjećanja na Vasojeviće koji su krenuli u Srbiju da se bore za interese Crne Gore i za oslobođenje Srbije i na taj način knjaz Nikola je htio da pokaže i odnos prema Vasojevićima, ali i odnos prema tom djelu. Međutim, taj isti spomenik je srušen kasnije iz potpuno drugih razloga, zato što je tada na vlasti prilikom tog spomenika bila dinastija Obrenović, kasnije su došli Karađorđevići i prilikom srpskog kralja Karađorđevića Cetinju taj spomenik je srušen. Nešto kasnije istom Aleksandru Karađorđeviću nakon njegove smrti je podignut spomenik na Cetinju koji je srušen početkom Drugog svjetskog rata. U centru Podgorice imamo primjere spomenika velikom vojvodi Mirku i crnogorskim ratnicima koji je bio srušen neposredno nakon Podgoričke skupštine i upravo su to ovi dani kada referiramo na te događaje- istakao je Prekić.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

400x240

400x203

thumbnail

Prekić: Odnos prema spomenicima predstavlja odnos jednog društva prema prošlosti i vrijednostima koje su baštinile prošle generacije

U posljednjem izvještaju Evropske komisije Crna Gora ocijenjena je najbolje od svih kandidata za članstvo u Evropsku uniju (EU). Istovremeno, antizapadne snage u našoj zemlji jače su nego ikada u 21. vijeku i širenju njihovog uticaja za sada ne nazire kraj.
U razogovoru za Analitiku, istoričar Adnan Prekić ističe kako je konačan cilj ovih desničarskih i klerikalnih politika izmjena Ustava i pretvaranje Crne Gore iz građansku u državu naroda.
- Za tu temu i model etno-federalizacije crnogorskog društva, siguran sam naći ćete sagovornike u većini nacionalnih zajednica koje žive u Crnoj Gori. Oni vjeruju da je dovoljno zaštititi sopstveni identitet i živjeti izolovan od drugih. Naravno da je to pogrešan pristup i da savremena Crna Gora može biti održiva samo kao građansko i interkulturno društvo spremno da prihvati vrijednosti savremene zapadne civilizacije - poručio je Prekić.
<h2>Desničarske i klerikalne strukture nemaju odgovore na savremene izazove</h2>
Upozorava i kako ne treba sumnjati da će desničarske i klerikalne strukture crnogorskog društva i dalje istrajno raditi na tom zadatku ali se, prema njegovim riječima, u mnogim istorijskim periodima, pa i proteklih nekoliko godina pokazalo da su dometi tih politika jako ograničeni.&nbsp;
- I pored savršenih geopolitičkih okolnosti koje su im išle na ruku, neiscrpnih materijalnih i medijskih resursa, oni nijesu uspjeli da etabliraju skoro nijednu temeljnu ideju njihovog programa. Naprotiv, da bi se dokopali vlasti i privilegija pristali su na konvertitstvo, odrekli se političkih i vrijednosnih stavova za koje su se zalagali, samo da bi došli na vlast - podsjeća Prekić.&nbsp;
Niko ozbiljan, kaže, nema dilemu o njihovim stvarnim i krajnjim namjerama, ali dodaje da njihovo prihvatanje ideološkog i političkog konvertitstva ukazuje da nemaju program i ideje koje mogu pružiti odgovore na savremene izazove crnogorskog društva.&nbsp;
- To u konačnom potvrđuju i posljednje poruke iz Brisela, da EU ne želi da vidi ruske trojanske konje u novim članicama. Takav stav slikovito objašnjava suštinu problema, ali istovremeno i ukazuje na jednu vrstu cinizma i simplifikacije cijelog procesa od strane EU, koja upravo sa takvim akterima aktivno sarađuje, podržava ih i normalizuje njihove političke ideje - ističe Prekić.
<h2>Aktuelni pristup Evropske unije Balkanu više puta doživio propast</h2>
Zemlje EU, navodi sagovornik Analitike, imaju legitimno pravo da same procjenjuju ko su njihovi partneri i što je najbolje za interese Unije ali ih, kaže, uvijek treba podsjećati da je takva politika na Balkanu više puta doživjela propast.&nbsp;
- Tako je bilo krajem 80-ih i u prvoj polovini 90-ih kada je Slobodan Milošević bio ključni partner međunarodne zajednice, a posljednjih 15 godina ta uloga namijenjena je predsjedniku Srbije Aleksandru Vučiću. Međutim, u oba slučaja takva politika našla se u ćorsokaku jer kao što je nemoguće od vuka napraviti vegetarijanca, nemoguće je od desničara i nacionaliste napraviti konstruktivnog partnera, spremnog da prihvati vrijednosti zapadne civilizacije - smatra Prekić.&nbsp;
Čini mu se, kako dodaje, da se i u Crnoj Gori pravi ista greška kroz pokušaje stvaranja lažnih asimetrija između boraca protiv korupcije i organizovanog kriminala, s jedne strane, i onih koji to navodno podržavaju, s druge. Asimetrija je, navodi naš sagovornik, između umjerenih političara okrenutih budućnosti i nacionalista za koje se tvrdi da prave podjele među građanima.&nbsp;
- Tako smo došli u paradoksalnu situaciju da se oni koji su se od 90-ih zalagali za vrijednosti savremene evropske civilizacije, demokratiju, ljudske slobode i pluralizam, optužuju za radikalizam i antievropske stavove, dok su promoteri nacionalističkih politika, borci protiv EU i NATO-a, podržavaoci politike ratnih zločina i genocida – danas najveći zagovornici evropskih vrijednosti. Ponavljam, naši međunarodni partneri imaju pravo na svoje izbore, kao i na svoje interese, ali je naša obaveza da ih podsjećamo da je takav pristup doživio propast 90-ih, i da takav pristup i danas neminovno vodi istom ishodu - poručuje Prekić.
<h2>Prozapadna orijentacija Crne Gore incident, a ne pravilo</h2>
Sagovornik Analitike naglašava i da je u istorijskom razvoju Crne Gore prozapadna orijentacija incident, a nikako pravilo.
- Nije mi jasno zašto ta teza izaziva nelagodu u dijelu crnogorske javnosti, jer se ona može potvrditi čak i kroz površnu istorijsku analizu koja bi mogla započeti od podjele Rimskog carstva na Istočno i Zapadno, te nastaviti kroz nasljeđe Vizantijskog, a zatim i Osmanskog carstva - kaže Prekić.
Dodaje kako još od srednjeg vijeka možemo tražiti argumente koji afirmišu tezu da je prozapadna orijentacija Crne Gore – incident, a ne pravilo.&nbsp;
- Konačno, oslobodilački pokret protiv Osmanskog carstva razvijao se uz podršku Rusije, koja je predano i uz podršku lokalnih državnih i političkih elita Crne Gore u korijenu uništavala svaki pokušaj Crne Gore da se okrene prema nekom savezniku sa Zapada. Guvernadurska porodica Radonjić tragično je završila sudbinu pokušavajući da Crnu Goru okrene nekom međunarodnom savezniku sa zapada, a sličnu sudbinu je doživio i knjaz Danilo koji je nakon Krimskog rata, na Pariskoj mirovnoj konferenciji pokušao da međunarodno-pravni status Crne Gore riješi uz podršku Francuske - podsjeća Prekić.
Ističe kako je najveći zatočenik tih ideja bez sumnje knjaz Nikola koji je, napominje on, nakon posjete Petrovgradu 1869. godine postao ključni ruski saveznik na Balkanu.&nbsp;
- Knjaz je povjerovao u obećanja ruskog dvora da će postati obnovitelj Dušanovog carstva (tokom posjete na poklon je od ruskog cara Aleksandra II dobio lažnu sablju srpskog kralja Milutina) i kompletan politički i državni rad stavio je u funkciju ruskih geopolitičkih interesa. Kada je shvatio da od ruskih obećanja neće biti ništa, bilo je kasno, a nakon potpisivanja Vojne konvencije 1910, bio je samo posmatrač već unaprijed dogovorenih procesa - navodi Prekić.&nbsp;
Slične stvari su se, kaže, dešavale i u 20. vijeku.&nbsp;
- Tokom jugoslovenskog sukoba sa SSSR-om 1948. godine, najveći broj pristalica rigidnih staljinističkih ideja dolazilo je iz Crne Gore - napominje Prekić.
Ukazuje da smo pet decenija kasnije ponovo pokazali potpunu nezainteresovanost za vrijednosti zapadne civilizacije.&nbsp;
- U vrijeme rušenja hladnoratovske ideološke paradigme umjesto demokratije, političkog pluralizma i ljudskih sloboda, birali smo: autokratiju, rat i nacionalizam. Prvi ozbiljniji otklon od tog nasljeđa, uz razumijevanje i prihvatanje vrijednosti zapadne civilizacije desio se nakon sukoba sa Miloševićem 1998, kada su definisane ključne vrijednosne koordinate savremene Crne Gore koje su bile ugaoni kamen u procesu obnove državnosti. Čak i ovako površna istorijska retrospektiva mislim da potvrđuje početnu tezu da je prozapadna orijentacija Crne Gore ipak incident, a ne pravilo - stava je Prekić.
<h2>Savremene Crne Gore nema bez njenih antifašističkih tradicija</h2>
U nedavnom intervjuu povodom izlaska knjige „Bolesni od prošlosti“ u izdanju Analitike, Prekić je, između ostalog, kazao je da su „činjenice irelevantne, bitna je interpretacija“. U tom kontekstu zanimalo nas je kako antifašistička Crna Gora da nametne pravu interpretaciju prošlosti kada s druge strane ima suparnika sa znatno većim resursima, ljudskim i finansijskim?&nbsp;
- Nijesam siguran da bi bilo koji pristup koji polazi od teze „nametanja“ nekog mišljenja mogao biti uspješan. Dekonstrukcija i relativizacija antifašističkog nasljeđa je smišljen, koordinisan i usmjeravan proces, zbog čega se u javnosti sa razlogom stiče utisak da taj narativ postaje dominantan - ocijenio je Prekić.&nbsp;
Međutim, ističe kako desničarski i klerikalni narativ koji nam se nudi kao zamjena za antifašističke vrijednosti nema nijedan odgovor na savremene izazove ovog društva.&nbsp;
- Model komunikacije koji konstruisane narative i interpretacije postavlja iznad istine i činjenica ne može biti održiv jer će prije ili kasnije urušiti pouzdanost sopstvenog javnog diskursa. Bilo bi pogubno koristititi iste te metode u pokušaju afirmisanja antifašističkog nasljeđa. Naprotiv, potrebno je samo jasno artikulisati te ideje i objasniti mladim ljudima njihovu univerzalnu vrijednost i sadržaj čime bi se stvorili uslovi da se mladi mogu identifikovati sa tim idejama, razumjeti ih i u konačnom usvojiti - objašnjava Prekić.
Navodi da su nedavni događaji sa izborom novog gradonačelnika Njujorka najbolji primjer kako se treba boriti protiv konzervativnih i desničarskih ideja.&nbsp;
- Potrebno je samo uspostaviti jasne, razumljive i prilagođene modele komunikacije sa mladima i nemam nikakvu sumnju da će oni te poruke razumjeti jer savremene Crne Gore nema bez njenih antifašističkih tradicija i bez onoga što antifašizam predstavlja u savremenom društvu - kaže on.&nbsp;
<h2>Desničarski potencijal nije imanentan samo jednoj nacionalnoj ili vjerskoj zajednici</h2>
Osvrnuvši se na nedavne proteste u Podgorici tokom kojih su se čule ksenofobne poruke upućene državljanima Turske, Prekić je ocijenio kako ova okupljanja i parole, nažalost, predstavljaju većinsku Crnu Goru.
- Već sam govorio o istorijskom nasljeđu ovog prostora, koji je u značajnoj mjeri oblikovao te procese. Dodatni problem generiše potreba ogromnog broja ljudi da budu lojalni prošlosti. Oni je gotovo po pravilu, promišljaju iz perspektive onih istorijskih procesa u kojima je započeto neprijateljstvo prema njihovom identitetu - objašnjava sagovornik Analitike.
Da ne bude dileme, dodaje on, desničarski potencijal o kome govori, nije imanentan samo jednoj nacionalnoj ili vjerskoj zajednici.&nbsp;
- Naprotiv, ti vrijednosni modeli duboko su ukorijenjeni u svim segmentima društva i kao takvi mnogo su dublji i složeniji. Zbog toga konstantna posvećenost afirmisanju savremenih, demokratskih vrijednosti treba da bude zadatak cijelog društva. Ključna uloga u tom procesu pripada obrazovanju, ali ništa manju odgovornost nemaju ni akademska zajednica, civilno društvo i mediji. Ipak, prvi korak u tom pravcu je razumijevanje dubine problema, a ne ukrivanje iza parola i samoobmanjivanje - zaključio je Prekić.&nbsp;

Prekić: EU u regionu ponavlja greške iz 90-ih, nemoguće je od desničara i nacionaliste napraviti konstruktivnog partnera

Nova knjiga crnogorskog istoričara Adnana Prekića, pod naslovom “Bolesni od prošlosti”, predstavljena je večeras pred brojnom publikom u sali DODEST KIC-a „Budo Tomović“ u Podgorici.
O knjizi objavljenoj u izdanju Portala Analitika, ali i o njenom značaju za savremeno razumijevanje crnogorske istorije, sa autorom je razgovarala novinarka Zvezdana Kovač.
<h2>Poziv na dublje promišljanje odnosa društva prema sopstvenoj prošlosti&nbsp;</h2>
Autor se posjetiocima promocije obratio riječima o suštinskoj poruci knjige, ističući da “Bolesni od prošlosti” nije samo zbirka eseja o istoriji, već poziv na dublje promišljanje odnosa društva prema sopstvenoj prošlosti.
On je poručio da suština njegovog pristupa nije u lojalnosti naciji ili ideologiji, već u dosljednosti naučnoj istini i kritičkom promišljanju istorijskih činjenica.
- Volio bih da me ljudi prepoznaju kao nekoga ko nije lojalan naciji niti ideološkim kontekstima, jer lojalnost često vodi u destrukciju. Uvijek sam se trudio da izbjegavam tu vrstu pripadnosti, već da se vodim onim što je naučna istina i metodologija - kazao je Prekić.
Prošlost se, kako je naglasio, ne može promijeniti, a oni koji misle da mogu, ukazuje da u suštini stvaraju istoriju revizionizma za generacije koje dolaze.
- Nažalost, naše društvo, kao i mnoga druga, i dalje je suviše lojalno prošlosti, vjerujući da će izgubiti ravnotežu ako se od nje odmakne. Duboko sam uvjeren da to nije tako — istorija ne treba da bude izraz lojalnosti prema prošlosti, već prostor u kojem se razvija kritička misao i odgovoran odnos prema onome što je bilo - poručio je, između ostalog, Prekić.
<h2>Tekstovi iz knjige danas aktuelniji nego u trenutku kada su nastajali</h2>
Govoreći o nastanku knjige, pojasnio da su tekstovi nastali kao reakcija na pojavu istorijskog revizionizma u Crnoj Gori, te da je prvi tekst objavljen u aprilu 2018, povodom događaja u Budvi koji je, kako je istakao, po prvi put dobio institucionalnu podršku lokalnih vlasti.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FP8QlgM84TcQ&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
- I sama knjiga je nastala kao reakcija na istorijski revizionizam. Povod za prvi tekst bila je proslava tzv. oslobođenja Budve 2018. godine, koju je podržala opština Budva. Vjerovao sam da će suočavanje s činjenicama navesti ljude da naprave korak unazad, ali se pokazalo suprotno – da smo taj revizionistički narativ dodatno unaprijedili. Danas su, paradoksalno, tekstovi iz ove knjige možda aktuelniji nego u trenutku kada su nastajali - primijetio je Prekić.
<h2>Preskočene lekcije vraćaju se kao bumerang</h2>
Upozorio je i da su preskočene lekcije iz prošlosti ono što društva, prije ili kasnije, sustiže kao svojevrsni istorijski bumerang.
- Naš odnos prema prošlosti podsjeća na priču o Njemcima šezdesetih godina — mogli su da ostanu na formalnim izvinjenjima, ali bi im se to kad-tad vratilo. Mislim da i mi danas proživljavamo sličan proces - naglasio je on.&nbsp;
Kako je dodao, crnogorski otklon od nacionalističke i šovinističke politike devedesetih godina bio je više formalne nego suštinske prirode.
- Isti ljudi koji su tada podržavali ratove i agresiju, ubrzo su postali zagovornici evropskih vrijednosti. To pokazuje koliko su površne promjene kada nisu praćene stvarnim suočavanjem s prošlošću - ukazao je Prekić.
I kroz večerašnju promociju knjige “Bolesni od prošlosti” još jednom je potvrđeno da promišljanje prošlosti nije pitanje nostalgije, već zrelosti jednog društva da se suoči sa sobom.

500x500

1084x550

Prekić: Prošlost se ne može promijeniti, oni koji misle da mogu stvaraju istoriju revizionizma za generacije koje dolaze

Aktuelna dešavanja u Crnoj Gori udžbenički su primjer islamofobije - ocijenio je istoričar i univerzitetski profesor Adnan Prekić poslije incidenta na Zabjelu u kojem je jedan Podgoričanin povrijeđen, turski državljani privedeni, a nakon što su uslijedila ksenofobična okupljanja ulicama Podgorice u kojima se poziva na ubijanje i protjerivanje Turaka.
Prekić je, gostujući u Drugačijoj radio vezi na Anteni M, poručio da niko ne bi ni trebalo da ima dileme kuda to vodi.
- Mislim da je ovo moglo da iznenadi samo nekoga ko nije želio da vidi istinu. O tome sam često i ranije govorio. Mislim da su one slike koje smo gledali na ulicama u suštini većinska Crna Gora i da je to ono što mi sebi ne želimo da priznamo - smatra istoričar.
<h2>ZABLUDA</h2>
Često, kaže, govori da su ljudi, zamišljeni u neke romantičarske demokratske ideje, sami sebe, a onda i one oko sebe, ubijedili da je Crna Gora demokratska, prozapadna, pluralistička zemlja.
- Mislim da je to jedna velika zabluda, zato što je u istorijskom razvoju Crne Gore prozapadna orjentacija incident, a nikako pravilo - istakao je Prekić.
Prozapadna orjentacija Crne Gore nije, cijeni on, urađena sistemski - već je sve bazirano na parolama.
- Mislim da tu odgovornost snose političke elite. Prije svega one koje su bile na vlasti prije 2020. godine, zato što se stvari nijesu rješavale suštinski. Emancipacija i demokratizacija društva nije bila suštinska i stvarna nego je više bila na nivou forme i parole. Druga strana političkog spektra je ono što se dešavalo nakon 2020. godine, kada imamo dolazak na vlast desničara i konzervativaca, od kojih se ove stvari mogu očekivati. Treća kategorija su oni koji su normalizovali ovo - objašnjava Prekić.
<h2>ODGOVORNOST PARTIJA MANJE BROJNIH NARODA I EU PARTNERA</h2>
On odgovornost vidi i kod partija manje brojnih naroda.
- Zato što su oni posljednji koji su imali pravo da normalizuju ono što je desničarski narativ. Međutim, i tu imamo problem. Problem klerikalnog, desničarskog potencijala u Crnoj Gori ne možemo samo vezati za jednu nacionalnu grupu, kako se često postavlja problem. To su nam i ove posljednje demonstracije pokazale - naveo je Prekić.
U ovim izlivima fašizma smo, ukazuje on, u prvim redovima imali i likove koji su nosili majice Krsta Zrnova Popovića.
- Tu vi vidite da je taj desničarski potencijal jednako jak i u dijelu srpskog nacionalnog korpusa, i crnogorskog, i bošnjačkog i albanskog. Tako da mislim da je taj problem mnogo veći i opasniji. Ono što smo vidjeli na ulicama je po mom dubokom uvjerenju većinska Crna Gora - rekao je Prekić.
Nije mala odgovornost, podvlači Prekić, ni evropskih partnera.
- Naši međunarodni partneri uporno pokušavaju od vuka da naprave vegetarijanca. To je nemoguće. I dok ne budu insistirali na onome što su vrijednosti, ove stvari će ići u ovom pravcu i meni tu nema ništa nepoznato ni nejasno, nego je to samo posljedica onoga što smo gledali u prethodnom periodu - jasan je istoričar.
Crnogorsko društvo bi trebalo, poručuje, da prizna da boluje od prošlosti, ali je, smatra on, problem što mi to još ne želimo da priznamo.
- Kreiranje društvene platforme, zasnovane na obrazovanju, nauci i zdravom sistemu vrijednosti, uz prihvatanje problema i suočavanje sa prošlošću je jedini put do ozdravljenja crnogorskog društva - stava je istoričar.
<h2>SPORNA NAGRADA KARADŽIĆU TREBALO DA OSTANE KAO PEČAT JEDNOG VREMENA</h2>
Osvrnuvši se i na oduzimanje književne nagrade presuđenom ratnom zločincu Radovanu Karadžiću, Prekić je rekao da mu je nije trebalo oduzeti jer bi ona trebalo da ostane kao pečat jednog vremena.
- Isto kao što će ova odluka predsjednika (Jakova) Milatovića da dodijeli orden Amfilohiju ostati pečat jednog vremena i istorijska činjenica, koja će pokazati karakter, namjere i suštinu političkih elita na vlasti. Jer ono što revizionisti ne razumiju je da, ono što je prošlost, oni ne mogu izmijeniti. Ali će svojim djelovanjem ostaviti dovoljno materijala nekim budućim istoričarima da svjedoče i da pišu o vremenu u kojem smo mi živjeli. Sve to jeste teško i mučno, ali je djelotvorno - naglasio je Prekić.
Dobro je, dodaje on, što se sve ovo dešava - jer su konačno maske pale.
Siguran je da ove retrogradne ideje i njihovi propagatori nikada ne mogu pobijediti, ali je problem, ističe on, što će štetu koju one prave, morati da plate građani.

Prekić: Aktuelna dešavanja su udžbenički primjer islamofobije

Nova knjiga crnogorskog istoričara Adnana Prekića pod naslovom “Bolesni od prošlosti” biće predstavljena u ponedjeljak, 3. novembra, u 19 sati, u sali DODEST, KIC-a "Budo Tomović" u Podgorici.&nbsp;
O knjizi objavljenoj u izdanju Portala Analitika, ali i temama koje su obrađene u njoj, sa autorom će razgovarati Zvezdana Kovač.
Knjiga “Bolesni od prošlosti” zbirka je od 35 istorijskih eseja, koja donosi promišljanja o savremenim tumačenjima prošlosti i načinu na koji istorija oblikuje društvenu i političku stvarnost Crne Gore.&nbsp;
Naziv knjige simbolično ukazuje na opsesivnost i upornost onih koji pokušavaju da istoriju podrede ideološkim i političkim ciljevima, a kako autor u predgovoru navodi, osnovna funkcija ove zbirke istorijskih eseja je da objasni potrebu za nenaučnom revizijom istorije.&nbsp;
Autor podsjeća da svako društvo ima potrebu da bude lojalno svojoj prošlosti i da joj pridaje i ona blistava značenja koja ona unistinu nema, ali oni koji se profesionalno bave istorijom uglavnom su u stanju da razlikuju političku mitologiju od nauke, i politizovanu istorijsku konstrukciju od istine, a da se u Crnoj Gori takve razlike teško uočavaju.

Promocija knjige Adnana Prekića u Dodestu: "Bolesni od prošlosti" 3. novembra pred podgoričkom publikom

Ne postoji zakon, niti zakonska norma koja može promijeniti ono što su naučno utvrđene činjenice o nasilnom prisajedinjenju Crne Gore Srbiji 1918. godine. Zbog toga je u cijeloj priči važnije analizirati motive vladajuće većine da otvoreno uđe u proces istorijskog revizionizma.
To je za Pobjedu kazao Adnan Prekić, profesor na Katedri za istoriju Filozofskog fakulteta Univerziteta Crne Gore, komentarišući višednevnu polemiku povodom najavljenih izmjena Zakona o statusu potomaka dinastije Petrović-Njegoš koji su stigli pred poslanike Skupštine Crne Gore.
<h2>PRIJEDLOZI</h2>
Premijer Milojka Spajića najavio je da će dinastija Petrović-Njegoš, odnosno njeni nasljednici, do kraja godine u potpunosti biti rehabilitovana kroz izmjene zakonskog akta kojim se reguliše odnos države prema toj vladarskoj porodici.
No, nakon što su u skupštinsku proceduru stigli prijedlozi za izmjenu Zakona o statusu potomaka dinastije Petrović-Njegoš, usvojenog 2011. godine ali nikada do kraja sprovedenog, otvorila su se i pitanja političke pozadine takvih poteza. Poslanici PES-a Gordan Stojović i Miloša Pižurice pokušali su da ospore karakter aneksije Crne Gore 1918. godine predloživši da se pojam „nasilna“ izbaci iz člana zakona u kome se opisuju istorijske činjenice prisajedinjenja i detronizovanja dinastije Petrović-Njegoš. To pravdaju potrebom da se „smire strasti i pronađu novi kompromisi“, barem je tako rečeno princu Nikoli...
<h2>ČINJENICE</h2>
Prekić ističe kako je apsolutno siguran da su ova, kao i sve prethodne vlasti koje su nastojale zakonima propisati i oblikovati istorijsku istinu, krenule pogrešnim putem.
- Zbog toga je u cijeloj priči važnije analizirati motive vladajuće većine da otvoreno uđe u proces istorijskog revizionizma – istakao je on.
Takođe smatra smiješnim iznijete teze da se radi o jezičkim usaglašavanjima, jer je njih demantovao i sam nasljednik dinastije Petrović-Njegoš.
- Princ Nikola je kazao da je termin „nasilna aneksija“ još 2011. godine izazvao polemike i spriječio da zakon bude usvojen većinom glasova poslanika. Po toj logici, cilj princa Nikole je da ovaj zakon dobije apsolutnu podršku svih poslaničkih grupa. Zbog toga ostaje nejasno zašto je princ pristao na brisanje stava o „nasilnoj aneksiji“, jer je očigledno da upravo zbog toga neće biti saglasnosti poslanika o ovom zakonu – ukazao je Prekić.
Sagovornik Pobjede je rekao i da „razumije potrebu kraljevske porodice da ima rezidenciju“, jer je to „obaveza ove države prema njima“.
- Međutim, ne razumijem spremnost da se zbog toga prave neprincipijelni kompromisi i ulazi u otvoren proces istorijskog
revizionizma. Kao što sam i kazao na početku, nema tog zakona, niti političkog dogovora koji će promijeniti ono što su naučno utvrđene činjenice o nasilnom prisajedinjenju Crne Gore Srbiji 1918. godine – zaključio je Prekić za naš list.
<h2>STAV RADONJIĆA</h2>
Da je to samo vrh „ledenog brijega“ problema ukazao je u svom tekstu-komentaru objavljenom u Pobjedi i naš eminentni istoričar Radovan Radonjić, koji smatra da bi premijer Spajić mogao naići na brojne prepreke pri „realizaciji svog obećanja povodom vraćanja sjaja i ugleda“ crnogorskoj dinastiji.
On je podsjetio da je politička grupacija, kojoj pripada i Spajić, na vlasti od parlamentarnih izbora 30. septembra 2020. godine, označavajući to pobjedom „petrovićke Crne Gore“.
- Ako će da afirmiše nešto „autentično petrovićko“, ne može, jer ga vladajuća većina već uveliko živi, čak ga je u ponečemu i nadišla. Ako će da mijenja nešto u svom „petrovićkom biću i bitku“, ne može ni to, jer tada njihova Crna Gora ne bi bila „petrovićka“ nego neka ili nečija drugo i pokazalo bi se da oni nijesu „petrovićki“, nego neki drugi – naglasio je Radonjić u tekstu.
Promišljajući dalje, smatra da ne bi bilo mudro ako premijer pokuša da budu „i vuk sit i ovce na broju“, jer „Bog ne dozvoljava mogućnost da se sjedi na dvije stolice“.
- Posvađati se s Bogom i crkvom, ne ide ni to, jer ko bi vam onda bio kadrovik, politički i etički uzor kome obavezno ljubite ruke i u koga biste se kleli i imali svaki oslonac – dodao je Radonjić.
On zato ukazuje da „u društvu gdje se ima puna međusobna saglasnost, podrška i udružena djelatnost države i crkve, posebno strane crkve kakav je slučaj u Crnoj Gori danas, ne postoji uragan koji može da razbije žabokrečinu pod kojom ona umire“.
Da aktuelna vladajuća koalicija, najavljenim izmjenama, daje novi doprinos urušavanju države i državotvorne politike, moglo zaključiti i iz komentara pojedinih opozicionih poslanika i aktivista na uklanjanje pojma „nasilan“ iz termina „nasilna aneksija“.
Ali, nijesu svi bili „na tom fonu“, jer i među njima ima onih koji, poput predlagača izmjena zakona, smatraju da aneksija ne može biti ništa drugo do nasilna, ali izostavljajući opštepoznati primjer Bosne i Hercegovine koju je Austrougarska mirno anektirala 1909. godine na osnovu sporazuma koji je tada potpisala sa Otomanskom imperijom.
Princ Nikola je, očigledno, smatrao moralnom i društvenom obavezom da javnost upozna sa svojom stranom priče, pa je u jučerašnjem obraćanju iznio mnogo toga što mu „leži na srcu“ vezano za njegov 35-godišnji angažman za mir i ljudska prava na prostoru nekadašnje Jugoslavije, a zatim i za priznanje nezavisne Crne Gore.
- Sukobi i politička rivalstva, koji razdiru našu dragu Crnu Goru, obilježili su sve to vrijeme, i ponovo konstatujem da je teško izbjeći njihov uticaj – naveo je on, podsjećajući kako se sedam godina radilo na aktuelnom tekstu Zakona o statusu potomaka dinastije Petrović-Njegoš, „čiji je najbitniji rezultat bio moralna i istorijska rehabilitacija naše dinastije“.
No, kako je dodao, bilo mu je najvažnije da je „pravda ukazana dinastiji koja je branila slobodu, čast i nezavisnost Crne Gore“.
- Već tada je termin „nasilna“ izazvao polemike i spriječio da zakon bude usvojen većinom glasova poslanika... Za mene, tada kao i danas, riječ „aneksija“ ostaje istorijska činjenica koja je izbrisala Crnu Goru sa mapa i bacila moju porodicu u bol izgnanstva. Što se ostalog tiče, prepuštam istoričarima da raspravljaju o događajima koji su se desili prije skoro 127 godina – napisao je on u obraćanju javnosti.
Ipak, ukazuje da se izmjenama zakona predviđa brisanje riječi „nasilna“, a zadržava termin „aneksija“, koji, „to već sam po sebi podrazumijeva“.
- Možda ćete me smatrati naivnim, ali namjera predsjednika Vlade da smiri strasti i pronađe nove kompromise učinila mi se iskrenom. Imati
u svojoj zemlji svoj dom, onaj koji je pripadao mom đedu Mirku, a u kojem je rođen moj otac Mihajlo, za mene i moju porodicu predstavlja jedno pravedno poštovanje odredbi zakona iz 2011. godine, koje nijesu bile sprovedene evo već 15 godina – dodao je on, uz komentar da su „međusobne rane teško premostive“.
I pored toga, nada se da će aktuelna polemika o izmjenama zakona, „konačno započeti konstruktivni dijalozi“.
- Svom snagom i ubjeđenjem pozivam glasove koji će tražiti ono što nas spaja, a ne ono što nas razdvaja. Lično, mnogo više brinem o budućnosti Crne Gore nego o njenoj bolnoj prošlosti, koju, nažalost, ne možemo promijeniti – istakao je on, te zaključio da „ime Petrović-Njegoš treba da ujedinjuje Crnogorce, a ne da ih razdvaja“.
Stavove princa Nikole javno je podržao i jedan od predlagača izmjena zakona Gordan Stojović, koji smatra da nasljednik dinastije Petrović-Njegoš „pozdravlja zakon koji ispravlja nepravdu“.
- Njegove riječi podsjećaju sve nas da je revizija ovog zakona postala neophodna, jer prethodne vlasti nikada nijesu ispunile ono što su potpisale. Najvažnija obaveza, dodjeljivanje rezidencije porodici Petrović-Njegoš, ostala je mrtvo slovo na papiru više od decenije – kazao je on.
Ambasador i vanjskopolitički komentator Pobjede Miodrag Vlahović, sa druge stane, izjavu princa Nikole vidi kao nerelevantnu u odnosu na ono što se dešavalo prije 107 godina.
- Princ treba (odavno) da ima rezidenciju. Ali, to ne može biti ni izgovor, ni cijena za istorijski revizionizam koji treba da eliminiše sjećanje na tragične događaje iz prošlosti – naveo je on, te zaključio da je Nikola II „posljednji čovjek koji može zagovarati budućnost izgrađenu na lažnoj i izbrisanoj istoriji“.
<h2>Predviđene izmjene</h2>
Aktuelni zakon kojim se uređuju pitanja od značaja za potomke dinastije Petrović-Njegoš donesen je 12. jula 2011. godine „radi istorijske i moralne rehabilitacije dinastije Petrović-Njegoš, koja je detronizovana aktom nasilne aneksije Kraljevine Crne Gore iz 1918. godine. Njima je utvrđeno da „tradiciju dinastije nastavljaju potomci kralja Nikole I po muškoj liniji i njihove supruge“, konkretno Nikola II Mihailov Petrović-Njegoš.
Takođe, ovlašćenjem od strane predsjednika države, Skupštine ili Vlade mogu obavljati pojedine protokolarne i nepolitičke poslove, potomci mogu steći crnogorsko državljanstvo bez obaveze otpusta iz državljanstva druge države i obratno. Za prvih sedam godina rada Fondacije Petrović-Njegoš predviđen je ukupan budžet od 4,3 miliona eura, dok „predstavnik dinastije ima pravo na mjesečna primanja u visini mjesečne bruto zarade predsjednika Crne Gore“.
Potomcima se daje na korišćenje kuća kralja Nikole u Njegušima, izgradiće im se i dati u svojinu kuća na Cetinju i stan u Podgorici. Za potrebe obavljanja poslova, imaće isključivo pravo korišćenja prvog sprata Dvorca na Kruševcu u Podgorici, a za protokolarne potrebe i prizemlja.
Izmijenjenim odredbama, tradiciju može da nastavi i najstarije žensko dijete. Za rad Fondacije predviđena je godišnja apanaža od 100.000 eura, počevši od 2027. godine. Ali, zato će Dvorac na Kruševcu u glavnom gradu u potpunosti pripasti dinastiji sa kompletnim pripadajućim zemljištem, dok će rekonstrukciju i opremanje finansirati država od naredne godine. Stan u Podgorici takođe će ostati naslednicima, dok će najavljeni plac i kuća na Cetinju ponovo biti državno vlasništvo.

Prekić: Nejasno zašto je princ Nikola pristao na brisanje termina "nasilna aneksija"

Poslanik Pokreta Evropa sad (PES) Uglješa Urošević reagovao je na saopštenje Adnana Prekića, člana Glavnog odbora Demokratske partije socijalista (DPS), poručivši da Prekić „očigledno pokušava da pobjegne od realnosti“.
- Iako je cjelokupna javnost upoznata sa karakterom bivšeg režima, Prekić vjerovatno nije registrovao dokaze koji ukazuju da su za vrijeme vlasti DPS-a bezbjednosne službe pisale grafite kojima se vrijeđaju i zastrašuju manjinski narodi, a istovremeno te poruke podmetale drugima - naveo je Urošević.
On je dodao da Prekić „kao što nije vidio te objelodanjene činjenice, vjerovatno do danas nije saznao ni da je Putin bio saveznik DPS-a i Mila Đukanovića u ‘teškim vremenima’“.
- A ko zna šta će se još dodatno otkriti - zaključio je Urošević.

Urošević: Prekić pokušava da pobjegne od realnosti

Negatori genocida, čuvari tradicije zločina, sljedbenici Vladimira Putina, promoteri revizionizma i grobari istine, u koordinisanoj medijskoj telenoveli brane ambasadorku U.S.A. od Darka Šukovića i Antene M, napisao je na mreži X istoričar i profesor na Univerzitetu Crne Gore, Adnan Prekić.
- Savršen okvir za sve paradokse savremene Crne Gore- naveo je on.
 
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FAdnanPrekic%2Fstatus%2F1977000740045701506%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1977000740045701506%7Ctwgr%5E150f039a594c050d151d888220c05075e379efec%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
&nbsp;

Prekić: Negatori genocida, čuvari tradicije zločina, sljedbenici Putina i grobari istine brane ambasadorku USA od Darka Šukovića i Antene M

Prvom i Drugom svjetskom ratu prethodio je niz manjih sukoba, pa se čini da se nijesu izvukle pouke iz istorije, rekao je istoričar Adnan Prekić, gostujući u jutarnjem programu Budilnik na Televiziji E, povodom Međunarodnog dana mira. Ujedinjene nacije su zagovarale koncept multilateralizma i bile brana takvim sukobima, ali sada, kako kaže Prekić, svjedočimo eroziji povjerenja u tu instituciju.
- Dvadeseti vijek je vijek ratova i to je opšteprihvaćena činjenica. Tu su dva svjetska rata, Hladni rat, mnogi drugi ratovi. Međutim, činjenica je da danas živimo u doba preko 60 aktivnih sukoba, sve posmatramo preko medija, što znači da se ta činjenica normalizovala. Nažalost, imamo četiri ili pet regionalnih sukoba u kojima svakog dana gine na hiljade ljudi. Živimo u društvu u kojem jedna informacija smjenjuje drugu i čini se da to što svakog dana gine na desetine djece ili ljudi neće biti u prvom planu, jer na drugom mjestu postoji neki sličan sukob. U tom smislu, čini mi se da smo normalizovali te stvari – da kao zajednica ne samo da nemamo empatiju, nego nemamo nikakav odnos prema tome koliko su ti sukobi opasni i koliko nas vode prema crvenim linijama - &nbsp;rekao je Prekić.
On podsjeća da su i Prvom i Drugom svjetskom ratu prethodili manji sukobi koji su nagovještavali kuda svijet ide, pa se, kako kaže, istorija i generisanje sukoba koji dolaze ne razumiju dovoljno.
- Mi ne razumijemo šta iz prošlosti treba da učimo, nego to bagatelišemo i ne koristimo - istakao je Prekić.
Prema njegovim riječima, problem je u ljudima – jer su informacije svima dostupne, što u 20. vijeku nije bio slučaj, pa tada nije bilo moguće sagledati širi kontekst događaja. „Danas je neinformisanost loš izgovor“, naglašava Prekić.
- Tu ima odgovornosti za sve, a ja volim da se pođe od samog sebe i da svako od nas traži odgovornost u svom ličnom doprinosu zajednici. Mi tu pravimo grešku i kada razmišljamo o demokratiji i vrijednostima savremenog svijeta. Razmišljamo samo o našim pravima, a mnogo manje o onome što je dio odgovornosti - naglasio je Prekić.
On smatra da se svijet polako odriče koncepta multilateralizma i vraća srednjovjekovnom modelu, u kojem se dvije države dogovaraju isključivo o svojim odnosima.
- Posljednjih petnaestak godina svjedočimo potpunoj eroziji povjerenja u međunarodne institucije i njihovoj marginalizaciji. Upravo sada u Njujorku traje godišnje zasjedanje Generalne skupštine Ujedinjenih nacija, koje bi trebalo da bude najznačajniji događaj u tom kontekstu, međutim nijesam siguran da je to tako - zaključio je Prekić.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DtIh5Um9-ank&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
&nbsp;

Prekić: Mi razmišljamo samo o našim pravima, a mnogo manje o onome što je dio odgovornosti

Analiza emisije “Ljudi i događaji” ukazuje na ozbiljne koncepcijske i uredničke propuste – umjesto naučno-obrazovne uloge, emisiju obilježava politička i ideološka pristrasnost, selektivna prezentacija informacija, afirmisanje revizionističkih tumačenja i marginalizacija crnogorskog identiteta, što dovodi u pitanje sposobnost javnog servisa da objektivno informiše i obrazuje javnost, dio je nalaza publikacije “Emisija „Ljudi i događaji“ - analiza (ne)ispunjenih standarda javnog servisa RTCG”, autora dr Adnana Prekića,&nbsp;
Analiza je, kako navode u saopštenju iz Centra za građansko obrazovanje (CGO) urađena u okviru njihovog projekta projekta „Mediji za demokratiju – Jačanje nezavisnosti RTCG-a za budućnost Crne Gore“ uz podršku Ministarstva vanjskih poslova Kraljevine Holandije.
Imala je za cilj, kako navode, procjenu edukativne vrijednosti sadržaja i usklađenosti sa standardima naučno-obrazovnog programa ove emisije, uključujući prisutnost politizacije, senzacionalizma i mitologije.&nbsp;
Kako su saopštili iz CGO, istraživanje je obuhvatilo 2431 objavu, fokusiranu na istorijske događaje, ličnosti i teme iz kulture, nauke i sporta.&nbsp;
Korišćeni su kvalitativni i kvantitativni pristupi kako bi se identifikovali dominantni narativi, naglašene ili zanemarene teme i prateće interpretacije. Rezultati su klasifikovani u pet tematskih cjelina.
Posebno brine, ističu, marginalizacija crnogorskog istorijskog i kulturnog identiteta - od ukupno 2431 objave, tokom 2024. godine, svega 21 odsto se odnosi na teme koje su direktno povezane sa Crnom Gorom.&nbsp;
Izostavljeni su, kako kažu, &nbsp;neki od ključnih događaja iz crnogorske istorije, poput proglašenja Crne Gore za Kraljevinu, bitke na Carevom lazu, Krusima, Vučijem dolu i Fundini informacije o Božićnom ustanku 1919. godine i referendumu o državno – pravnom statusu Crne Gore 1992. godine, uloge zvanične Crne Gore u procesu raspada SFRJ početkom 90-ih, ali i informacije o nasljeđu Dukljansko – barske nadbiskupije.
- Dodatni problem u prezentaciji i interpretaciji je i izbor objavljenih sadržaja, koji je često zasnovan na poluinformacijama i selektivnom prikazu činjenica, što stvara iskrivljenu slika istorijskih događaja. Na primjer, informacije o najznačajnijim crnogorskim vladarima su uglavnom nepotpune, fokusirane na trivijalne i irelevantne detalje iz njihove biografije, čime se onemogućava široko i kontekstualizovano sagledavanje njihove istorijske uloge i značaja za crnogorsku tradiciju, kulturu i istoriju... Selektivan odnos prema formativnim događajima crnogorske istorije, nasljeđa i tradicije, ostaje ključni nedostatak sadržaja emisije - ocjenjuje Prekić.
Konstatuje se, ističu iz CGO, i pristup identitetskog i kulturnog skrivanja crnogorskog nasljeđa koje se odnosi na prisvajanje ličnosti iz crnogorske istorije i njihovo pozicioniranje u kontekstu srpskog nacionalnog i kulturnog prostora.
- Ništa manje kontroverzno nije ni tretiranje antifašističkog nasljeđa Crne Gore. Trinaestojulski ustanak i formiranje ZAVNO Crne Gore i Boke, kao istorijske prekretnice koje simbolizuju otpor fašizmu i temelje državnosti Crne Gore u savremenom obliku, predstavljeni su marginalno, površno ili su izostavljeni, čime se doprinosi trendu potiskivanja antifašizma kao temelja crnogorske moderne istorije – kazali su kiz Centra za građansko obrazovanje.&nbsp;
Kad je riječ o 90-ih godinama, dodaju, umjesto pružanja cjelovitog i istorijski odgovornog prikaza događaja koji su oblikovali države bivše Jugoslavije, kroz revizionistički pristup se relativizuju ratni zločini.
- U sadržaju ove emisije nijesu adekvatno objašnjeni najnačajniji događaji vezani za naslijeđe 90-ih, a izostavljeni su i centralni događaji tog perioda na prostoru Crne Gore. To je problematičan izbor, jer suočavanje sa prošlošću je ključni mehanizam za izgradnju i unaprjeđenje multikulturnog društva, a ignorisanje tih tema spriječava razumijevanje istorijskih trauma i ometa proces pomirenja. Nepojmivo je da u informacijama o naslijeđu 90-ih nema nijedne riječ o deportaciji bosanskih izbjeglica iz Herceg Novog, logoru Morinj, blokadi Pljevalja od strane paravojnih formacija u avgustu 1992. godine, zločinu u Bukovici i Kaluđerskom lazu. Jedina informacija iz ove cjeline je ona o otmici u Štrpcima, ali je i ona nepotpuna - nema informacije ko je zaustavio voz u stanici Štrpci, pod čijom komandom su bile snage koje su izvršile zločin, kako su okončale svoje živote žrtve i šta je rezultat sudskog procesa za zločin u Štrpcima - pojašnjava Prekić.
Iz CGO smatraju da su snažan politički i ideološki uticaj na informacije koje se plasiraju kroz ovu emisiju evidentne i u odnosu sa susjedima.&nbsp;
Kako navode, u informaciji o proglašenju nezavisnosti Kosova se ne koristi zvaničan naziv ove države - Republika Kosovo, pod kojim je priznata i od države Crne Gore, već termin “pokrajina Kosovo i Metohija”, a svaka peta informacija o Hrvatskoj referira na nasljeđe Nezavisne države Hrvatske (NDH).
Istovremeno, naglašavaju da se, od ukupno 2431 objave, nijedna ne odnosi na problematizaciju zločina četničkog pokreta tokom Drugog svjetskog rata.
- Kod informacija vezanih za Ukrajinu afirmiše se proruska imperijalistička propaganda. “U informaciji od 18. marta govori se o navodnom “prisajedinjenju” Krima Rusiji, bez objašnjenja da je taj čin učinjen mimo svih međunarodnih pravila i da se radi o agresiji na jednu suverenu državu. Nema informacija o ruskoj agresiji na Ukrajinu iz 2022. godine, ali su autori emisije otvoreno propagirali prorusku kampanju koja dehumanizuje Ukrajinu i njeno stanovništvo. Na primjer, u informaciji od 2. maja je navedeno da su “pripadnici ukrajinskih radikalnih desničarskih organizacija” izazvali požar u Odesi u kome je poginulo “48 proruskih demonstranata dok je više od 200 ranjeno”. Politička pristrasnost u ovoj informaciji naslanja se na rusku propagandu koja Ukrajince predstavlja kao desničare i fašiste koji napadaju mirne demonstrante. Aneksija Krima se prikazuje kao legitiman čin povratka teritorija, “koje je Hruščov 1954. predao Ukrajini”, dok se ukrajinska strana označava kao agresivna i ekstremna, a Rusi se opisuju kao žrtve - navodi Prekić.
U analizi emisije „Ljudi i događaji“ kako su saopštili iz CGO, niz je primjera neobjektivnosti i izostanka šireg konteksta pri obradi istorijski i politički osjetljivih tema što iskrivljuje percepciju prošlosti.&nbsp;
Uz to, dodaju, zapostavljeni su sadržaji koji se tiču crnogorske istorije, kulture i antifašističkog nasljeđa, a posebno brinu politizovane i revizionističke interpretacije događaja iz 90-ih u bivšoj Jugoslaviji, kao i agresije Rusije na Ukrajinu.&nbsp;
- Stoga, ova emisija ne ispunjava osnovne standarde naučno – obrazovnog programa, koji zahtijevaju tačnost, uravnoteženost i odgovornost prema gledaocima – ističe se u saopštenju.&nbsp;
Analiza nudi i niz konstruktivnih preporuka kako bi emisija "Ljudi i događaji" na RTCG-u ispunila svoju naučno-obrazovnu svrhu i doprinosila razvoju kritičkog mišljenja. To uključuje mehanizme stručne i programske kontrole, uz obaveznu recenziju sadržaja radi osiguranja objektivnosti i kvaliteta.&nbsp;
- Takođe, RTCG mora obezbijediti veću zastupljenost crnogorske istorije i kulture, profesionalnu i kontekstualizovanu selekciju informacija, te principijelan pristup antifašističkom nasljeđu i događajima iz 90-ih kako bi služio javnom interesu, a ne reprodukciji ideološki motivisanih konstrukcija – ističe se u saopštenju.&nbsp;

1250x600

CGO: Analiza emisije “Ljudi i događaji” -analiza (ne)ispunjenih standarda RTCG-a

Centar za građansko obrazovanje (CGO) oštro je osudio seksistički, uvredljiv i mizogin komentar predsjednika Opštine Pljevlja, Daria Vraneša, upućen direktorici CIN-CG Milki Tadić Mijović, koju je, iskrivljujući Njegoševe stihove, označio kao „babu“ i „vješticu“. Takav rječnik, posebno kada dolazi od nosioca javne funkcije, predstavlja, kako navode iz CGO-a, grub napad na žene, podstiče rodne stereotipe i netoleranciju te je potpuno neprihvatljiv u demokratskom društvu.
Iz ove organizacije podsjećaju da Vraneš pokazuje kontinuitet u javnim istupima kojima zloupotrebljava funkciju koju obavlja i produbljuje društvene podjele, udaljavajući Crnu Goru od osnovnih civilizacijskih vrijednosti.
- Seksističko etiketiranje žena nije i ne može biti ‘šala’. Životno sazrijevanje i razvoj lične zrelosti očigledno su strani gospodinu Vranešu. Pokušaj diskreditacije gospođe Tadić Mijović zbog argumentovane kritike izraz je nemoći i gorke istine da nam je Evropa, iako geografski tu, vrijednosno još uvijek daleko - &nbsp;poručuju iz CGO-a.
Oni pozivaju nadležne institucije i političke aktere, posebno Vranešove koalicione partnere, da preuzmu odgovornost, jasno osude ovakav ispad i obezbijede da javne funkcije obavljaju osobe koje poštuju standarde javne komunikacije, rodnu ravnopravnost i evropske vrijednosti.

CGO: Nedopustiv seksistički napad predsjednika Opštine Pljevlja na Milku Tadić Mijović

Predsjednik Venecuele Nikolas Maduro zatražio je da mu se omogući odlazak iz zemlje sa milionima dolara privatnog bogatstva, širokom amnestijom za svoje najbliže saradnike i sigurnim azilom u prijateljskoj državi.
Kako otkrivaju izvori bliski telefonskom razgovoru između Madura i američkog predsjednika Donald Trampa, dogovor je propao jer je predsjednik Venecuele insistirao na potpunoj amnestiji za oko stotinu najviših zvaničnika režima.
Telefonski razgovor, koji je trajao oko 15 minuta, otkrio je duboke razlike u stavovima dvojice lidera. Dok je Tramp, koji javno priznaje Edmunda Gonzaleza za legitimnog predsjednika Venecuele nakon spornih izbora 2024. godine, predlagao da Maduro emigrira u Rusiju ili Kinu, venecuelanski predsednik je želio da ostane u zapadnoj hemisferi, najradije na Kubi. Kao kompromisna opcija naknadno se spominjao Katar.
Otkrivanje ovog pokušaja tajnog dogovora dolazi u trenutku kada Vašington pojačava pritisak na Karakas. Sjedinjene Američke Države rasporedile su snažne pomorske snage u Karibima, a Tramp je u utorak izjavio da je "blizu" pokretanja udara na venezuelansku teritoriju.
- Znamo gdje žive 'loši momci', i vrlo brzo ćemo djelovati", poručio je predsjednik SAD, dok njegovi zvaničnici navode da Maduro i njegov najuži krug žive "na pozajmljeno vrijeme".
<h2>Maduro se obratio Trampu: Spreman sam</h2>
Već ranije, u avgustu, Vašington je udvostručio nagradu za informacije koje vode hapšenju Madura, a koja sada iznosi 50 miliona dolara. Prema pisanju Njujork Tajmsa, Maduro menja adresu spavanja svake noći i oslanja se na kubanske telohranitelje zbog straha od atentata ili unutrašnje pobune.
Već ranije, u avgustu, Vašington je udvostručio nagradu za informacije koje vode hapšenju Madura, a koja sada iznosi 50 miliona dolara. Prema pisanju Njujork Tajmsa, Maduro menja adresu spavanja svake noći i oslanja se na kubanske telohranitelje zbog straha od atentata ili unutrašnje pobune.
<h2>Trampova "meka opciju", ali uz ograničenja</h2>
U razgovoru sa Madurom, Tramp je ponudio "mekši izlaz": amnestiju za predsjednika, njegovu suprugu i sina, uz garanciju da može napustiti zemlju ako odmah podnese ostavku.
Prema izvorima, Maduro je tražio dozvolu da ponese 200 miliona dolara, verovatno iz fondova zamrznutih pod američkim sankcijama. Međutim, to nije bilo sporno. Problem je nastao kada je zahtjevao da se amnestija proširi na desetine najbližih saradnika i da ključni ljudi režima učestvuju u prelaznoj vladi koja bi kasnije organizovala slobodne izbore. Takav scenario Vašington nije mogao da prihvati, prvenstveno zato što bi široka amnestija ostavila netaknutim tzv. Kartel de los Soles, mrežu vojnih i političkih aktera koju SAD smatra ključnim elementom venecuelanske narko-operacije i označava je kao "stranu terorističku organizaciju".
Jedan od izvora tvrdi da je Maduro "zapeo između čekića i nakovnja" - ako prihvati dogovor i preda najbliže saradnike pravdi, rizikuje osvetu iznutra - ako odbije, rizikuje američku silu.
Od razgovora sa Trampom, Madurova pozicija u regionu dodatno je oslabila. Porazi levih saveznika na izborima u Hondurasu i Svetom Vinsentu i Grenadinima dodatno su narušili njegovu regionalnu političku mrežu podrške.
Kako britanski Telegraf piše, Američki pritisak, unutrašnje nezadovoljstvo i Madurovo oklevanje da pronađe "meki izlaz" stavljaju Venecuelu pred neizvasne nedelje, dok Vašington meri koliko dugo je još spreman da čeka.

Maduro spreman da napusti zemlju, ali pod jednim uslovom

Crna Gora jača svoju ulogu u razvoju TEN-T mreže, posebno kroz unapređenje Luke Bar koja postaje ključno regionalno čvorište, kazao je ministar pomorstva Filip Radulović na ministarskom sastanku Transportne zajednice u Briselu.
Radulović je predstavio najvažnije rezultate Crne Gore u oblasti pomorstva i evropskih transportnih integracija.
- Pomorstvo je strateška poluga razvoja Crne Gore. Naš cilj je snažna i integrisana veza sa evropskom transportnom mrežom, a reforme koje sprovodimo unapređuju standarde, sigurnost i kvalitet usluga u korist građana i privrede - poručio je ministar Radulović.
Kroz WBIF sprovodi se projekat „Modernizacija Luke Bar“, vrijedan 1,6 miliona eura, koji obuhvata produbljivanje akvatorijuma radi prihvata većih brodova i obnovu lučke željezničke infrastrukture. Takođe, ovaj projekat doprinosi mogućnost praćenja toka robe, logističke procese ali i donosi odluke na bazi podataka iz realnog vremena.
Radulović je naglasio da Ministarstvo uvodi nacionalni Sistem za lučku zajednicu koji će povezati sve učesnike i ubrzati rad u lukama.
- Pripremili smo ključne zakone. Dobili smo zeleno svjetlo od EK za Zakon o sigurnosti pomorske plovidbe, iz Brisela čekamo mišljenje za Zakon o sprečavanju zagađenja mora sa brodova, dok ćemo naredne sedmice EK poslati na mišljenje i Zakon o lukama - poručio je Radulović.
Inače, ovo je prvi Zakon iz oblasti pomorstva koji je ikada poslat EK na provjeru usaglašenosti sa pravnom tekovinom EU, a samim tim i prvi pomorski akt koji je ikad dobio pozitivnu ocjenu EK.

Radulović: Modernizacija Luke Bar u fokusu crnogorske transportne politike

Kada se zasniva na jasnim kriterijumima i principu meritornosti, proširenje doprinosi stabilnosti, prosperitetu i strateškoj autonomiji cijele Evrope, kazao je potpredsjednik Vlade i ministar vanjskih poslova Ervin Ibrahimović na sastanku ministara vanjskih poslova Grupe prijatelja Zapadnog Balkana i šefova diplomatija država regiona u Beču.
Ibrahimović je učestvovao na ovom događaju na poziv austrijske ministarke vanjskih poslova Beate Majn Rajzinger. Sastanku Grupe prijatelja prisustvovala je i Visoka predstavnica EU za vanjsku politiku i bezbjednost Kaja Kalas.&nbsp;
Ministri su razmijenili mišljenja o budućnosti politike proširenja Evropske unije, ulozi regiona u kontekstu savremenih geopolitičkih izazova, kao i potrebi daljeg jačanja političkog dijaloga između EU i Zapadnog Balkana.&nbsp;
Ibrahimović je istakao da je ova inicijativa potvrdila svoju vrijednost kao konstruktivna politička platforma koja održava proširenje visoko na agendi Evrpske unije i jača povjerenje, dijalog i posvećenost među partnerima.&nbsp;
Naglasio je da se Crna Gora snažno zalaže za postupnu integraciju država Zapadnog Balkana u političke, mehanizme i procese EU, ocjenjujući da takav pristup jača otpornost, ubrzava reforme i priprema institucije i društva regiona za punopravno članstvo.&nbsp;
U tom kontekstu, podsjetio je da su Crna Gora i Evropska unija prije nekoliko dana održale Prvi dijalog u oblasti bezbjednosti i odbrane, kojim je uspostavljen novi okvir za dublju koordinaciju i potvrđena spremnost EU da intenzivira angažman prema državama kandidatima. Ministar je naglasio da je potrebno razviti sveobuhvatnu evropsku strategiju za efikasnije promovisanje važnosti politike proširenja javnostima država članica.
On je dodao da je Crna Gora spremna da doprinese tom procesu sopstvenim primjerom, ukazujući da je najnoviji izvještaj Evropske komisije potvrdio najviše ostvarene rezultate do sada i posvećenost ispunjavanju obaveza iz evropske agende.

Ibrahimović na sastanku Grupe prijatelja ZB: Proširenje doprinosi stabilnosti i prosperitetu cijele Evrope

Zviždač iz Crnogorskog elektroprenosnog sistema, kojem je skandaloznom odlukom Upravnog suda ukinuta zaštita po inicijativi člana Savjeta Agencije za sprječavanje korupcije Mladena Tomovića, advokata ove elektroenergetske kompanije, nastavlja svoje „sizifovske bitke“ sa institucijama, pa se juče otvorenim pismom obratio vrhovnom državnom tužiocu Miloradu Markoviću i glavnom specijalnom tužiocu Vladimiru Novoviću. Naglasio je da mu je „prevarom i zloupotrebom službenog položaja od strane Mladena Tomovića, člana Savjeta ASK-a, Dušana Drakića v.d. direktora i Kristine Braletić pomoćnice direktora ukinuta zaštita“ koja mu je bila određena mišljenjem prethodnog rukovodstva Agencije. Upozorio je i da osnovano sumnja „da novo rukovodstvo ASK-a ima zaštitu određenih struktura u tužilaštvu“, ukazujući na činjenicu da je specijalni tužilac Miroslav Turković bio član Komisije koja je sprovodila postupak izbora kandidata za Savjet ASK-a i glasao za Mladena Tomovića, iako je imao kompletnu dokumentaciju koja je dokazivala da je on advokat CGES-a u predmetima procesuiranim u slučaju zviždača iz ove kompanije i da je pokrenuo postupak za ukidanje njegove zaštite.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_6ec1bcbb659e5143ea4cd398d9e13fda19b7bb58bc15946fecfde7406e8b094e.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025120407124_6ec1bcbb659e5143ea4cd398d9e13fda19b7bb58bc15946fecfde7406e8b094e" data-rendition-name="original" width="900" height="506" loading="lazy" alt="Mladen Tomović"> <figcaption>PROGONITELJ ZVIŽDAČA: Mladen Tomović(Photo: RTCG)</figcaption> </figure>  Sumnju da neko iz tužilačke organizacije štiti upravu ASK-a potkrijepio je i navodima da je tužilaštvo odbacilo kao neosnovanu njegovu prijavu protiv Mladena Tomovića, Dušana Drakića i Kristine Braletić, nakon što mu je ukinuta zaštita, odnosno status zviždača. Da uprava ASK-a ima zaštitu tužilaštva, prema ocjeni zviždača, potvrdila je i odluka tužioca Dražena Burića da odbije njegovu pritužbu na ovu odluku tužilaštva. Posebno je ukazao na činjenicu da je pritužbu dostavio 4. novembra ove godine, a tužilac je odbacio već poslije dva dana – 6. novembra. DRAKIĆEVO NEPOSTUPANJE Uzbunjivač iz CGS-a u otvorenom pismu objašnjava i da je razlog zbog kojeg je odlučio da se tužiocima obrati javno „drsko, bezobzirno i krajnje nezakonito postupanje v.d. direktora Agencije Dušana Drakića, koji skoro jedanaest mjeseci odbija da postupi po presudi Upravnog suda i u ponovnom postupku riješi“ njegov zahtjev za zaštitu. - To radi u formi obavještenja, na koje nemam mogućnost podnošenja pravnog lijeka, krijući se iza Mišljenja Ministarstva pravde koje se ni formalno, ali ni suštinski ne može primijeniti. Drakić tvrdi da su Agenciji prestale nadležnosti za postupanje po prijavama zviždača, što je djelimično tačno, jer se to odnosi samo na nove zahtjeve, ali ne i na zahtjeve koji su podnijeti u vrijeme važenja prethodnog zakona – kategoričan je zviždač.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_a2f3fabe9e4d76d53a6bfc73b9cb6bead407942059f6ecf25d4541da5b1fcbc1.webp" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025120407124_a2f3fabe9e4d76d53a6bfc73b9cb6bead407942059f6ecf25d4541da5b1fcbc1" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="Dušan Drakić"> <figcaption>ODBIJA DA POSTUPI PO PRESUDI UPRAVNOG SUDA: Dušan Drakić</figcaption> </figure>  Tvrdi da Drakić to radi iz tri razloga. - Prvi - u ponovnom postupku pred Agencijom, morala bi biti donešena ista odluka povodom mog zahtjeva, odnosno moralo bi biti utvrđeno da ispunjavam zakonom propisane uslove za zaštitu zviždača, posebno u svijetlu činjenice da sam u međuvremenu pravosnažnom odlukom Osnovnog suda u Podgorici dokazao da je protiv mene, nakon što sam prijavio sumnju u korupciju, vođen montirani disciplinski postupak i da mi je bila izrečena nezakonita disciplinska mjera – ističe on. Drugi razlog Drakićevog nepostupanja, smatra zviždač, je što bi bile razotkrivene „prevare koje su urađene u postupku pred Upravnim sudom U.br. XXXXX/23 i u postupku pred Osnovnim sudom u Podgorici P.br.XXXX/22“.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_cb35fc554a2e7f850c95c46643b7a0d86fd93cf642e780962017449de6d6ed6e.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025120407124_cb35fc554a2e7f850c95c46643b7a0d86fd93cf642e780962017449de6d6ed6e" data-rendition-name="original" width="670" height="400" loading="lazy" alt="ASK "> <figcaption>ASK</figcaption> </figure>  Treći razlog je, ističe on, taj što „Mladen Tomović, na taj način kupuje vrijeme kako bi obezbijedio da, zloupotrebom javne funkcije koju obavlja, krivične prijave podnešene protiv njegovih vlastodavaca iz CGES-a budu odbačene, a zatim mene proglasi kao nekog ko je sve to izmislio“. HRONOLOGIJA On je u pismu naveo hronoligiju dešavanja od dana kada je podnio prijavu korupcije 2021. do danas, što, kategoričan je, dokazuje da je „član Savjeta ASK-a zloupotrijebio i dalje zloupotrebljava funkciju koju obavlja“. 24.11.2021. godine, podnio sam prijavu korupcije kompaniji. Ova prijava je odbačena kao neosnovana. 09.12.2021. godine, istu tu prijavu podnosim Agenciji za sprječavanje korupcije. 24.05.2022. godine, Agencija za sprječavanje korupcije moju prijavu, nakon prikupljene dodatne dokumentacije i izjašnjenja CGES-a, prosljeđuje Specijalnom državnom tužilaštvu.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_73323d33276e4602d351ce718c7679ebd661208206f7e31924c8cace7c5d0de4.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025120407124_73323d33276e4602d351ce718c7679ebd661208206f7e31924c8cace7c5d0de4" data-rendition-name="original" width="746" height="392" loading="lazy" alt="CGES"> <figcaption>CGES</figcaption> </figure>  20.07.2022. godine, Mladen Tomović zaključuje ugovor sa Crnogorskim elektroprenosnim sistemom. Dakle, nakon što je ASK predao prijavu SDT-u. Od njegovog angažovanja, kao punomoćnika CGES-a, kreću najgora podmetanja i moj progon, koji traje do danas. 26.07.2022. godine, zapošljeni na programu stručnog osposobljavanja D. P. podnosi Zahtjev za promjenu službe, u kojem me lažno optužuje za zlostavljanje na radu. 27.07.2022. godine, zapošljeni u Službi kojom sam rukovodio D. D. podnosi Zahtjev za posredovanje zbog navodnog mobinga, u kojem me, takođe, lažno optužuje. 27.07.2022. i 25.08.2022. godine, Inspekcija za javne nabavke, po smišljenim prijavama, vrši kontrolu dva postupka javne nabavke, na koji se odnosila moja prijava korupcije i sačinjava zapisnike o izvršenom inspekcijskom nadzoru. Mladen Tomović i njegovi vlastodavci iz CGES-a sada „mašu“ ovim zapisnicima i koriste ih kao „dokaz“ da je sve navodno urađeno u skladu sa zakonom, iako znaju da inspekcija nije nadležna da kontroliše navode koji su iznijeti u mojoj prijavi korupcije. DEŠAVANJA NAKON ŠTO SAM LAŽNO OPTUŽEN ZA ZLOSTAVLJANJE NA RADU 08.08.2022. godine, podnosim privatnu tužbu protiv D. P. zbog povrede časti i ugleda, nakon što je prethodno od menadženta firme odbijeno da se njegove optužbe nam moj račun provjere u skladu sa zakonom. I dešavanja u tom postupku su vrlo interesanta, ali da sačekamo odluku Višeg suda u Podgorici, povodom žalbe podnešene na presudu. Smatram bitnim napomenuti da D. D, drugi zapošljeni koji me optužio za mobing, nikada nije pokrenuo postupak dokazivanja njegovih navoda pred sudom. Činjenice da su me u dva dana, dvojica zapošljenih u službi optužila za zlostavljanje, samo potvrđuju smišljeno i sinhronizovano djelovanje prema meni. 13.10.2022. godine izvršni direktor CGES-a Ivan Asanović pokreće montirani disciplinski postupak protiv mene. U tom postupku svjedoči M. M. i D. P. Odbija se moj zahtjev za svjedočenjem R. B, za koju je sam D. P. kazao da je bila prisutna na sastanku na kojem sam ga ja navodno zlostavljao na radu. 30.12.2022. godine izriče mi se nezakonita disciplinska odluka. 15.03.2023. godine, podnosim tužbu Osnovnom sudu u Podgorici radi poništaja odluke kojom mi je bila izrečena disciplinska odluka. 19.05.2023. godine, Agencija za sprječavanje korupcije mi dodjeljuje zaštitu u skladu sa zakonom, zbog vođenja disciplinskog postupka i izricanja disciplinske mjere, što je izričito bilo propisano tada važećim zakonom. Ista zabrana propisana je i novim zakonom. Član 59 stav 1 tačka 4 tada važećeg Zakona o spječavanju korupcije („Sl. list CG“, br. 53/14, 42/17 i 73/23) propisivao je sljedeće: „Zviždač ima pravo na zaštitu ukoliko mu je nanijeta šteta, odnosno postoji mogućnost nastanka štete zbog podnošenja prijave iz člana 44 ovog zakona, a naročito ako je protiv njega pokrenut disciplinski postupak i izrečena disciplinska mjera“. 24.03.2023. godine Osnovnom sudu u Podgorici podnosiom tužbu za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete. 10.06.2023. godine Mladen Tomović podnosi tužbu Upravnom sudu za poništenje Mišljenja Agencije za sprječavanje korupcije, kojim mi je bila određena zaštita. 11.12.2023. godine, Osnovni sud u Podgorici donosi presudu P.Br. XXXX/23, kojom, kao nezakonitu, poništava odluku o izrečenoj disciplinskoj mjeri. DEŠAVANJA PRIJE I NAKON DONOŠENJA PRESUDE UPRAVNOG SUDA CRNE GORE 31.05.2024. godine, Upravni sud Crne Gore dostavlja Agenciji za sprječavanje korupcije zahtjev za dostavljanje odgovora na tužbu Mladena Tomovića (kojom traži da mi se ukine zaštita) i spisa predmeta koji je vođen kod Agencije.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_87a9ace84ca540cede69578dd88109adf698f7ba6544520623ba34f91eeabee8.webp" data-media-id="editor_4" data-image-id="2025120407124_87a9ace84ca540cede69578dd88109adf698f7ba6544520623ba34f91eeabee8" data-rendition-name="original" width="1280" height="960" loading="lazy" alt="Upravni sud"> <figcaption>Upravni sud</figcaption> </figure>  U tom trenutku tadašnja direktorica Jelena Perović se nalazi u kućnom pritvoru. Za vrijeme do kraja njenog mandata (15.08.2024. godine) namjerno joj se ne dostavlja pripremljen odgovor i spisi predmeta po tužbi za ukidanje moje zaštite. Više je nego očigledno da je to organizovao Tomović, uz svesrdnu pomoć pojedinih zapošljenih u Agenciji. 31.07.2024. godine Skupština Crne Gore izglasala je nove članove Savjeta Agencije za sprječavanje korupcije, među kojima je i Mladen Tomović. 23.08.2024. godine, Dušan Drakić imenovan za v.d. direktora Agencije za sprječavanje korupcije. Iako su ga spisi predmeta pripremljeni za Upravni sud sačekali na stolu Dušan Drakić, pod očiglednim uticajem Mladena Tomovića i za njegov interes, namjerno ne dostavlja odgovor na tužbu i spise predmeta Sudu. 11.10.2024. godine, Portal ETV objavljuje tekst u kojem navodi da Dušan Drakić i ASK ne postupaju po zahtjevu Upravnog suda. Istog dana Agencija dostavlja odgovor na tužbu i spise predmeta Upravnom sudu, što je Dušan Drakić prethodno odbijao da uradi skoro 50 dana od njegovog imenovanja na tu funkciju. 21.11.2024. godine Upravni sud zakazuje usmenu raspravu po tužbi Mladena Tomovića. Ovu raspravu on odlaže zahtjevom koji je podnio tog dana... 16.12.2024. godine Upravni sud zakazuje novu, drugu po redu, usmenu raspravu. Tomović tada dostavlja podnesak sa jednom od ranijih presuda ovog suda, tvrdeći da ona dokazuje njegove tužbene navode. Punomoćnica ASK-a na toj usmenoj raspravi, Snežana Đuretić, traži odlaganje iste da bi se upoznala sa podneskom Tomovića. Dakle, zapošljena u ASK-u, kojoj je punomoćje za zastupanje dao direktor ASK-a Dušan Drakić, traži odlaganje, da bi se upoznala sa podneskom koji je dostavio član Savjeta ASK-a. Sve režirano! 10.01.2025. godine Upravni sud Crne Gore poništava Mišljenje ASK-a kojim mi je bila određena zaštita i predmet vraća ovoj instituciji na ponovni postupak i odlučivanje, jer nije mogao pronaći kauzalnu vezu između moje prijave korupcije i štete koja mi je učinjena vođenjem disciplinskog postupka protiv mene (u trenutku donošenja presude Upravnog suda prvostepeno dokazano da mi je bila izrečena nezakonita disciplinska mjera). Iz obrazloženja presude se nedvosmisleno utvrđuje da sudu, očigledno namjerno, nije dostavljena cjelokupna dokumentacija predmeta formiranog kod Agencije za sprječavanje korupcije i to akt ove institucije od 24.05.2025. godine, kojim je moja prijava korupcije proslijeđena SDT-u. 30.01.2025. godine Dušan Drakić dostavlja Obavještenje mom advokatu da neće postupiti po presudi Upravnog suda, navodno jer je stupanjem na snagu novog zakona prestala nadležnost Agencije po ovom pitanju. Ponovo naglašavam, dostavio je pisani akt protiv kojeg nijesam imao mogućnost podnošenja pravnog lijeka. Uz ovaj akt dostavio je mišljenje Ministarstva pravde od 18.10.2024. godine. Pored toga što Mišljenje Ministarstva nije pravno obavezujući akt, u njemu je i decidno navedeno sljedeće: „Shodno uredbi o organizaciji i načinu rada državne uprave Ministarstvo pravde nije nadležno za tumačenje propisa i davanje mišljenja u pogledu njihove primjene i pored činjenice da je isto organ državne uprave koji je izvorno nadležan za primjenu propisa kojim se uređuje sprječavanje korupcije“. 13.02.2025. godine, moji advokati, zbog prethodnog stava Dušana Drakića, Vrhovnom sudu Crne Gore podnose Zahtjev za vanredno preispitivanje sudske odluke, 18.03.2025. godine Osnovnom sudu u Podgorici podnose tužbu za sudsku zaštitu zviždača 03.07.2025. godine, Mladen Tomović u sudskom postupku P.br.XXXX/22, koji je vođen po mojoj tužbi za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete, kao dokaz podnosi Presudu Upravnog suda Crne Gore U.br.XXXXX/23. Ovo pokazuje njegov umišljaj, iz dva razloga. Prvi, znao je na koji način je obezbijedio donošenje ovakve odluke Upravnog suda. Drugi, u završnoj riječi u istom postupku, koja je održana 09.07.2025. godine, na moju konstataciju da je protiv presude Upravnog suda podnešen vanredni pravni lijek, Tomović kaže da se takva akta mogu podnositi samo protiv pravosnažnih odluka. 16.10.2025. godine, Vrhovni sud Crne Gore odbacuje, kao nedozvoljen, Zahtjev za vanredno preispitivanje Presude Upravnog suda, uz obrazloženje: „Članom 352 stav 1 ZPP-a, propisano je da je pravosnažna ona presuda koja se više ne može pobijati žalbom, ukoliko je njome odlučeno o zahtjevu tužbe ili protivtužbe. Kod takve zakonske odredbe, presuda Upravnog suda kojom se poništava osporeni akt i predmet vraća na ponovni upravni postupak, ne stiče pravosnažnost, jer istom nije odlučeno o zahtjevu stranke, odnosno o pravima, obavezama i pravnim interesima bilo kojeg lica. Ovo iz razloga što, kada Upravni sud poništi akt ili drugu upravnu aktivnost protiv koje je bio pokrenut upravni spor (član 56 stav 1 ZUS), predmet se vraća u stanje u koje se nalazio prije nego je poništeni akt donesen, odnosno poništena upravna aktivnost preduzeta. Kako je Upravni sud, pobijanom presudom, poništio upravni akt protiv kojeg je bio pokrenut upravni spor i predmet vratio upravnom organu na ponovni postupak, to ne postoji pravosnažna sudska odluka, kao procesno-pravna pretpostavka za podnošenje zahtjeva za ispitivanje“. Podsjećam da je Tomović presudu Upravnog suda dostavio kao dokaz u postupku pred Osnovnim sudom u Podgorici, za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete i to predstavio kao validnu i konačnu odluku, iako sada vidimo da Vrhovni sud nedvosmisleno kaže: „Kada Upravni sud poništi akt ili drugu upravnu aktivnost protiv koje je bio pokrenut upravni spor (Član 56 Stav 1 ZUS), predmet se vraća u stanje u koje se nalazio prije nego je poništeni akt donešen, odnosno poništena upravna aktivnost preduzeta“. 05.11.2025. godine, moji advokati, nakon ovakvog stava Vrhovnog suda podnose Agenciji za sprječavanje korupcije Zahtjev za postupanje po presudi Upravnog suda Crne Gore U.br.XXXX/23. 24.11.2025. godine, Dušan Drakić v.d. direktora ponovo odbija da postupi po presudi Upravnog suda. Zaista vrijeđa zdrav razum činjenica da se, pored gore citiranog obrazloženja odluke Vrhovnog suda Crne Gore, v.d. direktora Agencije za sprječavanje korupcije Dušan Drakić poziva na Mišljenje Ministarstva u kojem mu je napisano da to ministarstvo nije nadležno za tumačenje propisa i davanje mišljenja u pogledu njihove primjene. BROJNE SUMNJE Zviždač je u pismu Markoviću i Novoviću iskazao sumnju i na mogući nezakoniti uticaj Tomovića na sud u jednom od postupaka koji vodi protiv CGES-a. Istakao je i, pozivajući se na član 68 stav 4 novog Zakona o sprječavanju korupcije, kojim je propisano da je „postupak po tužbi za zaštitu zviždača hitan“, da Osnovni sud u Podgorici još nije postupio po tužbi njegovih advokata za sudsku zaštitu zviždača, koju su podnijeli 18. marta ove godine. Dodao je da je pripremno ročište u tom predmetu zakazano za 19. januar sljedeće godine. -... dakle deset mjeseci od dana podnošenja tužbe. Toliko o hitnosti i zaštiti lica koja prijave sumnju u korupciju – napisao je zviždač iz CGES-a. On smatra da je na osnovu onoga što je saopštio u pismu neupitne dvije činjenice. - Prva, navodi da sam zlostavljao na radu dvojicu zapošljenih su kreirane nakon što je advokat Mladen Tomović zaključio ugovor o pravnom zastupanju sa Crnogorskim elektroprenosnim sistemom AD Podgorica. Očigledno, nijesu mi mogli pronaći najmanju grešku u prethodnom radu, pa su morali montirati lažne optužbe. Druga, Mladen Tomović je počeo da dobija sudske sporove u ime lica protiv kojih sam podnio sumnju u korupciju, nakon njegovog imenovanja za člana Savjeta ASK-a, u čemu mu svesrdnu pomoć pružaju njegovi prijatelji Dušan Drakić i Kristina Braletić. Prethodno je procesnim zloupotrebama i prevarama odugovlačio i odlagao postupke. Pametnome dosta – kategoričan je zviždač. Na kraju pisma je iskazao očekivanje da Marković i Novović ponovo formiraju predmet protiv Mladena Tomovića, Dušana Drakića i Kristine Braletić i da će u tom postupku biti saslušan u svojstvu oštećenog.

Uzbunjivač uvjeren da neko iz tužilaštva „kumuje“ njegovom progonu

Poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Nikola Janović podnio je ostavku na sve funkcije u toj partiji, potvrđeno je Portalu ETV.
Janović je odluku objavio i na mreži X, a dalji angažman u politici nastavlja kao nezavisni poslanik.
- Obavještavam vas da više nijesam član Demokratske partije socijalista Crne Gore. Samim tim, prestaje i moje članstvo u Glavnom odboru. Takođe vas obavještavam da DPS može da raspolaže sa mojim mjestima u tri skupštinska odbora – Odboru za bezbjednost i odbranu, Odboru za antikorupciju i Odboru za međunarodne odnose i iseljenike. Svoje dalje bavljenje politikom nastaviću kao nezavistan poslanik - naveo je Janović u ostavci.
Bez obzira, kako je istakao, na razlike koje u razmišljanjima o budućnosti DPS-a, zahvalio se na korektnoj i sadržajnoj saradnji i svima poželio uspjeh u budućem životu i radu.
- Nastavljam dalje posvećen vrijednostima i idejama u koje bezrezervno vjerujem - poručio je Janović.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FNikolaJanovic%2Fstatus%2F1996633773774155844%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1996633773774155844%7Ctwgr%5E6108ed308730d64b44a3132528d71d68585f33a4%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Janović je bio član Glavnog odbora DPS-a, a do marta ove godine bio je i član Predsjedništva te stranke. Poslaničku funkciju je obavljao od 2020. godine.
Janović je ranije naznačavao da DPS mora da napravi zaokret u djelovanju i razmišljanju i u više navrata imao drugačije stavove od onih koji su dominantni u stranci.
Bio je ministar sporta i mladih od 2016. do 2020. Kao uspješni vaterpolista osvojio je brojne titule, a proglašen za najboljeg sportistu Crne Gore 2013. godine.
Trofejna klupska i reprezentativna karijera je iza legendarne "osmice”. Sa Srbijom i Crnom Gorom je 2005. u Montrealu osvojio svjetsko zlato, sa Crnom Gorom ima dva zlata sa evropskih prvenstava (Budimpešta 2001. i Malaga 2008), kao i dva srebra, u Ajndhovenu 2012. i Beogradu ove godine.
U Barseloni 2013. godine je vodio svoje "ajkule” do srebrne medalje na Svjetskom prvenstvu.

Nikola Janović napustio DPS, ostaje nezavisni poslanik: Nastavljam dalje posvećen vrijednostima i idejama u koje bezrezervno vjerujem

Dva mlada međeda, najvjerovatnije u potrazi za hranom, na obodu šume na raskrsnici u nikšićkom prigradskom naselju Vidrovan kamerom je prije nekoliko dana snimio čitalac Portala ETV.
Kako se vidi na snimku, susret sa čovjekom im baš i ne prija.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2F9MEnMHEmSKg&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div>Dva međeda snimljena kod Vidrovana u Nikšiću</div>
 
U nikšićkom kraju domaćini u okolnim selima, kao i na planini Goliji, od proljeća se suočavaju sa upadima međeda na imanja.
Lovci su čak tražili da se međed skine sa liste strogo zaštićenih životinja, zbog toga što su pravili ogromnu štetu domaćinstvima, ali u Agenciji za zaštitu životne sredine nijesu blagonaklono gledali na tu inicijativu.
Policija je u aprilu uhapsila četvoricu lovaca osumnjičenih da su ubili međeda u selu Brestice nadomak Nikšića. Mještani okolnih sela tada su organizovali proteste i tražili da lovci budu oslobođeni, jer su, kako su tvrdili, divljač odstrijelili na njihov zahtjev.
Ekolozi smatraju da je sve češća pojava međeda u naseljenim mjestima posljedica klimatskih promjena.
Bernska konvencija o zaštiti evropskih divljih vrsta i prirodnih staništa, koju je ratifikovala i Crna Gora, obavezuje države potpisnice na zaštitu mrkog medvjeda.

VIDEO: Međedi se odomaćili u okolini Nikšića

Komisija za nestala lica Vlade Crne Gore saopštila je da su pristigli rezultati DNK analize iz laboratorije Međunarodne komisije za nestala lica (ICMP) iz Haga i izvještaji antropološke obrade skeletnih ostataka, kojim je potvrđen identitet dva člana porodice Klapuh - F.K. i S.K.
To je učinjeno nakon ekshumacije 4. juna ove godine na starom muslimanskom groblju u Nikšiću, u ulici Voja Deretića bb. Antropološki pregledi, kako su dodali, izvršeni su 6. i 7. novembra u Centru za sudsku medicinu Kliničkog centra Crne Gore.
Posmrtni ostaci trećeg člana porodice Klapuh - H.K. nijesu pronađeni, pa je najavljeno ponavljanje pregleda i proširenje zone ekshumacije na istom lokalitetu.
- Posmrtni ostaci preliminarno identifikovanih lica biće predati Institutu za nestale osobe Bosne i Hercegovine, koji će u saradnji sa Tužilaštvom i vještakom sudske medicine sprovesti postupak konačne identifikacije. Nakon toga ostaci će biti predati porodici radi dostojanstvenog ispraćaja i ukopa - navodi se u saopštenju.
Komisija za nestala lica izrazila je zahvalnost svim institucijama i organizacijama koje su dale doprinos ovom procesu - stručnjacima Međunarodne komisije za nestala lica, civilnom sektoru, medijima i drugim partnerima.
- Integrisani pristup potvrđuje važnost institucionalne saradnje u ostvarivanju prava porodica nestalih, kao i značaj primjene savremenih forenzičkih metoda u rasvjetljavanju sudbine žrtava oružanih sukoba na prostoru bivše SFRJ - zaključili su u saopštenju.
Hasan, Ferida i njihova kćerka Sena Klapuh su 1992. godine izbjegli u Crnu Goru iz ratom zahvaćene Foče u Bosni i Hercegovini. Njih su svirepo ubili pripadnici Vojske Republike Srpske 6. jula 1992. u blizini Plužina, na mostu Obrada Cicmila na rijeci Pivi.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fferid-klapuh-za-etv-neko-je-radio-na-tome-da-se-sve-sakrije&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Iz Akcije za ljudska prava (HRA) ranije je poručeno da očekuju da &nbsp;nadležne institucije BiH preduzmu mjere za privođenje pravdi Zorana Vukovića i Radomira Kovača koji su za ovaj zločin još 1996. godine osuđeni u Crnoj Gori.
- Hasana Klapuha, njegovu suprugu Feridu i njihovu kćerku Senu ubila su četvorica pripadnika odreda „Dragan Nikolić" Vojske Republike Srpske, koji su prethodno pristali da ih za novčanu naknadu bezbjedno prevezu iz Bosne i Hercegovine u Crnu Goru. Za ovo ubistvo, kvalifikovano kao ratni zločin protiv civilnog stanovništva, u Crnoj Gori su 1996. godine pravosnažno osuđeni Janko Janjić, Radomir Kovač, Zoran Simović i Zoran Vuković na po 20 godina zatvora, dok je njihov pomagač Vidoje Golubović osuđen na osam mjeseci zbog neprijavljivanja krivičnog djela i izvršilaca. Vidoje Golubović jedini je izdržao izrečenu kaznu. Ostalima je suđeno u odsustvu jer su bili u bjekstvu - naveli su ranije u HRA.
Na sudu je, kako ističu, utvrđeno da su okrivljeni, kada su prešli granicu i stigli blizu Plužina, nadomak brane Mratinje na rijeci Pivi, izveli žrtve iz vozila, pucali u njih i gurnuli ih s mosta visokog oko 100 metara. Nalazi obdukcije pokazali su da su Ferida i Sena bile žive još neko vrijeme nakon ranjavanja.
- I pored brzog otkrivanja ovog zvjerskog zločina, pravda nikad nije zadovoljena – četvorica osuđenih u odsustvu nijesu izdržali ni jedan dan kazne. Simović i Janjić su u međuvremenu preminuli, dok Kovač i Vuković i danas slobodno žive u Foči - naveli su u HRA.&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 62.5%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fhra-ocekujemo-da-bih-konacno-kazni-ratne-zlocince-za-ubistvo-porodice-klapuh-kod-pluzina&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Bosna i Hercegovina bi, kako su ranije naglasili u HRA, morala da preduzme mjere za njihovo krivično gonjenje.
- Jer je njihovo učešće u zločinu jasno dokazano pred crnogorskim sudom potkrijepljeno materijalnim dokazima. Ne postoje pravne prepreke za to, jer Evropska konvencija o prenosu postupka u krivičnim stvarima (čl. 8) dozvoljava BiH da preuzme ovaj slučaj i ponovo im sudi, budući da su njih dvojica državljani BiH. Kovač i Vuković jedino mogu biti privedeni pravdi tako što im se ponovo sudi u BiH, jer u BiH ne mogu izdržavati kaznu izrečenu na osnovu suđenja u odsustvu u Crnoj Gori, a BiH svoje državljane osuđene za ratne zločine ne može izručiti Crnoj Gori - istakli su ranije u ovoj NVO.

Tag: adnan-prekic