Dijaspora iz Crne Gore rasuta širom svijeta može bez prepreka posjetiti zemlju svojih predaka - slobodno i dostojanstveno, dok mi potomci crnogorskih iseljenika u Turskoj, iako pripadamo istoj istorijskoj i duhovnoj porodici, ostajemo suočeni sa viznim režimom. Takva odluka nije u skladu sa kulturom, identitetom i vrijednostima koje Crna Gora baštini - ocijenio je predsjednik Udruženje iseljenika iz Crne Gore u Republici Turskoj Adil Ozuzun. Istiće da, gledajući brojna iskustva zemalja širom svijeta, najveća zajednica dijaspore porijeklom iz Crne Gore danas živi u Republici Turskoj. - Pored toga, ljudi iz Crne Gore žive u Sjedinjenim Američkim Državama, Njemačkoj, Luksemburgu, Srbiji, Grčkoj, Argentini, Urugvaju, Kanadi i mnogim drugim državama. Građani svih ovih zemalja danas imaju pravo da bez vize putuju u Crnu Goru - naveo je Ozuzun. Već 15 dana, prema njegovim riječima, vode intenzivne razgovore i aktivnosti po ovom pitanju. - I nastavićemo da radimo sve što je u našoj moći. Kao što je odluka o vizama donesena iznenada, tako očekujemo da bude povučena tokom narednog mjeseca - poručio je Ozuzun. Ovo pitanje nije samo pravo na putovanje, već je, kako je rekao, pitanje identiteta, pripadnosti i osnovnog poštovanja prema generacijama iseljenika.&nbsp; &nbsp;- Očekujemo da Crna Gora ispravi ovu poteškoću za svoje građane iz Turske i time dodatno ojača sopstveni međunarodni ugled. Negativne posljedice već su vidljive, a očekujemo da će ih biti i u danima koji dolaze. Posebno su izražene posljedice za preduzetnike i ekonomiju u Crnoj Gori - rekao je Ozuzun. Dodaje da godinama promovišu Crnu Goru, doprinose njenoj ekonomiji i izgrađuju mostove prijateljstva. - Činimo to iskreno, bez podjela, i za dobro svih naših ljudi - naglasio je Ozuzun. Velike države donose velike odluke, a Crna Gora je, kako je naveo, duhom velika država.&nbsp; - Već danas može se donijeti mala, ali istorijski važna odluka: odluka koja će služiti interesima građana Crne Gore i njene dijaspore. Jasno je da svaki činilac vlasti želi ostaviti trag u istoriji. Zato je trenutak da izvršna vlast smogne snage i donese odluku koja će dodatno ojačati naše međusobne veze. Ne postoji nijedna prepreka da se donese ispravna odluka - poručio je Ozuzun.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251114111112_a56548632f947d4ad844a33551bd4a4c8570e68958ff5586071dfe60586decfa.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251114111112_a56548632f947d4ad844a33551bd4a4c8570e68958ff5586071dfe60586decfa" data-rendition-name="original" width="576" height="723" loading="lazy" alt="Adil Ozuzun"> <figcaption>Adil Ozuzun(Photo: Privatna arhiva)</figcaption> </figure>  Iako potomci iz Turske nemaju pravo na državljanstvo, kako dodaje, srcem i odanošću ostaju duboko povezani sa Crnom Gorom“. - Zato Udruženje iseljenika iz Crne Gore u Republici Turskoj zahtijeva hitno ukidanje viznog režima za nosioce iseljeničkih knjižica koje izdaje Ministarstvo dijaspore, a u kasnijoj fazi i mogućnost sticanja državljanstva, koje bi podrazumijevalo sva prava i obaveze, ali bez prava glasa. Ovo je dug našem porijeklu, našem identitetu, našoj pripadnosti i našoj zajedničkoj budućnosti - zaključio je Ozuzun.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Ozuzun: Odluka o viznom režimu nije u skladu sa kulturom, identitetom i vrijednostima koje Crna Gora baštini

Da bi državljani Turske došli u Crnu Goru, od 30. oktobra, moraju dobiti vizu za koju dokumenta podnose lično u crnogorskoj ambasadi ili konzulatu u Turskoj.
Radio Slobodna Evropa (RSE) nije dobio odgovor iz Ministarstva vanjskih poslova koliko se čeka na odobrenje i izdavanje vize.
Prva posljedica uvođenja viza je značajan pad broja putnika na avionskim linijama iz Turske prema Crnoj Gori, rekli su za RSE u Aerodromima Crne Gore.
U Udruženju crnogorskih iseljenika u Turskoj kažu za RSE da je uvođenje viza od strane Crne Gore izazvalo iznenađenje i razočarenje.
U Udruženju su svjesni da, zbog pristupanja Evropskoj uniji, Crna Gora treba da postepeno uskladi vizni režim sa članicama EU, što podrazumijeva uvođenje viznog režima i Turskoj, ali nisu očekivali da će se to dogoditi brzo.
- Žao nam je što je proces ubrzan nakon nedavnih događaja u Crnoj Gori. Smatramo da je ovaj korak mogao biti sproveden u mirnijem i smislenijem tranzicionom periodu, što bi bilo u interesu prijateljskih odnosa dva naroda i dvije države - kaže za RSE predsjednik Udruženja crnogorskih iseljenika u Turskoj Adil Ozuzun.
I Sead Šahman predsjednik vanparlamentarnog Bošnjačkog demokratskog pokreta (BDP) koji je nedavno bio na okupljanju crnogorske dijaspore u Turskoj, kaže za RSE da su iseljenici zabrinuti zbog novog režima:
- Iseljenici očekuju povlašćenije uslove za ulazak u Crnu Goru, odnosno da se vrate na bezvizni režim i da imaju određene povlastice kada je u pitanju njihovo poslovanje u Crnoj Gori - naveo je on.
<h2>Vizni režim Turskoj nakon pogrešne informacije</h2>
U Republici Turskoj, prema podacima iseljeničkih organizacija živi oko šest hiljada ljudi koji imaju iseljeničke kartice na osnovu porijekla iz Crne Gore.
Takođe se procjenjuje da je mnogo veći broj državljana Turske vodi porijeklo iz Crne Gore - oko 250.000.
Državljani Turske su mogli bez viza da putuju u Crnu Goru do 30. oktobra kada je Vlada uvela, kako je navela, privremene vize.
Povod je bilo povređivanje Podgoričanina u fizičkom sukobu sa strancima, za koje je policija saopštila da su u pitanju turski državljani, što se kasnije ispostavilo kao netačna informacija.
Uslijedila je serija incidenata protiv Turaka, pri čemu su fizički napadani, uništavana im je imovina, a organizovano je i više antiturskih protesta.
Vlada je najavila ukidanje bezviznog režima za državljane Turske.
Sedam dana kasnije policija je saopštila da su u tuči i povređivanju Podgoričanina učestvovali državljani Azerbejdžana.
Ova informacija nije uticala na Vladu da promijeni odluku o uvođenju viza državljanima Turske.
<h2>Ozuzun: Iseljenicima omogućiti ulazak bez vize</h2>
Udruženje crnogorskih iseljenika u Turskoj vodi intenzivnu komunikaciju sa institucijama u Crnoj Gori tražeći da se zadrži pravo iseljenika na ulazak bez vize.
Predsjednik Udruženja Adil Ozuzun kaže da Turska podržava težnju Crne Gore ka EU, i da mora do 2027. da primjeni vizni režim usklađen sa Briselom ali očekuju izuzetke:
- Smatramo neophodnim da se (najmanje) licima koja posjeduju iseljeničku karticu omogući ulazak bez vize u Crnu Goru. Ti ljudi čuvaju istorijsku vezu sa domovinom i aktivno doprinose razvoju prijateljskih odnosa između Crne Gore i Turske - rekao je on.
On ocjenjuje da mnogi imaju pogrešnu percepciju Turske kroz prizmu toga što je većinski muslimanska zemlja ili kroz istorijske predrasude:
- Danas Turska ni na koji način ne predstavlja silu sa osvajačkim namjerama ili bilo kakvim oblikom dominacije - to iskreno i odgovorno naglašavamo - dodaje Ozuzun.
Gledajući iz perspektive ravnoteže interesa, kaže da postoje jasni pokazatelji da Crna Gora u mnogo čemu može imati veću potrebu za Turskom nego obrnuto.
Takođe vjeruje da će Turska, iako nezadovoljna novim tranzitnim režimom, ostati otvorena za građane Crne Gore, posebno u slučaju liječenja i zdravstvenih potreba.
<h2>Da li će Turska uvesti vize Crnoj Gori?</h2>
Prema podacima crnogorskog Fonda za zdravstveno osiguranje, tokom prošle i ove godine, u turskim klinikama je pregledano ili liječeno više od hiljadu pacijenata iz Crne Gore, što je državu koštalo skoro šest miliona eura.
U Crnoj Gori, prema posljednjim podacima boravi oko 13.400 državljana Turske, koji su osnovali blizu deset hiljada firmi. U prošloj godini je u Crnu Goru došlo preko 160.000 turista iz Turske.
Mogućnost da Turska uzvrati uvođenjem viza za crnogorske državljane, pomenuo je ambasador Turske u Crnoj Gori Bariš Kalkavan prilikom obilaska demolirane radnje turskog državljanina u Baru, 2. novembra.
- Očekujem da se povuče odluka o uvođenju viza. Ako se ne naprave određeni koraci, naša strana će biti primorana da napravi neke korake u skladu sa ovim što se desilo. U Turskoj živi 250.000 ljudi porijeklom iz Crne Gore. Oni će morati da podnesu neki teret zbog svega ovoga - rekao je Kalkavan.
On je podsjetio da su turske investicije u prvih osam mjeseci ove godine iznosile sto miliona eura.
A prema njegovim riječima, Turkish airlines je, na linijama sa Crnom Gorom, u prvih osam mjeseci ove godine prevezao 250.000 putnika.
- Ako se ovo nastavi (vizni režim) ne znam šta će biti sa pacijentima koji se liječe u Turskoj i šta će biti sa Crnogorcima koji planiraju da putuju preko Turske na druge destinacije - rekao je ambasador.
Uvođenje recipročnih mjera bi smatra Sead Šahman imalo posljedice i po prijateljske odnose dvije države:
- Kada obilježavamo 146 godina od uspostavljanja diplomatskih odnosa i kada se dičimo nekim partnerstvima, imaćemo jedno zahlađenje odnosa koje nije dobro ni za jednu državu. Biće pogođeni privreda i usluge, a to će se osjetiti i budžet - ističe on.
<h2>Pad broj putnika iz Turske od uvođenja viza</h2>
Iz kompanije Aerodromi Crne Gore su za RSE saopštili da ključne kompanije koje prevoze putnike iz Istambula, Air Montenegro i Turkish Airlines, za sada nisu otkazale nijedan let, ali je ipak pao broj putnika na relaciji Crna Gora - Turska.
- Od 30. oktobra – od kada je državljanima Turske neophodna viza za ulazak u Crnu Goru, primjetan je značajan pad u broju putnika na ovim linijama. Napominjemo da evidenciju o državljanstvima putnika vodi Granična policija - naveli su iz Aerodroma Crne Gore za RSE.
Iz Granične policije nijesmo dobili odgovor broju turskih državljana koji su došli u Crnu Goru od uvođenja viza i za koliko je taj broj manji u odnosu na bezvizni režim.
Takođe, turska niskobudžetna avio-kompanija, Pegasus Airlines, otkazala je letove između Ankare i Izmira ka i od Podgorice, privremeno, do 29. novembra.
Zadržali su liniju Podgorica – Sabiha Gokčen, u azijskom dijelu Istanbula.
Iz Aerodroma navode da su do sada imali preko 400 hiljada putnika godišnje u avio prometu sa Turskom što je 15 odsto od ukupnog prometa.
<h2>Procedura za izdavanje vize</h2>
Radio Slobodna Evropa nije dobio odgovor iz Ministarstva vanjskih poslova o interesovanju turskih državljana da dobiju vize za ulazak u Crnu Goru, niti podatke o konkretnoj proceduri.
Ipak na veb stranici Vlade postoji opšte uputstvo - šta se sve podnosi uz zahtjev za izdavanje vize koji se podnosi lično, na posebnom obrascu u ambasadi ili konzulatu.
Uz zahtjev se podnosi: putna isprava, fotografija, dokaz o svrsi boravka u Crnoj Gori, pozivno ili garantno pismo osobe iz Crne Gore, dokaz o osiguranom smještaju.
Takođe se traži dokaz o sredstvima za boravak u Crnoj Gori i povratak u matičnu državu, povratna karta, dokaz o zdravstvenom osiguranju, i uplati konzularne takse...
Prije odobrenja vize, MUP i Agencija za nacionalnu bezbjednost provjeravaju podnijetu dokumentaciju.
Iz Ministarstva vanjskih poslova nisu odgovorili koliko traje procedura za izdavanje viza.

Sve manje turskih državljana stiže u Crnu Goru od uvođenja viza

Privremena obustava bezviznog režima koju je crnogorska Vlada uvela za državljane Turske je vijest koja nas nije obradovala - saopštio je predsjednik Udruženja iseljenika iz Crne Gore u Turskoj Adil Ozuzun ukazujući da to nije samo pitanje putovanja, već - porodice, identiteta i duboke povezanosti sa našom državom.
Potomci iseljenika iz Crne Gore koji žive u Turskoj moraće, kako je ustvrdio, da traže vizu prilikom ulaska u svoju matičnu zemlju. Zato od nadležnih institucija Crne Gore traže: da nosioci iseljeničkih kartica imaju pravo ulaska bez vize, da se ta mjera primijeni hitno i tokom privremenog viznog režima, da se zaštite njihove porodične i kulturne veze, te da se uspostavi zvanični mehanizam dijaloga i saradnje.
- U Turskoj postoji između pet i šest hiljada nosilaca iseljeničkih kartica. To su ljudi koji su najbolji ambasadori Crne Gore širom Turske - naveo je Ozuzun.
Zato, kaže, pitaju da li je u redu da se sada otežava povratak vlastitoj djeci na ognjište njihovih predaka.
- Naš zahtjev nije privilegija. Naš zahtjev je priznavanje pripadnosti i prirodnog prava - poručio je Ozuzun.
<h2>Ognjište i amanet</h2>
Za njih, podvlači Ozuzun, Crna Gora nije samo država.
- Mi smo potomci ljudi koji su prije mnogo decenija napustili crnogorske planine, ravnice i gradove i doselili se u Republiku Tursku. Iako danas živimo u Turskoj, naši korijeni, naša sjećanja i naše srce su u Crnoj Gori. Ona je ognjište naših predaka, amanet naših đedova, ali i zemlja u kojoj počivaju naši najmiliji - istakao je Ozuzun.
Vole, kaže, sve ljude Crne Gore.
- Crnogorce, Bošnjake, Turke, Albance, Srbe, Hrvate i sve druge naciolne i etničke skupine. Bez obzira na vjeru, jezik, naciju ili pripadnost - svaki sin i kćer Crne Gore je naš brat i sestra. Crna Gora nam je dala iseljeničke kartice i time poručila: „Vi ste naša djeca i dio našeg naroda“ - naveo je on.
Podvukao je da izolovani incidenti i pogrešna tumačenja ne smiju narušiti prijateljstvo između naroda Turske i Crne Gore.
- Mi smo zajednica koja promoviše Crnu Goru, dovodi investitore, čuva kulturu i tradiciju. Do sada smo Crnoj Gori doprinosili i nastavićemo to da činimo. Mi smo narod dvije domovine i jednog srca. Crna Gora je naša prađedovina i povratak u zemlju predaka je prirodno, istorijsko i ljudsko pravo - naglasio je Ozuzun.
Zaključio je da će nastaviti da rade na jačanju prijateljstva, poštovanja i saradnje između naše dvije države.

Udruženje iseljenika Crne Gore u Turskoj: Tražimo da nosioci iseljeničkih kartica imaju pravo ulaska bez vize i da se zaštite naše porodične i kulturne veze

&nbsp;Predsjednik Udruženja iseljenika iz Crne Gore u Burhaniji/Balikesir u Republici Turskoj, Adil Ozuzun, izjavio je da Crna Gora ima ambiciozan cilj da postane punopravna članica Evropske unije do 2028. godine, ali da njen evropski put u mnogo čemu zavisi i od odnosa prema dijaspori, koja na tom putu može da pomogne.
- Međutim, ovaj cilj nije ostvariv samo političkim izjavama, već je potrebna stabilna unutrašnja politika, snažne reforme i društveno jedinstvo- naglasio je.&nbsp;
Iako su ostvareni određeni pomaci u demokratizaciji, vladavini prava, slobodi izražavanja i borbi protiv korupcije, ovi koraci još uvijek nijesu dovoljni prema standardima Evropske unije, pa je neophodno ubrzati reforme.
- Jedna od najvažnijih i prioritetnih reformi na evropskom putu Crne Gore odnosi se na ozbiljno uređenje statusa crnogorskih iseljenika. Osobama koje žive u inostranstvu — čak i bez prava glasa — treba omogućiti državljanstvo ili stalni boravak- kazao je Ozuzun.&nbsp;
On je istakao da je dijaspora je već pokazala svoju odanost i ljubav prema Crnoj Gori, posebno tokom referenduma o nezavisnosti 2006. godine. Sada je vrijeme da Crna Gora prestane da zanemaruje dijasporu i da je uključi u budućnost zemlje.
Ako država Crna Gora uspije da ostvari iskreno jedinstvo sa dijasporom, bez obzira na vjeru, etničku pripadnost ili političko opredjeljenje, cilj za 2028. godinu može postati stvarnost.&nbsp;
- Implementacijom ove reforme ostvaruje se društveni mir i pomirenje, ekonomija doživljava snažan rast, sjever Crne Gore se ponovo razvija i zaustavlja se migracija, mladi, obrazovani i vrijedni ljudi se vraćaju zemlji, ostvaruje se napredak u poljoprivredi i tehnologiji, smanjuju se korupcija i kriminal, dok država i narod postaju bogatiji- naglašava predsjednik ovog udruženja iz Turske.&nbsp;
On navodi da je za uspješno sprovođenje ovog procesa, posebno Ministarstvo za dijasporu i vanjske poslove moraju djelovati inkluzivno, sa vizijom i istinskim državničkim pristupom.&nbsp;
- Mislim da u ovom momentu takav trend nije prisutan u ova dva resorna ministarstva- nedostaje vizije i državničkog strateškog pristupa istinskom rješavanju problema. Ako u ovim institucijama nedostaje potrebnih kompetencija, neophodne su promjene kako bi se otvorio put napretku- jasan je Ozuzun.&nbsp;
Crna Gora ne treba da se oslanja samo na svojih 633.000 građana, već i na stotine hiljada svojih potomaka širom svijeta. Ako se ovaj potencijal pravilno iskoristi, Crna Gora neće zavisiti od drugih država ili vanjskih izvora.
- Najvrijedniji resurs smo mi sami — naš narod, gdje god se nalazili. Koračajmo zajedno ka budućnosti Crne Gore. Povežimo se i ujedinimo- zaključuje Ozuzun.

Ozuzun: Dijaspora može ubrzati evropski put Crne Gore

Ministar dijaspore i funkcioner Bošnjačke stranke Mirsad Azemović uspio je da, u prvih nekoliko dana svog rukovođenja tim novooformljenim resorom u aktuelnoj Vladi, iznevjeri sva očekivanja i na krajnje neprimjeren način razočara na desetine hiljada članova jedinog iseljeničkog udruženja u Turskoj, koje okuplja isključivo ljude sa prostora Crne Gore.
Riječ je o Udruženju crnogorskih iseljenika u Burhaniji u pokrajini Balikesir u kojoj živi oko 40.000 ljudi sa ovih prostora, a čijim Upravnim odborom predsjedava Adil Ozuzun čiji su preci u Tursku došli 1920. godine iz Bijelog Polja i Kolašina.
Ozuzun, u razgovoru za Pobjedu, ministra Azemovića optužuje za diskriminaciju tog udruženja koje su nekada crnogorske institucije nagrađivale za doprinos promociji Crne Gore.
Ta diskriminacija ogleda se kroz to što Azemović, tvrdi Ozuzun, funkciju ministra dijaspore zloupotrebljava za afirmaciju pojedinih udruženja u Turskoj sa kojima ima privatne konekcije, a koja okupljaju iseljenike dominantno bošnjačke nacionalnosti i to iz Bosne i Sandžaka.
Da su ministru Azemoviću neka druga udruženja važnija od crnogorskog shvatio je, kaže, krajem jula prošle godine neposredno nakon rekonstrukcije Vlade i uspostavljanja resora za dijasporu.
- Bio sam prilično razočaran nakon tog susreta, jer sam tek tada shvatio da su ministru neka druga udruženja važnija od našeg – kaže Ozuzun.
Objašnjava da je svega par sati nakon tog sastanka primijetio da su sa zvaničnog sajta i svih profila Ministarstva uklonjene prethodno objavljene fotografije i saopštenje sa tog susreta, a na njihovo mjesto postavljena objava o ministrovom sastanku sa predstavnicima udruženja „Turska, Bosna, Sandžak“, koje je uslijedilo nakon Azemovićevog razgovora sa Ozuzunom.
- Odmah sam shvatio da su razlog za to lična prijateljstva ministra sa predstavnicima tog udruženja i da je vijest o mojoj posjeti uklonjena upravo na njihov zahtjev. Riječ je udruženju koje okuplja iseljenike uglavnom bošnjačke nacionalnosti i čije su aktivnosti usmjerene ka njima, dok se pitanjem crnogorskih iseljenika uopšte ne bave. Na taj način je i meni i našem udruženju poslata jasna poruka da u tom resoru nijesmo poželjni – navodi Ozuzun.
Ističe i kako ne uspijeva da pronađe bilo kakvo relevantno objašnjenje za takav postupak ministra.
- Prije svega jer predstavljam jedino udruženje koje su crnogorske institucije prethodno nagradile zbog izuzetne promocije Crne Gore. Očekivali smo da će reorganizacijom Direktorata za dijasporu u Ministarstvo dijaspore, ta saradnja biti još intenzivnija, ali nažalost to se nije desilo – kaže Ozuzun.
Naglašava da nema ništa protiv nijednog udruženja niti Azemovićevih susreta sa predstavnicima tih organizacija, ali i da smatra da bi ministar dijaspore Crne Gore morao pokazati adekvatniji odnos prema jedinom iseljeničkom udruženju u Turskoj koje okuplja isključivo ljude sa prostora Crne Gore.
- Naše udruženje broji 40.000 članova. Zgrada našeg udruženja ima jarbol od šest metara na kojem se vijori crnogorska zastava. I to je, iz nekog razloga, zasmetalo nekim drugim udruženjima koja okupljaju sve iseljenike sa prostora ovog regiona - navodi on.
Ozuzun je na čelu Udruženja crnogorskih iseljenika u Burhaniji posljednje tri godine i za to je vrijeme, kaže, ostvario značajnu komunikaciju sa institucijama Crne Gore.
- Imali smo izuzetnu saradnju sa nekadašnjim Direktoratom za dijasporu, od koga smo i dobili nagradu za doprinos promociji Crne Gore u Turskoj. Mi se trudimo konstantno da tu komunikaciju poboljšamo - navodi on.
Crnogorski iseljenici u Turskoj, dodaje Ozuzun, od ovdašnjih institucija očekuju pomoć kako bi se bolje povezali sa svojom maticom i svim građanima Crne Gore. Neki od njih žele, kaže, i da investiraju novac u razvoj ove države.
Ozuzun je u tu svrhu, prilikom svog posljednjeg boravka u Crnoj Gori krajem minule godine, „progutao ponos“ i ponovo posjetio Ministarstvo dijaspore.
Tada ga je, umjesto ministra Azemovića, primio vršilac dužnosti državnog sekretara resora za dijasporu, Jasmin Lukačević, kome je i prenio očekivanja koja naša dijaspora u Turskoj ima od crnogorskih institucija.&nbsp;
<h2>Crnogorci u Turskoj do 2015. godine znali samo za Jugoslaviju</h2>
Tačan broj crnogorskih iseljenika u Turskoj još nije precizno utvrđen, ali se procjenjuje da ih na cijeloj teritoriji te zemlje ima pola miliona.
- Oni su Tursku naseljavali u različitim istorijskim periodima. To se naročito dešavalo poslije Berlinskog kongresa. Sljedeći talas iseljenika uslijedio je nakon dešavanja u Tomaševu kod Bijelog Polja. Veliki broj ljudi je kroz istoriju iz Crne Gore došao u Tursku. U posljednje vrijeme je značajna interna migracija tog stanovništva u okviru Turske - objašnjava Ozuzun.
Navodi i kako je kroz sve te istorijske periode dio naših iseljenika izgubio trag sa svojim korijenima. Zaboravili su odakle seže njihovo porijeklo.
Međutim, 2015. godine Republika Turska je, na osnovu arhivskih zapisa, pokrenula program koji je svima omogućio da utvrde odakle tačno potiče i kako je njihov dolazak evidentiran.
- Do tada smo svi zemlju porijekla deklarisali kao Jugoslaviju, ali je nakon pokretanja tog programa ogroman broj ljudi utvrdio iz koje tačno jugoslovenske republike i kog mjesta potiče - ispričao nam je Ozuzun.
Dodaje i da je pokretanjem Udruženja crnogorskih iseljenika u Burhaniji interesovanje tih ljudi za Crnu Goru značajno poraslo.
- Svi mi želimo da posjetimo mjesto odakle su naši preci došli u Tursku, a u isto vrijeme i da investiramo i ostavimo svoj kapital u Crnoj Gori - zaključuje Ozuzun.
<h2>Djeca crnogorskih iseljeničkih porodica u Burhaniji svake godine posjećuju Crnu Goru i uče crnogorski jezik</h2>
 
Udruženje crnogorskih iseljenika u Burhaniji razvilo je projekat „Crna Gora moja postojbina“, u sklopu koga svake godine značajan broj djece iz crnogorskih iseljeničkih porodica posjećuje Crnu Goru.
Tokom te posjete, objašnjava Ozuzun, oni obilaze crnogorske gradove, uče crnogorski jezik i upoznaju se sa kulturom i istorijom Crne Gore.
- Za razliku od našeg, ostala udruženja nemaju nikakvu aktivnost usmjerenu ka Crnoj Gori. Iako ima sličan projekat, udruženje „Turska, Bosna Sandžak“ djecu nijednom nije dovelo u Crnu Goru nego je dominantno riječ o Bosni - tvrdi Ozuzun.

Ozuzan tvrdi da je Azemoviću bosnjačka dijaspora vaznija od crnogorske

Premijer Slovenije Robert Golob dobio je danas poziv predsjednika SAD Donalda Trampa da bude član njegovog „Odbora za mir“ koji bi trebalo da se bavi završetkom izraelskog rata u Gazi, saopštila je slovenačka vlada.
Po izvještaju Slovenačke novinske agencije (STA), Golob nije naklonjen ulasku u to tijelo, a Vlada će o toj ponudi raspravljati u četvrtak.
Vlada Slovenije je više puta ukazivala na zločine izraelskih snaga u Gazi, a državu Palestinu je priznala u junu 2024. godine. Nedavno je saopšteno i da će se zvanična Ljubljana pred Međunarodnim sudom pravde pridružiti tužbi Južnoafričke Republike protiv Izraela zbog genocida u Gazi.
Rasprava o učešću u Trampovom „Odboru za mir“ se ovih dana vodi i među ostalim evropskim državama, a dolazi u trenutku napetosti između Evropske unije i Sjedinjenih Američkih Država o pitanju budućnosti Grenlanda kojeg Tramp želi da SAD preuzmu od Danske.
Tramp je ranije naveo da je „Odbor za mir“ srž njegovog mirovnog plana za okončanje sukoba u Gazi.
- Taj Odbor će biti jedinstven, nikada prije nije bilo ničeg sličnog - napisao je Tramp, koji bi da bude na čelu tog svog tijela.
Po planu svaka država članica bi mogla da izabere svog predstavnika, koji bi u njeno ime učestvovao na sastancima Odbora.
Tramp je mirovni plan u 20 tačaka za rješenje sukoba u Gazi objavio krajem septembra prošle godine, a 17. novembra ga je usvajanjem rezolucije pozdravio i Savjet bezbjednosti Ujedinjenih nacija.
U petak je saopšteno da će pored Trampa u odboru biti američki državni sekretar Marko Rubio, Trampov specijalni izaslanik Stiv Vitkof, Trampov zet Džared Kušner, a i Trampov savjetnik za nacionalnu bezbjednost Robert Gejbrijel, a uz njih predsjednik Svjetske banke Adžej Banga i bivši britanski premijer Toni Bler.
Poziv za učešće u radu Odbora dobili su i predsjednik Rusije Vladimir Putin i premijer Mađarske Viktor Orban koji je odmah prihvatio poziv.

Slovenački premijer dobio poziv Trampa za učešće u Odboru za mir u Gazi

Evropa mora prestati sa pokušajima da "smiri" američkog predsjednika Donalda Trampa i umjesto toga treba da mu se suprotstavi, kao i drugim "tiranima" koji su odlučni da unište poredak utemeljen na pravilima, uspostavljen poslije Drugog svjetskog rata, rekla je generalna sekretarka Amnesti internešenala Agnes Kalamar.
- Potreban nam je mnogo jači otpor - rekla je Kalamar u intervjuu za AFP na marginama Svjetskog ekonomskog foruma u Davosu, upozorivši da je "u pitanju kredibilitet Evrope".
Kalamar je pozvala evropske vlade da pokažu više "hrabrosti" i da znaju kako da "kažu ne".
- Moraju prestati s vjerovanjem da mogu pregovarati s tiranima, moraju prestati da misle da mogu prihvatiti pravila predatora, a da sami ne postanu njihove žrtve. To se mora zaustaviti - rekla je Kalamar, prenosi agencija Hina.
Upozorila je da svijet prolazi kroz fazu "uništavanja poretka utemeljenog na pravilima", dodajući da postoje globalne i regionalne sile koje su "odlučne da unište ono što je uspostavljeno" nakon Drugog svjetskog rata.
Otkako se prije godinu vratio u Bijelu kuću, Tramp je, prema njenim riječima, donio "čitav niz odluka koje su dovele do sloma mnogih pravila širom svijeta", a taj sistem uništava i Rusija "agresijom protiv Ukrajine".
Dodala je da poslijeratni poredak "uništava i Izrael, koji je genocidom nad Palestincima u Gazi potpuno zanemario međunarodno pravo".
Navela je da bi bilo fantastično ako forum u Davosu pomogne da se podigne svijest o tome da takvo ponašanje "može samo odvesti svijet u ponor", ali smatra da trenutno "nema dokaza o dijalogu" među globalnim donosiocima odluka.
Kalamar je ocijenila da su evropski čelnici prošle godine vodili politiku smirivanja.
- Nastojali smo da smirimo tiranina, predatora koji živi u Vašingtonu i gdje nas je to dovelo - do sve više napada i sve više prijetnji - rekla je.
Podsjetila je da evropski projekt nije samo ekonomski, već se temelji i na vrijednostima i vladavini prava, a izrazila je nadu da će evropski čelnici aktealne izazove iskoristiti kao priliku da ponovno potvrde evropski projekt.
- To zahtijeva napuštanje politike smirivanja - zaključila je, i poručila da ona "jednostavno ne funkcioniše", pozvavši Evropu na "otpor".

Kalamar: Evropa da prestane da smiruje Trampa i da mu se suprotstavi

Kanada razmatra mogućnost slanja malog kontingenta vojnika na Grenland radi učešća u vojnim vježbama NATO-a, piše Rojters.
Vojni zvaničnici su vladi predstavili planove za ovu operaciju i čekaju odluku premijera Marka Karnija, rekao je izvor za Rojters.
Prijetnje predsjednika SAD-a Donalda Trampa da preuzme Grenland predstavljaju izazov za Karnija, koji želi pokazati solidarnost s evropskim saveznicima, ali istovremeno nastoji ostati u dobrim odnosima s Trampom, koji je u prošlosti prijetio aneksijom Kanade.
- Zabrinuti smo zbog ove eskalacije, da budem potpuno jasan. Uvijek ćemo podržavati suverenitet i teritorijalni integritet država, bez obzira na njihovu geografsku lokaciju - rekao je Karni novinarima u Dohi u nedjelju.
Evropske zemlje su prošle sedmice poslale manji broj vojnog osoblja na Grenland.
Njemačka, Francuska, Švedska, Norveška, Finska i Nizozemska saopštile su da šalju vojno osoblje kako bi počele pripreme za veće vojne vježbe kasnije ove godine.

Kanada se pridružuje evropskim zemljama, razmatra se slanje vojnika na Grenland

Svjetski ekonomski forum saopštio je u ponedjeljak da iranski ministar vanjskih poslova Abas Arakči neće prisustvovati ovogodišnjem samitu u Davosu.
- Iako je pozvan još prošle jeseni, tragičan gubitak života civila u Iranu tokom proteklih nekoliko sedmica znači da nije primjereno da iranska vlada ove godine bude predstavljena u Davosu - saopštila je međunarodna zagovaračka nevladina organizacija sa sjedištem u Švajcarskoj na društvenim mrežama.
Odluka je donesena dan nakon što je nevladina organizacija sa sjedištem u SAD-u, United Against Nuclear Iran, saopštila da je saznala kako je Arakči "tiho dodat u raspored za govorni termin”.
Teheran se posljednjih sedmica suočio s međunarodnim osudama nakon što su antivladini protesti izazvali nasilni obračun vlasti u kojem je, prema navodima novinske agencije AP pozivajući se na izvještaje aktivista, ubijeno više od 3.900 ljudi. Arakči je postupke demonstranata osudio kao “nasilne nerede”.
Nekoliko sati prije objave švajcarskog foruma, američki republikanski senator Lindzi Grejam oštro je kritikovao organizatore zbog poziva upućenog glavnom teheranskom diplomati.
- Siguran sam da će poziv iranskom ministru vanjskih poslova da prisustvuje Svjetskom ekonomskom forumu u Davosu biti podstrek moralu demonstranata koji umiru na ulicama pokušavajući ostvariti slobode i prava koja Evropa uzima zdravo za gotovo, ili možda i neće. Onima koji su zaduženi za ove programe poručujem: o čemu, pobogu, razmišljate - upitao je Grejam.
Svjetski ekonomski forum održava se od 19. do 23. januara, a predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp trebalo bi održati govor u srijedu.
Minhenska sigurnosna konferencija takođe je prošlog petka saopštila da je povukla poziv iranskim predstavnicima, uključujući Arakčija.

Tag: adil-ozuzun