Još 2022. godine, tadašnji premijer Dritan Abazović najavio je izgradnju mosta na rijeci Bojani – projekta vrijednog 20 miliona eura koji bi spojio Ulcinj i albansku Velipoju. Udaljenost između dva turistička mjesta, koja danas iznosi 73 kilometra, trebala je biti smanjena na samo kilometar. Najave su bile velike, a obećanja još veća. No, tri godine kasnije – ni traga od mosta. U januaru 2023. potpisan je i međudržavni sporazum između Crne Gore i Albanije o izgradnji mosta. I to je bio posljednji konkretan korak. Danas, gradilišta nema, početak radova nije ni najavljen, a iz Albanije stižu informacije, kako to pišu pojedini tamošnji mediji, da projekat više nije među prioritetima njihove vlade. Crnogorsko Ministarstvo saobraćaja za Portal ETV tvrdi da zvanično nisu dobili obavještenje o obustavi projekta: - Nismo od strane Albanije zvanično obaviješteni da odustaju od projekta. Svakako ćemo od albanske strane zatražiti informaciju - kažu u Ministarstvu.&nbsp; Ipak, politički i institucionalni temelji projekta izgledaju sve klimavije. Most na Bojani bio je promovisan kao simbol saradnje u okviru inicijative Otvoreni Balkan, koju su zajedno tada podržavali Abazović i albanski premijer Edi Rama. Ta regionalna inicijativa koju je najviše zagovarala Srbija sa Aleksandrom Vučićem na čelu, je doživjela fijasko i propala, a uz nju je u tišini nestala i ideja o mostu. Sa ove distance se čini da je most služio kao svojevrsni popitički PR tadašnjem premijeru u tehničkom mandatu Abazoviću i da je to bio projekat za "pokušaj podizanja slabog političkog rejtinga". Abazović je na poziciji premijera u tehničkom mandatu "potrajao" do jeseni 2023.&nbsp; Abazović je 2022. godine javnosti predstavio i konkretne tehničke detalje mosta:  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250104090112_18abb733c39f9a4272bdf3e1772e09b128365c27aae47cf50542035110616181.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250104090112_18abb733c39f9a4272bdf3e1772e09b128365c27aae47cf50542035110616181" data-rendition-name="original" width="4032" height="2268" loading="lazy" alt="Dritan Abazović"> <figcaption>Dritan Abazović(Photo: Portal ETV/D.M.)Portal ETV/D.M.</figcaption> </figure>  „Most će biti dug 310 metara, sa rasponom između nosećih stubova od 139 metara. Biće širok 17 metara – dvije saobraćajne trake po 3,75 m, trotoari po 2 m i biciklističke staze po 1,25 m.“ Prema tadašnjim procjenama, most bi spojio 34 kilometra pješčanih plaža koje godišnje posjeti oko 530.000 turista, a planirani rok završetka bio je avgust 2024. godine. - Spajamo ljude, jačamo privredu, gradimo Crnu Goru - govorio je Abazović. Danas, jedino što je ostalo od tog entuzijazma jesu prazna obećanja i muk.

Miraš Dušević

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Niđe Abazovića, ni njegovog mosta na Bojani od 20 miliona - od vizije do iluzije

Na Adi Bojani otkriveno je prvo gnijezdo glavate morske kornjače na ovom području, saopšteno je iz Instituta za biologiju mora Crne Gore.
Direktor Instituta Mirko Đurović je rekao da je to vrlo važan nalaz u praćenju i zaštiti ove zaštićene morske vrste na ovoj obali.
Iz Instituta su naveli da su tragovi izlaska kornjače na plažu i samo gnijezdo zabilježeni rano jutros.
Lokacija je potvrđena i jasno obilježena vidljivom oznakom.
Vrijeme inkubacije jaja je u prosjeku oko 60 dana i zavisi od temperature pijeska i drugih uslova sredine, a izlijeganje prvih jedinki se očekuje krajem avgusta.
Iz Instituta su naveli da su kornjače i njihova gnijezda strogo zaštićeni prema nacionalnim propisima i međunarodnim konvencijama, te apelovali na turiste da im ne prilaze.

Portal ETV

Na Adi Bojani otkriveno gnijezdo glavate kornjače

Cilj novog režima naplate ulaza na Adu Bojanu je evidentiranje broja posjetilaca, fiskalizacija, unapređenje ponude i transparentnost u radu, poručeno je iz Hotelsko-turističkog preduzeća "Ulcinjska rivijera".
Od 1. jula do 15. septembra cijena ulaza na Adu Bojanu do 18 sati iznosiće dva eura po satu, a od 18 do sedam sati ujutro biti jedan euro po satu.
- Morate biti svjesni činjenice da ulaz u nudističko naselje mora biti filtriran. Rampa je samo tačna evidencija, da bude sve transparentno i za Ulcinjsku rivijeru, radnike i širu javnost. Ako ćemo da obogatimo ponudu i nudimo nešto što je, za razliku od prošlih godina dosta bolje, smatramo da to treba uraditi na korektan način - kazao je za TV E izvršni direktor HTP "Ulcinjska rivijera" Armend Mila.
On je podsjetio da se prošle godine ulaz naplaćivao sedam eura ako bi posjetilac samo želio da popije kafu.&nbsp;
- Vi ste popili kafu za sat vremena i morali ste platiti sedam eura. To nije fer, fer je da se plaća jedan euro po satu. Samim tim privući ćemo veći broj gostiju, koji će ručati i popiti nešto u našim restoranima. Tako da je ovo sve u cilju transparentnosti - poručio je Mila.
T.K.

Mila: Naplata ulaska na Adu Bojanu radi transparentnosti i unapređenja ponude

Pet sati na državnoj granici između Crne Gore i Albanije, po veoma lošim vremenskim uslovima i talasima do četiri metra trajala je akcija spašavanja dvojice stranih državljana, saopštila je Uprava pomorske sigurnosti i upravljanja lukama.
Prema nezvaničnim informacijama, kako pišu mediji, spašeni su poznati hrvatski sportista skijaš Ivica Kostelić i jedan francuski državljanin, a koji su se bavili kajakingom.
Kako navodi Uprava pomorske sigurnosti sinoć nakon što su operateri na Pomorsko operativnom centru primili poziv za pomoć od osobe sa obale na delti rijeke Bojane hitno je započeta veoma složena akcija traganja i spašavanja dvoje stranih državljana, koja je trajala punih pet sati na državnoj granici između Crne Gore i Albanije, po veoma nepovoljnim vremenskim uslovima i visini talasa do četiri metra.
- Operateri na Pomorsko operativnom centru Uprave pomorske sigurnosti i upravljanja lukama su u okviru poziva za pomoć dobili informaciju da su tri osobe upravljale kajacima od Skadra do ušća rijeke Bojane u Jadransko more, i da je zbog složenih i loših vremenskih uslova došlo do prevrtanja jednog kajaka, nakon čega su jake struje odnijele na pučinu dvije osobe, jedno hrvatske i drugo francuske nacionalnosti - navodi se u saopštenju.
U skladu sa vremenskim uslovima i prognozama koje su najavljivali udare južnog vjetra i do 40 čvorova, pokrenuta je koordinisana akcija traganja i spašavanja u skladu sa Nacionalnim planom traganja i spašavanja.
- Spasilački čamac SAR-1 Uprave pomorske sigurnosti i upravljanja lukama je odmah isplovio sa posadom i pripadnikom Sektora granične policije iz Bara, uz koordinaciju granične policije na rijeci Bojani. Zbog pogoršanja vremenskih uslova, morali su se hitno uključiti svi raspoloživi državni resursi te je Pomorsko operativni centar preko Direktorata za zaštitu i spašavanje (OKC 112), po proceduri zahtjevao angažovanje helikoptera Vojske Crne Gore sa upotrebom termovizijske kamere kako bi pretraga za nestalim licima na moru bila efikasnija - navodi se u saopštenju.
I patrolni čamac Mornarice Vojske Crne upućen je na teren, gdje je u otežanim uslovima i plitkoj vodi zajedno sa čamcem SAR-1 pretraživao oblast od ušća rijeke Bojane duž granice sa Albanijom ulazivši uz odobrenje u unutrašnje morske vode za potrebe traganja i spašavanja.
- Nakon upornog traganja i spašavanja lica, po izuzetno lošim vremenskim uslovima u akciju se uključio i vojni helikoter, koji je iz Podgorice, došao u SAR ( Search and rescue) rejon i upotrebom optičkog termalnog senzora nakon sat vremena locirao dvije osobe na kajaku koje su bile udaljene nekih 1.7 nautičkih milja od delte rijeke Bojane - saopštila je Uprava pomorske sigurnosti.
Tada su, kako navode, spasilački čamci UPSUL i MVCG prišli samoj lokaciji ugroženih i ukrcali ih na čamac MVCG, te se uputili u Luku Bar, gdje ih je čekalo vozilo Zavoda za hitnu medicinsku pomoć, koje ih transportovalo u opštu bolnicu Bar na dalji tretman i ukazivanje pomoći.
- Ovako složena koordinisana akcija svih državnih organa u Crnoj Gori, zajedno sa kolegama iz RCC Tirana, je uspješno realizovana, a znajući da se desila na veoma zahtjevnom području uliva rijeke Bojane u Jadransko more, koje je odnijelo nemali broj ljudskih života - saopšteno je iz Uprave pomorske sigurnosti.
Ova složena akcija traganja i spašavanja na moru je, kako kažu, pokazala spremnost države i svih učesnika u akcijama traganja i spašavanja da odgovore veoma zahtjevnim kriznim situacijama na moru, uz efikasno korištenje opreme i plovnih sredstava.
- Posebno priznanje i zahvalnost treba dati spasiocima koji su neposredno učestvovali u ovoj složenoj akciji i rizikovali svoje živote na moru - zaključuje se u saopštenju Uprave pomorske sigurnosti.

1250x600

1084x550

Spašavanje na moru trajalo pet sati: Kostelić i Francuz prebačeni u bolnicu

Jedno javno kupalište za aktivan odmor (kite/wind surfing) koje ima 10.000 metara kvadratnih, a koje je za dio plaže plaćalo 4.700 eura, novim tenderom bi, samo po osnovu zakupa plaže, plaćalo 25.000 eura.
Na to su, u saopštenju medijima, ukazali u Udruženju zakupaca plaža, Udruženju „Ada Bojana“ i udruženja restorana Ada Bojana.
- Osim ove stavke, u zavisnosti od veličine objekta, mora plaćati nadoknadu od 9.000 eura za bavljenje kite ili wind surfingom, 1.000 eura za konzervator za sladoled (što većina plaža u tom dijelu i nemaju zbog činjenice da nemaju napajanje električnom energijom). Takođe, treba dodati iznos za ugostiteljski objekat koji za objekte do 30 metara kvadratnih iznosi 5.500, i za svaki metar kvadratni preko 30 metara kvadratnih se obračunava iznos od 72 eura, kao i nadoknadu za metar kvadratni terase koja iznosi 60 eura po metru kvadratnom – istakli su u tri udruženja.
 
<h2>Armenko da govori u svoje ime</h2>
U Udruženju zakupaca kupališta na Velikoj plaži demantovali su navode njihovog budvanskog kolege Ilije Armenka da su zakupci zadovoljni novim cijenama i istakli da jedna od stavki novog cjenovnika, koja ima najveći rast, jeste zakup same površine plaže - od 250 do 435 odsto.
- Zakupci kupališta na Velikoj Plaži se ne slažu sa izjavom njihovog kolege iz Budve, gospodina Ilije Armenka, koji je gostujući u istoj emisiji „Okvir“ na RTCG naveo da su zakupci zadovoljni sa novim cijenama. Zakupci nijesu zadovoljni sa cijenama, a gospodin Armenko može da priča u svoje ime - ne i u ime svih zakupaca, pogotovo ne u ime zakupaca sa teritorije Opštine Ulcinj - poručili su oni dodajući da ga Udruženje zakupaca uopšte nije delegiralo za ovakvu izjavu.
U reagovanju se ističe da po novom cjenovniku zakup površine plaža iznosi 2.5 eura po metru kvadratnom.
- A 2019. je iznosila od 0.47 eura do 0.85 eura po metru kvadratnom - što predstavlja rast od 250 do 435 odsto - ukazali su oni.
<h2>Ada Bojana bila podijeljena u četiri zone - a sad svrstana u jednu kategoriju</h2>
Oni su ustvrdili daje Velika plaža bila odvojena posebnim cijenovnikom zbog svoje specifičnosti i veličine površina, bila podijeljena na četiri zone, a da je novim svrstana u jednu kategoriju.
- Time je došlo do drastičnog uvećanja cijena zakupa po više osnova. Takođe, najveći namet je na cijenu terasa ugostiteljskih objekata koja je u nekim zonama Velike plaže kao i za ugostiteljske objekte na rijeci Bojani poskupjela 230 odsto - tj. sa 18 eura na 60 eura po metru kvadratnom - ukazali su u tri udruženja.
Na Velikoj plaži je, dodaju oni, ukupno predviđeno 49 kupališta - od kojih su tri hotelska, 31 javno-porodično, 12 javnih kupališta za aktivan odmor (kite/wind surfing), i po jedno javno bez plažnog mobilijara, javno kupalište za pse i javno-romantično.
- Većina plaža na Velikoj plaži imaju preko 10.000 metara kvadratnih, a ima nekoliko plaža koje imaju i blizu 20.000. Većina ovih kupališta, koriste samo 50 odsto površina, a nekoliko plaža, kao što je primjer javnih-kupališta za aktivan odmor (kite/wind surfing) koriste samo 30 odsto kupališta - pojasnili su oni.
Zakupci plaža smatraju da je način bodovanja nepravedan.&nbsp;
- Oni nemaju jednako bodova kao i drugi zakupci privremenih objekata u zoni Morskog Dobra. Jedan privremeni ugostiteljski objekat može dobiti najviše 25 bodova po osnovu referenci, a zakupci kupališta samo 12.5 bodova po istom osnovu. Drugi dio od 12.5 bodova u slučaju zakupaca kupališta se odnosi na posjedovanje plave zastavice, koju je prošle godine imalo samo 34 kupališta na crnogorskom primorju. Veliki broj kupališta ne može dobiti plavu zastavicu, kao što je slučaj sa kupalištima u Boki Kotorskoj i u drugim djelovima crnogorskog primorja - naveli su u tri udruženja.
<h2>Velika plaža ne može biti jednaka sa mnogima</h2>
U cijenovniku Javnog preduzeća Morsko Dobro piše, kako ističu oni, da su kategorije kupališta podjeljene na osnovu stepena uređenosti, atraktivnosti i infrastrukturnoj opremljenosti.
- U konkretnom slučaju Ulcinjska Velika plaža, koja je svrstana u drugu kategoriju, ne može biti jednaka sa mnogim drugim lokacijama šitom Crne Gore po stepenu infrastrukturne opremljenosti. U većini gore navedenih elemenata, zakupci su godinama ulagali sami, i smatraju da bi trebali biti zaštićeni na neki način ili da se njihova ulaganja u infrastrukturu priznaju - naveli su u reagovanju.&nbsp;
Većina zakupaca je, ukazuju, sama ulagala velika sredstva za obezbjeđenje napajanja električnom energijom, prilaznih puteva, kultivisanje javnih površina, postavljanju javne rasvjete kako bi u najmanju ruku podigli nivo turističke usluge.
- Ovo nije atak na zakupce plaža nego direktno na turizam u Crnoj Gori. Pitamo, da li je u interesu povećanje profita Javnog Preduzeća Morsko Dobro ili unapredjenje turizma i turističke ponude u Crnoj Gori? Sa Novim cijenovnikom, ni po jednoj logici ne vidimo poboljšanje i unapredjenje turizma nego naprotiv njegovo uništavanje - zaključili su u reagovanju.

Novim tenderom bi cijena koja je za kupalište 2019. sa PDV-om bila 12.000 skočila na 54.500 eura

Predsjednik Opštine Ulcinj Genci Nimanbegu poručio je premijeru Milojku Spajiću da će posljedice primjene neočekivane i skrivene odluke o drastičnom podizanju cijena zakupa kupališta i objekata biti nezamislive, te da je smatra najtežim činom prema Ulcinjanima - još od zemljotresa 1979. godine.
U Udruženjima „Ada Bojana“, zakupaca kupališta i restorana danas su pozvali sve građane da im se sjutra u 10 sati pridruže ispred prostorija Morskog dobra - gdje će mirno protestovati zbog ovako štetne odluke Vlade Crne Gore. Oni su ukazali da su lokalni čelnici, koji koji najbolje poznaju realne ekonomske i turističke prilike, bili jednoglasni u stavu da bi za predstojeću sezonu zakupci trebalo da potpišu anekse ugovora po ranije utvrđenom cjenovniku - a ne po novim, drastično uvećanim cijenama zakupa.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fekonomija%2Fispred-morskog-dobra-sjutra-u-10-sati-protest-zbog-odluke-vlade-da-podigne-cijene-zakupa-kupalista-i-objekata-do-300-odsto&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
- Odluka Vlade da podigne početne naknade čak do 300 odsto u odnosu na prethodne godine ne ugrožava samo zakupce, već i širu turističku privredu i donosi nesagledive posljedice po građane primorskih opština i predstavlja direktan udar na ekonomiju Crne Gore - podvukli su u Udruženju „Ada Bojana“. Oni su poručili da će se drastično povećanje cijena zakupa direktno odraziti na povećanje cijena plažnog mobilijara, usluga u restoranima i barovima na plažama - što će, kako su kazali, dovesti do enormnog rasta cijena boravka na crnogorskom primorju - što će turiste odvratiti od Ulcinja i ostalih primorskih gradova koji će postati preskupi u poređenju sa konkurentskim destinacijama u regionu.
Takvog stava je i Nimanbegu koji je saopštio da će sjutra biti prvi na protestu za zaštitu teritorije Opštine Ulcinj koja se, kako je rekao, i dalje pljačka centralističkom i antigrađanskom politikom.
- Kao gradonačelnik Opštine Ulcinj, ovu zabrinutost ću iznijeti i pred diplomatskim predstavništvima u Crnoj Gori, smatrajući da je ova odluka suprotna volji lokalnog stanovništva - poručio je on.
<h2>UGROŽENA EKONOMSKA BUDUĆNOST</h2>
Kazao je i da je neočekivana i skrivena odluka Vlade o Planu privremenih objekata na području Morskog dobra, za koju nemaju saglasnost primorskih opština, u suprotnosti sa njihovim zalaganjima u Skupštini, da lokalne samouprave same upravljaju svojom imovinom i gradom.
- Samo podizanje cijena zakupa javnih površina na primorskom području, učiniće nas skupom i nekonkurentnom destinacijom, stavljajući lokalnu privredu pred izuzetan izazov. Sve primorske opštine su inicirale sastanak sa vama i očekujemo hitan susret kako bi razjasnili situaciju. Ovoga puta Vaši politički partneri su Vam nametnuli odluku koja ugrožava našu ekonomsku budućnost i koja će ubrzati iseljavanje naših mladih iz ove Opštine - naveo je Nimanbegu.
Podvukao je i da je ovakvo postupanje u suprotnosti sa koalicionim sporazumom.
- Kao rezultat vaših postupaka, bez konsultacija sa nama, a koji su u suprotnosti sa koalicionom sporazumom, još više me uvjerava da vas obavijestim da će naš poslanik obustaviti sve dalje aktivnosti i radnje dok se ovaj problem ne riješi - istakao je Nimanbegu.
Zaštita Valdanosa, održiva valorizacija Velike plaže i unapređenje turističke ponude prioriteti su, poručuje on, Opštine Ulcinj.
- Legitimno pravo da teritorijom upravljaju opštine je kamen temeljac lokalne samouprave, koju ste u ovom slučaju majstorski zaobišli.
Odlučan sam da svim sredstvima, u okviru svojih institucionalnih i građanskih ovlašćenja, štitim interese našeg naroda i svih građana Opštine Ulcinj - zaključio je Nimanbegu.
U ova tri udruženja zahtijevaju hitno povlačenje odluke o raspisivanju tendera pod ovim uslovima i vraćanje sistema zakupa u realne okvire, zaštitu turističke privrede Ulcinja i drugih primorskih gradova od nerealnih poskupljenja, da se odluke o Morskom dobru donose u saradnji sa lokalnim samoupravama i privrednicima - a ne jednostranim odlukama Vlade, ali i transparentan i pošten sisetm zakupa, koji neće favorizovati kriminalne strukture i dovoditi u pitanje sigurnost turističkog sektora.
Nakon okupljanja učesnici protesta će se mirnom šetnjom od prostorija Morskog dobra uputiti do zgrade Opštine Ulcinj kako bi zajednički izrazili nezadovoljstvo nelegitimnim odlukama Vlade i Morskog dobra. 
<h2>POTENCIJALNO GAŠENJE ADE BOJANE</h2>
Iz Udruženja „Ada Bojana“ su saopštili da su lokalni čelnici, koji koji najbolje poznaju realne ekonomske i turističke prilike, bili jednoglasni u stavu da bi za predstojeću sezonu zakupci trebalo da potpišu anekse ugovora po ranije utvrđenom cjenovniku - a ne po novim, drastično uvećanim cijenama zakupa.
- Odluka Vlade da podigne početne naknade čak do 300 odsto u odnosu na prethodne godine ne ugrožava samo zakupce, već i širu turističku privredu i donosi nesagledive posljedice po građane primorskih opština i predstavlja direktan udar na ekonomiju Crne Gore – podvukli su u Udruženju „Ada Bojana“.
Oni smatraju da će se drastično povećanje cijena zakupa direktno odraziti na povećanje cijena plažnog mobilijara, usluga u restoranima i barovima na plažama - što će, kako su ukazali, dovesti do enormnog rasta cijena boravka na crnogorskom primorju.
- To će turiste odvratiti od Ulcinja i ostalih primorskih gradova koji će postati preskupi u poređenju sa konkurentskim destinacijama u regionu - jasni su u Udruženju „Ada Bojana“.
Decidni su da povećanje cijena početnih naknada za restorane, kućice i druge objekte na Adi Bojani znači i njeno potencijalno gašenje kao turističke destinacije.
- Umjesto da se očuva jedinstveni ambijent Ade Bojane, ova odluka će otjerati i zakupce i goste, čime se urušava jedan od najprepoznatljivijih turističkih brendova Crne Gore - istakli su u ovom udruženju.
<h2>ISTORIJSKI UDAR NA ULCINJ</h2>
Članovi Udruženja „Ada Bojana“, zajedno sa ostalim udruženjima privrednika i građana, smatraju da je ovo najveći ekonomski udar na Ulcinj u njegovoj istoriji.
- Dok su ranija devastiranja, poput rušenja hotela Galeb i Lido, bila pogubna za razvoj turizma, ovo povećanje zakupnina znači direktno uništavanje egzistencije hiljada porodica koje žive od turizma - dodali su oni.
Oni su naglasili i da je Upravni odbor Morskog dobra iz tendera izopštio odredbu kojom se zakupci obavezuju da dostave uvjerenje da protiv njih nije pokrenut sudski postupak.
- Na taj način se otvara prostor za učešće lica iz kriminalnih struktura, čime se direktno ugrožava kredibilitet i bezbjednost turističkog sektora Crne Gore - jasni su u Udruženju „Ada Bojana“.
<h2>KRIMINALU OTVORENA VRATA</h2>
Ministar prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine Slaven Radunović je na jučerašnjoj pres konferenciji pokušao da opravda odluku Vlade tvrdnjom da je „bilo dosta hajdučije“ u sektoru zakupa Morskog Dobra i da je tender način da se uvede red, ali u Udruženju „Ada Bojana“ poručuju da je istina sasvim suprotna.
- Ovakvim odlukama, bez presedana, faktički su otvorena vrata kriminalu. Umjesto da se uvede red, ova odluka upravo omogućava da tendere dobiju lica iz kriminalnog miljea. Ranijim zakupcima, koji su godinama ulagali u objekte i unapređivali turizam, bodovi po osnovu prethodnog korišćenja su svedeni na minimum. Na taj način, umjesto da se nagrade oni koji su svojim radom unaprijedili sektor, sada se omogućava da novi zakupci budu lica sa sumnjivim dosijeima, jer se u tenderu više ne traži dokaz o nekažnjavanju i sudskim postupcima - ukazali su oni.
Oni su pozivali premijera Milojka Spajića da povuče ovu ishitrenu i destruktivnu odluku jer, kako su kazali, ona ne šteti samo građanima Ulcinja - već i cjelokupnoj turističkoj privredi Crne Gore. Apelovali su i na JP Morsko Dobro da ne objavljuje javne pozive za zakup lokacija u zoni Morskog Dobra dok se ova odluka ne preispita sa svih aspekata - naročito ekonomskog i turističkog.
<h2>NEUTEMELJENE OPTUŽBE</h2>
Radunović je juče izjavio i da su se „stari zakupci ponašali kao da su ugovori sklopljeni sa njihovim precima“. U Udruženju „Ada Bojana“ cijene da je ova izjava krajnje uvrjedljiva za sve one koji su decenijama ulagali sopstvena sredstva u plažne objekte, poboljšavali turističku ponudu i generisali prihode za državu i lokalne zajednice.
Oni smatraju da su neosnovane i tvrdnje Radunovića da su zakupci u Ulcinju „plaćali zakup za plaže koje su imale duplo više kvadrata“.
- Ako postoje dokazi o bilo kakvim nepravilnostima, nadležni organi treba da ih istraže i procesuiraju odgovorne, umjesto da se čitav sektor kažnjava nepromišljenim poskupljenjem zakupa - istakli su oni.
Neutemeljena je, dodaju oni, i tvrdnja resornog ministra da će Crna Gora ovim tenderom ostvariti preko 30 miliona eura prihoda. 
- Ovo je zavaravanje javnosti jer povećanje zakupnina će dovesti do toga da mnogi lokali i plaže ostanu bez zakupaca, što će smanjiti turističke prihode i povećati nezaposlenost u primorskim opštinama. Osim toga, povećanjem cijena usluga doprinjeće smanjenju prihoda u budžetu Crne Gore - jer će turisti tražiti jeftinije destinacije u okruženju – ukazali su oni dodajući da Vlada pokazuje nekompetenciju u upravljanju turizmom.
Dodatno, Radunović cijeni da bi vraćanje Morskog Dobra pod ingerenciju opština bilo „katastrofalno“ - a u Udruženju „Ada Bojana“ poručuju da je katastrofalno što JP Morsko Dobro donosi odluke koje su u direktnoj suprotnosti sa interesima građana i lokalne ekonomije.
<h2>UDRUŽENJA NEĆE SJEDITI SKRŠTENIH RUKU</h2>
Udruženje „Ada Bojana“, zajedno sa Udruženjima zakupaca plaža i Udruženjem restorana, su poručili da neće pasivno posmatrati kako se donose ovakve štetne odluke. 
- Djelovaćemo u okviru zakona i preduzeti sve potrebne korake kako bismo ukazali na neustavnost ovih ishitrenih odluka, upoznali sve međunarodne institucije sa ozbiljnim posljedicama po crnogorsku turističku privredu, organizovacemo proteste u svim primorskim opštinama Crne Gore kako bismo izrazili nezadovoljstvo ovom odlukom i ukazali na njen katastrofalan uticaj na građane i privredu - naveli su oni.

Nimanbegu: Sjutra ću biti prvi na protestu za zaštitu Ulcinja, ovakvu odluku Vlade smatram najtežim činom od zemljotresa 1979.

Udruženja „Ada Bojana“, zakupaca kupališta i restorana pozvali su sve građane da im se sjutra u 10 sati pridruže ispred prostorija Morskog dobra - gdje će mirno protestovati zbog ishitrene i štetne odluke Vlade Crne Gore da raspiše tender za do čak 300 odsto skuplji zakup kupališta i objekata u zoni Morskog dobra, ali i činjenice da je sada izopštena odredba kojom se zakupci obavezuju da dostave uvjerenje da protiv njih nije pokrenut sudski postupak.
Ova odluka Vlade je uslijedila bez ikakve konsultacije i protivljenju lokalnih samouprava i privrednika, ali i zanemarujući činjenicu da time ugrožavaju opstanak turizma u našoj zemlji, Adu Bojanu kao turističku destinaciju i egzistenciju svih građana koji od turizma žive.
U ova tri udruženja zahtijevaju hitno povlačenje odluke o raspisivanju tendera pod ovim uslovima i vraćanje sistema zakupa u realne okvire, zaštitu turističke privrede Ulcinja i drugih primorskih gradova od nerealnih poskupljenja, da se odluke o Morskom dobru donose u saradnji sa lokalnim samoupravama i privrednicima - a ne jednostranim odlukama Vlade, ali i transparentan i pošten sisetm zakupa, koji neće favorizovati kriminalne strukture i dovoditi u pitanje sigurnost turističkog sektora.
Nakon okupljanja učesnici protesta će se mirnom šetnjom od prostorija Morskog dobra uputiti do zgrade Opštine Ulcinj kako bi zajednički izrazili nezadovoljstvo nelegitimnim odlukama Vlade i Morskog dobra.&nbsp;
<h2>POTENCIJALNO GAŠENJE ADE BOJANE</h2>
Iz Udruženja „Ada Bojana“ su saopštili da su lokalni čelnici, koji koji najbolje poznaju realne ekonomske i turističke prilike, bili jednoglasni u stavu da bi za predstojeću sezonu zakupci trebalo da potpišu anekse ugovora po ranije utvrđenom cjenovniku - a ne po novim, drastično uvećanim cijenama zakupa.
- Odluka Vlade da podigne početne naknade čak do 300 odsto u odnosu na prethodne godine ne ugrožava samo zakupce, već i širu turističku privredu i donosi nesagledive posljedice po građane primorskih opština i predstavlja direktan udar na ekonomiju Crne Gore – podvukli su u Udruženju „Ada Bojana“.
Oni smatraju da će se drastično povećanje cijena zakupa direktno odraziti na povećanje cijena plažnog mobilijara, usluga u restoranima i barovima na plažama - što će, kako su ukazali, dovesti do enormnog rasta cijena boravka na crnogorskom primorju.
- To će turiste odvratiti od Ulcinja i ostalih primorskih gradova koji će postati preskupi u poređenju sa konkurentskim destinacijama u regionu - jasni su u Udruženju „Ada Bojana“.
Decidni su da povećanje cijena početnih naknada za restorane, kućice i druge objekte na Adi Bojani znači i njeno potencijalno gašenje kao turističke destinacije.
- Umjesto da se očuva jedinstveni ambijent Ade Bojane, ova odluka će otjerati i zakupce i goste, čime se urušava jedan od najprepoznatljivijih turističkih brendova Crne Gore - istakli su u ovom udruženju.
<h2>ISTORIJSKI UDAR NA ULCINJ</h2>
Članovi Udruženja „Ada Bojana“, zajedno sa ostalim udruženjima privrednika i građana, smatraju da je ovo najveći ekonomski udar na Ulcinj u njegovoj istoriji.
- Dok su ranija devastiranja, poput rušenja hotela Galeb i Lido, bila pogubna za razvoj turizma, ovo povećanje zakupnina znači direktno uništavanje egzistencije hiljada porodica koje žive od turizma - dodali su oni.
Oni su naglasili i da je Upravni odbor Morskog dobra iz tendera izopštio odredbu kojom se zakupci obavezuju da dostave uvjerenje da protiv njih nije pokrenut sudski postupak.
- Na taj način se otvara prostor za učešće lica iz kriminalnih struktura, čime se direktno ugrožava kredibilitet i bezbjednost turističkog sektora Crne Gore - jasni su u Udruženju „Ada Bojana“.
<h2>KRIMINALU OTVORENA VRATA</h2>
Ministar prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine Slaven Radunović je na jučerašnjoj pres konferenciji pokušao da opravda odluku Vlade tvrdnjom da je „bilo dosta hajdučije“ u sektoru zakupa Morskog Dobra i da je tender način da se uvede red, ali u Udruženju „Ada Bojana“ poručuju da je istina sasvim suprotna.
- Ovakvim odlukama, bez presedana, faktički su otvorena vrata kriminalu. Umjesto da se uvede red, ova odluka upravo omogućava da tendere dobiju lica iz kriminalnog miljea. Ranijim zakupcima, koji su godinama ulagali u objekte i unapređivali turizam, bodovi po osnovu prethodnog korišćenja su svedeni na minimum. Na taj način, umjesto da se nagrade oni koji su svojim radom unaprijedili sektor, sada se omogućava da novi zakupci budu lica sa sumnjivim dosijeima, jer se u tenderu više ne traži dokaz o nekažnjavanju i sudskim postupcima - ukazali su oni.
Oni su pozivali premijera Milojka Spajića da povuče ovu ishitrenu i destruktivnu odluku jer, kako su kazali, ona ne šteti samo građanima Ulcinja - već i cjelokupnoj turističkoj privredi Crne Gore. Apelovali su i na JP Morsko Dobro da ne objavljuje javne pozive za zakup lokacija u zoni Morskog Dobra dok se ova odluka ne preispita sa svih aspekata - naročito ekonomskog i turističkog.
<h2>NEUTEMELJENE OPTUŽBE</h2>
Radunović je juče izjavio i da su se „stari zakupci ponašali kao da su ugovori sklopljeni sa njihovim precima“. U Udruženju „Ada Bojana“ cijene da je ova izjava krajnje uvrjedljiva za sve one koji su decenijama ulagali sopstvena sredstva u plažne objekte, poboljšavali turističku ponudu i generisali prihode za državu i lokalne zajednice.
Oni smatraju da su neosnovane i tvrdnje Radunovića da su zakupci u Ulcinju „plaćali zakup za plaže koje su imale duplo više kvadrata“.
- Ako postoje dokazi o bilo kakvim nepravilnostima, nadležni organi treba da ih istraže i procesuiraju odgovorne, umjesto da se čitav sektor kažnjava nepromišljenim poskupljenjem zakupa - istakli su oni.
Neutemeljena je, dodaju oni, i tvrdnja resornog ministra da će Crna Gora ovim tenderom ostvariti preko 30 miliona eura prihoda.&nbsp;
- Ovo je zavaravanje javnosti jer povećanje zakupnina će dovesti do toga da mnogi lokali i plaže ostanu bez zakupaca, što će smanjiti turističke prihode i povećati nezaposlenost u primorskim opštinama. Osim toga, povećanjem cijena usluga doprinjeće smanjenju prihoda u budžetu Crne Gore - jer će turisti tražiti jeftinije destinacije u okruženju – ukazali su oni dodajući da Vlada pokazuje nekompetenciju u upravljanju turizmom.
Dodatno, Radunović cijeni da bi vraćanje Morskog Dobra pod ingerenciju opština bilo „katastrofalno“ - a u Udruženju „Ada Bojana“ poručuju da je katastrofalno što JP Morsko Dobro donosi odluke koje su u direktnoj suprotnosti sa interesima građana i lokalne ekonomije.
<h2>UDRUŽENJA NEĆE SJEDITI SKRŠTENIH RUKU</h2>
Udruženje „Ada Bojana“, zajedno sa Udruženjima zakupaca plaža i Udruženjem restorana, su poručili da neće pasivno posmatrati kako se donose ovakve štetne odluke.&nbsp;
- Djelovaćemo u okviru zakona i preduzeti sve potrebne korake kako bismo ukazali na neustavnost ovih ishitrenih odluka, upoznali sve međunarodne institucije sa ozbiljnim posljedicama po crnogorsku turističku privredu, organizovacemo proteste u svim primorskim opštinama Crne Gore kako bismo izrazili nezadovoljstvo ovom odlukom i ukazali na njen katastrofalan uticaj na građane i privredu - naveli su oni.

Anja Ivanović

Ispred „Morskog dobra“ sjutra u 10 sati protest zbog odluke Vlade da podigne cijene zakupa kupališta i objekata do 300 odsto

Udruženje ''Ada Bojana'', najoštrije je osudilo ishitrenu odluku Vlade Crne &nbsp;Gore da, putem elektronske sjednice i preko vajber grupe, donese odluku o raspisivanju tendera za zakup kupališta i objekata u zoni Morskog Dobra.
&nbsp;Oni su u saopštenju medijima istakli da ovakva odluka donosi nesagledive &nbsp;posljedice po građane primorskih opština i predstavlja direktan udar na &nbsp;ekonomiju Crne Gore.
Odluka je, kako kažu, donesena uprkos protivljenju svih predsjednika primorskih opština.&nbsp;
- Lokalni &nbsp;čelnici, koji najbolje poznaju realne ekonomske i turističke prilike, &nbsp;bili su jednoglasni u stavu da bi za predstojeću sezonu zakupci trebali &nbsp;da potpišu anekse ugovora po ranije utvrđenom cjenovniku, a ne po novim, &nbsp;drastično uvećanim cijenama zakupa. Odluka Vlade da podigne početne &nbsp;naknade čak do 300% u odnosu na prethodne godine ugrožava ne samo &nbsp;zakupce, već i širu turističku privredu- kažu iz ovog Udruženja.
Iz ovog udruženja su kazali da će se drastično povećanje cijena zakupa direktno &nbsp;odraziti na povećanje cijena plažnog mobilijara, usluga u restoranima i &nbsp;barovima na plažama, što će, dodaju, dovesti do enormnog rasta cijena &nbsp;boravka na Crnogorskom primorju.&nbsp;
- To će turiste odvratiti od Ulcinja i ostalih primorskih gradova, koji će postati preskupi u &nbsp;poređenju sa konkurentskim destinacijama u regionu. Pored navedenog, &nbsp;povećanje cijena početnih naknada za restorane, kućice i druge objekte &nbsp;na Adi Bojani znači i njeno potencijalno gašenje kao turističke &nbsp;destinacije. Umjesto da se očuva jedinstveni ambijent Ade Bojane, ova &nbsp;odluka će otjerati i zakupce i goste, čime se urušava jedan od &nbsp;najprepoznatljivijih turističkih brendova Crne Gore- tvrde u Udruženju.
Kako &nbsp;navode, članovi &nbsp;udruženja, zajedno sa ostalim udruženjima privrednika i &nbsp;građana, smatraju da je ovo najveći ekonomski udar na Ulcinj u njegovoj &nbsp;istoriji.&nbsp;
- Dok su ranija devastiranja, poput rušenja hotela &nbsp;Galeb i Lido, bila pogubna za razvoj turizma, ovo povećanje zakupnina &nbsp;znači direktno uništavanje egzistencije hiljada porodica koje žive od &nbsp;turizma. Pozivamo premijera Milojka Spajića da povuče ovu ishitrenu i &nbsp;destruktivnu odluku, jer ona ne šteti samo građanima Ulcinja, već i &nbsp;cjelokupnoj turističkoj privredi Crne Gore. Takođe apelujemo na JP &nbsp;Morsko Dobro da ne objavljuje javne pozive za zakup lokacija u zoni &nbsp;Morskog Dobra dok se ova odluka ne preispita sa svih aspekata – naročito &nbsp;ekonomskog i turističkog. Pored toga, oštro osuđujemo odluku Upravnog &nbsp;odbora JP Morsko Dobro da iz tendera izopšti odredbu kojom se zakupci &nbsp;obavezuju da dostave uvjerenje da protiv njih nije pokrenut sudski &nbsp;postupak. Na taj način, otvara se prostor za učešće lica iz kriminalnih &nbsp;struktura, čime se direktno ugrožava kredibilitet i bezbjednost &nbsp;turističkog sektora Crne Gore- stoji u saopštenju.
Ministar prostornog &nbsp;planiranja, urbanizma i državne imovine Slaven Radunović, kako su naglasili, u &nbsp;svojoj izjavi za medije, pokušao je da opravda odluku Vlade tvrdnjom da &nbsp;je „bilo dosta hajdučije“ u sektoru zakupa Morskog Dobra i da je tender &nbsp;način da se uvede red.
- Međutim, istina je sasvim suprotna! &nbsp;Udruženje je mišljenja da su ovakvim odlukama bez presedana faktički &nbsp;otvorena vrata kriminalu. Umjesto da se uvede red, ova odluka upravo &nbsp;omogućava da tendere dobiju lica iz kriminalnog miljea. Ranijim &nbsp;zakupcima, koji su godinama ulagali u objekte i unapređivali turizam, &nbsp;bodovi po osnovu prethodnog korišćenja su svedeni na minimum. Na taj &nbsp;način, umjesto da se nagrade oni koji su svojim radom unaprijedili &nbsp;sektor, sada se omogućava da novi zakupci budu lica sa sumnjivim &nbsp;dosijeima, jer se u tenderu više ne traži dokaz o nekažnjavanju i &nbsp;sudskim postupcima- tvrde u Udruženju.
Ministar Radunović, kako dodaju, tvrdi da su se „stari zakupci ponašali kao da su ugovori sklopljeni sa njihovim precima“.&nbsp;
- Ova &nbsp;izjava je krajnje uvredljiva za sve one koji su decenijama ulagali &nbsp;sopstvena sredstva u plažne objekte, poboljšavali turističku ponudu i &nbsp;generisali prihode za državu i lokalne zajednice- dodaju oni.
Udruženje nadalje ističe da su neosnovane tvrdnje o korupciji u Ulcinju.&nbsp;
- Naime, ministar je iznio tvrdnje da su zakupci u Ulcinju „plaćali zakup za &nbsp;plaže koje su imale duplo više kvadrata“. Ako postoje dokazi o bilo &nbsp;kakvim nepravilnostima, nadležni organi treba da ih istraže i &nbsp;procesuiraju odgovorne, umjesto da se čitav sektor kažnjava &nbsp;nepromišljenim poskupljenjem zakupa- kažu iz udruženja.
Smatraju i da je neutemeljen i argument o povećanju prihoda za Crnu Goru.&nbsp;
- Ministar &nbsp;tvrdi da će Crna Gora ovim tenderom ostvariti preko 30 miliona eura &nbsp;prihoda. Ovo je zavaravanje javnosti jer povećanje zakupnina će dovesti &nbsp;do toga da mnogi lokali i plaže ostanu bez zakupaca, što će smanjiti &nbsp;turističke prihode i povećati nezaposlenost u primorskim opštinama. Osim &nbsp;toga, povecanjem cijena usluga doprinjeće smanjenju prihoda u budžetu &nbsp;Crne Gore, jer će turisti traziti jeftinije destinacije u okruženju- upozoravaju iz Udruženja.
Ministar &nbsp;Radunović, podsjećaju, tvrdi da bi vraćanje Morskog Dobra pod &nbsp;ingerenciju opština bilo „katastrofalno“. U Udruženju smatraju da je &nbsp;katastrofalno &nbsp;što JP Morsko Dobro donosi odluke koje su u direktnoj &nbsp;suprotnosti sa interesima građana i lokalne ekonomije.
Zato ističu &nbsp;da Udruženje ''Ada Bojana'', zajedno sa drugim udruženjima iz nevladinog &nbsp;sektora (Udruženje zakupaca plaža, restorana…), neće pasivno posmatrati &nbsp;kako se donose ovakve štetne odluke.
- Djelovaćemo u okviru zakona i &nbsp;preduzeti sve potrebne korake kako bi smo ukazali na neustavnost ovih &nbsp;ishitrenih odluka, upoznali sve međunarodne institucije sa ozbiljnim &nbsp;posljedicama po crnogorsku turističku privredu, organizovaćemo proteste u &nbsp;svim primorskim opštinama Crne Gore kako bi smo izrazili nezadovoljstvo &nbsp;ovom odlukom i ukazali na njen katastrofalan uticaj na građane i &nbsp;privredu. Ovo nije samo borba zakupaca, ugostitelja i privrednika – ovo &nbsp;je borba za opstanak turizma u Crnoj Gori i zaštitu interesa svih &nbsp;građana koji od njega žive. Ukoliko Vlada ne povuče ovu odluku, protesti &nbsp;će biti neminovni- poručuju iz Udruženja ''Ada Bojana''.

Iz udruženja “Ada Bojana” najavili proteste zbog odluka Vlade da podigne početne naknade zakupa čak do 300 odsto

Akcija uklanjanja nelegalnih objekata na Adi Bojani počela je danas.
Kako prenosi Primorski portal, komunalna inspekcija i komunalna policija Opštine Ulcinj u saradnji sa JP Morsko dobro i DOO Žaštita prostora Crne Gore uklanjaju sve objekte koje nemaju dozvolu i koje se nalaze na državnoj imovini. Komunalna policija je evidentirala 67 objekata na kojima su postavili obavještenja o uklanjanju.
Nekoliko vlasnika je već uklonilo svoje objekte a ostale objekte će ukloniti DOO Zaštita prostora Crne Gore.
Akcija uklanjanja će trajati još nekoliko dana sve dok ne uklone sve nelegalne objekte, kazao nam je Sekretar za Komunalni nadzor i inspekciske poslove Opštine Ulcinj Amir Mehmeti.
Procjenjuje se da na desnom rukavcu Bojane ima preko 700 objekata.

Ada Bojana: Počela akcija uklanjanja 67 nelegalnih objekata

U toku je realizacija akcije za uklanjanje više desetina nelegalnih objekata na području Ade Bojane, sa fokusom na nelegalno postavljane kamp prikolice koje se nalaze na cijeloj teritoriji Ade Bojane i u blizini samog ušća - saopšteno je iz Komunalne policije i komunalne inspekcije Opštine Ulcinj.
Planirana akcija je plod višemjesečnog rada u saradnji sa Javnim preduzećem za upravljanje morskim dobrom i za cilj ima uklanjanje kamp prikolica koje se nalaze na Bojani bez ikakvog odobrenja ili dokumentacije i iste nijesu predviđene važećim planom za zonu morskog dobra.
Iz komunalne policije apeluju na korisnike predmetnih kamp prikolica da ih sami uklone sa javne površine kako bi izbjegli rušenje i uklanjanje i kako ne bi bili izloženi nepotrebnim troškovima izvršenja.
Načelnik komunalne policije Amir Mehmeti najavio je za Portal RTCG da će akcija uklanjanja početi 17. decembra u 9 sati.

Počela akcija uklanjanja nelegalnih objekata na području Ade Bojane

Građani Spuža, Grba i Daljma održaće protestni skup u nedjelju od 10 do 11 sati kako bi ukazali na kršenje ustavnih i zakonom garantovanih prava koja su im, prema njihovim navodima, uskraćena radom farme svinja.
Organizatori navode da je cilj okupljanja zaštita životne sredine i zdravlja stanovnika ovih naselja.
Protest će početi u 10 sati, a od 10.30 do 11 će biti na kružnom toku kod &nbsp;kafane Stoglav, a onda slijedi protestna šetnja od Stoglavа do farme svinja.
Protest organizuje organizacioni odbor građana i NVO za zaštitu životne sredine sredine Grba i Daljma.

U neđelju protest građana Spuža, Grba i Daljma zbog farme svinja

Rad na reformi javne uprave vidimo kao ključni temelj za funkcionalnu vladavinu prava i ekonomsko upravljanje, a ne samo kao tehnički uslov - &nbsp;poručio je ministar javne uprave Maraš Dukaj tokom zvanične posjete Briselu u okviru koje se sastao sa generalnim direktorom Gertom Janom Kopmanom DG ENEST-a.
Potvrdivši snažnu političku posvećenost Vlade Crne Gore punopravnom članstvu u Evropskoj uniji, Dukaj je podsjetio da se fokus reformskih aktivnosti nalazi na ispunjavanju obaveza iz klastera 1 - Temeljna prava.
- Sastanak je bio prilika da se istakne i poseban značaj reforme javne uprave, sa fokusom na proces zapošljavanja u skladu sa kompetencijama i daljem jačanju administrativnih kapaciteta javne uprave - naveli su u MJU.
Kopman je, prema njihovim riječima, posebno potcrtao značaj administrativnih kapaciteta i profesionalne javne uprave.
- Naglasio je da je proces popunjavanja slobodnih radnih mjesta u narednom periodu od krucijalne vaznosti za ispunjavanje završnih mjerila u svim poglavljima. Važno je da CG administracija do septembra naredne godine bude spremna da preuzme obaveze koje proisticu iz clanstva CG u EU - naveli su oni.
Dukaj je naglasio tri ključna stuba reforme - digitalizaciju usluga, profesionalizaciju kadra zasnovanu na sistemu zasluga i optimizaciju uprave. Podsjetio je da Ministarstvo javne uprave predvodi proces digitalne transformacije države, dajući ključni doprinos Poglavlju 10 - Informatičko društvo i mediji, koje je privremeno zatvoreno u decembru 2024. godine.
- U nastavku sastanka ministar Dukaj je izvijestio da je MJU implementiralo obaveze u oblasti digitalne transformacije u kontekstu Plana rasta za Zapadni Balkan. Takođe je informisao da je na posljednjoj sjednici Vlade imenovan vd direktora Agencije za sajber bezbjednost - naveli su u saopštenju.

Dukaj - Kopman: Administrativni kapaciteti javne uprave stub proces pristupanja EU

Preventino edukativna kampanja „Pojas za spas“ biće sprovedena u periodu od 8. do 14. decembra biće sprovedena preventivno edukativna kampanja pod nazivom „Pojas za spas“.
- Ova kampanja koja se realizuje već dugi niz godina ima za cilj podizanje svijesti građana o značaju poštovanja zakonske obaveze korišćenja sigurnosnog pojasa na svim sjedištima u vozilima na kojima su pojasevi fabrički ugrađeni, kao i obaveze korišćenja bezbjednosnih sjedišta za djecu, čija će kontrola upotrebe biti prioritet u radu službenika saobraćajne policije tokom trajanja kampanje - naveli su u Upravi policije.
U okviru kampanje „Pojas za spas“ biće, kažu, realizovane preventivno-edukativne, ali i represivne aktivnosti, uključujući pojačane saobraćajne kontrole na teritoriji cijele države, ali i podjelu 10.000 flajera edukativno-informativnog karaktera.
- Ističemo da zakonske odredbe preciziraju da svi vozači i putnici u vozilu koje ima fabrički ugrađene sigurnosne pojaseve – ili ima mogućnost njihove ugradnje – moraju koristiti pojaseve. Takođe, propisano je da se djeca do pet godina starosti moraju prevoziti u posebno dizajniranom bezbjednosnom sjedištu, odnosno u korpi čvrsto pričvršćenoj sigurnosnim pojasom ili kopčama unutar vozila, osim ako je riječ o javnom prevozu putnika - naveli su u policiji.
Napominju i da je od početka godine preko 42.400 vozača i putnika u vozilu sankcionisano zbog nepoštovanja zakonske obaveze korišćenja sigurnosnog pojasa.
- Što nedvosmisleno ukazuje na neophodnost kontinuiranog podizanja svijesti građana o značaju upotrebe sigurnosnog pojasa, naročito imajući u vidu činjenicu da se od početka godine dogodilo preko 10 saobraćajnih nezgoda u kojima su smrtno stradala lica koja nisu koristila sigurnosni pojas - naveli su u policiji.

Kampanja „Pojas za spas“ od 8. do 14. decembra

Moje mimoilaženje sa stavovima bivše partije trajalo je mjesecima unazad, a mogu reći i godinama - poručio je Nikola Janović koji je juče podnio ostavku u Demokratskoj partiji socijalista (DPS).
Na pres konferenciji je rekao da nije želio da paradira sa razlikama.
- Moji stavovi uvijek su bili jasni. Vremenom nijesam primijetio da su se razlike u tim stavovima smanjivale, pa sam smatrao da je vrijeme da se raziđemo i da svako ide svojim putem - istakao je Janović.
Ostavku je, kaže, dostavio organima stranke.
- I dao mogućnost raspolaganja mjestima u odborima gdje me je DPS birao. Nastaviću dalji politički rad kao nezavisni opozicioni poslanik - naveo je Janović.&nbsp;
Smatra da je važno da sve ono što su bile njegove vrijednosti i principi za koje se borio. Za to će se, poručuje, i dalje zalagati.
- Moje stavove imate mogućnost da čujete u javnom prostoru. Crna Gora je danas u velikom problemu, razapeta je na nacionalizam, a sa druge strane postoji letargija i pasivnost kod svih nas u opoziciji. Država truli iznutra u ekonomskom, društvenom i vrjednosnom smislu. Zato smatram da, kao nezavisni poslanik treba da se borim za vrijednosti na kojima počiva Crna Gora, da treba da pokažemo drugačiju politiku - naveo je on.
Svi na crnogorskoj političkoj sceni, cijeni on, pričaju isto.
- Mora da se pokaže više ljudskog integriteta. Smtram da treba da se okrećemo mladim ljudima, ne treba da ih opterećujemo istrošenim pričama što je bilo prije 10, 20, 30 godina. Želim da ih ohrabrim da svako ko može da doprinese - treba da radimo zajedno - istakao je Janović.
Želi, kaže, da Crna Gora bude što bolja.
- Svjestan sam da će biti raznih špekulacija i teorija zavjere, da li sam sa ovim ili onim, jedina konstanta je da sam svoj i da sam pokazao u DPS-u i sada i u budućnosti da razmišljam svojom glavom i da nijesam ničiji - decidan je Janović.
Tako će se, kaže, ponašati i u budućnosti.
- Jasno je da neko vrijeme postoji mimoilaženje, sve što sam rekao o tome šta bi i kako trebalo sam rekao kad sam bio u DPS-u. Iz ličnog dostojanstva ne želim da govorim u negativnom kontekstu, želim da nastavim drugim putem i da bude drugačije. Samim tim što ću nastaviti kao nezavisni poslanik govori o tome da imam namjeru da se bavim politikom - rekao je Janović.
Ne može, naglašava, reći u kom fotmatu će biti njegov rad u budućnosti.
- To zavisi od okolnosti - dodao je on.
Građanska, antifašistička, evropska Crna Gora su, poručuje, vrijednosti koje brani.
- To je najvažnije što je državi potrebno - naveo je Janović.
Na pitanja o tajmingu ostavke je rekao da nije čovjek prijeke naravi i nestrpljiv.
- Imam dovoljno političkog iskustva da dam vremena. Kad sam procijenio da naše mimoilaženje nije manje - odlučio sam se na ovaj potez - rekao je on.
Bez obzira o kojoj se partiji radi svjedoci smo, jasan je Janović, da postoji partijsko zapošljavanje ko god je na vlasti.
- To je problem sa kojim moramo da se borimo, generalno mora da se politka vodi na drugi način i da bude bazirana na ljudskom integritetu. Važno je da se takvu ljudi uključuju, koji i nijesu iz politike, i da gradimo bolju državu - rekao je on.
Komentarišući reakcije nekih poslanika Pokreta Evropa sad (PES), Janović je rekao da ga je život naučio da bude oprezan sa pohvalama, te da nije posebno obraćao pažnju na to.
Na pitanje da li se njegovi razlozi poklapaju sa onim koje je navela Drita Lola kad je napuštala partiju, Janović je rekao da sve što je imao da kaže je govorio dok je bio u DPS-u.
- Sad kada više nijesam, to nije više ni tema - zaključio je Janović.

Janović: Moje mimoilaženje sa DPS-om trajalo mjesecima i godinama, jedina konstanta je da sam svoj

Zviždač iz Crnogorskog elektroprenosnog sistema, kojem je skandaloznom odlukom Upravnog suda ukinuta zaštita po inicijativi člana Savjeta Agencije za sprječavanje korupcije Mladena Tomovića, advokata ove elektroenergetske kompanije, nastavlja svoje „sizifovske bitke“ sa institucijama, pa se juče otvorenim pismom obratio vrhovnom državnom tužiocu Miloradu Markoviću i glavnom specijalnom tužiocu Vladimiru Novoviću. Naglasio je da mu je „prevarom i zloupotrebom službenog položaja od strane Mladena Tomovića, člana Savjeta ASK-a, Dušana Drakića v.d. direktora i Kristine Braletić pomoćnice direktora ukinuta zaštita“ koja mu je bila određena mišljenjem prethodnog rukovodstva Agencije. Upozorio je i da osnovano sumnja „da novo rukovodstvo ASK-a ima zaštitu određenih struktura u tužilaštvu“, ukazujući na činjenicu da je specijalni tužilac Miroslav Turković bio član Komisije koja je sprovodila postupak izbora kandidata za Savjet ASK-a i glasao za Mladena Tomovića, iako je imao kompletnu dokumentaciju koja je dokazivala da je on advokat CGES-a u predmetima procesuiranim u slučaju zviždača iz ove kompanije i da je pokrenuo postupak za ukidanje njegove zaštite.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_6ec1bcbb659e5143ea4cd398d9e13fda19b7bb58bc15946fecfde7406e8b094e.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025120407124_6ec1bcbb659e5143ea4cd398d9e13fda19b7bb58bc15946fecfde7406e8b094e" data-rendition-name="original" width="900" height="506" loading="lazy" alt="Mladen Tomović"> <figcaption>PROGONITELJ ZVIŽDAČA: Mladen Tomović(Photo: RTCG)</figcaption> </figure>  Sumnju da neko iz tužilačke organizacije štiti upravu ASK-a potkrijepio je i navodima da je tužilaštvo odbacilo kao neosnovanu njegovu prijavu protiv Mladena Tomovića, Dušana Drakića i Kristine Braletić, nakon što mu je ukinuta zaštita, odnosno status zviždača. Da uprava ASK-a ima zaštitu tužilaštva, prema ocjeni zviždača, potvrdila je i odluka tužioca Dražena Burića da odbije njegovu pritužbu na ovu odluku tužilaštva. Posebno je ukazao na činjenicu da je pritužbu dostavio 4. novembra ove godine, a tužilac je odbacio već poslije dva dana – 6. novembra. DRAKIĆEVO NEPOSTUPANJE Uzbunjivač iz CGS-a u otvorenom pismu objašnjava i da je razlog zbog kojeg je odlučio da se tužiocima obrati javno „drsko, bezobzirno i krajnje nezakonito postupanje v.d. direktora Agencije Dušana Drakića, koji skoro jedanaest mjeseci odbija da postupi po presudi Upravnog suda i u ponovnom postupku riješi“ njegov zahtjev za zaštitu. - To radi u formi obavještenja, na koje nemam mogućnost podnošenja pravnog lijeka, krijući se iza Mišljenja Ministarstva pravde koje se ni formalno, ali ni suštinski ne može primijeniti. Drakić tvrdi da su Agenciji prestale nadležnosti za postupanje po prijavama zviždača, što je djelimično tačno, jer se to odnosi samo na nove zahtjeve, ali ne i na zahtjeve koji su podnijeti u vrijeme važenja prethodnog zakona – kategoričan je zviždač.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_a2f3fabe9e4d76d53a6bfc73b9cb6bead407942059f6ecf25d4541da5b1fcbc1.webp" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025120407124_a2f3fabe9e4d76d53a6bfc73b9cb6bead407942059f6ecf25d4541da5b1fcbc1" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="Dušan Drakić"> <figcaption>ODBIJA DA POSTUPI PO PRESUDI UPRAVNOG SUDA: Dušan Drakić</figcaption> </figure>  Tvrdi da Drakić to radi iz tri razloga. - Prvi - u ponovnom postupku pred Agencijom, morala bi biti donešena ista odluka povodom mog zahtjeva, odnosno moralo bi biti utvrđeno da ispunjavam zakonom propisane uslove za zaštitu zviždača, posebno u svijetlu činjenice da sam u međuvremenu pravosnažnom odlukom Osnovnog suda u Podgorici dokazao da je protiv mene, nakon što sam prijavio sumnju u korupciju, vođen montirani disciplinski postupak i da mi je bila izrečena nezakonita disciplinska mjera – ističe on. Drugi razlog Drakićevog nepostupanja, smatra zviždač, je što bi bile razotkrivene „prevare koje su urađene u postupku pred Upravnim sudom U.br. XXXXX/23 i u postupku pred Osnovnim sudom u Podgorici P.br.XXXX/22“.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_cb35fc554a2e7f850c95c46643b7a0d86fd93cf642e780962017449de6d6ed6e.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025120407124_cb35fc554a2e7f850c95c46643b7a0d86fd93cf642e780962017449de6d6ed6e" data-rendition-name="original" width="670" height="400" loading="lazy" alt="ASK "> <figcaption>ASK</figcaption> </figure>  Treći razlog je, ističe on, taj što „Mladen Tomović, na taj način kupuje vrijeme kako bi obezbijedio da, zloupotrebom javne funkcije koju obavlja, krivične prijave podnešene protiv njegovih vlastodavaca iz CGES-a budu odbačene, a zatim mene proglasi kao nekog ko je sve to izmislio“. HRONOLOGIJA On je u pismu naveo hronoligiju dešavanja od dana kada je podnio prijavu korupcije 2021. do danas, što, kategoričan je, dokazuje da je „član Savjeta ASK-a zloupotrijebio i dalje zloupotrebljava funkciju koju obavlja“. 24.11.2021. godine, podnio sam prijavu korupcije kompaniji. Ova prijava je odbačena kao neosnovana. 09.12.2021. godine, istu tu prijavu podnosim Agenciji za sprječavanje korupcije. 24.05.2022. godine, Agencija za sprječavanje korupcije moju prijavu, nakon prikupljene dodatne dokumentacije i izjašnjenja CGES-a, prosljeđuje Specijalnom državnom tužilaštvu.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_73323d33276e4602d351ce718c7679ebd661208206f7e31924c8cace7c5d0de4.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025120407124_73323d33276e4602d351ce718c7679ebd661208206f7e31924c8cace7c5d0de4" data-rendition-name="original" width="746" height="392" loading="lazy" alt="CGES"> <figcaption>CGES</figcaption> </figure>  20.07.2022. godine, Mladen Tomović zaključuje ugovor sa Crnogorskim elektroprenosnim sistemom. Dakle, nakon što je ASK predao prijavu SDT-u. Od njegovog angažovanja, kao punomoćnika CGES-a, kreću najgora podmetanja i moj progon, koji traje do danas. 26.07.2022. godine, zapošljeni na programu stručnog osposobljavanja D. P. podnosi Zahtjev za promjenu službe, u kojem me lažno optužuje za zlostavljanje na radu. 27.07.2022. godine, zapošljeni u Službi kojom sam rukovodio D. D. podnosi Zahtjev za posredovanje zbog navodnog mobinga, u kojem me, takođe, lažno optužuje. 27.07.2022. i 25.08.2022. godine, Inspekcija za javne nabavke, po smišljenim prijavama, vrši kontrolu dva postupka javne nabavke, na koji se odnosila moja prijava korupcije i sačinjava zapisnike o izvršenom inspekcijskom nadzoru. Mladen Tomović i njegovi vlastodavci iz CGES-a sada „mašu“ ovim zapisnicima i koriste ih kao „dokaz“ da je sve navodno urađeno u skladu sa zakonom, iako znaju da inspekcija nije nadležna da kontroliše navode koji su iznijeti u mojoj prijavi korupcije. DEŠAVANJA NAKON ŠTO SAM LAŽNO OPTUŽEN ZA ZLOSTAVLJANJE NA RADU 08.08.2022. godine, podnosim privatnu tužbu protiv D. P. zbog povrede časti i ugleda, nakon što je prethodno od menadženta firme odbijeno da se njegove optužbe nam moj račun provjere u skladu sa zakonom. I dešavanja u tom postupku su vrlo interesanta, ali da sačekamo odluku Višeg suda u Podgorici, povodom žalbe podnešene na presudu. Smatram bitnim napomenuti da D. D, drugi zapošljeni koji me optužio za mobing, nikada nije pokrenuo postupak dokazivanja njegovih navoda pred sudom. Činjenice da su me u dva dana, dvojica zapošljenih u službi optužila za zlostavljanje, samo potvrđuju smišljeno i sinhronizovano djelovanje prema meni. 13.10.2022. godine izvršni direktor CGES-a Ivan Asanović pokreće montirani disciplinski postupak protiv mene. U tom postupku svjedoči M. M. i D. P. Odbija se moj zahtjev za svjedočenjem R. B, za koju je sam D. P. kazao da je bila prisutna na sastanku na kojem sam ga ja navodno zlostavljao na radu. 30.12.2022. godine izriče mi se nezakonita disciplinska odluka. 15.03.2023. godine, podnosim tužbu Osnovnom sudu u Podgorici radi poništaja odluke kojom mi je bila izrečena disciplinska odluka. 19.05.2023. godine, Agencija za sprječavanje korupcije mi dodjeljuje zaštitu u skladu sa zakonom, zbog vođenja disciplinskog postupka i izricanja disciplinske mjere, što je izričito bilo propisano tada važećim zakonom. Ista zabrana propisana je i novim zakonom. Član 59 stav 1 tačka 4 tada važećeg Zakona o spječavanju korupcije („Sl. list CG“, br. 53/14, 42/17 i 73/23) propisivao je sljedeće: „Zviždač ima pravo na zaštitu ukoliko mu je nanijeta šteta, odnosno postoji mogućnost nastanka štete zbog podnošenja prijave iz člana 44 ovog zakona, a naročito ako je protiv njega pokrenut disciplinski postupak i izrečena disciplinska mjera“. 24.03.2023. godine Osnovnom sudu u Podgorici podnosiom tužbu za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete. 10.06.2023. godine Mladen Tomović podnosi tužbu Upravnom sudu za poništenje Mišljenja Agencije za sprječavanje korupcije, kojim mi je bila određena zaštita. 11.12.2023. godine, Osnovni sud u Podgorici donosi presudu P.Br. XXXX/23, kojom, kao nezakonitu, poništava odluku o izrečenoj disciplinskoj mjeri. DEŠAVANJA PRIJE I NAKON DONOŠENJA PRESUDE UPRAVNOG SUDA CRNE GORE 31.05.2024. godine, Upravni sud Crne Gore dostavlja Agenciji za sprječavanje korupcije zahtjev za dostavljanje odgovora na tužbu Mladena Tomovića (kojom traži da mi se ukine zaštita) i spisa predmeta koji je vođen kod Agencije.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_87a9ace84ca540cede69578dd88109adf698f7ba6544520623ba34f91eeabee8.webp" data-media-id="editor_4" data-image-id="2025120407124_87a9ace84ca540cede69578dd88109adf698f7ba6544520623ba34f91eeabee8" data-rendition-name="original" width="1280" height="960" loading="lazy" alt="Upravni sud"> <figcaption>Upravni sud</figcaption> </figure>  U tom trenutku tadašnja direktorica Jelena Perović se nalazi u kućnom pritvoru. Za vrijeme do kraja njenog mandata (15.08.2024. godine) namjerno joj se ne dostavlja pripremljen odgovor i spisi predmeta po tužbi za ukidanje moje zaštite. Više je nego očigledno da je to organizovao Tomović, uz svesrdnu pomoć pojedinih zapošljenih u Agenciji. 31.07.2024. godine Skupština Crne Gore izglasala je nove članove Savjeta Agencije za sprječavanje korupcije, među kojima je i Mladen Tomović. 23.08.2024. godine, Dušan Drakić imenovan za v.d. direktora Agencije za sprječavanje korupcije. Iako su ga spisi predmeta pripremljeni za Upravni sud sačekali na stolu Dušan Drakić, pod očiglednim uticajem Mladena Tomovića i za njegov interes, namjerno ne dostavlja odgovor na tužbu i spise predmeta Sudu. 11.10.2024. godine, Portal ETV objavljuje tekst u kojem navodi da Dušan Drakić i ASK ne postupaju po zahtjevu Upravnog suda. Istog dana Agencija dostavlja odgovor na tužbu i spise predmeta Upravnom sudu, što je Dušan Drakić prethodno odbijao da uradi skoro 50 dana od njegovog imenovanja na tu funkciju. 21.11.2024. godine Upravni sud zakazuje usmenu raspravu po tužbi Mladena Tomovića. Ovu raspravu on odlaže zahtjevom koji je podnio tog dana... 16.12.2024. godine Upravni sud zakazuje novu, drugu po redu, usmenu raspravu. Tomović tada dostavlja podnesak sa jednom od ranijih presuda ovog suda, tvrdeći da ona dokazuje njegove tužbene navode. Punomoćnica ASK-a na toj usmenoj raspravi, Snežana Đuretić, traži odlaganje iste da bi se upoznala sa podneskom Tomovića. Dakle, zapošljena u ASK-u, kojoj je punomoćje za zastupanje dao direktor ASK-a Dušan Drakić, traži odlaganje, da bi se upoznala sa podneskom koji je dostavio član Savjeta ASK-a. Sve režirano! 10.01.2025. godine Upravni sud Crne Gore poništava Mišljenje ASK-a kojim mi je bila određena zaštita i predmet vraća ovoj instituciji na ponovni postupak i odlučivanje, jer nije mogao pronaći kauzalnu vezu između moje prijave korupcije i štete koja mi je učinjena vođenjem disciplinskog postupka protiv mene (u trenutku donošenja presude Upravnog suda prvostepeno dokazano da mi je bila izrečena nezakonita disciplinska mjera). Iz obrazloženja presude se nedvosmisleno utvrđuje da sudu, očigledno namjerno, nije dostavljena cjelokupna dokumentacija predmeta formiranog kod Agencije za sprječavanje korupcije i to akt ove institucije od 24.05.2025. godine, kojim je moja prijava korupcije proslijeđena SDT-u. 30.01.2025. godine Dušan Drakić dostavlja Obavještenje mom advokatu da neće postupiti po presudi Upravnog suda, navodno jer je stupanjem na snagu novog zakona prestala nadležnost Agencije po ovom pitanju. Ponovo naglašavam, dostavio je pisani akt protiv kojeg nijesam imao mogućnost podnošenja pravnog lijeka. Uz ovaj akt dostavio je mišljenje Ministarstva pravde od 18.10.2024. godine. Pored toga što Mišljenje Ministarstva nije pravno obavezujući akt, u njemu je i decidno navedeno sljedeće: „Shodno uredbi o organizaciji i načinu rada državne uprave Ministarstvo pravde nije nadležno za tumačenje propisa i davanje mišljenja u pogledu njihove primjene i pored činjenice da je isto organ državne uprave koji je izvorno nadležan za primjenu propisa kojim se uređuje sprječavanje korupcije“. 13.02.2025. godine, moji advokati, zbog prethodnog stava Dušana Drakića, Vrhovnom sudu Crne Gore podnose Zahtjev za vanredno preispitivanje sudske odluke, 18.03.2025. godine Osnovnom sudu u Podgorici podnose tužbu za sudsku zaštitu zviždača 03.07.2025. godine, Mladen Tomović u sudskom postupku P.br.XXXX/22, koji je vođen po mojoj tužbi za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete, kao dokaz podnosi Presudu Upravnog suda Crne Gore U.br.XXXXX/23. Ovo pokazuje njegov umišljaj, iz dva razloga. Prvi, znao je na koji način je obezbijedio donošenje ovakve odluke Upravnog suda. Drugi, u završnoj riječi u istom postupku, koja je održana 09.07.2025. godine, na moju konstataciju da je protiv presude Upravnog suda podnešen vanredni pravni lijek, Tomović kaže da se takva akta mogu podnositi samo protiv pravosnažnih odluka. 16.10.2025. godine, Vrhovni sud Crne Gore odbacuje, kao nedozvoljen, Zahtjev za vanredno preispitivanje Presude Upravnog suda, uz obrazloženje: „Članom 352 stav 1 ZPP-a, propisano je da je pravosnažna ona presuda koja se više ne može pobijati žalbom, ukoliko je njome odlučeno o zahtjevu tužbe ili protivtužbe. Kod takve zakonske odredbe, presuda Upravnog suda kojom se poništava osporeni akt i predmet vraća na ponovni upravni postupak, ne stiče pravosnažnost, jer istom nije odlučeno o zahtjevu stranke, odnosno o pravima, obavezama i pravnim interesima bilo kojeg lica. Ovo iz razloga što, kada Upravni sud poništi akt ili drugu upravnu aktivnost protiv koje je bio pokrenut upravni spor (član 56 stav 1 ZUS), predmet se vraća u stanje u koje se nalazio prije nego je poništeni akt donesen, odnosno poništena upravna aktivnost preduzeta. Kako je Upravni sud, pobijanom presudom, poništio upravni akt protiv kojeg je bio pokrenut upravni spor i predmet vratio upravnom organu na ponovni postupak, to ne postoji pravosnažna sudska odluka, kao procesno-pravna pretpostavka za podnošenje zahtjeva za ispitivanje“. Podsjećam da je Tomović presudu Upravnog suda dostavio kao dokaz u postupku pred Osnovnim sudom u Podgorici, za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete i to predstavio kao validnu i konačnu odluku, iako sada vidimo da Vrhovni sud nedvosmisleno kaže: „Kada Upravni sud poništi akt ili drugu upravnu aktivnost protiv koje je bio pokrenut upravni spor (Član 56 Stav 1 ZUS), predmet se vraća u stanje u koje se nalazio prije nego je poništeni akt donešen, odnosno poništena upravna aktivnost preduzeta“. 05.11.2025. godine, moji advokati, nakon ovakvog stava Vrhovnog suda podnose Agenciji za sprječavanje korupcije Zahtjev za postupanje po presudi Upravnog suda Crne Gore U.br.XXXX/23. 24.11.2025. godine, Dušan Drakić v.d. direktora ponovo odbija da postupi po presudi Upravnog suda. Zaista vrijeđa zdrav razum činjenica da se, pored gore citiranog obrazloženja odluke Vrhovnog suda Crne Gore, v.d. direktora Agencije za sprječavanje korupcije Dušan Drakić poziva na Mišljenje Ministarstva u kojem mu je napisano da to ministarstvo nije nadležno za tumačenje propisa i davanje mišljenja u pogledu njihove primjene. BROJNE SUMNJE Zviždač je u pismu Markoviću i Novoviću iskazao sumnju i na mogući nezakoniti uticaj Tomovića na sud u jednom od postupaka koji vodi protiv CGES-a. Istakao je i, pozivajući se na član 68 stav 4 novog Zakona o sprječavanju korupcije, kojim je propisano da je „postupak po tužbi za zaštitu zviždača hitan“, da Osnovni sud u Podgorici još nije postupio po tužbi njegovih advokata za sudsku zaštitu zviždača, koju su podnijeli 18. marta ove godine. Dodao je da je pripremno ročište u tom predmetu zakazano za 19. januar sljedeće godine. -... dakle deset mjeseci od dana podnošenja tužbe. Toliko o hitnosti i zaštiti lica koja prijave sumnju u korupciju – napisao je zviždač iz CGES-a. On smatra da je na osnovu onoga što je saopštio u pismu neupitne dvije činjenice. - Prva, navodi da sam zlostavljao na radu dvojicu zapošljenih su kreirane nakon što je advokat Mladen Tomović zaključio ugovor o pravnom zastupanju sa Crnogorskim elektroprenosnim sistemom AD Podgorica. Očigledno, nijesu mi mogli pronaći najmanju grešku u prethodnom radu, pa su morali montirati lažne optužbe. Druga, Mladen Tomović je počeo da dobija sudske sporove u ime lica protiv kojih sam podnio sumnju u korupciju, nakon njegovog imenovanja za člana Savjeta ASK-a, u čemu mu svesrdnu pomoć pružaju njegovi prijatelji Dušan Drakić i Kristina Braletić. Prethodno je procesnim zloupotrebama i prevarama odugovlačio i odlagao postupke. Pametnome dosta – kategoričan je zviždač. Na kraju pisma je iskazao očekivanje da Marković i Novović ponovo formiraju predmet protiv Mladena Tomovića, Dušana Drakića i Kristine Braletić i da će u tom postupku biti saslušan u svojstvu oštećenog.

Uzbunjivač uvjeren da neko iz tužilaštva „kumuje“ njegovom progonu

Poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Nikola Janović podnio je ostavku na sve funkcije u toj partiji, potvrđeno je Portalu ETV.
Janović je odluku objavio i na mreži X, a dalji angažman u politici nastavlja kao nezavisni poslanik.
- Obavještavam vas da više nijesam član Demokratske partije socijalista Crne Gore. Samim tim, prestaje i moje članstvo u Glavnom odboru. Takođe vas obavještavam da DPS može da raspolaže sa mojim mjestima u tri skupštinska odbora – Odboru za bezbjednost i odbranu, Odboru za antikorupciju i Odboru za međunarodne odnose i iseljenike. Svoje dalje bavljenje politikom nastaviću kao nezavistan poslanik - naveo je Janović u ostavci.
Bez obzira, kako je istakao, na razlike koje u razmišljanjima o budućnosti DPS-a, zahvalio se na korektnoj i sadržajnoj saradnji i svima poželio uspjeh u budućem životu i radu.
- Nastavljam dalje posvećen vrijednostima i idejama u koje bezrezervno vjerujem - poručio je Janović.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FNikolaJanovic%2Fstatus%2F1996633773774155844%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1996633773774155844%7Ctwgr%5E6108ed308730d64b44a3132528d71d68585f33a4%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Janović je bio član Glavnog odbora DPS-a, a do marta ove godine bio je i član Predsjedništva te stranke. Poslaničku funkciju je obavljao od 2020. godine.
Janović je ranije naznačavao da DPS mora da napravi zaokret u djelovanju i razmišljanju i u više navrata imao drugačije stavove od onih koji su dominantni u stranci.
Bio je ministar sporta i mladih od 2016. do 2020. Kao uspješni vaterpolista osvojio je brojne titule, a proglašen za najboljeg sportistu Crne Gore 2013. godine.
Trofejna klupska i reprezentativna karijera je iza legendarne "osmice”. Sa Srbijom i Crnom Gorom je 2005. u Montrealu osvojio svjetsko zlato, sa Crnom Gorom ima dva zlata sa evropskih prvenstava (Budimpešta 2001. i Malaga 2008), kao i dva srebra, u Ajndhovenu 2012. i Beogradu ove godine.
U Barseloni 2013. godine je vodio svoje "ajkule” do srebrne medalje na Svjetskom prvenstvu.

Nikola Janović napustio DPS, ostaje nezavisni poslanik: Nastavljam dalje posvećen vrijednostima i idejama u koje bezrezervno vjerujem

Dva mlada međeda, najvjerovatnije u potrazi za hranom, na obodu šume na raskrsnici u nikšićkom prigradskom naselju Vidrovan kamerom je prije nekoliko dana snimio čitalac Portala ETV.
Kako se vidi na snimku, susret sa čovjekom im baš i ne prija.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2F9MEnMHEmSKg&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div>Dva međeda snimljena kod Vidrovana u Nikšiću</div>
 
U nikšićkom kraju domaćini u okolnim selima, kao i na planini Goliji, od proljeća se suočavaju sa upadima međeda na imanja.
Lovci su čak tražili da se međed skine sa liste strogo zaštićenih životinja, zbog toga što su pravili ogromnu štetu domaćinstvima, ali u Agenciji za zaštitu životne sredine nijesu blagonaklono gledali na tu inicijativu.
Policija je u aprilu uhapsila četvoricu lovaca osumnjičenih da su ubili međeda u selu Brestice nadomak Nikšića. Mještani okolnih sela tada su organizovali proteste i tražili da lovci budu oslobođeni, jer su, kako su tvrdili, divljač odstrijelili na njihov zahtjev.
Ekolozi smatraju da je sve češća pojava međeda u naseljenim mjestima posljedica klimatskih promjena.
Bernska konvencija o zaštiti evropskih divljih vrsta i prirodnih staništa, koju je ratifikovala i Crna Gora, obavezuje države potpisnice na zaštitu mrkog medvjeda.

VIDEO: Međedi se odomaćili u okolini Nikšića

Komisija za nestala lica Vlade Crne Gore saopštila je da su pristigli rezultati DNK analize iz laboratorije Međunarodne komisije za nestala lica (ICMP) iz Haga i izvještaji antropološke obrade skeletnih ostataka, kojim je potvrđen identitet dva člana porodice Klapuh - F.K. i S.K.
To je učinjeno nakon ekshumacije 4. juna ove godine na starom muslimanskom groblju u Nikšiću, u ulici Voja Deretića bb. Antropološki pregledi, kako su dodali, izvršeni su 6. i 7. novembra u Centru za sudsku medicinu Kliničkog centra Crne Gore.
Posmrtni ostaci trećeg člana porodice Klapuh - H.K. nijesu pronađeni, pa je najavljeno ponavljanje pregleda i proširenje zone ekshumacije na istom lokalitetu.
- Posmrtni ostaci preliminarno identifikovanih lica biće predati Institutu za nestale osobe Bosne i Hercegovine, koji će u saradnji sa Tužilaštvom i vještakom sudske medicine sprovesti postupak konačne identifikacije. Nakon toga ostaci će biti predati porodici radi dostojanstvenog ispraćaja i ukopa - navodi se u saopštenju.
Komisija za nestala lica izrazila je zahvalnost svim institucijama i organizacijama koje su dale doprinos ovom procesu - stručnjacima Međunarodne komisije za nestala lica, civilnom sektoru, medijima i drugim partnerima.
- Integrisani pristup potvrđuje važnost institucionalne saradnje u ostvarivanju prava porodica nestalih, kao i značaj primjene savremenih forenzičkih metoda u rasvjetljavanju sudbine žrtava oružanih sukoba na prostoru bivše SFRJ - zaključili su u saopštenju.
Hasan, Ferida i njihova kćerka Sena Klapuh su 1992. godine izbjegli u Crnu Goru iz ratom zahvaćene Foče u Bosni i Hercegovini. Njih su svirepo ubili pripadnici Vojske Republike Srpske 6. jula 1992. u blizini Plužina, na mostu Obrada Cicmila na rijeci Pivi.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fferid-klapuh-za-etv-neko-je-radio-na-tome-da-se-sve-sakrije&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Iz Akcije za ljudska prava (HRA) ranije je poručeno da očekuju da &nbsp;nadležne institucije BiH preduzmu mjere za privođenje pravdi Zorana Vukovića i Radomira Kovača koji su za ovaj zločin još 1996. godine osuđeni u Crnoj Gori.
- Hasana Klapuha, njegovu suprugu Feridu i njihovu kćerku Senu ubila su četvorica pripadnika odreda „Dragan Nikolić" Vojske Republike Srpske, koji su prethodno pristali da ih za novčanu naknadu bezbjedno prevezu iz Bosne i Hercegovine u Crnu Goru. Za ovo ubistvo, kvalifikovano kao ratni zločin protiv civilnog stanovništva, u Crnoj Gori su 1996. godine pravosnažno osuđeni Janko Janjić, Radomir Kovač, Zoran Simović i Zoran Vuković na po 20 godina zatvora, dok je njihov pomagač Vidoje Golubović osuđen na osam mjeseci zbog neprijavljivanja krivičnog djela i izvršilaca. Vidoje Golubović jedini je izdržao izrečenu kaznu. Ostalima je suđeno u odsustvu jer su bili u bjekstvu - naveli su ranije u HRA.
Na sudu je, kako ističu, utvrđeno da su okrivljeni, kada su prešli granicu i stigli blizu Plužina, nadomak brane Mratinje na rijeci Pivi, izveli žrtve iz vozila, pucali u njih i gurnuli ih s mosta visokog oko 100 metara. Nalazi obdukcije pokazali su da su Ferida i Sena bile žive još neko vrijeme nakon ranjavanja.
- I pored brzog otkrivanja ovog zvjerskog zločina, pravda nikad nije zadovoljena – četvorica osuđenih u odsustvu nijesu izdržali ni jedan dan kazne. Simović i Janjić su u međuvremenu preminuli, dok Kovač i Vuković i danas slobodno žive u Foči - naveli su u HRA.&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 62.5%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fhra-ocekujemo-da-bih-konacno-kazni-ratne-zlocince-za-ubistvo-porodice-klapuh-kod-pluzina&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Bosna i Hercegovina bi, kako su ranije naglasili u HRA, morala da preduzme mjere za njihovo krivično gonjenje.
- Jer je njihovo učešće u zločinu jasno dokazano pred crnogorskim sudom potkrijepljeno materijalnim dokazima. Ne postoje pravne prepreke za to, jer Evropska konvencija o prenosu postupka u krivičnim stvarima (čl. 8) dozvoljava BiH da preuzme ovaj slučaj i ponovo im sudi, budući da su njih dvojica državljani BiH. Kovač i Vuković jedino mogu biti privedeni pravdi tako što im se ponovo sudi u BiH, jer u BiH ne mogu izdržavati kaznu izrečenu na osnovu suđenja u odsustvu u Crnoj Gori, a BiH svoje državljane osuđene za ratne zločine ne može izručiti Crnoj Gori - istakli su ranije u ovoj NVO.

Tag: ada-bojana