Svjetski ekonomski forum saopštio je u ponedjeljak da iranski ministar vanjskih poslova Abas Arakči neće prisustvovati ovogodišnjem samitu u Davosu.
- Iako je pozvan još prošle jeseni, tragičan gubitak života civila u Iranu tokom proteklih nekoliko sedmica znači da nije primjereno da iranska vlada ove godine bude predstavljena u Davosu - saopštila je međunarodna zagovaračka nevladina organizacija sa sjedištem u Švajcarskoj na društvenim mrežama.
Odluka je donesena dan nakon što je nevladina organizacija sa sjedištem u SAD-u, United Against Nuclear Iran, saopštila da je saznala kako je Arakči "tiho dodat u raspored za govorni termin”.
Teheran se posljednjih sedmica suočio s međunarodnim osudama nakon što su antivladini protesti izazvali nasilni obračun vlasti u kojem je, prema navodima novinske agencije AP pozivajući se na izvještaje aktivista, ubijeno više od 3.900 ljudi. Arakči je postupke demonstranata osudio kao “nasilne nerede”.
Nekoliko sati prije objave švajcarskog foruma, američki republikanski senator Lindzi Grejam oštro je kritikovao organizatore zbog poziva upućenog glavnom teheranskom diplomati.
- Siguran sam da će poziv iranskom ministru vanjskih poslova da prisustvuje Svjetskom ekonomskom forumu u Davosu biti podstrek moralu demonstranata koji umiru na ulicama pokušavajući ostvariti slobode i prava koja Evropa uzima zdravo za gotovo, ili možda i neće. Onima koji su zaduženi za ove programe poručujem: o čemu, pobogu, razmišljate - upitao je Grejam.
Svjetski ekonomski forum održava se od 19. do 23. januara, a predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp trebalo bi održati govor u srijedu.
Minhenska sigurnosna konferencija takođe je prošlog petka saopštila da je povukla poziv iranskim predstavnicima, uključujući Arakčija.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Ministar vanjskih poslova Irana pozvan u Davos pa mu je povučena pozivnica zbog odgovora na proteste

Iranski ministar vanjskih poslova Abas Arakči kazao je da je tokom napada Izraela na Iran došlo do promjene zahtjeva od "bezuslovne predaje", da bi se na kraju nudilo "bezuslovno primirje".
- Oni su došli s očekivanjem da će natjerati iranski narod na predaju u roku od dan ili dva. Na osnovu pogrešnih pretpostavki, poput destabilizacije oružanih snaga nakon šehadeta komandanata ili očaja stanovništva nastojali su zadati odlučujući udarac. Međutim, epsko prisustvo naroda na terenu u odbrani sistema, države i vlastitog dostojanstva osujetilo je sve te planove - kazao je Arakči.
Ministar vanjskih poslova podsjetio je na međunarodne pritiske tokom nedavne eskalacije između Irana i Izraela, ukazujući na značajnu promjenu u retorici protivnika.
- U jednom trenutku, predsjednik Sjedinjenih Američkih Država je u objavi na društvenim mrežama zahtijevao bezuslovnu predaju Irana - rekao je Arakči.
Međutim, kako dodaje, zahvaljujući mudrosti rukovodstva i otporu naroda, situacija je došla do tačke u kojoj su, dvanaestog dana rata, Amerikanci poslali poruku njemu, navodeći da će Izrael obustaviti napade u 4:00 sata ujutro i tražeći da oni učine isto.&nbsp;
- To znači da je slogan 'bezuslovna predaja' za manje od deset dana pretvoren u "bezuslovno primirje", što je direktan rezultat našeg ustrajavanja - istakao je Arakči.
Iako je priznao unutrašnje slabosti i izazove u upravljanju, pozvao je na pojačan oprez prema novim zavjerama.
Nakon što su izgubili nadu da će ciljeve ostvariti vojnim udarima, protivnici su se, kako je naveo, okrenuli ugrožavanju životnog standarda građana. Ono što nisu uspjeli postići na bojnom polju, sada pokušavaju ostvariti putem ekonomskog rata i sankcija.
Vlada, prema njegovim riječima, djeluje punim kapacitetom kako bi sprovela neophodne reforme, usvojila efikasne zakone i angažovala sposobne kadrove radi poboljšanja trenutne situacije.
Na kraju obraćanja, ministar vanjskih poslova je poručio da će, kao što je iranski narod izašao kao pobjednik iz vojnog sukoba, isto tako prevladati i u ovom ekonomskom ratu kroz otpornost i strateško planiranje, čuvajući istorijski duh istrajnosti.

Arakči o ratu s Izraelom: Na početku su tražili "bezuslovnu predaju", a na kraju "bezuslovno primirje"

Iranski ministar spoljnih poslova Abas Arakči izjavio je u četvrtak da Teheran sarađuje s Kinom i Rusijom kako bi spriječio sankcije evropskih zemalja zbog nuklearnog programa Teherana pošto su Velika Britanija, Francuska i Njemačka zaprijetile da će ih ponovo uvesti.
- Pokušaćemo da to spriječimo - rekao je Aragči u intervjuu za državnu televiziju.
Dodaje da rade s Kinom i Rusijom kako bi to zaustavili.&nbsp;
- Ako ovo ne uspije i oni to primijene, imamo alate da odgovorimo. Razgovaraćemo o njima u dogledno vrijeme - dodao je iranski ministar.
Tri evropske sile, poznate kao E3, navele su u srijedu generalnom sekretaru Ujedinjenih nacija Antoniju Guterešu da su spremne da ponovo uvedu sankcije Teheranu ako se do kraja avgusta ne pronađe diplomatsko rješenje.
Sve tri zemlje su potpisnice sporazuma iz 2015. godine kojim su ukinute sankcije u zamjenu za ograničenja iranskog nuklearnog programa.
Sporazum, koji ističe u oktobru, uključuje "mehanizam vraćanja" koji omogućava obnavljanje sankcija.
- Jasno smo stavili do znanja da ako Iran nije spreman da postigne diplomatsko rješenje prije kraja avgusta 2025. godine ili ne iskoristi priliku produženja, E3 je spreman da pokrene mehanizam vraćanja - naveli su ministri spoljnih poslova grupe u pismu.
- Ako Iran nastavi da krši svoje međunarodne obaveze, Francuska i njeni njemački i britanski partneri će ponovo uvesti globalni embargo na oružje, nuklearnu opremu i bankarska ograničenja koji je ukinut prije 10 godina krajem avgusta - objavio je francuski ministar spoljnih poslova Žan-Noel Baro na mreži Iks (X) u srijedu.
Arakči je rekao da bi vraćanje sankcija bilo "negativno", ali da su predviđeni ekonomski efekti "preuveličani".
Sporazum iz 2015. godine, poznat kao Zajednički sveobuhvatni akcioni plan (JCPOA) praktično je propao pošto je američki predsjednik Donald Tramp povukao SAD iz njega 2018. tokom svog prvog mandata i obnovio sankcije.
Evropske zemlje su pokušale da održe sporazum u životu, dok se Iran u početku držao uslova prije nego što je kasnije pojačao obogaćivanje uranijuma.
Ranije ove godine, SAD su se pridružile Izraelu u bombardovanju iranskih nuklearnih postrojenja. Izrael je pokrenuo napade dok su Vašington i Teheran još vodili nuklearne pregovore koji od tada nisu nastavljeni.
Zapadne sile dugo optužuju Iran da nastoji da dođe do nuklearnog oružja, što iranska vlada snažno poriče.
I prije nego što je Izrael napao Iran, Zapad je izrazio zabrinutost zbog nedostatka pristupa inspektorima iz nuklearnog nadzornog tijela UN, Međunarodne agencije za atomsku energiju.
Iran je obustavio saradnju s IAEA nakon napada.
Prošlog mjeseca, Arakči je poslao pismo UN u kojem je naveo da evropske zemlje nemaju zakonsko pravo da obnove sankcije.
Evropski ministri su rekli da je ta tvrdnja "neosnovana".
Insistirali su da će, kao potpisnici JCPOA, biti "jasno i nedvosmisleno pravno opravdani u korišćenju relevantne odredbe" rezolucija UN "kako bi pokrenuli mehanizam za vraćenje rezolucija Savjeta bezbjednosti UN protiv Irana koje bi spriječilo obogaćivanje uranijuma i ponovo uvele sankcije UN".

Iran navodi da radi s Kinom i Rusijom da zaustavi sankcije evropskih zemalja

Iran ne planira odustati od svog nuklearnog programa, uključujući obogaćivanje uranija, uprkos velikoj šteti nanesenoj njegovim središtima kao rezultat američkih napada prošlog mjeseca, rekao je iranski ministar vanjskih poslova Abas Arakči.
U intervjuu za američki televizijski kanal Foks njuz, Arakči je rekao da je obogaćivanje uranijuma za sada zaustavljeno jer je "šteta ozbiljna i teška".
- Ali, naravno, ne možemo odustati od obogaćivanja, jer je to postignuće naših naučnika - rekao je Arakči, smatrajući cijeli ovaj proces "nacionalnim ponosom".
Prema njegovim riječima, svaki nuklearni sporazum koji se može postići mora uključivati i pravo na obogaćivanje uranijuma.
Na pitanje je li obogaćeni uranijum negdje uskladišten od napada, Arakči je rekao da "nema detaljnih informacija", ali da Iranska organizacija za atomsku energiju pokušava "napraviti procjene što se tačno dogodilo s obogaćenim materijalom".
Vašington je 22. juna bombardovao tri nuklearna objekta u Iranu u znak podrške 12-dnevnoj vojnoj ofanzivi Izraela.
Američka vojska je takođe ciljala glavni centar za obogaćivanje uranijuma, Fordou, koji se nalazi južno od Teherana.
Predsjednik SAD-a Donald Tramp je više puta izjavio da su napadi bili uspješni i da su sva tri iranska objekta "potpuno uništena".
Izjave iranskog ministra dolaze u trenutku kada se očekuje da će Teheran održati nove razgovore o svom nuklearnom programu s Njemačkom, Francuskom i Ujedinjenim Kraljevstvom. Razgovori će se održati u petak u Istanbulu.
Što se tiče pregovora sa Sjedinjenim Američkim Državama o regionalnim uštedama, Arakči je rekao da je Iran otvoren za razgovore, ali "ne direktno u ovom periodu".
Rekao je da je Teheran spreman preduzeti bilo kakvu akciju koja doprinosi izgradnji povjerenja kako bi dokazao da je nuklearni program u mirnodopske svrhe u zamjenu za ukidanje američkih sankcija.
Iranski ministar je priznao da će Iran nastaviti razvijati i proizvoditi rakete.
Uprkos značajnom broju raketa usmjerenih prema Izraelu tokom 12-dnevnog sukoba, Arakči je tvrdio da Iran još uvijek ima "određenu količinu raketa za zaštitu".

1250x600

1084x550

Arakči: Teheran neće odustati od nuklearnog programa

Nakon što je predsjednik SAD-a Donald Tramp objavio "vrlo uspješne" američke napade na iranska nuklearna postrojenja u Fordou, Natanzu i Esfahanu, obratio se naciji.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 50%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fsvijet%2Famerika-napala-iranska-nuklearna-postrojenja-tramp-avioni-se-vracaju-u-sad-sada-je-vrijeme-za-mir&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
- Nedavno je američka vojska izvela masovne precizne napade na tri ključna nuklearna postrojenja iranskog režima: Fordo, Natanz i Esfahan. Svi su godinama čuli ta imena dok su gradili ovaj užasno destruktivni poduhvat. Naš cilj je bio uništenje iranskih kapaciteta za obogaćivanje uranijuma i zaustavljanje nuklearne prijetnje koju predstavlja država broj jedan koja sponzoriše terorizam u svijetu - rekao je Tramp na početku svog obraćanja.
Takođe je kazao da su napadi bili "spektakularan vojni uspjeh" i najavio je nove ako Iran ne pristane na mir.
- Iranska ključna postrojenja za obogaćivanje uranijuma su potpuno uništena. Iran, nasilnik Bliskog istoka, sada mora sklopiti mir. Ako to ne učine, budući napadi će biti daleko veći i mnogo lakši - poručio je.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DC7eSJ011Muc&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
Tramp je rekao da su Amerikanci pretrpjeli od Irana dosta žrtve i da to više neće dozvoliti.
- Iran već 40 godina govori: "Smrt Americi, smrt Izraelu". Ubijali su naše ljude, odsjecali im ruke, odsjecali im noge bombama postavljenim pored puta – to im je bila specijalnost. Izgubili smo preko hiljadu ljudi, a stotine hiljada širom Bliskog istoka i svijeta umrlo je kao direktna posljedica njihove mržnje, a posebno je mnoge ubio njihov general Kasem Solejmani. Davno sam odlučio da neću dozvoliti da se ovo dogodi. Neće se nastaviti - poručio je Tramp.
Zatim se zahvalio i čestitaju izraelskom premijeru Benjaminu Netanjahuu ili kako ga je on nazvao "Bibi".
- Radili smo kao tim kao što možda nijedan tim nikada prije nije radio i mnogo smo doprinijeli uklanjanju ove strašne prijetnje Izraelu. Želim da se zahvalim izraelskoj vojsci na divnom poslu koji su obavili i, što je najvažnije, želim da čestitam velikim američkim patriotama koji su večeras letjeli tim veličanstvenim mašinama, i cijeloj vojsci Sjedinjenih Država na operaciji kakvu svijet nije vidio mnogo, mnogo decenija. Nadam se da nam više neće biti potrebne njihove usluge u ovom svojstvu. Nadam se da je tako. Takođe želim čestitati načelniku Združenog štaba, generalu Danu Razinu Caineu - spektakularnom generalu - i svim briljantnim vojnim umovima uključenim u ovaj napad - poručio je.
Navodi da se dosadašnja praksa ne može nastaviti i kaže: "Ili će biti mir ili će Iran zadesiti tragedija, mnogo veća nego što smo svjedočili u posljednjih osam dana".
- Zapamtite, ostalo je još mnogo ciljeva. Večerašnji je bio daleko najteži od svih, a možda i najsmrtonosniji, ali ako mir ne dođe brzo, krenut ćemo na te druge ciljeve precizno, brzo i vješto. Većina njih može biti eliminisana za nekoliko minuta. Nijedna vojska na svijetu nije mogla učiniti ono što smo mi učinili večeras, ni blizu. Nikada nije postojala vojska koja je mogla učiniti ono što se dogodilo prije samo malo vremena - rekao je Tramp.
<h2>Iran: Zadržavamo pravo na sve opcije samoodbrane</h2>
Iranski ministar vanjskih poslova Abas Arakči poručio je da Iran zadržava pravo na sve opcije samoodbrane nakon američkog bombardovanja iranskih nuklearnih postrojenja.
On je na mreži X naglasio da su američki napadi "nečuveni" i da će imati "trajne posljedice".
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Faraghchi%2Fstatus%2F1936638107169722536&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Iranski ministar izjavio je da su SAD, kao stalni član Savjeta bezbjednosti Ujedinjenih nacija, napadom na iranska nuklearna postrojenja počinile tešku povredu deklaracije UN.
- Jutrošnji su događaji nečuveni i imaće trajne posljedice. Svaku članicu UN-a ovakvo veoma opasno i kriminalno bezakonje mora uznemiriti. Iran zadržava pravo na sve mogućnosti odbrane svog suvereniteta, svojih interesa i svog naroda, u skladu s Deklaracijom Ujedinjenih nacija i odredbi koje dopuštaju legitiman odgovor u samoodbrani - zaključio je Arakči.

Tramp: Ključna postrojenja za obogaćivanje uranijuma potpuno uništena; Iranski ministar: Zadržavamo pravo na svaki mogući odgovor

Iran će nastaviti da obogaćuje uranijum „sa ili bez sporazuma“ sa svjetskim silama, izjavio je večeras šef iranske diplomatije Abas Arakči.
- Obogaćivanje u Iranu će se nastaviti, sa ili bez sporazuma - napisao je Arakči na platformi Iks (X).
Iranski ministar je to rekao dok Teheran razgovara sa Vašingtonom i evropskim silama o svom nuklearnom programu.
Francuska, Velika Britanija i Njemačka su sa SAD, Kinom i Rusijom članice nuklearnog sporazuma zaključenog sa Iranom 2015. godine.
Tekst, koji predviđa ukidanje sankcija protiv Teherana u zamjenu za okvir za njegove nuklearne aktivnosti, postao je de fakto zastario poslije povlačenja SAD iz ovog sporazuma 2018. godine, za vrijeme prvog predsjedničkog mandata Donalda Trampa.
Evropske diplomate tvrde da imaju mogućnost da pokrenu mehanizam u sporazumu iz 2015. godine koji omogućava ponovno uspostavljanje međunarodnih sankcija protiv Teherana.
Iran je u petak u Turskoj održao razgovore sa evropskim silama o svom nuklearnom programu, poslije četvrte runde pregovora između Irana i SAD, održanih prošle nedjelje uz posredovanje Omana.&nbsp;

Šef diplomatije Irana: Nastavićemo da obogaćuje uranijum sa ili bez sporazuma

Iranski ministar vanjskih poslova Abas Arakči pozvao je na suzdržanost između Indije i Pakistana nakon njegove posjete Nju Delhiju u četvrtak, izvještavaju državni mediji.
- Nadamo se da će Indija i Pakistan spriječiti eskalaciju napetosti u regionu - rekao je Arakči, ponovivši pozive na suzdržanost koje je uputio tokom posjete Pakistanu u ponedjeljak.
Islamabad je odbacio indijske navode da ima terorističke kampove na svojoj teritoriji i obećao da će odgovoriti na indijske napade u kojima je ubijen najmanje 31 civil.
Nju Delhi je upozorio da bi svaki pakistanski odgovor zahtijevao odmazdu, podstičući strah od većeg vojnog sukoba u jednom od najopasnijih i najnaseljenijih nuklearnih žarišta na svijetu, prenosi Rojters.
Arakčijeva posjeta Indiji bila je unaprijed planirana kako bi prisustvovala zajedničkoj ekonomskoj komisiji između dvije zemlje.
- Našem regionu je potreban mir, posebno za proširenje ekonomske saradnje između zemalja regiona i nadamo se da će se to desiti - &nbsp;dodao je šef iranske diplomatije.

Iranski ministar vanjskih poslova poziva na suzdržanost u sukobu Indije i Pakistana

Iranski i američki pregovarači dogovorili su održavanje treće runde pregovora o iranskim nuklearnim ambicijama, što je pozitivan signal usred neusklađenih poruka Bijele kuće o potencijalnoj vojnoj akciji i novim zahtjevima prema Teheranu.
Sastanci 19. aprila, održani u Rimu, bili su drugi put da su se visoki pregovarači iz Vašingtona i Teherana sastali ovog mjeseca.
Nije bilo neposrednih komentara o ishodu razgovora u Rimu od američke delegacije, koju je predvodio specijalni izaslanik Bijele kuće Stiv Vitkof. Ali iranski ministar spoljnih poslova Abas Arakči rekao je da su se dvije strane dogovorile da se ponovo sastanu 26. aprila u Omanu, gdje je održana prva runda.
- Vjerujem da će tehnički pregovori na ekspertskom nivou početi u Omanu u srijedu (23. aprila), a sljedeće subote ćemo se sastati u Omanu i pregledati rezultate rada eksperata da vidimo koliko su blizu principima sporazuma - rekao je Arakči za iransku državnu televiziju.
Dodaje da je to bio dobar sastanak.
- I mogu reći da pregovori napreduju. Ovog puta smo uspjeli da postignemo bolje razumijevanje o nizu principa i ciljeva - rekao je Arakči.
Sjedinjene Države i druge zapadne zemlje dugo su optuživale Iran da pokušava da izgradi nuklearno oružje.
Teheran je dosljedno negirao optužbe, insistirajući da su njegovi napori usmjereni na civilne svrhe, kao što je proizvodnja električne energije.
<h2>Protivrječne poruke</h2>
Nakon povratka u Bijelu kuću u januaru, američki predsjednik Donald Tramp, koji je prethodno povukao SAD iz sporazuma iz 2015. poznatog kao Zajednički sveobuhvatni plan akcije (JCPOA), obnovio je kampanju "maksimalnog pritiska" sankcija protiv Irana.
Prošlog mjeseca, poslao je pismo iranskom vrhovnom lideru pozivajući na obnovljene pregovore, dok je upozoravao na vojnu akciju ako diplomatija ne uspije. Protekle nedjelje, Tramp i drugi zvaničnici Bijele kuće slali su ponekad protivrječne poruke o američkom pristupu pregovorima.
Bijela kuća je poslala teške, dalekometne bombardere u region, zajedno sa drugim nosačem aviona.
- Nisam u žurbi da koristim vojnu opciju. Mislim da Iran želi da razgovara - rekao je Tramp novinarima 17. aprila.&nbsp;
Idućeg dana, 18. aprila, kazao je novinarima da se zalažu za sprečavanje Irana da ima nuklearno oružje.&nbsp;
- Oni ne mogu imati nuklearno oružje. Želim da Iran bude veliki, prosperitetan i sjajan - naveo je Tramp.
U intervjuu danom prije nekoliko dana na Foks njuzu, Vitkof je rekao da su Sjedinjene Države otvorene prema tome da Iran ima neku vrstu ograničenog nuklearnog programa.
Ali je zatim odstupio od tog stava u objavi na društvenim mrežama, sugerišući da cijeli program treba demontirati.
Američki državni sekretar Marko Rubio je u međuvremenu rekao kako se nada da će iranski pregovori biti "plodonosni".
- Svi bismo više voljeli mirno i trajno rješenje - rekao je nakon sastanaka u Parizu.
Ali, dodao je, "to mora biti nešto što ne samo da sprečava Iran da sada ima nuklearno oružje, već i u budućnosti".
<h2>Uloga Izraela</h2>
Uloga Izraela u debati o iranskim nuklearnim ambicijama je takođe ključna.
Izraelski zvaničnici su obećali da će spriječiti Teheran da stekne nuklearno oružje, a Izrael nije isključio napad na njegove nuklearne objekte u narednim mjesecima, prema više novinskih izvještaja.
Tramp je navodno rekao izraelskom premijeru Benjaminu Netanjahuu da Vašington ne podržava takav potez.
Bivši zvaničnici i eksperti dugo su govorili da bi Izraelu bila potrebna značajna američka vojna podrška - i oružje - da uništi iranske nuklearne objekte i zalihe, od kojih su neki u podzemnim objektima.

Dogovorena treća runda pregovora Irana i SAD o nuklearnom programu Teherana

Turska poziva na pomirenje između sirijske Vlade i opozicije kako bi se zaustavio rat, saopštilo je Ministarstvo spoljnih poslova.
Na zajedničkoj konferenciji za novinare u Ankari sa svojim iranskim kolegom Abasom Arakčijem, Hakan Fidan je rekao da su se Turska i Iran, koji podržavaju suprotstavljene strane u građanskom ratu u Siriji, složili da nastave diplomatske napore zajedno sa Rusijom za obnavljanje mira nakon što su pobunjenici pokrenuli munjevitu ofanzivu i skoro zauzeli drugi najveći grad u zemlji, Alep.
Fidan, čija zemlja podržava snage suprotstavljene sirijskom predsjedniku Asadu, okrivio je za nedavno rasplamsavanje sukoba odbijanje sirijske Vlade da uđe u dijalog sa opozicijom koju Turska podržava.
- Ovi događaji još jednom pokazuju da Damask mora da se pomiri sa svojim narodom i legitimnom opozicijom. Turska je spremna da da neophodan doprinos tome - rekao je turski ministar.
Njegove izjave su se pojavile usred turskog nezadovoljstva nakon što su nedavni napori ka pomirenju sa Asadom propali. Komentari su ukazivali na to da bi ofanziva koju su pokrenuli opozicioni borci mogla imati za cilj da izvrši pritisak na sirijskog lidera da se uključi u političke razgovore.
Turska nastoji da normalizuje veze sa Sirijom kako bi odgovorila na bezbjednosne prijetnje grupa povezanih sa kurdskim militantima duž njene južne granice i da bi pomogla da se obezbijedi bezbjedan povratak više od tri miliona sirijskih izbjeglica.
Asad je insistirao da povlačenje turskih snaga iz sjeverne Sirije bude uslov za bilo kakvu normalizaciju između dvije zemlje.
Fidan je ponovio podršku Turske teritorijalnom integritetu Sirije, ali je sugerisao da Turska neće oklijevati da interveniše protiv grupa sirijskih Kurda koje Turska smatra teroristima ako „iskoriste okruženje nestabilnosti“.
Turska, dodao je on, „nikada, nikada neće dozvoliti terorističke organizacije koje nastoje da iskoriste okruženje nestabilnosti“, rekao je Fidan.&nbsp;
- Uklonićemo svaku prijetnju našoj nacionalnoj bezbjednosti i našem narodu gdje god da se pojavi - dodao je on.
Iranski ministar inostranih poslova Abas Arakči, koji je posjetio Asada u sedam dana prije nego što je otputovao u Ankaru, ponovio je punu podršku Teherana sirijskoj Vladi. Iračke milicije koje podržava Iran raspoređene su danas u Siriji da podrže Vladinu kontraofanzivu protiv pobunjenika.
U međuvremenu, turski predsjednik Redžep Tajip Erdogan izrazio je nadu da će nestabilnost u Siriji doći do kraja „u skladu sa legitimnim zahtevima sirijskog naroda“.
I Fidan i Arakči rekli su da će Turska, Iran i Rusija sazvati novi trilateralni sastanak za rješavanje sukoba u Siriji.
Rusija, čija je intervencija u građanskom ratu u Siriji u ime Asada bila ključna za preokretanje sukoba u njegovu korist, rekla je da će nastaviti da ga podržava.

Turska poziva na pomirenje između sirijske Vlade i opozicije radi okončanja sukoba

Iranski ministar spoljnih poslova Abas Arakči izjavio je u četvrtak da bi njegova zemlja mogla da promijeni svoju nuklearnu doktrinu i razvije nuklearnu bombu ako se Teheranu ponovo uvedu sankcije Ujedinjenih nacija.
Arakči je u obraćanju novinarima u Lisabonu rekao da Iran odavno ima tehničko znanje da napravi bombu, ali da to "nije dio bezbjednosne strategije Teherana", prenijeli su iranski mediji.
Pregovarači iz Irana i takozvane grupe E3 – Francuska, Njemačka i Velika Britanija – trebalo bi da se sastanu u Ženevi kako bi razgovarali o nizu pitanja, uključujući iranski nuklearni program i sukobe na Bliskom istoku.
Arakči je za sastanak u petak rekao da bi trebalo da bude rasprava kako bi se vidjelo "da li zaista postoji izlaz" iz trenutne nuklearne pat pozicije.
Za sastanak u Ženevi nijedna strana ne navodi da su razgovori o nuklearnim pitanjima, ali se očekuje da će iranski nuklearni program biti centralna tema. Pregovori između Irana i svjetskih sila o obnavljanju nuklearnog sporazuma iz 2015. od septembra 2022. godine su na pauzi.
Prošle nedjelje je odbor guvernera Međunarodne agencije za atomsku energiju (IAEA) donio rezoluciju s osudom Irana i zadužio je tu agenciju UN da pripremi "sveobuhvatnu i ažuriranu procjenu" stanja iranskog nuklearnog programa koji se širi, uključujući ranije i sadašnje pokušaje da razvije bombu.
Taj dokument bi mogao da otvori put sa se slučaj Irana proslijedi Savjetu bezbjednosti UN u pokušaju da se pokrene mehanizam za ponovno uvođenje sankcija UN koje su ukinute prema uslovima sporazuma Teherana sa svjetskim silama iz 2015.
Kao odgovor na rezoluciju, Iran je aktivirao nekoliko "novih i naprednih" centrifuga za obogaćivanje uranijuma.
Arakči je rekao da "nije optimista" u vezi s pregovorima u Ženevi pošto, kako je rekao, nije siguran da li Teheran "razgovara sa pravom stranom".
Nuklearni sporazum iz 2015. počeo je da se raspada nakon što je tadašnji i novoizabrani američki predsjednik Donald Tramp povukao SAD iz sporazuma 2018. i ponovo uveo sankcije Iranu. Teheran je odgovorio širenjem svog nuklearnog programa, ograničavanjem inspekcija nuklearnih lokacija u zemlji i obogaćivanjem uranijuma na do 60 odsto.

Iran uoči pregovora s evropskim silama upozorava da može da razvije nuklearnu bombu

Doskorašnji predsjednik Državne izborne komisije (DIK) i novoizabrani sudija Ustavnog suda (US) Nikola Mugoša podnio je ostavku na tu funkciju, objavljeno je na sajtu Skupštine.
On se pozvao na Zakon o izboru odbornika i poslanika (član 121a stav 2), kojim je propisano da predsjedniku DIK-a, članovima i njihovim zamjenicima mandat traje do izbora Centralne izborne komisije (CIK).
Kako je dodao, članom 153 stavom 7 Ustava Crne Gore propisano je da predsjednik i sudija Ustavnog suda ne može vršiti poslaničku i drugu javnu funkciju niti obavijati drugu djelatnost.
- Imajući u vidu prethodno navedene ustavne i zakonske odredbe, kao i činjenicu da me Skupština izabrala za predsjednika DIK-a 8. decembra 2021. godine, te da sam na Sedmoj sjednici Drugoj redovnog zasijedanja izabran za sudiju Ustavnog suda 31. decembra 2025. godine, obavještavam Vas da podnosim ostavku na funkciju predsjednika DIK-a - kazao je Mugoša.
On se ovom prilikom zahvalio parlamentu na podršci DIK-u u prethodnom periodu, kao i na ukazanom povjerenju prilikom izbora za sudiju US.

Mugoša podnio ostavku na mjesto predsjednika DIK-a

Ulaganje u ljudski kapital, prilagođavanje novim uslovima rada i povezivanje sa savremenim tehnologijama, temelji su dugoročnog ekonomskog napretka i društvenog razvoja, poručio je predsjednik Vlade Milojko Spajić.
Kako je saopšteno, Spajić učestvuje na Svjetskom ekonomskom forumu u Davosu, gdje je, na marginama skupa, razgovarao sa Kristofom Kotoarom, predsjednikom kompanije Adeko (ADECCO), jedne od najvećih svjetskih kompanija za zapošljavanje i upravljanje radnom snagom.
Kako je istaknuto na sastanku, General Assembly, kompanija Adecco grupe, u Crnoj Gori uspješno je završila pilot program, u okviru koga je oko 40 nezaposlenih, kroz tromjesečnu obuku, steklo digitalne vještine.
Naglašeno je da je u uslovima ubrzanih tehnoloških promjena, digitalizacije i transformacije tržišta rada, od presudnog značaja da javne politike budu usmjerene na razvoj vještina, prekvalifikacije i stvaranje uslova za kvalitetan život i rad.
- Ulaganje u ljude ključno je u svijetu brzih promjena industrija i tržišta rada. Samo snažna, prilagodljiva i dobro povezana radna snaga može odgovoriti potrebama moderne ekonomije - kazao je Spajić.
Kotoar je pohvalio napore Crna Gore da kroz razvoj različitih programa unapređuje znanja i vještine domaće radne snage, naročito u zahtjevnoj završnoj fazi pregovaračkog procesa sa EU.
Kako se navodi u saopštenju, bilo je riječi o savremenim trendovima na tržištu rada, ulozi tehnologije u povezivanju ljudi i poslova, kao i o konkretnim modelima kojima države mogu odgovoriti na nedostatak kvalifikovanog kadra.
Poseban fokus bio je na tome kako Crna Gora može iskoristiti međunarodna iskustva, unaprijediti sistem obrazovanja i obuka, te kroz partnerstva sa privatnim sektorom stvoriti održiv okvir za razvoj radne snage.
Razmjena znanja, iskustava i dobrih praksi sa globalnim liderima predstavlja važan korak ka jačanju konkurentnosti Crne Gore i izgradnji tržišta rada koje je otporno, inkluzivno i spremno za izazove budućnosti.

Spajić i Kotoar: Uspješno završen pilot program sa kompanijom General Assembly u Crnoj Gori - oko 40 nezaposlenih steklo digitalne vještine

Košarkaši Budućnost Volija igraće sjutra u Istanbulu protiv Bešiktaša utakmicu &nbsp;15. kola B grupe Eurokupa.
Bešiktaš je u prošlom kolu pobijedio vodeći Burg, a u dosadašnjem dijelu takmičenja zabilježio je deset pobjeda.
Budućnost ima trijumf manje, a prvi međusobni duel u Podgorici dobila je 82:79.
Od tog duela turski predstavnik jači je za beka Meta Tomasa i centra Sertača Šanlija.
Trener Andrej Žakelj kazao je da je Bešiktaš jedan od favorita za osvajanje Evrokupa.&nbsp;
- Pokazali smo da možemo da igramo protiv njih, ali je to drugačija ekipa kada nastupa na domaćem terenu. Doveli su dva nova igrača, a uz to mi imamo određenih problema sa povredama - rekao je Žakelj.
On je naglasio da će njegov tim, bez obzira na sve probleme, pružiti maksimum.
- Bez obzira na sve, idemo u Tursku da damo svoj maksimum i pokušamo da ih iznenadimo. Riječ je o veoma čvrstoj i agresivnoj ekipi koja igra brzu košarku, sa mnogo šuteva za tri poena, na šta moramo obratiti posebnu pažnju. Kao i uoči prethodnih utakmica, želimo da budemo fokusirani na svoju igru, koncentraciju i čvrstinu - kazao je trener Budućnosti.
Budućnost je u prethodnom kolu Evrokupa savladala Litkabelis u Podgorici, potom je u ABA ligi, u Ljubljani, bila bolja od Cedevita-Olimpije.
Američki bek Skajler Mejs kazao je da Budućnost čeka teška utakmica i zahtjevno gostovanje.
- Raduje nas prilika da se izborimo za dobru poziciju pred predstojeći plej-of. Očekujemo čvrstu, borbenu utakmicu, a uz nekoliko dobrih treninga bićemo spremni - kazao je Mejs.
Početak utakmice zakazan je za 18 sati.

Budućnost Voli sjutra u Istanbulu protiv Bešiktaša; Žakelj: Idemo u Tursku da pružimo maksimum

Država Crna Gora se, do kraja prošle godine, zbog privilegujuće poreske politike na promet goriva za bogate jahtaše u Porto Montenegru, odrekla 104 miliona eura, pokazuju podaci Akcije za socijalnu pravdu (ASP) dobijeni od zvaničnih institucija.
- ASP napominje da, kao i sve podatke koje dobija zvaničnim putem, uzima te podatke kao pouzdane samo ako su kao takvi i dostavljeni - navodi se u saopštenju.
Iz ASP-a su podsjetili da je privilegije na poresku i akciznu politiku na promet goriva, odnosno poreska oslobođenja, uvela svojevremeno vlada Demokratske partije socijalista (DPS) kroz poseban pravilnik, „kojeg je, u jednom od rjeđih poteza u javnom interesu, ukinula manjinska vlada Dritana Abazovića, ali je te privilegije ponovo vratila vlada Milojka Spajića“.
Ta vrsta poreske politike, kako su dodali iz ASP-a, nije saglasna sa politikama EU.&nbsp;
- Projekat Porto Montenegro, iza kojeg je danas kapital iz Ujedinjenih Arapskih Emirata (UAE), označava se luksuznim, a inostrani partner je svojevremeno diktirao ključne uslove da bi investirao u tu lokaciju, pa je povlašćeni poreski režim za jahting turizam bio jedan od tih zahtjeva i predstavljao je njegovo direktno favorizovanje, dok pojedini zahtjevi tadašnjeg investitora (u vezi sa zakupom) nijesu imali zakonskog uporišta - dodaje se u saopštenju.
Prodaja imovine nekada renomirane tivatske kompanije za remont vojnih brodova na izuzetno atraktivnoj lokaciji, a uz davanje višedecenijskog zakupa morskog akvatorijuma i dijela zone morskog dobra, predstavljala je svojevremeno jedan od prvih hibridnih privatizacionih modela, koji je primijenila tadašnja vlada.&nbsp;
Tenderom je bila ponuđena samo prodaja imovine kompanije, koja se nalazila na kopnu i uz obalu mora, ali je izabranom kupcu dato i pravo zakupa zone morskog dobra na period od čak 90 godina.&nbsp;
- Inostrani vlasnik je u prvim godinama realizacije investicije putem ugovora o zajmovima uvećavao osnovni kapital kompanije, što su transakcije na koje nije postojala obaveza plaćanja poreza, a turistički projekat je promijenio vlasnika 2015. godine - navodi se u saopštenju.
Kako su dodali, kroz promjenu sjedišta kompanije iz jedne evropske države u drugu evropsku državu i osnivanje kćerke kompanije, kojoj je prvo prodat Porto Montenegro, pa zatim preprodat, strateški investitor crnogorske Vlade je izbjegao i primjenu poreskih zakona Crne Gore u vezi plaćanja poreza na kapitalnu dobit.&nbsp;
- Država je po tom osnovu mogla da prihoduje oko 8,7 miliona eura, ali je tadašnji vlasnik iskoristio olakšice u poreskoj jurisdikciji Malte i to što sa tom državom Crna Gora ima zaključen ugovor o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja. Projekat je danas u rukama kapitala iz UAE - navodi se u saopštenju. &nbsp;
Država Crna Gora je, kako su zaključili, u Ustavu deklarisana kao država socijalne pravde.

Tag: abas-arakci