Najava smanjenja plata govori o suštinskom odnosu Vlade prema obrazovanju i onima koji ga nose - poručila je poslanica Demokratske partije socijalista (DPS) Zoja Bojanić Lalović nakon najave da će prosvjetarima zarade biti umanjene za 50 eura.
Ona cijeni da ovakav odnos ne iznenađuje ako uzmemo u obzir činjenicu da među onima koji odlučuju o sudbini građana ima onih sa sumnjivim ili kupljenim diplomama.
- Vlada će opet testirati izdržljivost prosvjetnih radnika novim načinom obračuna zarada kojim će primanja nekoliko hiljada nastavnika biti umanjena za najmanje 50 eura. Kako je Sindikat prosvjete u svojoj reakciji naglasio, novim načinom obračuna prekršen je član 22 Granskog kolektivnog ugovora kojim se predviđa uvećanje koeficijenta za zvanja magistara i doktora nauka, za razredna starješinstva, za stečena zvanja nastavnika, za koordinatore vaspitnog rada u objektima koji su van sjedišta ustanove, za stručnu službu u ustanovama koje imaju preko 1000 učenika u školama, odnosno djece u vrtićima - navela je Bojanić Lalović.
Nije, podvlači, čudno da se o dostojanstvu prosvjetnih radnika ne razmišlja, jer je to, kako je kazala, postao model odnosa prema svim intelektualcima crnogorskog društva.
- Izjave kojima se obrazovanje tretira kao stub društva su dio populističke retorike, manipulativne i bez osjećaja odgovornosti. Onda se budžetska kontrola i centralizacija prvo sprovode nad sektorom gdje su plate već ispod državnog prosjeka. Oni koji su nosioci društvenog razvoja tretirani su kao trošak, a puna su usta priče o investicijama u obrazovanju - istakla je Bojanić Lalović.
Stoga, poručuje da je sve je jasno: prosvjetni radnici i obrazovanje su za Vladu prostor za fiskalni eksperiment, a ne temelj svih promjena.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1084x550

thumbnail

Bojanić Lalović: Smanjenje zarada dokaz da su prosvjetni radnici i obrazovanje za ovu Vladu fiskalni eksperiment

Ministarstva finansija i prosvjete, nauke i inovacija drugu godinu zaredom grubo krše Granski kolektivni ugovor (GKU) za oblast prosvjete, saopštili su iz Sindikata prosvjete, navodeći da su ti resori odlučili da kroz novi obračun zarada prosvjetarima umanje primanja do 50 eura. 
 
Iz Izvršnog odbora (IO) Sindikata prosvjete kazali su da su od predstavnika Ministarstva finansija imali obećanje da im nije cilj da umanjuju zarade prosvjetnim radnicima i da uz kompromis, kroz izmjene i dopune GKU-a, mogu naći povoljno rješenje. 
 
- Ipak su nam prošle sedmice, na sastanku sa predstavnicima ministarstava finansija i prosvjete, nauke i inovacija, rekli da Vlada nema namjeru da sada radi na izmjenama i dopunama GKU-a, a da se centralizovani sistem obračuna zarada mora sprovesti - kaže se u saopštenju. 
 
Navodi se da to znači da od kompromisa nema ništa i da će prosvjetni radnici julsku zaradu dobiti umanjenu i do 50 eura. 
 
- IO Sindikata prosvjete, razmatrajući aktuelnu situaciju oko umanjenja zarada, izražava razočarenje odnosom ministarstava finansija i prosvjete, nauke i inovacija prema prosvjetnim radnicima - kaže se u saopštenju. 
 
Iz IO Sindikata prosvjete pitali su ministra finansija Novicu Vukovića i ministarku prosvjete, nauke i inovacija Anđelu Jakšić Stojanović zašto su odustali od obećanja da će kroz izmjene i dopune GKU-a za oblast prosvjete naći kompromisno rješenje i da se zarade prosvjetnim radnicima neće umanjivati. 
 
Oni su pitali Vukovića i Jakšić Stojanović „zašto grubo krše GKU za oblast prosvjete praveći softver za obračun zarada koji nije u skladu sa članom 22 GKU-a“. 
 
- Je li to ponovo nastupate sa pozicije sile, povlačeći jednostrane poteze i bacajući pod noge socijalni dijalog? Je li vam cilj da, grubo kršeći Zakon o radu i GKU i primjenjujući golu silu, pokažete kako ne cijenite prosvjetne radnike i kako vam do njihovog prava i ponosa nije stalo - navodi se u saopštenju IO Sindikata prosvjete. 
 
Oni su pitali Vukovića i Jakšić Stojanović da li na ovaj način hoće da stimulišu prosvjetne radnike pred najavljenu reformu obrazovnog sistema. 
 
- Po principu, što manje plate prosvjetnim radnicima, to će oni više i bolje raditi - rekli su iz IO Sindikata prosvjete. 
 
SPCG je, kako su istakli, uvijek spreman na kompromis. 
 
- Prvo, softver je lako prilagoditi prosvjeti i GKU, samo ako ima dobre volje. Nažalost - trenutno je nema - kaže se u saopštenju. 
 
Ističe se da je SPCG bio spreman na izmjene i dopune GKU-a, samo da se plate ne umanjuju. 
 
Međutim, kako se navodi, poslije ovakvih jednostranih poteza, SPCG ne preostaje ništa drugo nego da iskoristi sva raspoloživa sindikalna sredstva u odbrani zarada prosvjetnih radnika. 
 
IO SPCG je, kako je saopšteno, donio odluku da se vanredna sjednica Glavnog odbora Sindikata održi u srijedu, a da će u četvrtak upoznati prosvjetne radnike i javnost o daljim koracima. 
 
- Bez obzira na sve, SPCG i dalje vjeruje da će razum preovladati u našoj Vladi i da se premijer (Milojko) Spajić, Vuković i Jakšić Stojanović neće crnim slovima upisati u istoriju Crne Gore kao prva Vlada koja je smanjila plate prosvjetnim radnicima - kaže se u saopštenju. 
 
Kako se navodi, ukoliko ipak Vlada bude uporna u namjerama da umanjuje plate prosvjetnim radnicima, SPCG i prosvjetni radnici neće dozvoliti „novo poniženje, oslikano u kršenju GKU-a i smanjenju zarada“.

Sindikat prosvjete: Julska zarada prosvjetara biće umanjena do 50 eura

Evropska centralna banka (ECB) planira da postepeno povuče starije verzije novčanice od 50 eura iz upotrebe kako bi dodatno povećala sigurnost platnog prometa, odnosno u cilju sprečavanja falsifikovanja istih, pišu njemački mediji.
Nove novčanice imaju napredne zaštitne elemente, uključujući holograme i specijalne boje, što ih čini znatno otpornijim na falsifikovanje. Cilj ove mjere je zaštita građana od prevara i modernizacija novčanica koje se koriste svakodnevno.
Kako je rečeno, proces je već počeo i ubrzavaće se u narednim mjesecima.
Preporučuje se da vlasnici starih novčanica što je prije moguće zamijene ili ih iskoriste, kako bi izbjegli moguće komplikacije. Povlače se samo novčanice od 50 eura koje su izdate pre 2017. godine.
Novije novčanice iz serije „Evropa“ ostaju u opticaju i važe bez ograničenja. Stare novčanice se mogu besplatno zamijeniti u filijalama Banke Francuske ili u nekim komercijalnim bankama.
Ova inicijativa nastavak je šire akcije modernizacije evropskog novca, koja je već obuhvatila novčanice od 5, 10 i 20 eura. Budući da je novčanica od 50 eura najkorišćenija u eurozoni — trenutno je u opticaju gotovo devet milijardi primjeraka — njena bezbjednost od izuzetnog je značaja.
Inače, upravo je Velika Britanija upozorila svoje građane da bi, ukoliko im je naredna turistička destinacija Španija, možda trebali još jednom da razmisle. Naime, ova evropska zemlja uvodi promjene kada je riječ o gotovini, a papirni novac bi zbog toga mogao da bude odbijen prilikom plaćanja.
Od jula, trgovci u Španiji vjerovatno neće prihvatati izgužvane ili oštećene novčanice od 50 eura, jer, kako je već napisano, centralna banka planira da povuče takve novčanice iz opticaja u borbi protiv falsifikovanog novca.

Evropska banka: Počelo povlačenje starih novčanica od 50 eura

Penzioneri u Crnoj Gori dobiće povećanje penzije od oko 50 eura, kazao je u emisiji "Mreža" vršilac dužnosti direktora Fonda za penzijsko i invalidsko osiguranje (PIO) Vladimir Drobnjak.
Kako je rekao, ovih dana rade planiranje budžeta za narednu godinu i razgovaraće sa kolegama iz Ministarstva finasija.
- Budžet će biti nešto veći ove godine, olakšaće nam to situaciju i neće biti prostora da se priča hoće li penzije sigurne ili ne - kazao je Drobnjak.
Kako je naveo 50 eura će penzije biti veće ali ističe da ne može da kaže preciznu cifru jer sve zavisi od stope inflacije.
- Povećanje je izvjesno, januarski rast će biti značajan i izvjestan je. Sve je to usvojeno, prošlo je Skupštinu i treće usklađivanje će biti 2,4 odsto i naredna penzija će za toliko biti uvećana, a prvo januarsko povećanje takođe slijedi - kazao je on.
Rekao je da je Fond PIO bio u deficitu 37, 6 miliona eura i da je to 6, 49 odsto deficita.
- Imaćemo sad značajno veći deficit, ali imamo mjere Vlade sa kojima ćemo to nadomjestiti. To je glavni moj fokus kako da održimo Fond PIO i da penzioner imaju redovna primanja - kazao je Drobnjak.
Na pitanje koliko će povećanje u januaru biti u prosjeku kazao je da će po fiskalnoj strategiji ono biti oko 50 eura ali da ne može reći tačno zbog stope inflacije koja je nepredvidiva.
Fiskalna strategija predvidjela je dvije stope smanjenja doprinosa, a Drobnjak navodi da će one da prodube deficit Fonda i da će tu nedostajati sredstava više nego ranije ali da postoji set mjera da se o nadomjesti.
- Oporezovaće se neke aktivnosti, koje će napuniti budžet na primjer oporezivanje igre na sreću, legalizacija nelegalno sagrađenih objekata, markiranje goriva, internet trgovina, gazirana i zaslađena pića i vrste vina će biti dodatno oporezovane, to se ranije nije oporezivalo i onda će se tako nadomjestiti nova - pojasnio je Drobnjak.

Drobnjak: Penzije u januaru veće za oko 50 eura

Agencija za sprečavanje korupcije (ASK) odgovorila je Portalu ETV da još ,,sprovode postupak i utvrđuju“ da li je uprava Podgorice prekršila Zakon o finansiranju političkih subjekata i izbornih kampanja kada su objavlili javni poziv za dodjelu po 50 eura za školski pribor đaka prvaka.&nbsp;
Pozivajući se na član 20 Zakona o socijalnoj i dječjoj zaštiti, Glavni grad je 19. septembra objavio javni poziv za dodjelu novčanih sredstava za kupovinu školskog pribora za učenike prvog razreda.
U nemuštom odgovoru iz ASK-a su kazali da ova vrsta subvencioniranja nije definisana kao jednokratna pomoć jer nije navedena u Odluci Glavnog grada o pravima iz socijalne i dječje zaštite iz 2021. godine čiji član 7 propisuje jednokratnu i vanrednu pomoć.&nbsp;
<h2>(NE)ZAKONITI POKLON&nbsp;</h2>
Članom 12 te odluke propisana su prava iz dječje zaštite: „poklon paket za novorođeno dijete“ i „novčana pomoć za školovanje“. U ASK-u dodjeljivanje novca za kupovinu školskog pribora iz nekog razloga ne tumače kao „novčanu pomoć za školovanje“.&nbsp;
- Kako kupovina školskog pribora nije jednokratna pomoć propisana članom 7 pomenute Odluke, na ovo pravo ne primjenjuje se zabrana propisana članom 40 stav 1 ZFPSiIK - naveli su u ASK-u odgovarajući na pitanja Portala ETV.
Namjerno ili slučajno ASK izbjegava da konstatuje činjenice: da je Javni poziv za dodjelu novčanih sredstava za kupovinu školskog pribora za učenike prvog razreda osnovne škole za školsku 2024/2025 godinu donijet na osnovu člana 20 Zakona o socijalnoj i dječijoj zaštiti, ali i da je to sve odrađeno u periodu izborne kampanje za Podgoricu.&nbsp;
Nije jasno ni pozivanje ASK-a na bilo koju odluku Glavnog grada, pa ni na Odluku o pravima iz socijalne i dječje zaštite jer član 40 Zakona o finansiranju političkih subjekata i izbornih kampanja vrlo jasno predviđa zabranu davanja jednokratne novčane pomoći u predizbornom periodu.
<h2>UVOĐENJEM BESPLATNOG PREVOZA PREKRŠEN ZAKON</h2>
Dodatno, prije nego su odgovorili na naša pitanja iz ASK-a su saopštili da Glavni grad jeste prekršio Zakon o finansiranju političkih subjekata i izborne kampanje jer je uoči podgoričkih izbora donio odluku o uvođenju besplatnog prevoza u prigradskom i gradskom linijskom saobraćaju.
Odobrenje za tu odluku gradonačelnica Olivera Injac inače je dobila upravo od vrha ASK-a Dušana Drakića - &nbsp;iako ta institucija ne daje odobrenja za donošenja odluka, već je tu da primjenjuje zakone.
U ASK-u su u jučerašnjem saopštenju istakli da im je „posebnu pažnju“ privukla upravo Odluka o besplatnom prevozu u prigradskom i gradskom linijskom saobraćaju na teritoriji Glavnog grada, na linijama koje obavlja preduzeće „Putevi“ d.o.o.
- Nakon analize prikupljenih dokaza, spisa predmeta i Izjašnjenja na rezultate ispitnog postupka koje je dostavio Glavni grad, Agencija je utvrdila da je donošenjem ove Odluke prekršen član 42, stav 2 Zakona - istakli su u ASK-u.
Dodali su da su uzeli u obzir navode iznijete u izjašnjenju Glavnog grada, u kojem je istaknuto da navedena Odluka nije donijeta u svrhu sprovođenja izborne kampanje niti da je političke prirode, te da njome nijesu omogućeni benefiti ili vršena bilo kakva diskriminacija prema bilo kojoj kategoriji stanovništva, već se jednako odnosi na svakog ko koristi autobuse na linijama kojima upravlja gradsko preduzeće „Putevi doo“.
- U izjašnjenju se dalje navedeno da je povod za donošenje Odluke bilo obilježavanje Evropske nedjelje mobilnosti, kao vodeće kampanje Evropske komisije za podizanje svijesti o održivoj urbanoj mobilnosti, u kojoj učestvuje više hiljada gradova i opština širom Evrope, te da je slična praksa bila prisutna i prethodnih godina - kazali su u ASK-u.
Cijeneći sve ove navode, Agencija ukazuje na to da je navedena Odluka donijeta u obimu drugačijem nego prethodnih godina, budući da je njome određeno da pravo na besplatan prevoz korisnici prevoza ostvaruju u periodu od 01.09.2024. do 30.09.2024, dakle mjesec dana, dok se Evropska nedjelja mobilnosti obilježava od 16.09. do 22.09.2024. godine.&nbsp;
- Dakle sedam dana, čime je uvedena nova subvencija u plaćanju komunalnih usluga, javnog prevoza putnika u gradskim i prigradskim naseljima koje pruža privredno društvo čiji je osnivač jedinica lokalne samouprave - istakli su u ASK-u.

Anja Ivanović

Javni poziv Glavnog grada za dodjelu po 50 eura za đački pribor ASK ne vidi kao jednokratnu pomoć?!

Podgorički mališani koji su ove godine krenuli u prvi razred dobiće jednokratnu pomoć u iznosu od 50 eura - saopšteno je iz Glavnog grada. 
 
Navodi se da će građani imati priliku da iskoriste elektronski servis, podnesu zahtjev na jednostavan način, a Glavni grad će po službenoj dužnosti pribaviti svu neophodnu dokumentaciju i izvršiti validnost zahtjeva. 
 
Iz Glavnog grada su kazali da je javni poziv za dodjelu sredstava objavljen danas i trajaće do 4. oktobra. 
 
Kako su naveli, potrebno je da roditelji, odnosno staratelji, popune prijavni formular i pošalju zahtjev sa portala https://epodgorica.me/. 
 
- Pored mogućnosti elektronske prijave, popunjeni zahtjev građani mogu predati i na arhivu Sekretarijata za socijalno staranje, Ulica Vuka Karadžića br. 16 ili poslati poštom u zatvorenoj koverti - navodi se u saopštenju. 
 
Dodaje se da će, po okončanju javnog poziva, građani pravovremeno biti informisani o ishodu, a da će roditeljima ili starateljima koji su ostvarili ovo pravo novac biti uplaćena na račun u banci. 
 
Iz Glavnog grada su rekli da je optimizacija postupka rezultat saradnje sa ministarstvima prosvjete, unutrašnjih poslova i javne uprave kroz koju je omogućeno da grad po službenoj dužnosti izvrši provjeru podataka, umjesto da građani prilažu dokumentaciju kao dokaz za ostvarivanje prava u ovom postupku.

Glavni grad dodjeljuje prvacima jednokratnu pomoć od 50 eura

Iran je upozorio Donalda Trampa da ne preduzima nikakve akcije protiv vrhovnog vođe zemlje Ajatolaha Alija Hamneija, samo nekoliko dana pošto je američki predsjednik pozvao za okončanje gotovo 40-ogodišnje Hamneijeve vladavine.
- Tramp zna da ako bilo koja ruka agresije bude pružena ka našem lideru ne samo da ćemo isjeći tu ruku već ćemo zapaliti njihov svijet- rekao je general Abolfazi Šekaraši, portparol iranskih oružanih snaga.
Ove izjave uslijedile su pošto je Tramp opisao Hamneija u intervjuu za Politiko u subotu kao "bolesnog čovjeka koji treba da vodi svoju zemlju kako treba i prestane da ubija ljude", i dodao da je "vrijeme da se traži novo vođstvo u Iranu".
Tenzije između SAD i Irana su visoke od kada su iranske vlasti nasilno suzbile demonstracije koje su počele zbog posustale iranske privrede 28. decembra. Tramp je zacrtao dvije crvene linije za Iran - ubijanje mirnih demonstranata i to da Teheran sprovodi masovna pogubljenja poslije demonstracija.
Američki nosač aviona USS Ejbraham Linkoln koji je nedavno bio u Južnom Kineskom moru danas je prošao kroz Malajski moreuz, ključni plovni put koji povezuje Južno kinesko more i Indijski okean, pokazuju podaci koji prate brodove.
Zvaničnik američke ratne mornarice koji nije želio da mu se navede ime rekao je da taj nosač aviona i tri razarača koja ga prate idu ka zapadu.
Iako mornarički i drugi vojni zvaničnici nijesu izričito rekli da grupa brodova ide ka Bliskom istoku, njihovo trenutno usmjerenje i lokacija u Indijskom okeanu znači da su samo nekoliko dana od ulaska u taj region, piše AP.
Ne bi bilo prvi put da grupa vojnih brodova raspoređena u Pacifiku bude premještena na Bliski istok zbog nestablilnosti u tom regionu. Brod Ejbraham Linkoln je preusmjeren ka Bliskom istoku 2024. godine, a prošlog juna je naređeno udarnoj grupi brodova USS Nimic da ide u taj region.
Broj ubijenih na protestima u Iranu dostigao je najmanje 4.484 ljudi, prema Novinskoj agenciji aktivista za ljudska prava čije sjedište je u SAD. Agencija je bila tačna tokom godina demonstracija i nemira u Iranu, i oslanjala se na mrežu aktivista unutar zemlje koja potvrđuje sve prijavljene smrtne slučajeve. AP navodi da nije mogao nezavisno da potvrdi tu cifru.
Iako već danima nije bilo protesta postoji strahovanje da bi broj poginulih mogao znatno da se poveća kako informacije postepeno stižu iz zemlje koja je i dalje pod vladom nametnutom blokadom interneta od 8. januara.
Hamnei je u subotu izjavio da je u protestima poginulo "nekoliko hiljada" ljudi i za to okrivio SAD. To je bila prva naznaka nekog iranskog lidera o razmjeri nastradalih.
Takođe je u protestima uhapšeno 26.127 ljudi prema Agenciji aktivista za ljudska prava, a komentari nekih zvaničnika izazvali su strahovanje da bi neki od privedenih mogli da budu pogubljeni u Iranu.
Šef nacionalne policije general Ahmad Reza Radan rekao je da će oni koji se sami predaju dobiti blaži tretman nego oni koji to ne urade.
- Oni koje su prevarile strane obavještajne službe i koji su postali njihovi vojnici imaju šansu da se predaju. Ako se predaju definitivno će biti smanjenje kazne. Imaju tri dana da se predaju- rekao je Radan i nije objasnio šta će se desiti kad isteknu ta tri dana.

Iran upozorio Trampa da ne preduzima akcije prema Hameneiju

Norveška je upozorila svoje građane da će u slučaju rata s Rusijom vojska moći zaplijeniti privatne kuće i automobile.
Vojni zvaničnici su rekli da je oko 13.500 pisama poslato Norvežanima upozoravajući da bi određena imovina – uključujući nekretnine, vozila, brodove i mašineriju – mogla biti zaplijenjena.
- Zahtjevi su usmjereni na osiguravanje da, u ratnim uslovima, oružane snage imaju pristup resursima potrebnim za odbranu zemlje- saopštila je norveška vojska.
Mjera bi bila važeća godinu dana, a Norvežani su primali slična pisma i prethodnih godina.
- Važnost spremnosti za krizu i rat dramatično je porasla posljednjih godina- rekao je Anders Jernberg, šef organizacije vojne logistike.
Norveška je u najozbiljnijoj političkoj sigurnosnoj situaciji od Drugog svjetskog rata. Naše društvo mora biti spremno za sigurnosne krize i, u najgorem slučaju, za rat. Radimo na značajnom jačanju vojne i civilne spremnosti, dodao je on.

Norveška upozorila građane da će u slučaju rata sa Rusijom zaplijeniti privatnu imovinu

Američka berza negativno je reagovala na najave predsjednika SAD Donalda Trampa da će uvesti dodatne carine evropskim zemljama zbog Grenlanda, a iz istog razloga danas su pale vrijednosti akcija i na evropskim tržištima.
Ubrzo nakon otvaranja berze Dau Džons je pao za 728 poena, ili 1,47 odsto, S&amp;P 500 je pao za 1,4, a Nasdaq Composite za 1,7 odsto, prenio je CNN.
Indeks VIX, poznatiji kao indikator straha, skočio je za 28 odsto, iznad 20, što je nivo koji prvi put od novembra signalizira povećani rizik.
Referentni evropski indeks Stoxx 600, koji prati akcije širom regiona, danas je pao za 1,26 odsto, nakon što je u ponedjeljak imao pad od 1,19 odsto, što mu je bio najgori dan od novembra.
Pored toga, investitori su nastavili takozvanu trgovinu „Prodaj Ameriku“, rasprodajući američki dolar i obveznice. Indeks dolara, koji mjeri snagu dolara u odnosu na šest glavnih svjetskih valuta, pao je za 0,89 odsto, što je ogroman pomak na deviznim tržištima.
Referentni prinos na desetogodišnje američke državne obveznice porastao je na 4,29 odsto i dostigao je najviši nivo od septembra.
U međuvremenu su i vanredni izbori u Japanu potresli tržišta u Aziji, dovodeći do skoka prinosa japanskih obveznica. Nagli porast prinosa u Japanu doprinosi nervozi na tržištu obveznica, a vrši pritisak i na američke državne obveznice.

Pad berze u SAD i Evropi zbog Grenlanda

Poljska vlada odobrila je planove za djelimično ukidanje vanrednih propisa o boravku i socijalnoj pomoći koji su od 2022. vrijedili za Ukrajince izbjegle od rata, pri čemu će se od marta njihova prava postupno prebacivati u redovni pravni okvir za strane državljane, izvijestili su danas poljski dužnosnici.
Portparol vlade Adam Šlapka rekao je da odluka odražava stabilizaciju situacije gotovo četiri godine nakon uvođenja posebnih mjera, neposredno nakon početka ruske totalne invazije na Ukrajinu.
- Nakon gotovo četiri godine situacija je stabilnija. Većina ljudi koji borave u Poljskoj radi, a njihova djeca pohađaju školu. Sada možemo prijeći s privremenih na sustavna rješenja- rekao je Šlapka
Što donose nova pravila?
Prema novim pravilima, Ukrajincima će se odobravati trogodišnje dozvole boravka u skladu s opštim zakonodavstvom o strancima. Pristup javnom zdravstvenom sistemu biće garantovan maloljetnicima, zaposlenima te osobama smještenima u kolektivnom smještaju. Nezaposleni odrasli imaće pravo na zdravstvenu zaštitu pod istim uslovia kao i ostali nezaposleni strani državljani.
- Pravo na korištenje glavnog poljskog dječjeg dodatka ostaće vezano uz sudjelovanje roditelja na tržištu rada- saopštila je vlada.
Kako bi se izbjegli nagli prekidi potpore, uvedene su prijelazne mjere, uključujući dovršetak već odobrenih isplata porodičnih naknada, poravnanje sredstava dodijeljenih lokalnim vlastima te produženje važenja postojećih viza i dozvola boravka do 4. marta sljedeće godine. Mjere u oblasti obrazovanja, poput dodatne nastave poljskog jezika, pripremnih razreda u školama te pojednostavljenih procedura za zapošljavanje nastavnika i međukulturnih asistenata, ostaće na snazi do kraja školske godine 2025./2026.
„Svjesni smo koliko su Ukrajinci važni za naše tržište rada“
Poslodavci su ranije upozoravali da bi ukidanje posebnog zakona moglo negativno uticati na poljsko tržište rada, koje je od 2022. apsorbiralo više od milion radnika iz Ukrajine. Poslovno udruženje Lewiatan ranije je upozorila da bi ograničavanje pojednostavljenih procedura zapošljavanja moglo ozbiljno pogoditi sektore poput građevinarstva i usluga.
Šlapka je rekao da vlada ne očekuje negativne ekonomske posljedice.
- Svi smo svjesni koliko su ljudi koji su došli iz Ukrajine važni za naše tržište rada. Ova rješenja to uzimaju u obzir i ne očekujemo nikakve turbulencije- rekao je.
Poljska trenutno prima najveći broj ukrajinskih izbjeglica u Evropskoj uniji. Ova odluka označava prijelaz s kriznog upravljanja na dugoročnu integraciju, ali i odgovor na sve veći politički pritisak za normalizaciju socijalne potrošnje i sistema pomoći.

Tag: 50-eura