Bilandžić: Iran nije izgubio rat, niti su Amerikanci pobijedili, opcija dalje eskalacije ne može se isključiti

Iran nije izgubio rat, niti su Amerikanci pobijedili. Iran je u prednosti, jer i dalje ima netaknute dosege nuklearnog razvoja, a i dalje bezuslovno kontroliše Hormušku moreuz. Aktuelna situacija nije optimistička verzija niti za to područje, niti za međunarodnu sigurnost, s obzirom na moguću eskalaciju nasilja - kazao je za Televiziju E stručnjak za međunarodne odnose i profesor Filozofskog fakulteta u Zagrebu Mirko Bilandžić.

On je, gostujući u "24 sata", komentarišući to što su se pregovori SAD-a i Irana završili bez ikakvog napretka, kazao da mu se ne čini da je sve izgubljeno i da pakistanska upornost ostavlja prostor da se oni nastave. U protivnom, prema njegovim riječima, alternativa je nastavak rata.

- Ova reakcija je prekretnica bliskoistočnih odnosa, bez obzira na ishod, i vodi ka rekonfiguraciji političkih i bezbjednosnih odnosa na tom području - ocijenio je Bilandžić.

Komentarišući Pakistan, koji je posrednih tih pregovora, istakao je da je to moćan subjekt narodne sigurnosti. 

- To je bitan američki saveznik, ali i bitan faktor uticaja u Iranu i pogotovu u odnosu na Iransku revolucionarnu gardu. Pakistan sarađuje sa moćnim američkim saveznicima i čini mi se da, ako su pregovori jednom dobili šansu, da je to dokaz da ni jedna ni druga strana nisu protiv njih. Što se pregovora tiče, ne čini mi se da je sve izgubljeno i da pakistanska upornost ostavlja prostor da se oni nastave - naveo je Bilandžić. 

Ključni zahtjevi

Iran je tražio ratnu odštetu zbog američko-izraelskih napada i kontrolu nad Hormuškim moreuzom. Vašington tvrdi da Iran ne odustaje od nuklearnog programa. Na pitanje kome ova situacija najviše odgovara i do kada sagovornik Televizije E kaže da neuspjeh pregovora potiče iz razloga što su platforme bile upravo oni uzroci koji su i doveli do ovog rata.

- Ako analiziramo sve te uloge, vidimo da su Amerikanci ostvarili briljantnu vojnu pobjedu, ali nisu ostvarili političke ciljeve - nisu uspjeli srušiti iranski režim, niti su uspjeli onemogućiti iranska nastojanja u pogledu razvoja nuklearnog programa. Iran je počeo koristiti što mu je dalo najmoćniju poziciju - rekao je Bilandžić. 

Na pitanje da li je i koliko realna eskalacija sukoba odgovara potvrdno.

- To je, nažalost, realno u svakom trenutku. Ako pogledamo pregovore vidimo da nisu svi bili za. Izrael, koji je presudan subjekt ovog rata, nije ni učestovao u pregovorima, niti ih je podržavao, niti je održavao primirje, s obzirom na udare na Liban, odnosno Hezbolah. Čini mi se da se opcija dalje eskalacije rata ne može se isključiti - ocijenio je Bilandžić.

Odnos Izraela i Hezbola

Komentarišući pregovore između Izraela i Libana, koji bi trebalo da počnu u utorak, kazao je da je Hezbolah jedna vrlo specifična institucija, zasigurno jedna od najmoćnijih paravojnih, paradržavnih subjekata.

- Ne samo na području Libana, nego i na području Bliskog Istoka, presudan je subjekt u arapsko-izraelskim odnosima. Izrael i Hezbolah imaju jednu specifičnu istoriju odnosa - to je jedina institucija koja je u istoriji ratovanja dva puta pobijedila Izrael - istakao je Bilandžić.

Hezbolah kao paravojna, teroristička struktura, koja je i dio vlasti u Libanu, sigurno je, kako je naveo, moćniji od libanske države.

- Tako da je to ipak presudan faktor i ne čini mi se izvjesnim da libanska vlada ima sposobnost sa Izraelom bilo što dogovoriti. Bilo koja eliminacija vojne sposobnosti Hezbolaha na relaciji libanske vlade sa Izraelom nije izvjesna, bilo kakvo razoružanje, dovođenje u pitanje sposbnosti Hezbolaha značilo bi prestanak postojanja ove paravojne organizacije - rekao je Bilandžić.

To je, prema njegovim riječima, puno više od jedne institucije.

- Hezbolah je garant sigurnosti niza šiitskih organizacija, osovina je u iranskom uticaju, kao i garant sigurnosti samog Libana u odnosu na kontinuitet izraelskih invazija posljednjih decenija, uz obrazloženje prava na odbranu. Svaki put sukob Izraela sa Hezbolahom znači i invaziju i agresiju na Liban - objasnio je Bilandžić.

Svjetski poredak

Američki predsjednik Donald Tramp imao je zastrašujuću poruku da će uništiti cijelu civilizaciju. Na konstataciju da na to niko praktično nije reagovao, te da li može doći do preispitivanja odnosa Evrope, Rusije i Kine sa SAD-om, kaže da je to već "poprilično na sceni". 

- To nije proces uslovljen prijetećom retorikom Trampa, koju ne koristi samo prema Iranu, sjetimo se prijetnji prema EU, Ukrajini, Kanadi, Venecueli.. To je sastavni dio njegovog vokabulara. Ali ne čini mi se presudnim u rekonfiguraciji odnosa prema svjetskim silama, čini mi se da je to proces koji je već duže na sceni - rekao je Bilandžić.

Odnos SAD-a prema Ruskoj Federaciji je, kako ističe, bitno promijenjen. 

- Ako samo pogledamo 21. vijek, nakon ruske aneksije Krima jedna država je drugu proglasile centralnom prijetnjom nacionalne sigurnosti, a to je na sceni bilo tokom Hladnog rata. Ruskog predsjednika Vladimira Putina, bez obzira na protivpravnu i neutemeljenu agresiju na Ukrajinu, američka administracija aktuelnog predsjednika ne smatra protivnikom i neprijateljem, nego ga smatra strasteškim partnerom u rješavanju problema evropske sigurnosti uslovljene ruske agresije na Ukrajinu - naglasio je Bilandžić.

Centar američkih interesa je, dodaje, daleki istok, zbog odnosa prema Kini, to u bitnom mijenja odnose i interesne zone na tom području.

- Treća dimenzija odnosa je da je Tramp, kao ključna tačka, ali opet u procesu koji već duže traje, u odnosu na euroatlantsko partnerstvo dovodeći u pitanje stub međunarodne sigurnosti u odnosu na NATO savez, koji nije ono što je bio do juče. Neizvjesno u kojoj će formi postojati u budućnosti. Sve više se svijet usložnjava situacija na način da imamo višestruku rekonfiguraciju poretka, imamo dominantnu poziciju SAD-a, koja imaju sve atribute moći, imamo različite dimenzije bipolarnog svijeta, ali i sve izraženiji multipolarni, policentričan svijet. Imamo i novu dimenziju korišćenja sile, gdje sila postaje stvar izbora, gdje moćni rade što žele raditi, a ne što moraju, što dovodi u pitanje kompletan postojeći poredak - istakao je Bilandžić.

To je, prema njegovim riječima, jedna tačka koja je ubrzala taj proces i koji vodi u svijet sa sasvim drugačijim poretkom.

- Svijet sa sve izraženijim policentrizmom, sa sve izraženijim hegemonizmom, sa sve izraženijim prvenstvom prava na izbor sile kao načina rješavanja problema, a sve manjom ulogom multilateralizma i mirnog rješavanja sukoba. To nije baš jedna optimistična orjentacija za savremeni svijet - zaključio je Bilandžić.