STEGA – Evropski klub 28 pozvala Vladu da jasno saopšti koji dio kopnene granice smatra spornim i na kojim dokumentima zasniva svoj stav

Prevlaka zaslužuje da od vojnog utvrđenja postane turistički dragulj na ulazu u Boku

Dio snaga JNA koje su napale Dubrovnik krenuo je sa teritorije Crne Gore, a u napadu su učestvovali i crnogorski rezervisti. Stradanje ljudi i pustošenje Konavala ostavili su duboke rane. Crna Gora se 2000. godine izvinila i to izvinjenje nas obavezuje. Ko danas tu istinu zaboravlja, ne brani Crnu Goru, nego joj šteti. Jednako razumijemo i šta Prevlaka znači građanima Boke, kojima je ona istorijski i simbolično ulaz u zaliv - ističu u saopštenju

Prevlaka (Foto: Zvonimir Pandza/PIXSELL)
Prevlaka (Foto: Zvonimir Pandza/PIXSELL)

Vlada duguje građanima odgovor na pitanje koji dio kopnene granice smatra spornim i na kojim dokumentima zasniva svoj stav, kazali su iz organizacije STEGA – Evropski klub 28.

O Prevlaci se, kako poručuju, ne može govoriti bez 1991. godine.

- Dio snaga JNA koje su napale Dubrovnik krenuo je sa teritorije Crne Gore, a u napadu su učestvovali i crnogorski rezervisti. Stradanje ljudi i pustošenje Konavala ostavili su duboke rane. Crna Gora se 2000. godine izvinila i to izvinjenje nas obavezuje. Ko danas tu istinu zaboravlja, ne brani Crnu Goru, nego joj šteti. Jednako razumijemo i šta Prevlaka znači građanima Boke, kojima je ona istorijski i simbolično ulaz u zaliv - ističu u saopštenju.

Vojni značaj Prevlake danas je, kako kažu, izgubljen.

- Crna Gora i Hrvatska su saveznice u NATO-u, a Crna Gora će uskoro biti i članica Evropske unije, kojoj Hrvatska već pripada. Bezbjednost Boke danas garantuju savezništvo i odgovorna politika, a ne poluostrvo. Prevlaka zaslužuje da od vojnog utvrđenja postane turistički dragulj na ulazu u Boku, mjesto na koje će rado dolaziti i Konavljani i Bokelji, koji su vjekovima živjeli u miru i slozi. Vratimo to vrijeme - istakli su iz STEGA – Evropski klub 28.

Hrvatska i tadašnja SR Jugoslavija dogovorile su 2002. godine Protokol o privremenom režimu na kopnu i moru.

Taj režim, kako naglašavaju, već 24 godine funkcioniše bez ijednog međudržavnog incidenta.

- Ako je dogovor bio moguć tada, nekoliko godina poslije rata, zašto nije moguć danas, kada smo saveznici? Crna Gora je 24 godine imala mir, vrijeme i podršku da privremeno rješenje pretvori u trajno, i to nije uradila. Odgovornost snose i prethodne i sadašnja vlast. Ali nije kasno da se propušteno nadoknadi. Nije nam jasno zašto Crna Gora od početka nije Protokol koristila kao temelj za pregovore i otvoreno ponudila Hrvatskoj da preraste u trajni sporazum. Sigurni smo da bi takav prijedlog dobio nepodijeljenu podršku Evropske unije i međunarodne zajednice - naveli su u saopštenju.

Umjesto toga, kako dodaju, Vlada i Ministarstvo vanjskih poslova poručuju da Crna Gora „neće dati ni pedalj svoje teritorije“.

- Pitamo ih: koji pedalj? Ko ga traži? Takvim porukama Crna Gora pred susjedima i saveznicima izgleda kao država koja ima pretenzije na Prevlaku, i tako su ih u Zagrebu odmah i protumačili. To je jezik devedesetih, a ne jezik države koja ulazi u Evropsku uniju. Granice se ne brane parolama, nego argumentima, dokumentima i dogovorom - kazali su.

A rješenje, navode u Stega - Evropski klub 28, postoji.

- Obje države prihvataju načelo iz Mišljenja br. 3 Badinterove komisije, prema kojem nekadašnje međurepubličke granice postaju državne granice. Crna Gora ga je sama primijenila 2015. godine, kada je utvrdila granicu sa Bosnom i Hercegovinom. Ako je načelo dobro prema Sarajevu, zašto ne bi bilo prema Zagrebu - dodaju.

Zato, kako kažu, predlažu da Crna Gora i Hrvatska potpišu sporazum kojim potvrđuju da je nekadašnja međurepublička granica osnova kopnene granice; formiraju zajedničku stručnu komisiju, sastavljenu od geodeta, stručnjaka za katastar i pravnika, koja će na osnovu dokumentacije utvrditi liniju na terenu; granicu na moru rješavaju zasebno, u skladu s međunarodnim pravom mora, uz važenje privremenog režima do konačnog rješenja.

- Arbitraža i Međunarodni sud pravde jesu legitimni putevi, ali su spori, skupi i neizvjesni, a za oba je potrebna saglasnost obje države. Iskustvo Hrvatske i Slovenije to jasno pokazuje. Ko danas nudi sud kao jedini izlaz, ne nudi rješenje, nego odlaganje i prikupljanje predizbornih poena. Za Crnu Goru nema važnijeg strateškog cilja od članstva u Evropskoj uniji, a ovakva prilika se možda neće ponoviti. Pozivamo Vladu i Ministarstvo vanjskih poslova da prestanu sa neodređenim i zapaljivim porukama i da javno iznesu svoju poziciju. Pozivamo parlamentarne stranke da granicu izuzmu iz predizborne kampanje. Od susjedne i savezničke Hrvatske očekujemo da otvorena pitanja rješava dijalogom, a ne uslovljavanjem - istakli su.

Odgovorni političari, kojima je interes države iznad stranačkog, nikada ne, kako kažu, žrtvuju strateški cilj zarad izbornog rezultata.

- Ko danas, zbog kratkoročnih političkih poena, ugrozi evropsku budućnost Crne Gore, preuzima odgovornost pred generacijama koje dolaze - zaključili su u saopštenju.

Programska šema

14:00 – 15:00
ZNAK PODZNAKEMISIJA
15:00 – 17:00
THE BEST OF E UŽIVOEMISIJA
17:00 – 19:00
VIKEND POPODNEEMISIJA
19:00 – 19:30
24 SATAINFORMATIVA
19:30 – 20:00
E-MISIJAEMISIJA
20:00 – 21:00
OD PETKA DO PETKAEMISIJA

PRATITE TVe UŽIVO

Obavještenje: Zbog zaštite autorskih prava, u odredjenim terminima live stream neće biti dostupan.