Istorija će zapisati da je od 2020. postojala vlast koja je nagrađivala lopove i lažove, oslobađaju nas prava na borbu da Crna Gora bude normalno društvo
U državi u kojoj nikada nije procesuiran nijedan počinilac nasilja u Gornjem Zaostru, u kojoj nema procesuiranih za dva masakra na Cetinju, u kojoj se najteži zločini završavaju ćutanjem institucija - procesuirati 35 građana koji su protestovali za najveće državno priznanje govori dovoljno samo za sebe - navela je Nešić
Ovo više nije pitanje jednog protesta - već elementarne pravne sigurnosti svakog građanina - poručeno je sa konferencije Strategije za evropsku i građansku Crnu Goru (STEGA) koja je organizovana nakon što je policija prekršajno procesuirala 35 učesnika protestnog okupljanja koje je u julu održano zbog nezakonite dodjele Trinaestojulske nagrade negatoru crnogorske nacije Bećiru Vukoviću za knjigu koja ne postoji.
Institucije, kako su podvukli članovi STEGA, ne štite zakon - već interese i rade selektivno.
ZA STRAH POTREBNO MNOGO VIŠE
Reditelj i jedan od procesuiranih Danilo Marunović je poručio da su se okupili da brane zakonitost i pravdu.
- Umjesto da svih 35 procesuiranih budu pohvaljeni zbog svog aktivizma, novi oslobodioci nas oslađaju od prava na borbu da Crna Gora bude normalno društvo. Poručujemo im: No pasaran. Ovo je naša crvena linija. 19. decembra ćemo biti tu i podvući crtu između slobodarske Crne Gore i one koja to nije - poručio je on.
Novinar i građanski aktivista Darko Ivanović je poručio da će se pojavljivati na svim protestima.
- I jedva čekam da me uhapsite i procesuirate. Staćemo u odbranu svega onoga u što vjerujemo. Nećemo se pomaći, pa - što bi rekli Cetinjani, neka dođu - decidan je Ivanović.
Politikolog Alek Barović je istakao da će iza Bećira Vukovića ostati nenapisana knjiga i ukradeni telefon.
- Istorija će zapisati da je od 2020. godine postojala vlast koja je nagrađivala lopove i lažove - ukazao je Barović.
Ne može se, podvlači on, sa malo suzavca udariti na Crnogorce.
- Moraće da probaju nešto mnogo jače da bi nas uplašili - poručio je Barović.
REPRESIJA NIJE OGLEDALO SNAGE NEGO NEMOĆI
Dekan Fakulteta za crnogorski jezik i književnost (FCJK) Aleksandar Radoman je ocijenio da pokušavaju unijeti strah i sumnju i zaustaviti svaki vid otpora.
- Ali im poručujemo da represija nije ogledalo snage već nemoći. Vidimo se 19. decembra i No pasaran - dodao je Radoman.
On je naveo da je prije tri i po decenije jedan crnogorski intelektualac rekao da će posljednji Staljinov brk bit obrijan u Crnoj Gori.
- Aktuelni režim nas uvjerava da je Staljin u Crnoj Gori zabradatio - dodoa je Radoman.
Pokušali su, kako je rekao, prije neki mjesec da usvoje protivustavni zakon o zabrani okupljanja.
- Pod velikim pritiskom građanske javnosti ipak su odustali. Sad to isto rade, kako bi vojvoda Mandić rekao, drugim sredstvima. Doduše ne hemijskim kao 8. jula kad su građane zasipali ogromnim količinama biber spreja ne da bi ih dezorijentisali no da bi im nanijeli povrede i dugoročna oštećenja. Sad to rade kvazipravnim sredstvima - prekršajnim prijavama. Pokušavaju unijeti strah i sumnju, pokušavaju spriječiti svaki vid otpora. Ali su im zalud i hemija i mehanizmi represivnog aparata - naglasio je dekan FCJK.
Računica im je, cijeni on, falična.
- Jer ko god udari na antifašizam, brzo slomi zube. Zato im i danas odavde poručujemo - nije ova represija ogledalo vaše snage no vaše nemoći. I nemate posla s nas 35 no s idejom koju ne možete slomiti - podvukao je Radoman.
PERFORMANS
Slobodna umjetnica Iva Nešić je izjavila da joj je čast biti među 35 prekršajno procesuiranih građana.
- U državi u kojoj nikada nije procesuiran nijedan počinilac nasilja u Gornjem Zaostru, u kojoj nema procesuiranih za dva masakra na Cetinju, u kojoj se najteži zločini završavaju ćutanjem institucija - procesuirati 35 građana koji su protestovali za najveće državno priznanje govori dovoljno samo za sebe - navela je ona.
Ako je borba za ustavni poredak i javni interes danas prekršaj onda je, kaže, ponosna što ga je počinila zajedno sa ovim ljudima.
- A sada ono zbog čega sam ja lično na spisku. Moje gašenje cigarete o policijski štit bio je performans. Vidljiv svima koji su htjeli da ga vide. To nikad ne bih uradila da je taj štit branio interese moje države. I ako jedan spontani, vaninstitucionalni umjetnički gest može da napravi toliku pometnju u bezbjednosnim strukturama, onda je jasno: umjetnost je moć, i umjetnost jeste pokretačka snaga promjena. I zato otvoreno kažem: Onaj mali rozi “sobranje” ćik uradio je više za zaštitu crnogorskog Ustava i odbranu legitimiteta najvećeg državnog priznanja, nego što je u tom trenutku radio štit crnogorske policije - navela je Nišić.
Na kraju se, kaže, mora postaviti jedno pitanje.
- Zašto štitovi crnogorske policije brane najveće crnogorsko državno priznanje - od Crnogoraca? - pitala je Nešić.