<article>Hrvatska pop zvijezda Petar Grašo u emotivnom intervjuu za Televiziju E govorio je o prijateljstvu s Oliverom i važnosti da njegove, ali i pjesme drugih muzičkih velikana, nikad ne budu zaboravljene.- Oliver je jednostavio bio tip. Bio mi je i prijatelj i porodica- emotivno je rekao Grašo.Sa Oliverom, da može, pričao bi o muzici, životu, o uspomenama.- Zapalio bi cigaretu i nasmijao se- zamišlja Grašo svog starijeg kolegu.S druge strane, duboko vjeruje da pjesme velikih koji više nisu s nama treba pjevati.- Treba pjevati Balaševića, Kemala Montena, Arsena Dedića… To su pjesme koje ne smijemo zaboraviti. Jer ako ih ne pjevamo, neki novi ljudi možda nikad neće znati da je postojao Oliver, Đole, veliki Arsen… Zato ih moramo čuvati – pjesmom - poručio je Grašo.Pogledajte intervju sa Petrom Grašom na Instagram profilu Televizije E.<figure><amp-iframe sandbox="allow-scripts allow-same-origin" width="100" height="100" layout="responsive" frameborder="0" src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fwww.instagram.com%2Freel%2FDM-G26ZoFdT%2F%3Figsh%3DNDBxeGZmeTkweGIx&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0"></amp-iframe></figure></article>

Hrvatska pop zvijezda Petar Grašo u emotivnom intervjuu za Televiziju E govorio je o prijateljstvu s Oliverom i važnosti da njegove, ali i pjesme drugih muzičkih velikana, nikad ne budu zaboravljene.
- Oliver je jednostavio bio tip. Bio mi je i prijatelj i porodica- emotivno je rekao Grašo.
Sa Oliverom, da može, pričao bi o muzici, životu, o uspomenama.
- Zapalio bi cigaretu i nasmijao se- zamišlja Grašo svog starijeg kolegu.
S druge strane, duboko vjeruje da pjesme velikih koji više nisu s nama treba pjevati.
- Treba pjevati Balaševića, Kemala Montena, Arsena Dedića… To su pjesme koje ne smijemo zaboraviti. Jer ako ih ne pjevamo, neki novi ljudi možda nikad neće znati da je postojao Oliver, Đole, veliki Arsen… Zato ih moramo čuvati – pjesmom - poručio je Grašo.
Pogledajte intervju sa Petrom Grašom na Instagram profilu Televizije E.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 660px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 63%; padding-top: 284px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fwww.instagram.com%2Freel%2FDM-G26ZoFdT%2F%3Figsh%3DNDBxeGZmeTkweGIx&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen=""></iframe></div></div></div>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

400x240

400x203

thumbnail

Petar Grašo

Oliver Dragojević

Zanimljivosti

Grašo za TV E: Oliver je jednostavno bio tip, moj prijatelj i porodica

Hrvatska pop zvijezda Petar Grašo u emotivnom intervjuu za Televiziju E govorio je o prijateljstvu s Oliverom i važnosti da njegove, ali i pjesme drugih muzičkih velikana, nikad ne budu zaboravljene.
- Oliver je jednostavio bio tip. Bio mi je i prijatelj i porodica- emotivno je rekao Grašo.
Sa Oliverom, da može, pričao bi o muzici, životu, o uspomenama.
- Zapalio bi cigaretu i nasmijao se- zamišlja Grašo svog starijeg kolegu.
S druge strane, duboko vjeruje da pjesme velikih koji više nisu s nama treba pjevati.
- Treba pjevati Balaševića, Kemala Montena, Arsena Dedića… To su pjesme koje ne smijemo zaboraviti. Jer ako ih ne pjevamo, neki novi ljudi možda nikad neće znati da je postojao Oliver, Đole, veliki Arsen… Zato ih moramo čuvati – pjesmom - poručio je Grašo.
Pogledajte intervju sa Petrom Grašom na Instagram profilu Televizije E.
<div class="embed-block"><div style="max-width:660px"><div style="left:0;width:100%;height:0;position:relative;padding-bottom:63%;padding-top:284px"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fwww.instagram.com%2Freel%2FDM-G26ZoFdT%2F%3Figsh%3DNDBxeGZmeTkweGIx&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top:0;left:0;width:100%;height:100%;position:absolute;border:0" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Borba protiv korupcije nije tehničko nego jedno je od ključnih političkih pitanja procesa pristupanja Crne Gore Evropskoj uniji (EU) - kazala je ministarka evropskih poslova Maida Gorčević.
Ona je to rekla na konferenciji “Borba protiv korupcije na putu ka EU: od retorike do konkretnih rezultata“, koju su organizovali Ministarstvo evropskih poslova i Agencija za sprečavanje korupcije (ASK).
Gorčević je navela da borba protiv korupcije nije tehničko pitanje.
- Ona je jedna od ključnih političkih pitanja procesa pristupanja EU. To je pitanje povjerenja, povjerenja građana u institucije i povjerenja EU u sposobnost da država kandidat primjenjuje standard Unije u praksi - dodala je Gorčević.
Ona je kazala da je zato borba protiv korupcije u samom srcu reformskog procesa Crne Gore.
- Danas više nemamo luksuz da se zadržavamo na retorici. Crna Gora je najdalje odmakla u pregovorima i upravo zbog toga od nas se očekuju konkretni, vidljivi i održivi rezultati - dodala je Gorčević.&nbsp;
Ona je navela da evropske integracije nijesu samo usklađivanje zakonodavstva sa pravnom tekovinom EU.&nbsp;
- One podrazumijevaju duboku transformaciju načina na koji institucije funkcionišu, kako se donose odluke i kako se upravlja javnim resursima - rekla je Gorčević.
Ona je navela da je EU u tom pogledu jasna.
- Bez vidljivih i trajnijih rezultata u borbi protiv korupcije nema napretka ni u pregovorima - rekla je Gorčević.&nbsp;
Prema njenim riječima, posebno je važno razumijeti da borba protiv korupcije nije ograničena samo na pregovoračka poglavlja 23 i 24.
- Ona je horizontalno pitanje koje se tiče svih pregovoračkih poglavlja i svih sektorskih politika. Naš zadatak je da u svakoj oblasti identifikujemo specifične korupcijske rizike, da ih jasno mapiramo i da pokažemo da imamo kapacitet i spremnost da sistemski ih spriječimo - kazala je Gorčević.&nbsp;
Ona je kazala da poglavlja 23 i 24 ostaju u temelj cijelog pregovoračkog procesa.
- Bez napretka u oblasti vladavine prava nema napretka ni u drugim poglavljima, jer je vladavina prava prožeta kroz sve politike - dodala je Gorčević.
Ona je kazala da je Crna Gora uspostavila normativni i institucionalni okvir u borbi protiv korupcije, da su usvojeni ključni zakoni, strategije i akcioni planovi.
Gorčević je kazala da bilans rezultata u krivičnom gonjenju pokazuje da se stvari pomjeraju se mrtve tačke.
- U posljednje tri godine je podignuto više od 40 optužnica protiv visokih državnih funkcionera, uključujući i bivše ministre, sudije, tužioce i rukovodioce institucija. U prvoj polovini prošle godine je zabilježen i rast broja predmeta i broja okončanih postupaka u odnosu na raniji period - rekla je Gorčević.
Prema njenim riječima, to su činjenice koje potvrđuju određeni napredak, ali one same po sebi nijesu dovoljne.&nbsp;
- Moramo biti samokritični, ali i iskreni. Normativni okvir i pojedinačni rezultati ne mogu zamijeniti potrebu za trajnim i uvjerljivim track recordom - dodala je Gorčević.
Ona je dodala da EU od Crne Gore očekuje dosljednu primjenu propisa, stabilne rezultate u prevenciji i sankcionisanju korupcije, posebno kada je riječ o korupciji na visokom nivou, kao i jačanje finansijskih istraga i oduzimanje nezakonito stečene imovine.&nbsp;
Gorčević je rekla da se snaga savremenih demokratija ne mjeri potpunim odsustvom korupcije, već sposobnošću države da je sistemski prepozna, spriječi i sankcioniše.&nbsp;
- To je standard kojem Crna Gora teži i koji je sastavni dio naše evropske vizije. Crna Gora više nema vremena za odlaganje, ali ima znanje, iskustvo i partnere da ovaj proces dovede do kraja - poručila je Gorčević.
Ministar pravde Bojan Božović rekao je da su zadovoljni što sa jedne strane imaju i konkretne rezultate, i zbog toga što su svjesni da je veliki i dugačak put pred njima.
- I od toga ne smijemo da bježimo. Taj dugačak put predstavlja činjenicu da moramo nastaviti sa jačanjem normativnog okvira. Da moramo zaokružiti priču koja se odnosi na zakon o sprečavanju korupcije. Da moramo završiti priču sa zakonom o zaštiti zviždača - rekao je Božović.

Gorčević: U posljednje tri godine podignuto više od 40 optužnica protiv visokih državnih funkcionera

Norveška i Švedska odbile su da pristupe Odboru za mir američkog predsjednika Donalda Trampa, a prema pisanju medija u njemu neće učestvovati ni Italija, javljaju novinske agencije.
Kabinet norveškog premijera saopštio je danas da Norveška neće pristupiti Odboru za mir koji je predložio američki predsjednik.
- Američki prijedlog otvara određena pitanja koja zahtijevaju dublji dijalog sa Sjedinjenim Američkim Državama. Norveška se stoga neće pridružiti predloženim odredbama za Odbor za mir i neće učestvovati na ceremoniji potpisivanja u Davosu - rekao je državni sekretar Kristofer Toner za AFP.
<h2>Švedska i Italija takođe odbile učešće</h2>
Švedska je takođe odbila Trampovu inicijativu.
- Švedska neće učestvovati u inicijativi predsjednika Donalda Trampa za Odbor za mir u obliku u kojem je tekst trenutno predstavljen - rekao je premijer Ulf Kristerson novinarima u Davosu u srijedu.
U inicijativi neće učestvovati ni Italija, objavio je italijanski list Corriere della Sera.
Prema pisanju tog lista, Italija neće pristupiti Trampovoj inicijativi jer strahuje da bi priključenje takvoj grupi, koju bi predvodio lider samo jedne države, moglo predstavljati kršenje italijanskog ustava.
Italijanska premijerka Đorđa Meloni, koja inače ima dobre odnose sa Trampom, najvjerovatnije neće prisustvovati skupu u Davosu, rekao je izvor za Reuters.
Italijanska vlada nije odgovorila na upit za komentar.
<h2>Struktura i uslovi odbora</h2>
Predloženim odborom bi doživotno predsjedavao Donald Tramp, a odbor bi započeo rješavanje sukoba u Pojasu Gaze, a potom i drugih ratova. Države članice morale bi da plate milijardu američkih dolara za stalno članstvo.
Prema italijanskom ustavu, Italija može pristupati međunarodnim organizacijama koje obezbjeđuju „mir i pravdu među nacijama“ isključivo „na ravnopravnoj osnovi s drugim državama“, što nije u skladu s američkim primatom u novom odboru, navodi list, ne pozivajući se na imenovani izvor.
Pozivi za pristupanje inicijativi upućeni su ka oko 60 država, ali ih je do sada samo mali broj prihvatio bez rezervi, uključujući Mađarsku i Izrael. Pozvana je i Rusija.

Norveška i Švedska odbile Trampov Odbor za mir

Samit Evropske unije i Zapadnog Balkana, koji će okupit šefove država i vlada svih država članica Evropske unije, kao i najviše zvaničnike institucija Evropske unije i lidere Zapadnog Balkana, održaće se 5. juna i Tivtu, najavljeno je iz Kabineta predsjednika Crne Gore Jakova Milatović.
Domaćin ovog događaja je, kako je precizirano u saopštenju, Milatović, a pripreme i institucionalna koordinacija za ovaj istorijski događaj počela je prvom sjednicom Organizacionog odbora za pripremu i realizaciju Samita koji je formirao predsjednik.
- Na sjednici je razmotren dosadašnji tok aktivnosti koje je preuzeo Kabinet predsjednika Crne Gore i utvrđeni su ključni zadaci i rokovi svih relevantnih institucija koje će biti uključene u organizaciju Samita, kako bi Crna Gora bila u potpunosti spremna da 5. juna bude domaćin ovog značajnog međunarodnog skupa, a što je uslijedilo kao rezultat direktnog dogovora predsjednika Milatovića sa predsjednikom Evropskog savjeta Antonijom Koštom - navodi se u saopštenju.&nbsp;
Ovaj dogovor je, kako ističu, potvrđen i odlukom Evropskog savjeta što dodatno jača povjerenje Evropske unije u institucionalne kapacitete Crne Gore i ulogu predsjednika države kao odgovornog i kredibilnog partnera u evropskim procesima.
- Organizacioni odbor za organizaciju Samita obrazovao je predsjednik Milatović sa ciljem da se obezbijedi puna institucionalna koordinacija i efikasno sprovođenje svih aktivnosti neophodnih za organizaciju ovog visokog međunarodnog događaja. U sastavu Organizacionog odbora nalaze se predstavnici Kabineta predsjednika Crne Gore, Ministarstva vanjskih poslova, Ministarstva evropskih poslova, Ministarstva finansija, Ministarstva unutrašnjih poslova i Uprave policije, Ministarstva javne uprave, Aerodroma Crne Gore, Opštine Tivat i Generalnog sekretarijata Vlade Crne Gore - precizirano je u saopštenju.
Na prvoj sjednici Odbora su precizirani prioriteti u narednoj fazi rada, kao i jasne uloge i odgovornosti svih uključenih institucija, sa ciljem da Samit bude organizovan na najvišem političkom, protokolarnom i organizacionom nivou.
- Održavanje Samita EU i Zapadnog Balkana u Crnoj Gori predstavlja snažnu političku poruku o mjestu koje naša država zauzima u evropskoj budućnosti, a činjenica da se ovaj događaj organizuje u Crnoj Gori potvrđuje da naša država ne čeka evropske procese, već u njima aktivno učestvuje i preuzima odgovornost. Samit u Tivtu predstavlja prekretnicu u ubrzanju procesa pristupanja Evropskoj uniji, sa jasnim ciljem da Crna Gora postane 28. članica Evropske unije do 2028. godine, na osnovu rezultata, reformi i kredibilnog partnerstva - poručili su iz Kabineta predsjednika Crne Gore.

Istorijski Samit EU - Zapadni Balkan: Svi lideri EU i regiona 5. juna u Crnoj Gori

Donald Tramp i njegova porodica su za godinu drugog predsjedničkog mandata zaradili više od 1,4 milijarde dolara, objavio je Njujork tajms.
Uredništvo Njujork tajmsa je istaklo da su brojke možda Ii veće, pošto značajan dio Trampovih prihoda nije potpuno javno dostupan.
Istraživanje američkog dnevnog lista je pokazalo da je porodica Tramp zaradila najmanje 23 miliona dolara samo od davanja licence za korišćenje Trampovog imena u inostranstvu.
Prva dama Amerike Melanija Tramp dobiće 28 miliona dolara, koliko je Amazon pristao da plati za dokumentarac o njoj, koji će se uskoro pojaviti u bioskopima.
Tehnološke i medijske kompanije donijele su porodici Tramp prihode od 90,5 miliona dolara na ime raznih odšteta i pravnih poravnanja. Katar je Trampu obezbijedio avion vrijedan 400 miliona dolara, koji američki predsjednik koristi kao predsjednički avion “Air Force One”, a koji planira da zadrži pošto napusti Bijelu kuću.
Najveća zarada je porodici Tramp došla iz kriptovaluta. Trampovi su iz poslova sa kriptovalutama izvukli najmanje 867 miliona dolara, a Njujork tajms navodi da je moguće da se radi i o većem iznosu.
Erik Tramp je u intervjuu Fajnenšl tajmsu priznao da porodična zarada od kriptovaluta najvjerovatnije premašuje javne procjene.
Sve u svemu, Trampova imovina poslije povratka u Bijelu kuću je 16.822 puta veća od imovine prosječnog američkog domaćinstva, pored toga što je stupio na dužnost kao najbogatiji predsjednik u američoj istoriji.
Trampova Organizacija trenutno sprovodi 20 projekata u inostranstvu, uključujući luksuzni hotel u Omanu, poslovnu kulu u zapadnoj Indiji i planirani golf teren u blizini Rijada u Saudijskoj Arabiji.
Mnogi od ovih projekata zavise od saradnje s vlastima tih zemalja, i već su donijeli milione porodici Tramp. Rojters piše da je, u međuvremenu, američka vlada preduzela korake u korist ovih zemalja.
Kao primjer se navodi smanjenje carina koje je SAD uvela Vijetnamu i to samo mjesec pošto je počela izgradnja 1,5 milijardi dolara vrijednog golf rizorta u blizini Hanoja, koji niče pod Trampovim brendom. S druge strane, vijetnamske vlasti su progurale ovaj projekat iako je bio u suprotnosti s lokalnim zakonom.
Tramp tuži sve redom i od tih tužbi dobro zarađuje. Poravnanja postignuta sa kompanijama kao što su Iks (X), EjBiSi njuz (ABC News), Meta, Jutjub (Youtube) i Paramaunt (Paramount) donijele su ukupno desetine miliona eura na ime vansudskih poravnaja.
U slučaju Trampa darivanje predsjednika i spoljna politika su otvoreno dovedeni u vezu. Pošto mu je Katar poklonio avion vrijedan 400 miliona dolara, predsjednik je javno ponudio zaštitu ovoj zalivskoj zemlji.
- Zaštitićemo ovu državu - rekao je Tramp tokom putovanja u Dohu.
<h2>Kriptovalute i napredni čipovi za milijarde s Bliskog istoka</h2>
Rojters je izvijestio da Trampovi poslovi sa kriptovalutama dozvoljavaju američkim i stranim investitorima da ulažu u digitalnu imovinu povezanu s članovima porodice, što otvara put za direktan priliv novca Trampovima.
Jedan od primjera takvog poslovanja je investiciona firma podržana iz Ujedinjenih Arapskih Emirata, koja je objavila da planira da uloži dvije milijarde dolara u kompaniju povezanu s Trampom. Ova poslovna odluka donijeta je neposredno prije nego što je američka administracija odobrila pristup UAE naprednim američkim poluprovodničkim čipovima.
Istraživački novinar Njujork tajms Ras Batner, koji posljednjih 20 godina prati finansije i poslove Donalda Trampa, rekao je za SiEnEn (CNN) da je ova suma veća od svega što je stekao na osnovu nasljeđa, rijalitija “Šegrt” i licenci za “Šegrta” u “zlatnim danima” njegovog biznisa.
- Oni su otvoreni za biznis i redovno se šire, posebno u oblasti kriptovaluta. Svoju kompaniju za društvene mreže su transformisali u kompaniju za kriptovalute, a sada to pretvaraju u nekakvu kompaniju za energetiku. Pokušavaju da prigrabe svaki mogući biznis kako bi profitirali od ovog perioda - kazao je istraživački novinar Njujork tajmsa.
On ističe da najveći dio novca u sektoru kriptovaluta dolazi anonimno, iz inostranstva, a da javnost nema uvid u to ko su ulagači. Dodaje da su investitori često iz zemalja koje imaju određene interese u odnosima s Američkim Sjedinjenim Državama, kao što su Emirati.
- Izabrali su (UAE) da koriste Trampovu kriptovalutu kako bi platili dvije milijarde dolara vrijednu investiciju. U vrijeme kada je ta valuta bila nova, nedokazana i borila se na tržištu. To je stavilo 80 do 100 miliona dolara u džepove Trampovih - istakao je novinar.

Grašo za TV E: Oliver je jednostavno bio tip, moj prijatelj i porodica

Tagovi

Gorčević: U posljednje tri godine podignuto više od 40 optužnica protiv visokih državnih funkcionera

Norveška i Švedska odbile Trampov Odbor za mir

Istorijski Samit EU - Zapadni Balkan: Svi lideri EU i regiona 5. juna u Crnoj Gori

Tramp u prvoj godini drugog mandata zaradio 1,4 milijarde dolara

Programska šema

PRATITE TVe UŽIVO